hr pravopis v1

HRVATSKI PRAVOPIS2 HRVATSKI PRAVOPIS 3

Predgovor

Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ija se radna inaica nalazi pred vama, fonoloki je s morfonolokim elementima. Fonoloki je jer je utemeljen na glasovnome naelu. Prema tome se naelu u hrvatskome pie natkriti, otpasti, potprogram, raistiti, svadba, ropski, potkresati. Morfonoloko se naelo primjenjuje onda kad se uva glasovni sastav tvorbenih sastavnica tako da se ne provode glasovne promjene na morfemskoj granici, tj. vodi se rauna o prepoznatljivosti morfema u rijei. Prema morfonolokome se naelu pie ispodprosjean, jedanput, podcijeniti, podstaviti, podtoka, predsjednik, gradski.

Ovaj e se pravopis sastojati od dvaju dijelova: od pravopisnih pravila (propisa) te od pravopisnoga rjenika (popisa). U prvome se dijelu s pomou pravila obrauju pravopisne teme, a u drugome e se donijeti popis rijei u kojima je kakav pravopisni problem.

U javnu se raspravu upuuje prvi dio Hrvatskoga pravopisa, tj. pravopisna pravila. S konano oblikovanim pravopisnim pravilima uskladit e se pravopisni rjenik.

U pravopisnim smo rjeenjima slijedili hrvatsku pravopisnu tradiciju i praksu, pa u naelu nismo mijenjali rjeenja jednaka u svim suvremenim pravopisima. Takva smo rjeenja mijenjali samo temeljem naela sustavnosti i ovjerenosti u uporabi. Razlog je i posve praktian: cilj nije bio izraditi pravopis koji e pismene ljude uiniti nepismenima.

Pri rjeavanju spornih pitanja vodili smo se ovim naelima:

naelom sustavnosti: Rjeenja smo u najveoj mjeri nastojali oblikovati sustavno, tj. vodei rauna o tome da je sustavnost temelj svake norme, pa tako i pravopisne.

tradicijskim naelom: Pri donoenju rjeenja u obzir smo uzimali sve hrvatske pravopise i razmatrali cjelokupnu hrvatsku pravopisnu tradiciju. Katkad su, i zbog tradicijskoga naela i zbog naela izlaenja ususret korisniku, ostavljena i neka rjeenja koja se proteu kroz sve ili veinu hrvatskih pravopisa iako bi ih se, npr. temeljem naela sustavnosti, moglo problematizirati.

naelom ovjerenosti i potvrenosti u uporabi: To je naelo bilo osobito vano pri rjeavanju dvostrukosti i oblikovanju odnosa prema njima. Podatke dobivene

pregledavanjem razliitih tekstova (Hrvatska jezina riznica: riznica.ihjj.hr) i interneta dodatno smo provjeravali, a za sva sporna pravopisna pitanja (dvostrukosti) proveli smo istraivanja u razliitim ispitnim skupinama prema pomno sastavljenim upitnicima. Dobivene smo rezultate analizirali i bili su nam vrijedan putokaz u donoenju nekih pravopisnih rjeenja.

naelom jednostavnosti: To se naelo oituje u nastojanju da se pravopisne dvostrukosti i iznimke svedu na najmanju mjeru. Odreen broj dvostrukih rjeenja ostao je i u ovoj radnoj inaici, ali je ogranien na ona rjeenja koja uporaba dosad nije razrijeila. Naelo jednostavnosti uvijek smo uzimali u obzir zajedno s naelom sustavnosti i tradicijskim naelom.

naelom normativne hijerarhije: Kako bismo dvostrukosti koje se pojavljuju u praksi i u hrvatskim pravopisima sveli na najmanju mjeru, razradili smo sustav koji jedinicama koje se mogu pisati u dvama likovima odreuje normativni status. Pri prosudbi normativnoga statusa vodili smo se etirima gore navedenim naelima. S obzirom na normativni status zapisa u pravopisnim pravilima razlikujemo preporuenu inaicu, doputenu inaicu i istovrijedne inaice.

Preporuena inaica ona je inaica za koju smatramo da temeljem navedenih naela ima normativnu prednost pred drugom inaicom koju navodimo. Tu, preporuenu inaicu preporuujemo za kolsku i opu uporabu. Preporuena se inaica nalazi u osnovnome tekstu.

Doputena inaica ona je inaica koja temeljem etiriju navedenih naela nema normativnu prednost, ali je zbog tradicije ili estoe uporabe ne zanemarujemo. Uz takve smo inaice nastojali dati i objanjenje njihova normativnoga statusa. Primjer su takvih inaica zadaci, podaci itd. uz preporuene inaice zadatci, podatci ili grjeka, krjepost, pogrjeka, strjelica i vrjedniji uz preporuene inaice greka, krepost, pogreka, strelica i vredniji. Doputena se inaica nalazi u napomeni.

U iznimnim sluajevima imamo i istovrijedne inaice. One se kao ravnopravne donose u osnovnome tekstu. Ravnopravne su inaice npr. bregovi i brjegovi, grehovi i grjehovi, grenik i grjenik, spreavati i sprjeavati, unapreivati i unaprjeivati. U napomeni uz rijei koje su tvorenice rijei grijeh i u kojima se doputa pisanje i e i je iza pokrivenoga r nalazi se objanjenje da je to rjeenje doneseno zbog toga to te rijei pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu u kojemu su este u liku s je. Ostale istovrijedne inaice smatramo ravnopravnima zbog toga to su obje podjednako potvrene u uporabi.

Nijedno se naelo ne moe primijeniti samo za sebe. Za svako se rjeenje pomno


vagalo kojemu naelu i s kojega razloga dati prednost (ako se vie njih pokazalo jednakovrijednima).

Stoga smo pri oblikovanju pravila vodili rauna i o ovim naelima:

o naelu otvorenosti prema korisnicima: To se naelo oituje u prvome redu u nastojanju da se korisniku pravopisa objasni sve to je bilo predmetom rasprava njegovih autora. Temeljem toga naela u ovoj se radnoj inaici nalaze napomene. Razlikuju se tri vrste napomena:

objasnidbene napomene u kojima se donosi objanjenje zato smo prednost dali odreenoj inaici

napomene pretpostavljene pogreke koje korisniku pravopisa dajemo kako bismo mu olakali snalaenje u pravopisu

normativne napomene koje, kako smo ve objasnili, odreuju normativni status zapisa.

