GOSPODARSTVO

Pojmovi o gospodarskim djelatnostima-gospodarstvo ili ekonomija - smišljena ljudska aktivnost koja obuhvaća proizvodnju, razmjenu i potrošnju materijalnih dobara i usluga-korištenje novca-proizvodnja - primarni element gospodarske djelatnosti i osnova razvoja ljudskog društva-problematikom gospodarstva ili ekonomije bave se ekonomske znanosti, one proučavaju djelovanje ekonomskih zakonosti u sklopu neke zemlje ili gospodarske domene-gospodarska djelatnost odvija se u prostoru i u uskoj je svezi s ljudskim zajednicama ekonomska geografija - znanstvena disciplina koja proučava ekonomske prostorne sustave proizvodnje, razmjene i potrošnje-svaki od njih čine tri elementa: struktura, interakcija i procesi

Veličina i tip gospodarstva-lokalno, regionalno, narodno/nacionalno, globalno gospodarstvo-kriteriji za određivanjegospodarske razvijenosti: bruto domaći proizvod ili nacionalni dohodak po stanovniku i podatci o paritetu kupovne moći, ishranjenost, očekivano trajanje života, potrošnja energije po stanovniku, udio u svjetskoj trgovini, smrtnost dojenčadi i kvaliteta života + izravna strana ulaganja i informatika razvijenost-tržišna (otvorena) i autarkična (samoopskrbna, zatvorena) gospodarstva-prema obliku vlasništva nad sredstvima za proizvodnju: privatno, zadružno (kolektivno) i državno

Osnovna obilježja svjetske poljoprivrede-poljoprivreda - glavna primarna djelatnost koja iskorištavanjem zemljišta i uzgojem korisnih biljaka i životinja proizvodi primarne prouzvode biljnog i životinjskog podrijetla-grane biljne proizvodnje: ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo-grane stočarske proizvodnje: govedarstvo, konjogojstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo (s kozarstvom) i peradarstvo-prirodna obilježja proizvodnje:način iskorištavanja zemljišta - ovisi je li to sesilna ili nomadska poljoprivreda, o većoj ulozi ratarstva ili stočarstva, odnosno specijalnih (posebnih) kultura, o usmjerenju na samo jednu (monokultura) ili na više kultura (polikultura), je li tržišna ili autarkičnaprirodni činiteljiklima - temperature i padaline; hladne granice (visinska i polarna), suha granica, reljef i tlo; nagibi (inklinacija) i izloženost padina (ekspozicija)društveni činitelji - radna snaga, kapital, tržište, državna poljoprivredna politika, običaji i kulturno nasljeđe i ekološki činitelji-kategorije zemljišta: oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i pašnjaci, šume-proizvodne graneratarstvo - od neolitika, uzgoj raznovrsnih kultura, od žitarica, najveće oranične površinestočarstvo - veća ulaganja, više ljudskog rada, veći prihodi, mliječna i mesna proizvodnjaspecijalne kulture - voćnjaci (s maslinicima) i vinogradi i povrtlarska proizvodnja, visok dohodak s malih površina-agro-socijalna obilježja poljoprivrede: veličina posjeda - arondacija, komasacijaoblik vlasništva - privatno, zadružno, državno vlasništvo, obiteljski posjedi (farme)radna snaga - obiteljska, najamna ili kombinirana-tehničko-organizacijska obilježja: tehnička opremljenost gospodarstva strojevima, različitom opremom i gospodarskim zgradama, izbor sjemena, pasmina stoke, pitanje uređenja zemljišta-odnos poljoprivreda - ekosustav - poljoprivreda visokorazvijenih zemalja postala je preintezivna ekološka (biološka odnosno alternativna) poljoprivreda, genetički preinačena hrana, desertifikacija, laterizacija, salinizacija i erozija tla

Glavni tipovi poljoprivrede u svijetu-tržišna poljoprivreda:*moderna farmerska poljoprivreda - Angloamerika, zapadna Europa, privatan obiteljski posjed, pretežno obiteljska radna snaga, intezivno gospodarstvo; uzgoj žitarica i mliječno stočarstvo, visok stupanj mehaniziranosti, intezivna gnojidba, primjena najracionalnijeg plodoreda i zaštitnih sredstava

*komercijalno ekstenzivno stočarstvo - Australija, Argentina, zapad SAD-a, veliki pašnjački posjedi, ekstenzivni uzgoj stoke, goveda ili ovaca zbog proizvodnje mesa, kože i vune*tropska plantažna poljoprivreda - naslijeđe kolonijalnog razdoblja, razvoj uzduž prometnica, plantažna proizvodnja daje velik dio tržnih viškova u pojedinim zemljama tropskog pojasa, u vlasništvu stranih kompanija-autarkična poljoprivreda*tradicionalna poljoprivreda - najrašireniji tip, proizvodi se sve što je potrebno za zadovoljavanje vlasititih potreba, malo se prodaje, prilagođena prirodnim uvjetima intezivna - sesilna poljoprivreda, Latinska Amerika, Afrika, Azija, Oceanija, ratarstvo ekstenzivna - stočarstvo, transhumantno stočarenje, planinska područja Lat. Amerike, Azije i Afrike*nomadsko ili lutalačko stočarenje - pokretno, niži oblik autarkične poljoprivrede, za vlastite potrebe, razmjena minimalna, mjesta razmjene su oaze, *lovačko-sakupljačko gospodarstvo - izolirane zajednice u ekvatroskim područjima (Amazonija, zavala Konga, Borneo) i neke pustinje (Kalahari, australske pustinje), ostatak paleolitika, lov, ribolov, sakupljanje plodova

Struktura poljoprivredne proizvodnje-žitarice, tekstilne biljke-meso i mliječni proizvodi-koža i vuna-povrće, voće i proizvodi vinogradarstva--ratarski proizvodi:-žitarice - zauzimaju najveći dio obradivih površina, najvažnije kulture pšenica, riža, kukuruz i raž, ječam, zob, prosopšenica - najvažnija, njome se hrani 30% stanovništva, „žitnice svijeta“: SAD, Kanada, Australija i EU, uvoznici: Japan, Kina, zemlje Bliskog Istoka i jugoistočne Azijeriža - druga žitarica po proizvodnji u svijetu, na močvarnim ili niskim terenima koji se mogu natapati, glavni proizvođači: Kina, Indija, Indonezija, Bangladeš, glavni izvoznici: Tajland, SAD i Pakistankukuruz - najviše za ishranu stoke, proizvođači: SAD, Kina (ujedno i izvoznici), Brazil, na svjetsko tržište dolazi oko 15% godišnje proizvodnje karuze-industrijske kulture, uljarice - soja, suncokret i uljana repica, maslina, kokosova palma, palma uljarica, kikiriki i sezam, šećerna trska i šećerna repa, -pamuk - jugoistok SAD-a - pamučni pojas, juta, lan i konoplja-stočarski proizvodi:1. meso i mliječni proizvodi - Kinezi svinjetina (64,8%), Amerikanci perad (46,3%), Brazilci govedina (39%) najveći proizvođači, po stanovniku - Danska, Australija i Nizozemska, najveći izvoznici goveđeg mesa su Australija, SAD i Kanada, ovčetine Danska i Nizozemska, a mesa peradi SAD i Francuska, najveći potrošači - SAD, EU, Japan, sir - Francuska, Švicarska i Italija, izvoznici maslaca - Nizozemska, Njemačka i Danska, Novi Zeland2. koža i vuna-proizvodi specijalnih (intezivnih) kultura:-povrće, voće, kava, čaj i kakao, proizvodi vinogradarstva - intezivne kulture-povrće- povoljna klima; Sredozemlje, Kalifornija, klimatska zaštita-voće - voće umjerenih širina, tropsko i suptropsko voće, agrumi (naranče, mandarine i limuni) i banane, najveći izvoznici agruma: SAD, Maroko, Južna Afrika i Turska, a banana - zemlje Srednje Amerike-kava, čaj i kakao - kava - Brazil, Kolumbija, čaj - Indija, Šri Lanka, Kina, kakao - Obala Bjelokosti, Brazil, Gana, Nigerija-vinogradarstvo - zone suptropskog i umjerenog pojasa - Sredozemlje, Francuska (20.6%), Italija (18.2%) i Španjolska (11,0%) + SAD (8.4%)