To e naelo u svojoj punini zaivjeti u mrenome izdanju konanoga teksta pravopisa koje e ukljuivati niz poveznica razliitih vrsta. Predviene su poveznice unutar teksta te poveznice na napomene, savjete i pojmovnik. Pojmovnik e korisnicima Hrvatskoga pravopisa omoguiti da razumiju svaki jezikoslovni naziv koji upotrebljavamo.

o naelu primjerenosti korisnicima: Velika se pozornost posveuje primjerenosti korisnicima, tj. svim govornicima hrvatskoga jezika. O tome se vodilo rauna pri uporabi nazivlja, donoenju napomena, jezinih savjeta i uputnica.

o naelu ekonominosti: Jedno je od temeljnih naela i naelo ekonominosti. Ekonominost se nikad ne ostvaruje na raun primjerenosti korisniku. Nastojalo se da se u osnovnome tekstu pravopisa daju kratka i jasna pravila te to vei broj modelnih primjera. Nisu se gomilali istovrsni primjeri kako se tekst ne bi opteretio, a iscrpan popis pravopisno dvojbenih rijei nalazit e se u pravopisnome rjeniku. Ekonominost e se u konanoj inaici oitovati i u tome to se u pravopisu nalazi niz poveznica s pomou kojih se itatelj upuuje na mjesto na kojemu je pojedini problem iscrpnije objanjen.

Ovu vam radnu inaicu predajemo u ruke sa eljom da zajednikim nastojanjem doemo do konanoga i opeprihvaenoga Hrvatskoga pravopisa te na zadovoljstvo i najire javnosti i strune zajednice dovrimo dugo razdoblje pravopisnih previranja.

autori Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

A a 1. B b 2. C c 3. 4. 5. D d6. D d7. 8. E e9. F f10. G g11. H h12. I i13. J j14. K k15.

L l16. Lj lj17. M m18. N n19. Nj nj20. O o21. P p22.

R r23. S s24. 25. T t26. U u27. V v28. Z z29. 30.

U pisanju stranih imena i stranih rijei upotreblja-vaju se i slova Q q, W w, X x, Y y. Pri abecediranju q dolazi iza p, a w, x, y iza v.

U pisanju stranih imena i drugih stranih rijei katkad se upotrebljavaju i slova iz drugih latininih pisama: , , , , , , .

Kad se piu velikim slovima, dvoslovi se zapisuju na dva naina: D i D, Lj i LJ, Nj i NJ. Oblici D, Lj i Nj

upotrebljavaju se kao prvo slovo u reenici ili kao prvo slovo rijei koja se pie velikim poetnim slo-vom.

Oblici D, LJ i NJ upotrebljavaju se kad je cijela rije napisana velikim slovima.

Nazivi slova hrvatske latinice su: a, be, ce, e, e, de, de, e, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.

Hrvatski jezik biljei se latininim pismom. Hrvatska lati-nica ima 30 slova 27 jednoslova i 3 dvoslova (d, lj, nj).

Slova mogu biti velika i mala. Slova hrvatske latinice dola-ze po ustaljenu redoslijedu ili abecedi:

SLOVA


-aga: rupaga-anin: Bjelovaranin, ibenanin-e: djevoje, siroe-ica: cjevica, stvarica-i: golupi, momi, rupi-ina: kraina, naivina, pliina-uga: kamenuga-eak: grmeak-i: brani, goni, ribi, tekli, vodi-iak: grmiak, plamiak-iar: dijabetiar, higijeniar-ii: gospodii-iina: dobriina-ina: sestrina-jaa: krpenjaa, sjevernjaa-niar: povjesniar pridjevnim:-aak: dugaak-aki: zagrebaki-ian: alergian, nostalgian-iast: bjeliast, plaviast -iki: biciklistiki, turistiki glagolskim:-aiti: prednjaiti prilonim-ake: naglavake, naopake

h) u slavenskim patronimima i prezimenima sa zavretkom -i: Lav Nikolajevi Tolstoj, Oton upani

i) u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovina, Globoec, pikovina, Zaretje, Pantovak.

NapomenaZbog potvrenosti u uporabi obaju likova moe se pisati: Budinina (u skladu s mjesnim izgovorom) i Budinina (u skladu sa standardnojezinom normom), Ferenica i Ferenica, Medveak i Medveak, Peenica i Peenica, Vugrinak i Vugrinak, Konjina i Konjina. Neka se kajkavska zemljopisna imena uobiajilo pisati s : Budinak, Nedelie, Trakoan, Veliko Trgovie.

Odnosni pridjev od zemljopisnoga imena Baka glasi baanski.

Glas Glas nalazi se:a) u nekim rijeima: elav, ud, gae, ki, lea, maeha, meava, mo, no, obeati, odjea, pe, pomo, srea, tisua, voe; elavac, udljiv, kerin, maehin, moan, noni, obeanje, tisuiti, vonjak

b) u glagolskome prilogu sadanjem: piui, pjevajui, pleui, plivajui, radei, smijui se

GLASOVIPojedinani glasoviGlas Glas nalazi se:a) u nekim rijeima: bava, aa, gr, jeam, klju, lopo, maka, rije, u; bavar, grevit, jemeni, maji, rjenik, uni

b) u svim anglizmima: arter, ek, ip, sendvi; arterski

c) u svim talijanizmima: kapuino, violonelo, embalo

d) u mnogim drugim posuenicama: orba, ardak, amac, arapa, pono

e) prema c i k u osnovi rijei: u oblicima imenica mukoga roda: ovjek ovjee; stric strie, strievi, strievima; suradnik suradnie; zec zee, zeevi, zeevima u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: jak jai, najjai; prijek prei, najprei; jako jae, najjae; prijeko pree, najpree u oblicima (prezentu, imperativu, aoristu, imperfektu i glagolskome pridjevu trpnom) glagola: baciti baen; klicati kliem, klie, klie, kliemo, kliete; pei (osnova pek-) peem, pee, pee, peemo, peete; peah, peae, peasmo, peaste, peahu; peen; povui (osnova povuk-) povue; stjecati stjei, stjeimo, stjeite; vikati vii, viimo, viite; uvui (osnova uvuk-) uvuen

f) prema c i k u tvorbenoj osnovi rijei: Karlovac karlovaki, Karlovanin; konac konani; novac novani, novi; stric striev; zubac zupanik; bobica bobiast; bolnica bolniar, bolniki; djevojica djevojiin; kuharica kuhariin; djeca djeurlija ovjek ovjeanstvo, ovjeji; momak momaki, momad, momi, momina, zamomiti se; oblak oblaan, oblai, oblaiti se; otok otoje; pijesak pjeanik, pjeara; sanduk sandui, sanduina; buka buan, buiti; djevojka djevoje, djevojin; genetika genetiar, genetiki; majka majin; ruka ruica, ruetina, runi; gorak gorina, zagoriti; jak jaina, jaati; pei (osnova pek-) peenje; sjei (osnova sjek-) sjea; tui (osnova tuk-) tunjava

NapomenaIznimke su lijee i trijee prema lijeska i trijeska te pljeem, pritiem i stiem prema pljeskati, pritiskati i stiskati.