Ribarstvo i akvakultura u svijetu-druga važna grana primarnih djelatnosti, najviše se odnosi na morsko ribarstvo, litoralizacija-akvakultura, marikultura - djelatnost uzgoja u moru riba i ostalih životinjskih organizama i biljnih vrsta radi proizvodnje hrane + uzgoj slatkovodne ribe-ribarsko gospodarstvo ovisi o bogatstvu mora planktonima - borealna mora, plitka mora uz rubove kontinenata, šelfovi (prostori do 200 m dubine), područja hladnih morskih struja (Kalifornijske, Humboldtove i Bengvelske)-šelfovi oko sjeverozapadne Europe (Dogger bank, Lofotski otoci) i sjeveroistok Sjeverne Amerike (Newfoundland bank), more oko japanskih otoka i Kamčatke, uzduž pacifičke obale SAD-a i Kanade i općenito morski prostori između 50°i 60°južne geografske širine-plava riba - haringa, srdela, inćun, tuna i palamida, bijela riba, rakovi, školjkaši-komercijalni ribolov (oceanski, obalni i dr.) - otkrivanje i izlov ribe, za prijevoz i konzerviranje

-akvakultura - daje pet puta veće prinose, razvoj je počeo s uzgojem alga u Japanu, sve važniji umjetni uzgoj školjkaša, rakova i riba-slatkovodno ribarstvo - šaren, pastrva-Kina, Indija, Indonezija

Šumsko gospodarstvo u svijetu-racionalno šumsko gospodarenje, ekološko značenje šuma!-3 870 mil. ha površine pod šumom - 29.6% kopnene površine, prirodne 95% : plantaže 5%, tropske šume 47%, suptropske i umjerene 20% i borealne 33%-intezivno krčenje - tropske kišne šume-prirodne ili izvorne i kultivirane ili umjetno uzgojene-borealne - sjever Kanade, Rusije, Norveške, Švedske i Finske - 33%, jednolične; smreka, jela, bor, ariš-šume umjerenog pojasa - listopadne i miješane, oko 20%-tropske šume - Amazonija, zavala Konga, dijelovi jugoistočne Azije - tik, palisandar, ebanovina, mahagonij, sandalovina-prirodna ravnoteža-proizvodnja celuloze i papira iz tzv. mekog crnogoričnog drva - SAD, Kanada, Rusija-najveći proizvođač vrjednijeg tvrdog listopadnog drva - zemlje tropskog pojasa - Brazil, Nigerija, Indonezija-Malezija, Indonezija i Tajland - kaučuk-proizvodnja drva - skandinavske zemlje, Francuska, Njemačka i Austrija-drvna industrija

Neobnovljivi izvori energije-energija je osnova gospodarskog razvoja i napretka čovječanstva-industrijska revolucija - ugljen-nafta - petrokemijska industrija, prirodni plin-električna energija-nuklearna energija-altenartivni izvori energije - energija Sunca i vjetra-nafta - dominantni energent, proizvodnja se počela razvijati krajem 19. st. 60-e i 70-e 20. st., novija industrijalizacija i razvoj automobilske industrije, Saudijska Arabija, SAD i Ruska Federacija, najveći izvoznici zemlje Bliskog Istoka zatim Ruska Federacija, Meksiko, Venezuela, Nigerija, Alžir...-prirodni plin - sve važniji, velika kalorična snaga, mala količina otpadnih produkata prilikom izgaranja - plemenit oblik energije-ugljen - u strukturi energetske potrošnje na drugom mjestu, najvažniji kameni ugljen - velike zalihe, velika en. vrijednost i mogućnosti raznovrsne primjene, za proizvodnju metalurškog koksa i kao sirovina u kemijskoj industriji, gorivo u proizvodnji e. energije, smeđi ugljen i lignit - za e. energiju-nuklearno gorivo - izotopi urana i plutonijafosilna goriva - ugljen, sirova nafta, prirodni plin - ekološki problemi, emisija štetnih plinova - ugljikova (IV) oksida, metana i dr., degradacija zemljišta