g) u sufiksima: imeninim:-a: nosa, osigura-aa: udavaa, brezovaa-aina: deraina, sprdaina

c) prema t u osnovi rijei: u instrumentalu imenica enskoga roda: mladost mladou, smrt smru u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: ljut ljui, najljui; ut ui, najui; ljuto ljue, najljue u oblicima (prezentu, imperativu, imperfektu, glagolskome pridjevu trpnome) glagola: kretati kreem, kree, kree, kreemo, kreete, kreu; pratiti praah, praae, praasmo, praaste, praahu; preutjeti preuen; skratiti skraen; aptati apem, ape, ape, apemo, apete, apu; api, apimo, apite

d) prema t i u tvorbenoj osnovi rijei: list lie; brat braa; pamtiti pamenje; cvijet cvijee; kost kourina, koat, koica sme smekast

e) u infinitivu glagola na -i: lei, pei, pobjei, rei, stii

f) u sufiksima: imeninim:

-a: gola-aa: mokraa-aica: spavaica, oraica, kopaica

NapomenaRazlikuje se:spavaica haljina za spavanje i spavaica ena koja spavaoraica sprava za oranje; zemlja koja se ore i oraica ena koja orekopaica sprava za kopanje i kopaica ena koja kopa.

-ba: zelemba-i: golupi, rupi-da: crvenda, srnda-ii: gospodii-i: mravi, gradi, brati, plemi, mladi, slabi, ljuti, sladi, sljepi -oa: istoa, hladnoa

pridjevnim:-ai: plivai, ivai, pletai, jedai-ei: pilei, purei, junei -eiv: moleiv

prilonim:-o: jedno, neko

g) u prezimenima sa zavretkom -i ili -i: Ani, Habdeli, Jambrei, Markovi, Mihanovi

h) u nekim zemljopisnim imenima: Desini, Dragani, Oki, Zaprei i izvedenicama od tih imena: desiniki, draganiki, okiki, zapreiki

i) u pridjevu baanski.

Glas dGlas d nalazi se:a) u turcizmima: damija, dep, dezva, dihad, fereda,

hoda; depni, hodin

b) u anglizmima: brid, dem, demper, dentlmen, dip, dokej, dungla; dentlmenski, dokejski

c) ispred b: prema osnovnome : jednaiti jednadba; naruiti narudba; svjedoiti svjedodba prema osnovnome c: promicati promidba

d) u rijeima tvorenim sufiksom -dija: bundija, buregdija, evabdija, galamdija.

Glas Glas nalazi se:a) u nekim rijeima: aneo, ak, akon, avao, on, umbir, urica, uve, hra, laa, Maarska, smu; aneoski, anelak, aneli, avolica, avolski, hrav, maarski

b) u talijanizmima: enovski, enovljanin

c) prema d u osnovi rijei: u oblicima imenica: glad glau u komparativu i superlativu pridjeva: lud lui, najlui; mlad mlai, najmlai u oblicima glagola (u prezentu, imperativu, imperfektu, glagolskome pridjevu trpnom): glodati gloem, gloe, gloe, gloemo, gloete, glou; gloi, gloite; osloboditi osloboen; prebroditi prebroen; zalediti zaleen; udjeti uah

d) u oblicima glagola ui, proi, nai itd.: ui uem, ue, ue, uemo, uete, uu; ui, uite; uoh, ue, ue, uosmo, uoste, uoe

e) u tvorenicama prema d u tvorbenoj osnovi rijei: brdo branin; grozd groe, zalediti zaleivati; utedjeti uteevina; grad predgrae; rod roak.

Glas jIzmeu dvaju samoglasnika glas j izgovara se i pie:a) u osnovi rijei izmeu samoglasnika, u oblicima tih rijei i u tvorenicama od tih rijei:

i-a: Azija (Azije, Aziji..., azijski), gladijator, socijalist, materijalizam, stevija (stevije, steviji..., stevijin)

Napomena

Rije prianjati pie se bez umetnutoga j.

i-e: dijeta, higijena, principijelan, orijent, pijetet i-i: ijit i-u: milijun, pijun, radijus

b) u imperativu: nalij, pij, smij se, dobij, razbij

c) izmeu e i a na kraju posuenica: epopeja, ideja, matineja, livreja, ureja, apneja, draeja, orhideja


d) iza i i e na kraju nekih posuenica: ajntajnij, kirij, kliej, komunikej, raderfordij

e) u sklonidbi i tvorbi posvojnih pridjeva od rijei koje zavravaju glasom ili skupinom glasova:

-i, bez obzira na to je li rije o: posuenicama: alibi alibija, alibiju...; bonsai bonsaija, bonsaiju...; taksi taksija, taksiju...; reiki reikija, reikiju...; iri irija, iriju... stranim rijeima (bez obzira na to kako se zavrni glas i biljei): celebrity celebrityja, celebrityju..., celebrityjev; fengui fenguija, fenguiju... hrvatskim imenima i nadimcima: Miki Mikija, Mikiju..., Mikijev; Toni Tonija, Toniju..., Tonijev stranim imenima (bez obzira na to kako se zavrni glas i biljei): Atlee Atleeja, Atleeju..., Atleejev; Camus Camusja, Camusju..., Camusjev; Chelsea Chelseaja, Chelseaju..., Chelseajev; Denis [Deni] Denisja, Denisju..., Denisjev; Dubai Dubaija, Dubaiju...; Eddie Eddieja, Eddieju..., Eddiejev; Ii Iija, Iiju..., Iijev; Kennedy Kennedyja, Kennedyju..., Kennedyjev; Sakai Sakaija, Sakaiju..., Sakaijev; Verdi Verdija, Verdiju..., Verdijev

NapomenaIme Nagy [na] ne zavrava glasom i. Stoga se oblici imena Nagy piu bez j izmeu osnove i nastavka: G Nagya, D Nagyu..., a posvojni je pridjev Nagyev.

-io, bez obzira na to je li rije o: posuenicama: radio radija, radiju...; studio studija, studiju...; trio trija, triju stranim rijeima: portfolio portfolija, portfoliju imenima: Antonio Antonija, Antoniju..., Antonijev; Mario Marija, Mariju..., Marijev; Tokio Tokija, Tokiju...

NapomenaIme Boccaccio [bokao] ne zavrava skupinom glasova io. I je znak da se ispred njega ita nepanik te se izmeu toga nepanika i nastavka ne ostvaruje glas j. Stoga se oblici imena Boccaccio piu bez j izmeu osnove i nastavka: Boccaccia, Boccacciu..., a posvojni je pridjev Boccacciov. Isto vrijedi i za imena tipa Giorgio [oro], Giorgia, Sergio [sero], Sergia te imenice adagio, adagia; solfeggio, solfeggia itd.

-ia, bez obzira na to je li rije o: stranim imenima: Maria Marije, Mariji..., Marijin; Mia Mije, Miji..., Mijin; Nokia Nokije, Nokiji..., Nokijin; Virginia Virginije, Virginiji..., Virginijin stranim rijeima: pizzeria pizzerije, pizzeriji...

NapomenaImena Brescia [brea], Foggia [foa], Perugia [perua] ne zavravaju skupinom glasova ia. I je znak da se ispred njega ita nepanik te se izmeu toga nepanika i nastavka ne ostvaruje glas j. Stoga se oblici tih imena piu bez j izmeu osnove i nastavka: Brescie, Foggie, Perugie, Brescii, Foggii, Perugii. Ime Gaia ita se [gaja], tj. i se ita kao j, pa se u sklonidbi i posvojnome pridjevu ne umee j: Gaie, Gaii,

Gaiin.

f) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na: -i: FOI FOI-ja, FOI-ju..., FOI-jev-io: AUDIO AUDIO-ja, D AUDIO-ju..., AUDIO-jev -ia: CIA CIA-je, CIA-ji..., CIA-jin.

Izmeu dvaju samoglasnika glas j ne izgovara se i ne pie:a) u rijeima u kojima je o nastao od l: bio, inio, dioba, htio (ali htjela), mio, volio (ali voljela), elio (ali eljela)

b) izmeu samoglasnika i i o u posuenicama: sociologija, patriot, violina, kamion, avion

c) u stranim sloenicama s di-: diamin, diarhija (drugo su rijei s dija-: dijabetiar, dijafragma, dijalekt)

d) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od imena na:-ea: Andrea Andree, Andrei..., Andrein; Dorotea Dorotee, Dorotei..., Dorotein; Ikea Ikee, Ikei..., Ikein; Lea Lee, Lei..., Lein; Matea Matee, Matei..., Matein; Tea Tee, Tei..., Tein-eo: Cameo Camea, Cameu..., Cameov; Mateo Matea, Mateu..., Mateov, Teo Tea, Teu..., Teov

e) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na: -ea: IAEA IAEA-a, IAEA-u..., IAEA-ov -eo: UNEO UNEO-a, UNEO-u..., UNEO-ov.

Glasovi u dodiruGlasovi se pri dodiru s drugim glasovima u govoru katkad mijenjaju ili ispadaju. Te se promjene katkad biljee u pismu.

Jednaenje po zvunostiS obzirom na to titraju li pri izgovoru glasnice, suglasnici se dijele na zvune i bezvune. U tablici su prikazani parovi zvunih i bezvunih suglasnika:

zvuni b d g z d - - -

bezvuni p t k s c h f

Suglasnici razliiti po zvunosti zbog jednostavnosti izgovora jednae se u suglasnikim skupinama tako da se prvi suglasnik mijenja u svoj par kako bi se izjednaio po zvunosti s drugim suglasnikom. U jednaenju po zvunosti ne sudjeluju zvonanici: m, n, nj, l, lj, j, v, r.

Jednaenje po zvunosti provodi se:a) ako se zajedno nau dva suglasnika od kojih je prvi zvuni, a drugi bezvuni: beskofeinski (< bez + kofeinski), bespravni (< bez + pravni), golupi (< golub + i), otpasti (< od + pasti), pothodnik (< pod + hodnik), potpaliti (< pod + paliti), prethoditi (< pred + hoditi), pretklijetka (< pred + klijetka), pretkutnjak (< pred + kutnjak), pretpotopni (< pred + potopni), pretprijamni (< pred + prijamni), pretprijava (< pred + prijava), pretpristupni (< pred + pristupni), ropstvo (< rob + stvo)

b) u nekim stranim rijeima koje poinju s ab-, ob- i sub-: apsolvent, apsces, apscisa, apsolut, apsolutist; opservacija, opservatorij, opsesija, opskurnost, opstrukcija; supfebrilan, supskripcija, supstandard, supstantiv, supstitucija, supstrat

NapomenaJednaenje po zvunosti ne provodi se u rijeima stranoga podrijetla koje poinju sa sub- iza kojega slijedi glas p i s ad-: subpapilaran, subpolaran; adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat.

c) ako se zajedno nau dva suglasnika od kojih je prvi bezvuni, a drugi zvuni: narudba (< naru + ba), primjedba (< primjet + ba), rendgen (rent + gen), svadba (< svat + ba), svagdanji (< svak + danji), svjedodba (< svjedo + ba), zdruiti (< s + druiti).

NapomenaJednaenje po zvunosti treba dosljedno biljeiti i u sklonidbi imena i tvorbi od imena, npr. Dabac Dapca, Dapev. Temeljni lik imena pravopis ne propisuje, npr. Vlatko (Vlatka, Vlatku...; Vlatkov) i Vladko (Vladka, Vladku...; Vladkov), Zupi i Zubi.

Jednaenje po zvunosti ne biljei se: a) kad je d ispred:

c: podcijeniti, podcrtati : odepiti, oditati, podiniti : odurlikati s: brodski, gradski, podsvijest, predsjednik, predstava, predstavnik, sredstvo, srodstvo, sudski, sudstvo : podivati

b) iza prefiksa ispod- i iznad-: ispodprosjean, iznadprosjean

c) u rijeima stranoga podrijetla koje poinju s ad-: adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat

d) u rijeima stranoga podrijetla koje poinje sa sub- iza kojega slijedi glas p: subpapilaran, subpolaran

e) u nekim rijeima stranoga podrijetla: bredpitovski, gangster, Habsburgovci

f) u nekim zemljopisnim imenima: Josipdol, Kripolje

g) kad bi se izvedenica previe udaljila od osnovne rijei: podtoka (a ne pottoka ili potoka), uzetati se (a ne uetati jer uetati ima drugo znaenje).

Jednaenje po mjestu tvorbeSuglasnici razliiti po mjestu tvorbe zbog jednostavnijega se izgovora jednae u suglasnikim skupinama tako da se prvi suglasnik skupine zamjenjuje suglasnikom koji je po mjestu tvorbe jednak drugomu suglasniku skupine. Zubnousneni suglasnik n ispred dvousnenoga suglasnika b prelazi u dvousneni suglasnik m, a nenepani suglasnici s, z i h ispred nepanih suglasnika , , , , d, , lj, nj, j prelaze u nepane suglasnike i . U gornjemu retku tablice prikazani su glasovi koji se mijenjaju, a u donjemu glasovi u koje se mijenjaju:

nenepani suglasnici s z h zubnousneni nnepani suglasnici dvousneni m

Jednaenje po mjestu tvorbe biljei se:a) kad se nenepani suglasnici s, z, h nau ispred nepanih suglasnika , , , , d, , lj, nj, j: orai (orah + i), snalaljiv (snalaz + ljiv)

NapomenaJednaenje po mjestu tvorbe ne provodi se kad su s i z zavrni suglasnici prefiksa: izljubiti, razljutiti, sljubiti se.

b) kad se n nae ispred b: bombon, initi imbenik, obrana obrambeni, prehrana prehrambeni, stan stambeni, zelen zelemba.