Obnovljivi izvori energije, električna energija-zahvaljujući prirodnim procesima, Sunčevu zagrijavanju, privlačnoj snazi Sunca i Mjeseca i geotermalnoj energiji, obnovljivi se izvori energije obnavljaju u određenom ritmu-energija vode - za dobivanje električne energije, hidroelektrane - u planinskim krajevima i na rijekama bogatim vodom, veliki padovi - akumulacijske, nizinske rijeke - protočno-derivacijske hidroelektrane, niska cijena el. energije i dugi vijek rada, skupa izgradnja i negativne ekološke posljedice-energija vjetra - prvo za pogon jedrenjaka i vjetrenjača te za mlinarsku djelatnost, sada za el. struju, vjetroelektrane - Njemačka, SAD i Španjolska-geotermalna energija - zasniva se na korištenju tople vode ili vulkanske pare iz podzemlja, za pogon termoelektrana (Italija, Japan, Novi Zeland) ili za uzgoj kultura u staklenicima (Island)-Sunčeva energija - difuzna, teško se skladišti, solarne ćelije-energija biomase - dobiva se tijekom procesa fermentacije ili destilacije biljnih produkata, biodizel (uljana repica), Brazil-električna energija - oblik transformirane energije, dobiva se, s jedne strane, iz neobnovljivih izvora energije - ugljena, nafte (mazuta), plina i nuklearnih goriva, te s druge strane, iz obnovljivih izvora, ugl. hidroenergije

-s obizirom na strukturu proizvodnje, dijeli se na termoenergiju (ugljen, nafta) i hidroenergiju (voda), u termoenergetskoj proizvodnji sve je važnija nuklearna energija - 441 nuklearnih elektrana u pogonu + može se prenositi na velike udaljenosti i dostupna je u svim sredinama, čista energija - lokacija elektrana

Opća obilježja i razvoj industrije-industrija je najvažnija grana sekundarnih djelatnosti - najviše zaposlenika, viši dohodak od ostalih djelatnosti ove skupine, ona može najbrže uvećati narodni dohodak i time podignuti opću razinu gospodarske razvijenosti-u većini zemalja svijeta danas se odvija proces industrijskog razvoja-ostale sekundarne djelatnosti - rudarstvo i energetika-razvoj industrije:1. predindustrijske djelatnosti - slabe prometne veze, nedostatak i visoka cijena sirovina, kućna radinost (za vlastite potrebe), obrt (u gradovima, obiteljske radionice, podijeljena prema vrstama proizvodnje, udruženja - cehovi) i manufaktura - 18.st., prijelazni oblik obrtindustrija, veće radionice, detaljna podjela proizvoda, prevlast ručnog rada uz primjenu alata i primitivnih strojeva, tekstilna djelatnost, veća uloga gradova, kolonijalna trgovina2. industrijska revolucija - potrkaj 18. st. u Engleskoj, tijekom 19. st. u zapadnoj Europi i SAD-u-parni stroj, James Watt, 1769. - strojna proizvodnja, ugljen glavni energetski izvor, osnovne proizvodne jedinice tvornice, povećana potražnja za tekstilnim sirovinama i željeznim rudama, tekstilna industrija - najstarija industrijska grana, metalurgija i metaloprerađivačka industrija i kemijska industrija smještaju se uz rudnike ugljena ili u njihovoj blizini, mnogo radne snage, pretežno niskih kvalifikacija, koja doseljava iz agrarnih krajeva-industrijski kapitalizam - do 1920. godine, doba libelarnog kapitalizma sa slobodnom konkurencijm u svim područjima gospodarskog života, monopoli, nagla urbanizacija, stvaranje industrijskog grada - depopulacija agrarnih krajeva-gospodarsko povezivanje - parobrod na moru (1817.) i željeznice (1825.)-razdoblje fordizma - 1920. 1970. razdoblje ekonomije obujma jer počinje masovna proizvodnja - razdoblje druge industrijske revolucije koje je obilježila svekolika primjena električne energije i motora s unutrašnjim izgaranjem, primjena tekuće vrpce, velika i specijalizirana proizvodnja - automobilska, elektroindustrija i potrošačka industrija, promjena lokacijskih faktora industrije i obilježja radne snage, smanjena je ovisnost o energentima i sirovinama zahvaljujući uporabi električne energije i sirove nafte, promet je pojeftinio, industrije se smještaju u gradove zbog tržišta ili prometnih pravaca, traži se visoko kvalificirana radna snaga, snažan razvoj međunarodne i unutrašnje trgovine-razdoblje automatizacije industrije - od 1970. pa do danas - fleksibilna specijalizacija u industriji i ekonomiji dosega, sve veća uloga svjetskog tržišta i globalizacija, znanstveno-tehnološki razvoj - treća industrijska revolucija-izum čipa, automatizacija, industrije visokih tehnologija - telekomunikacije i informatička proizvodnja, deindustrijalizacija (opadanje industrije u cjelini, posebno stare) i reindustrijalizacija (razvoj novih industrija)-just in time / prije just in space-multinacionalne (transnacionalne korporacije doživljavaju maksimalnu ekspanziju-u razdoblju postfordizma djeluju novi faktori lokacije industrije pa se javljaju i novi oblici industrijskih prostora - razvoj poslovnih (industrijskih) zona, tehnološki parkovi-podjela industrije:1. -ekstraktivna - rudarstvo, proizvodnja mineralnih i energetskih sirovina-prerađivačka - prerađuje sirovine različitog podrijetla 2. -teška - proizvodnja sirovina, osnovnih proizvoda i repromaterijala, proizvodnja energije te proizvodnja strojeva i vozila - bazna industrija-laka proizvodi predmete namijenjene širokoj potrošnji - potrošačka3. s obzirom na odnos radne snage i kapitala:-radno intezivna industrija - veći broj radnika, niža ulaganja, tekstilna, ne ostvaruju veći dohodak-kapitalom intezivna industrija - velika ulaganja, broj radnika relativno malen, petrokemija, visokostručni kadrovi, visoki dohodak4. u svezi s tehničkim razvojem:-tradicionalne/stare - industrije u kojima se nisu zbile veće tehnološke i tehničke promjene, drvna industrija i industrija kože-propulzivne/nove - industrijski napredak, elektronička+ čista i prljava industrija

Značenje sirovina za industriju-sirovine su, uz energiju, radnu snagu, kapital i promet, bile klasični činitelj industrijskog razvoja, osobito u razdoblju industrijskoga kapitalizma, odnosno za prve industrijske revolucije-tehničko-tehnološki napredak općenito je smanjio ovisnost industrije o sirovinama - proces prestrukturiranja industrije, smanjivanje uloge baznih industrijskih grana, sekundarne sirovine-mineralne sirovine - nova rudna ležišta, moderna eksploatacija, tehnika površinskog kopa, ekološki problemi-moderna rudarska proizvodnja ovisna je o prometu velikog kapaciteta-rude za crnu metalurgiju - željezna ruda - vrlo raširena u svijetu, barem 30%-40% čistog željeza treba imati željezna ruda - magnetit i hematit (najkvalitetniji), limonit i siderit, ostale rude služe za proizvodnju kovina koji se ugl. upotrebljavaju kao oplemenjivači čelika - mangan, krom, nikal, molibden i rijetki metali volfram i vanadij-rude za obojenu metalurgiju - rude aluminija, bakra, olova i cinka - kao neprerađene rude ili koncentrati-aluminijska ruda boksit, uz željeznu rudu, danas je druga najviše korištena mineralna sirovina-bakrene rude halkopirit, kovelin - nizak postotak metala, prerađuju se do faze koncentrata i do tzv. sirovog bakra-olovno-cinčane rude - druga važna grupa ruda obojene metalurgije - olovna ruda galenit - SAD, Australija, Kanada, poluprerađeni cink i olovo-plemeniti i rijetki metali - zlato, srebro, platina, živa, titan, germanij, cezij...-nemetali - među nemetalima najrasprostanjenije su sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji građevnog materijala - pijesak i šljunak, glina i građevni kamen - sumpor, azbest, kremeni pijesak, ali i fosfati i nitrati - sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva-sekundarne sirovine - dobijaju se preradom - recikliranjem različitog otpada - europske zemlje, SAD, Japan-prvo se prerađivalo staro željezo i otpadni materijali obojenih metala (Cu, Pb, Zn, Al)-staro željezo važna je sirovina u proizvodnji čelika-nove sekundarne sirovine - papir, staklo, tekstil, guma i plastika-recikliranje plastike