Jednaenje po mjestu tvorbe ne biljei se:a) ako suglasnikom n ispred p i b zavrava prefiks ili prvi lan sloenice: izvanbrodski izvanparnini

b) ako se suglasnik n ispred p ili b nalazi na granici dviju osnova: crvenperka, jedanput, stranputica, vodenbuba, vodenbuha

c) u stranim rijeima koje su preuzete s n: nanbudo.

Ispadanje glasova Ispadanje suglasnikaDo ispadanja suglasnika dolazi u nekim suglasnikim skupinama. Ne biljei se:a) jedan suglasnik kad se dva ista suglasnika nau jedan do drugoga: bez + zvuan > bezvuan, pred + dvor + je > predvorje

b) t ili d u skupinama stn, zdn u oblicima i izvedenicama od domaih rijei: mastan masna masno masni; most mosni; nudan nuna nuno nuni; slastan slasna slasno slasni; vjerojatnost vjerojatnosni

NapomenaKad imaju razlikovnu ulogu, t i d se biljee: grozdni (< grozd) grozni (< grozan)

prstni (< prst) prsni (< prsa)

ustni (< usta) usni (< usna)

vrstni (< vrsta) vrsni (< vrstan)

T i d zadravaju se u pismu i u tvorenicama koje bi se previe udaljile

od tvorbene osnove: mot motni, a ne moni.

c) t ili d u izvedenicama osim posvojnih pridjeva i umanjenica od imenica na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka u kojima je samoglasnik a nepostojani: pae (mlado od patke za razliku od pate vokativ od patak), eluani

d) u oblicima imenice otac i izvedenicama od te imenice: otac oca, ocu..., oev, oinski; praotac praoci, praoev.


Biljei se:a) t ili d u skupinama stn, zdn u izvedenicama od stranih rijei: aoristni, ametistni, azbestni, balastni, damastni, kontrastni, protestni, tekstni, testni, tvistni

b) t ili d u oblicima imenica mukoga roda koje zavravaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je samoglasnik a nepostojani:

bitak bitci, hitac hitci, jadac jadci, kutak kutci, letak letci, listak listci, metak metci, mladac mladci, patak patci, petak petci, svetak svetci, svitak svitci, tetak tetci, vjetac vjetci, zadak zadci predak predci, sudac sudci, svetac svetci

NapomenaOblici imenica predak, sudac i svetac mogu se pisati i: preci, suci, sveci.

Babogredac Babogredci, curetak curetci, dovratak dovratci, domorodac domorodci, jednogodac jednogodci, konjovodac konjovodci, nacrtak nacrtci, nadomjestak nadomjestci, naplatak naplatci, oblutak oblutci, oevidac oevidci, osnutak osnutci, otkidak otkidci, podbradak podbradci, predmetak predmetci, pregradak pregradci, privitak privitci, razgodak razgodci, trogodac trogodci, umetak umetci, uradak uradci, zalistak zalistci, zabatak zabatci desetak desetci, dobitak dobitci, dodatak dodatci, dohodak dohodci, dovretak dovretci, gubitak gubitci, imetak imetci, izuzetak izuzetci, izvadak izvadci, napitak napitci, nedostatak nedostatci, ostatak ostatci, otpadak otpadci, podatak podatci, probitak probitci, svretak svretci, trenutak trenutci, uitak uitci, zadatak zadatci, zgoditak zgoditci, eludac eludci

NapomenaU oblicima dvoslonih imenica mukoga roda koje zavravaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je samoglasnik a nepostojani, d i t u pismu se ne izostavljaju jer bi u sluaju njihova izostavljanja esto dolo do istih oblika rijei razliita znaenja: peci prema petak i pei, reci prema redak i rei, teci prema tetak i tei i do udaljavanja od temeljnoga oblika. Ako se od dvoslonih rijei tvore prefiksalne tvorenice, d i t takoer se biljee, npr.: bitci i nebitci, kutci i zakutci. Zbog sustavnosti isto pravilo vrijedi i za vieslone imenice, pa se t i d i u njima biljee. Kod iznimno estih vieslonih rijei zbog tradicijskih se razloga i estoe uporabe doputa i izostavljanje t i d: deseci, dobici, dodaci, dohoci, dovreci, gubici, imeci, izuzeci, izvaci, napici, nedostaci, ostaci, otpaci, podaci, probici, svreci, trenuci, uici, zadaci, zgodici te eluci. Isto se pravilo odnosi i na izvedenice od tih rijei, npr. preostatak preostaci, zaostatak zaostaci.Nain na koji se rije zapisuje ne utjee na izgovor rijei.

c) t u dativu i lokativu imenica enskoga roda na -tka: bitci, pripovijetci

NapomenaU dativu i lokativu imenica enskoga roda na -tka esto su mogui dvostruki oblici: bitci i bitki, pripovijetci i pripovijetki. Prednost se daje nesibilariziranim oblicima bitki i pripovijetki.

d) t ili d u umanjenicama imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac: imeti, krletica, motica, pripovjetica, trenuti, uradi

e) t ili d u posvojnim pridjevima imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac: Babogredev, mladev, sudev, svetev.

NapomenaPosvojni pridjevi od imenica sudac i svetac mogu se pisati i: suev i sveev.

f) j u superlativu pridjeva kojima komparativ poinje glasom j: najjai, najjednostavniji

g) jedan suglasnik kad se dva ista suglasnika nau jedan do drugoga u nekim tvorenicama: dvadesettreina, hiperrealistian, izvannastavni, naddravni, nuzzarada, poddijalekt, preddunini.

Ispadanje samoglasnikaAko se u rijei nau dva ista samoglasnika, ne dolazi do ispadanja: Bilbao Bilbaa, crnook, kakao kakaa, kooperacija, koordinacija, vakuum.Ako bi se tri ista samoglasnika trebala pisati zaredom, piu se samo dva: Joensuu Joensuuu > Joensuu, Yahoo Yahooov > Yahoov.

Dvoglasnik ie Ako je dvoglasnik ie dug, pie se ije: bijel, dijete, krijesnica, lijek, lijep, mijeati, mijealica, mlijeko, mlijeni, obavijestiti, odijelo, osmijeh, prijeglas, prijelaz, prijepis, prijevara, podsmijeh, procijep, rije, slijev, snijeg, stijenka, svijet, tijek, tijekom, Tijelovo.

NapomenaU nekim rijetkim sluajevima pie se je iako je dvoglasnik ie dug, npr. mjest (G mn.), premjetati, vjernost, zdjel (G mn.).

Ako je dvoglasnik ie kratak, pie se je: bljesak, bljeskati, cvjetni, cvjetnjak, djed, izgorjeti, pjev, razumjeti, smjer, rjenik, savjet, sljedei (pridjev), smjeko, snjeni, svjetlo (imenica), vjesnik.U oblicima rijei i pri tvorbi rijei katkad dolazi do kraenja ili duljenja dvoglasnika.

Kraenje dvoglasnika

Dvoglasnik se uvijek krati: a) u nesvrenim glagolima na -ivati i -avati: dodijeliti dodjeljivati, pobijediti pobjeivati, upotrijebiti upotrebljavati

b) u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: bijel bjelji/bjeliji, najbjelji/najbjeliji, bijelo bjelje/bjelije, najbjelje/najbjelije; lijep ljepi, najljepi; svijetao svjetliji, najsvjetliji

c) u imenicama enskoga roda s proirenom osnovom u genitivu mnoine: dvocijevka dvocjevaka, pripovijetka pripovjedakad) u sloenicama u kojima se dvoglasnik nalazi ispred naglaska: bljedocrven, svjetlout, zvjerokradica.Kad se krati, dvoglasnik se zamjenjuje s je ili e. Dvoglasnik

koji se krati zamjenjuje se s je ako se ispred njega ne nalazi pokriveni r, tj. r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica.

NapomenaPisanje je ili e iza pokrivenoga r nije u pravome smislu pravopisni problem jer do dvostrukosti dolazi u izgovoru. Onaj tko pie bezgrean, grean, grenica, grenik trebao bi te rijei tako i izgovarati, a onaj tko pie bezgrjean, grjean, grjenica, grjenik trebao bi te rijei tako izgovarati.

Do kraenja dolazi:a) u tvorbi: zvijer zvjerad; rije rjenik; rijeka rjeica; cvijet cvjeti (ali: kolijevka kolijevica), ozlijediti ozljeda; lijevati ljeva; plijeniti pljenidba; lijep ljepukast; vijest vjesnik

b) u dugoj mnoini imenica koje nemaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine (N cvijt, G cvijta, N mn. cvj tovi, pridjev cvjetni): bregovi/brjegovi, crepovi/crjepovi, grehovi/grjehovi, kresovi/krjesovi, ljerovi, ljesovi, ljevovi, sljevovi, smjehovi, snjegovi, vjekovi, vresovi/vrjesovi, drebovi/drjebovi.

Pokriveni je r glas r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak refleks dvoglasnika ie (e ili je).

Iza pokrivenoga r pie se e (a ne je):a) u rijeima koje pripadaju tvorbenomu gnijezdu ovih rijei:brijeg: breuljak, bregovitbrijest: bresti, brestovinacrijep: crepi, crepardrijemati: dremljiv, dremuckatigrijeh: greka, pogrekakrijepiti: krepak, krepost, okrepljivati, okrepanaprijed: napredak, naprednost, napredovati, naprednjakiprijek: napreac, preica, opreka, prepreka, zaprekaprivrijediti: privreda, privredni, privrednikstrijela: strelica, streljatvo, strelja, streljivotrijebiti: istrebljenje, istrebljivatitrijeska: treicaupotrijebiti: upotreba, upotrebljiv, upotrebljivost, zloupotrebavrijediti: povreivati, povreda, uvreda, vredniji, vrednovanjedrijeb: drebati

NapomenaZbog potvrenosti u uporabi moe se pisati i grjeka, krjepost,

pogrjeka, strjelica i vrjedniji.

b) u oblicima i tvorenicama od:vrijeme: vremena; vremenski, poluvremena, nevremenadrijebe: drebeta; drebica.Iza pokrivenoga r moe se pisati i e i je:a) u oblicima jednoslonih imenica mukoga roda koje nemaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine: brijeg bregovi i

brjegovi, crijep crepovi i crjepovi, grijeh grehovi i grjehovi, krijes kresovi i krjesovi, vrijes vresovi i vrjesovi, drijeb drebovi i drjebovi

b) u tvorenicama od rijei: grijeh: bezgrean i bezgrjean, grean i grjean, grenica i grjenica, grenik i grjenik

NapomenaU navedenim tvorenicama od rijei grijeh doputa se pisanje obaju likova s je jer likovi s je pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu i u njemu su esti.

sprijeiti: spreavati i sprjeavati, spreavanje i sprjeavanje unaprijediti: unapreivati i unaprjeivati, unapreenje i unaprjeenje.

Iza r izgovara se i pie je u rijei ogrjev.

NapomenaNije rije o pokrivenome r, pa se uva skupina rj:

u prefiksalnim izvedenicama na granici s prefiksom: odrjeenje, razrjeivanje, razrjeiva, razrjeavati, razrjeiv osim rijei izreka i uzreica.

kad se ispred skupine rje nalazi samoglasnik: gorjeti, korjeni, korjenit, porjeje, starjeti

kad se skupina rje nalazi na poetku rijei: rjeica, rjeina, rjeit, rjeitost, rjekati se, rjenik, rjei, rjeavati, rjeenje.

Dvoglasnik se ne krati i ne zamjenjuje s je ili e u dugoj mnoini imenica koje imaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine (N brijst, G brijsta, N mn. brijstovi): brijestovi, dijelovi, drijenovi, lijekovi, tijekovi, trijemovi.

Duljenje dvoglasnikaDvoglasnik se najee dulji: a) u oblicima glagola sjei i glagola izvedenih od glagola sjei: posjei posijeem, sjei sijeem

b) u nesvrenim glagolima (prema svrenima): dogorjeti dogorijevati, dospjeti dospijevati, izletjeti izlijetati, izliti izlijevati, lei lijegati, odoljeti odolijevati, razumjeti razumijevati, zastarjeti zastarijevati.

NapomenaGlagoli koji u osnovi imaju rijei mjesto, mjera, sjesti i sjena nikad se ne piu s ije: izmjeriti, mjeriti, namjestiti, namjetati, odmjeriti, premjeriti, smjestiti, smjetati, zamjeriti, zamjerati, zamjeriti se, zamjerati se, sjedati, presjedati, presjesti, nasjesti.


Oblak, Zlatan Stipii Gibonni, Marija Juri Zagorka, Ivana Vrdoljak Vanna Vincent van Gogh, Markantun de Dominis, Charles de Gaulle, Ferdinand de Saussure, Herbert von Karajan, Pedro Caldern de la Barca, Leonardo da Vinci, Robert de Niro; Ardelio Della Bella, Vittorio De Sica, Mac McDonald, Leonardo DiCaprio, Jean-Claude Van Damme

NapomenaVelikim se poetnim slovom pie lan kad se na poetku reenice navodi prezime s lanom: Da Vinci je renesansni slikar., De Niro mi je najdrai glumac.Na poetku bibliografskoga ili leksikografskoga lanka lan se pie izvorno: de Saussure, FerdinandDella Bella, Ardelio.

elina Lady (Margaret Thatcher), Svetac Svega Svijeta (sv. Antun Padovanski), Boja Ruka (Maradona), Bi Boji (Atila), Otac Hrvatske Knjievnosti (Marko Maruli), Otac Domovine (Ante Starevi), Hrvatski Slavuj (Milka Trnina), Snjena Kraljica (Janica Kosteli), udo od Djeteta (Wolfgang Amadeus Mozart), aka sa Srednjaka (eljko Mavrovi)