Struktura i grane svjetske industrije1. crna i obojena metalurgija - crna proizvodi željezo, čelik, ferolegure te različite valjane, vučene i kovane proizvode - proizvodnja - tri faze - prvo se dobiva sirovo željezo, pa se proizvodi čelik, a u trećoj se proizvode ostali proizvodi, tvornice za proizvodnju ferolegura-obojena - proizvodnja obojenih metala - bakar, olovo, cink, aluminij, elektroliza - proces prerade koncentrata2. klasične prerađivačke industrije - metaloprerađivačka - razvijala se zajedno s metalurgijom - najduža tradicija, blizina sirovina i tržišta, kvalificirana radna snaga te ulaganja u tehnički razvoj su utjecala na tu industriju, u gradovima - industrije strojeva (strojogradnja), opreme i vozila - industrija alatnih strojeva, energetskih strojeva i opreme za rudarstvo i građevinarstvo, industrija poljoprivrednih strojeva, brodogradnja , autoindustrija i znatan dio vojne industrije- elektroindustrija - važna zbog mnogo osnovanih podružnica, u gradskim sredinama, traži velika ulaganja, stalne veze sa znanstvenim institutima i visokostručnu radnu snagu proizvodi i oprema namijenjeni proizvodnji i prijenosu električne energije (generatori, transformatori) telekomunikacijski uređaji, radio i televizijska oprema, aparati namijenjeni širokoj potrošnji, zabavna elektronika elektronički proizvodi namijenjeni kućanstvu („bijela tehnika“) i širokoj potrošnji - kemijska industrija - teška ili bazna i laka, teška proizvodi kiseline i bazne kemijske proizvode, umjetna gnojiva, plastične mase i sintetičke proizvode, laka proizvodi lijekove, kozmetička sredstva i sredstva za zaštitu bilja, boje, te različite izrađevine na osnovi plastičnih masa i sintetičke proizvodnje - farmaceutska, kozmetička3. industrije visokih tehnologija - rade na osnovi visokih tehnologija, široka primjena znanosti kombiniranjem istraživanja, znanstvene kulture i komunikacija - elektronička i računalna industrija, proizvodnja telekomunikacijskih i svemirskih uređaja, industrija robota, biotehnološka proizvodnja i dijelovi vojne industrije - današnje razdoblje znanstveno-tehničke revolucije4. građevinska industrija - snažna urbanizacija i razvoj industrije, turizma i krupne prometne, energetske i vodoprivedne infrastrukture doveli su do velike ekspanzije građ. industrije - rasla je uloga gospodarske djelatnosti u sekundarnom sektoru, velike količine sirovina i industrijskih materijala, mnogo radne snage, relativno visok dohodak, važan pokazatelj građevinske aktivnosti je i potrošnja građevinskog materijala, posebice cementa, Kina, Indija, SAD, Japan i Južna Koreja5. industrije potrošnih dobara - usmjerena na zadovoljavanje potreba osobne industrijea) industrija tekstila, odjeće i obuće - primjeri starih, radno intezivnih i niskoakumulativnih industrija, tekstilna - proizvodnja tkanina i odjevnih predmeta, pamuk, vuna, sintetička vlakna, obuća - novi, sintetički materijali - široka primjena

b) prehrambena industrija - lociraju se bilo u proizvodnim područjima sirovina, bilo u većim potrošačkim centrima -opskrba sirovinama/osigurano tržištec) ostale industrije potrošnih dobara - kozmetička, farmaceutska, industrija duhana, razvoj papirne, grafičke i filmske industrije, industrija namještaja i kućanskih aparata, automobilska...

Industrijski prostori u svijetu-stari industrijski prostori i njihovi problemi-bazeni teške industrije - brojni u Europi (Ruhr, Saar, Lorraine, zapadni Hidlands, Donbas), a ima ih i u SAD-u (područje Pittsburgha), u azijskom dijelu bivšeg SSSR-a (Kuznjecki bazen, Karaganda)-eksploatacija ugljena i željezne rude stvaranje teške industrije (metalurgija, metalna i kemijska industrija) prerađivačka, laka-danas su to visokourbanizirana područja u kojima se miješaju industrijski i rudarski gradovi-brojna industrijska poduzeća i njihova tehnička i ekonomska povezanost, razvijene prometnice (željeznice, ceste, kanali) i gusta nastanjenost odražavaju ulogu industrijske djelatnosti-rudarstvo je u padu ili je već napušteno-starih industrija ima i u nekim planinskim krajevima, osobito u Alpama - aluminijska ili elektrokemijska industrija koja se tu smjestila zbog velike potrošnje leketrične energije (Vogezi, Appalachi)-stari industrijski prostori često se susreću i unutar gradova, odnosno u zonama starih predgrađa - tipična potrošačka industrija, vezana uz gradsko tržište ili uz radnu snagu i kapital (elektrotehnička)-lučki gradovi, kolonijalno razdoblje - prerađuju se proizvodi iz tropa - uljarice, pamuk, proizvodnja sapuna-razvoj na temelju određenih lokacijskih zakonitosti jeftina energija i sirovina, dobra ponuda radne snage te mogućnosti prijevoza robe do tržišta-danas, proizvodnja ugljena se smanjje, a lokalna ležišta ruda nisu više ekonomski zanimljiva za eksploataciju, prateća infrastruktura je tehnički zastarjela, malo je slobodnog zemljišta za izgradnju, ekološki problemipremještaju se rudarsko-metalurški bazeni bliže glavnim prometnicama, nova rješenja za ugljen - moderna karbokemija, termoenergija), potiče se razvoj novih industrija (automobilska, elektronička) obnova gradova i revitalizacija zapuštenih dijelova okolice-novi industrijski prostori-promjene pod utjecajem činitelja svjetskog karaktera-pod utjecajem ind. razvoja od kraja 19. st. razmještaj industrije nije ravnomjeran-u zemljama Trećega svijeta pojavile su se nove industrijske zemlje (Brazil, Meksiko, Južna Koreja, Tajvan, Hong Kong, Singapur...)-pogodnosti telekomunikacijskog prometa, jeftina radna snaga-razvijene zemlje - proces prestrukturiranja starih industrija-razvoj industrijskih prostora u gradovima i na kopnenim prometnim osovinama, u morskim lukama-novi industrijski prostori u gradovima -na rubovima grada, u prigradskim zonama, u širem prostoru gradske regije - tercijarna ili metropolitanska faza razvoja gradova-industrije visokih tehnologija, okupljene u tzv. industrijske parkove ili tehnološke parkove, smještaju se na slične položaje-novi industrijski prostori u morskim lukama i na glavnim prometnim pravcima -nastali s razvojem nove teške i prerađivačke industrije-tendencija gigantizma, izgradnja brodova velike nosivosti sniženje troškova-prostrane lučko-industrijske zone-razvila se nova prerađivačka industrija vezana osobito za moderan kamionski prijevoz-kontinentalni naftovodi omogućili izgradnju rafineriskih i petrokemijskih središta u područjima velike potrošnje-glavni prometni pravci postali zone koncentracije i brzog gospodarskog razvoja - osovina razvoja-ključna uloga - troškovi i prometne pogodnosti