NapomenaVelikim se poetnim slovom piu sve rijei u vierjenim perifraznim imenima ako uz njih ne stoji ime osobe na koju se perifraza odnosi: Ocu Domovine podignut je spomenik u Zagrebu., ali: Ante Starevi je otac domovine., Anti Stareviu,

ocu domovine, podignut je spomenik u Zagrebu.

c) imena bogova, njihova perifrazna imena te imena drugih vrhovnih religijskih osoba, boanstava i saveza boanskih osoba osim prijedloga i veznika: Bog, Otac, Spasitelj, Gospod, Tvorac, Svemogui, Stvoritelj, Svevinji, Gospodin, Jaganjac Boji, Trojstvo, Presveto Trojstvo, Sveto Trojstvo (Otac, Sin i Duh Sveti), Isus Krist, Otkupitelj, Sveta Obitelj, Majka Boja, Gospa od Svetoga Ruarija, Kraljica Svete Krunice, Gospa Lurdska, Gospa Trsatska, Bogorodica, Blaena Djevica Marija, Sveta Marija, Alah, Muhamed, Merjem, iva, Jahve, Buda, Dalaj Lama XIV./etrnaesti (Tenzin Gyatso)

NapomenaVelikim se poetnim slovom piu rijei kojima se oznauju vani kranski ili katoliki simboli: Muka Isusova, Muka Gospodnja,

Srce Isusovo, Srce Marijino.Malim se poetnim slovom pie rije koja nije sastavni dio imena, nego oznauje religijske osobe, svetce, anele: prorok Jeremija, poslanik Muhamed, aneo Gabrijel, arkaneo Rafael,

sveti Franjo Asiki, sveti Ante, sveta Anastazija.

Veliko poetno slovoVelikim se poetnim slovom piu:

prva rije u reenici i u navodu imena rijei iz potovanja i poasti.

NapomenaKad postoji dvojba o tome treba li to pisati velikim ili malim poetnim slovom, bolje je upotrijebiti malo poetno slovo u skladu s naelom da se rijei, osim onih koje su obuhvaene pravilom o velikome poetnom slovu, u hrvatskome jeziku piu malim poetnim slovom.

Prva rije u reenici i u navoduVelikim se poetnim slovom pie:a) prva rije u reenici i u navodu:

Danas je vedar dan. Ona je izvrsna uenica. Marko je rekao: Donesi mi tu knjigu.

NapomenaMalim se poetnim slovom pie nastavak navoda u upravnome govoru kad se navod razdvoji reeninim dijelom koji mu ne pripada:Profesore, upitao je uenik, nije li sat ve zavrio?Malim se poetnim slovom pie prva rije u novome retku iza pozdrava ili obraanja u vokativu kad se iza njega nalazi zarez:Potovani gospodine,na Va upit odgovaramo...

b) kratica na poetku reenice: Dr. sc. kratica je za doktor znanosti., Itd. je kratica za i tako dalje.

Imena Osobna imena, prezimena i nadimci Velikim se poetnim slovom piu:a) sva jednorjena osobna imena, prezimena i nadimci: Ana, Matija, Ema, Katarina, Ivan, Antunovi, Brezak, Kovaec, Goga, ac, uti

b) sve rijei u vierjenim osobnim imenima, prezimenima, nadimcima i perifraznim imenima osim odnosne zamjenice, prijedloga, veznika i lana ako se izvorno pie malim poetnim slovom:

Petar Kreimir, Juraj Dalmatinac, Adolfo Veber Tkalevi, Miroslav Krlea, Bla Juraj Trogiranin, Janko Poli Kamov, Marin Dri Vidra, Nikola ubi Zrinski, Karlo Veliki, Aleksandar Veliki, Sulejman Prvi Velianstveni, Karlo Debeli (Karlo Trei), Ivan Grozni (Ivan etvrti), Rikard Lavljeg Srca (Rikard Trei), Vincent iz Kastva, Tales iz Mileta, Ivan bez Zemlje, Bik koji Sjedi, Ludi Konj, Crveni

VELIKO I MALO POETNO SLOVO d) imena mitolokih likova i nadnaravnih bia, boanstava, bogova i boica: Afrodita, Minerva, Dijana, Hera, Zeus, Perun, Posejdon, Veles, Svarog, Odin, Perunika, Voloska, Oziris, Amon Ra, Meduza (gorgona), Kelena (harpija), Sizif, Kerber, Tantal, Zeleni Juraj, Malik Tintilini, Kiklop, Lamija, Feniks, Pegaz.

Imena ivotinja

Velikim se poetnim slovom piu imena ivotinja: Lajka (pas), Bunda (pas), Reks (pas), Bambi (lane), Garonja (bik), Brundo (medvjed), Sivko (magarac), Tugomil (magarac), Maja (pelica), Nemo (riba), Bukefal (konj), Lassie (pas), Rocinante (kobila), Winnie Pooh (medvjedi), Babe (prai).

Zemljopisna imena

Velikim se poetnim slovom piu jednorjena zemljopisna imena i sve rijei vierjenih zemljopisnih imena osim prijedloga i veznika u: a) imenima kontinenata: Europa, Azija, Sjeverna Amerika, Juna Amerika, Afrika, Australija, Antarktika

b) imenima drava i njihovim ustaljenim skraenim likovima: Republika Hrvatska, Hrvatska, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Luksemburg, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Vatikanski Grad, Drava Vatikanskoga Grada, Vatikan, Kneevina Monako, Monako, Sveti Vincent i Grenadini, Sveti Kristofor i Nevis, Sjedinjene Amerike Drave, Amerika, Kraljevina vedska, vedska, Kanada, Ujedinjena Republika Tanzanija, Tanzanija, Katar

c) imenima povijesnih drava i njihovih dravotvornih sastavnica: Banovina Hrvatska, Istono Rimsko Carstvo, Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, Zapadno Rimsko Carstvo, Habsburka Monarhija, Austro-Ugarska Monarhija, Dubrovaka Republika, Osmansko Carstvo, Bizantsko Carstvo, Mletaka Republika, Kraljevina Jugoslavija, Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija, Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika, Nezavisna Drava Hrvatska, Socijalistika Republika Hrvatska

NapomenaVelikim se poetnim slovom piu imena povijesnih samoupravnih podruja i vojnih meudravnih saveza: Labinska republika, Parika komuna, Kruevska republika, Saveznici (ali saveznike sile), Osovina Rim Berlin (ali sile Osovine), Antanta,

Mala antanta, Liga naroda.

d) imenima naseljenih hrvatskih i izvornih ili prilagoenih stranih imena gradova, mjesta, sela, zaselaka: Osijek, Zagreb, Rijeka, Split, Crikvenica, Slavonski Brod, Beli Manastir, Stari Grad, Baka, Tisno, Kula Atlagia, Pariz, Madrid, New York, Santiago de Chile, Ciudad de Mxico, Veli I, Dugi Rat, Mali Loinj, Velika Mlaka, Krapinske Toplice, Krivi Put, Biograd na Moru, Brest pod Ukom, Blato

na Cetini, Sveta Marija na Krasu, Sveti Martin na Muri, aini kod Novigrada, Sveti Juraj u Trnju, Severin na Kupi, Sveti Martin pod Okiem, Novigrad Podravski, Baranjsko Petrovo Selo, Liki Osik

e) perifraznim imenima naseljenih mjesta, drava ili kontinenata: Stari Kontinent (Europa), Lijepa Naa (Hrvatska), Velika Jabuka (New York), Venecija Sjevera (Amsterdam), Grad Svjetlosti (Pariz), Vjeni Grad (Rim), Sveta Stolica (Vatikan), Zemlja Tisuu Jezera (Finska), Zeleni Otok (Irska), Zemlja Izlazeega Sunca (Japan).

NapomenaVelikim se poetnim slovom piu sve rijei u vierjenim perifraznim imenima ako uz njih ne stoji ime naseljenoga mjesta, drave ili kontinenta na koji se perifraza odnosi: Zaruila sam se u Gradu Svjetlosti., ali: Pariz je grad svjetlosti., U Parizu, gradu svjetlosti, proveo sam najljepe dane.Velikim se poetnim slovom pie prva rije perifraznoga imena kojim je obuhvaeno vie gradova, zemalja, kontinenata i slino: Stari svijet (Europa, Azija i Afrika), Novi svijet (Sjeverna Amerika, Juna Amerika i Australija), Trei svijet (nerazvijene zemlje), Azijski tigrovi (azijski gradovi ili drave u usponu).

Velikim se poetnim slovom piu jednorjena imena te prva rije i rije koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u vierjenim imenima:

a) gospodarskih i politikih naddravnih zajednica: Europska unija, Zajednica nezavisnih drava

b) zemljopisnih podruja i pokrajina i njihovih ustaljenih skraenih imena: Dalmacija, Istra, Lika, Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Zagorje, Prigorje, Slavonija, Baranja, Dalmatinska zagora, Zagora, Hrvatsko primorje, Primorje, Podunavlje, Ravni kotari, Imotska krajina, Cetinska krajina, Rijeka dubrovaka, upa dubrovaka, Posavina, Podravina, Kordun, Lika, Banovina, Bosanska Posavina, Prekomurje, Oceanija, Bliski istok, Daleki istok, Srednji istok, Indijski potkontinent, Azurna obala, Sredozemlje, Mediteran

c) gradskih etvrti i dijelova naseljenih mjesta: Plavo polje (Slavonski Brod), Mali Pariz (Slavonski Brod), Zamet (Rijeka), Gornji Zamet (Rijeka), Industrijska etvrt (Osijek), Donji grad (Osijek), Savski gaj (Zagreb), Gornji grad (Zagreb), Novi Zagreb, Dubrava (Zagreb), Ploe iza Grada (Dubrovnik), Ravne njive (Split), Juno naselje (Samobor), Stari grad (Dubrovnik i Rijeka)

d) ulica, ulinih odvojaka, prilaza, prolaza, stuba, trgova, parkova i slino: Ulica Ivana Lenca, Stenjeveka ulica, Ulica Ivane Brli-Maurani, Ulica Hrvatskog sokola, Ulica svetog Mateja, Ulica kardinala Franje Kuharia, Ulica jasena, Ulica Baanske ploe, Ulica Zlatarova zlata, Ulica Gupeve lipe, Ulica ire Truhelke, Ulica grada Mainza, Ulica egrta Hlapia, Ulica enoine Branke, Ulica grada Gualda Tadina, Ulica Republike Austrije,


laguna (turistiko naselje), Babin kuk (turistiko naselje), Duga uvala (turistiko naselje).

NapomenaMalim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje zemljopisno ime, ali nije njegov sastavni dio: rijeka Drava, otok Cres, poluotok Peljeac, jezero Konanica, potok Bliznec, uma Ceranski lugovi, lovite Zdenaki gaj, pilja Veternica, plaa Veli al, rt Lokvica, svjetionik Veli Rat, svjetionik Sveti Ivan na puini.Malim se poetnim slovom piu pridjevi koji etniki, gospodarski ili politiki odreuju zemljopisno ime: istona Europa, zapadna Europa, istok (istoni narodi), zapad (zapadni narodi), zapadna Slavonija, srednji Jadran, juni Jadran, hrvatsko Podunavlje, srednja Dalmacija, gornja Posavina, donje Meimurje.Malim se poetnim slovom piu zemljopisni, politiki, gospodarski ili upravni nazivi koji imaju ope znaenje: eurozona, eurotrite, engenski prostor, teritorijalne vode, pogranino podruje, zatieni ekoloko-ribolovni pojas.

Imena stanovnika

Velikim se poetnim slovom piu imena stanovnika kontinenata, naroda, etnikih skupina, drava, naseljenih mjesta, pokrajina, regija, planeta: Australac, Azijka, Europljanin, Juni Slaveni, Zapadni Slaveni, Istoni Slaveni, Luiki Srbi, Afroamerikanka, Angloamerikanac, Hrvatica, Novozelananin, Korejac, Belgijac, Talijan, Talijanka, Skandinavka, idov, Austrijanac, Indijka, Indijanka, Eskim, Japanka, Rijeanka, Splianin, Opatijac, Londonac/Londonanin, Zagorka, Prigorac, Podravka, Lianin, Istranin, Marsovac, Zemljanin.

NapomenaMalim se poetnim slovom piu imena stanovnika naseljenih mjesta, drava, kontinenata, planeta, pokrajina, regija, naroda, etnikih skupina i slino s prefiksom ne-: neeuropljanin, nesplianin, netalijan, nehrvat, neslovenka.Malim se poetnim slovom pie rije koja samo zemljopisno odreuje ime naroda, a nije njegov sastavni dio: gradianski Hrvati, bokeljski Hrvati, moliki Hrvati, vojvoanski Hrvati.

Ostala imena

Velikim se poetnim slovom piu jednorjena imena te prva rije i rije koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u vierjenim imenima:

a) vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija i njihovih ustaljenih skraenih imena: Katolika crkva, Srpska pravoslavna crkva, Evangelika crkva, Crkva, upa svete Anastazije, upa svetoga Martina, upni ured Duha Svetoga, upni ured Kraljice Svete Krunice, idovska opina Dubrovnik, Islamska zajednica Rijeka, Provincijalat sestara Drube sluavki Maloga Isusa, Provincijalat franjevaca treoredaca glagoljaa, Franjevaka provincija Presvetoga Otkupitelja, Samostan male brae (u Dubrovniku)

b) bogomolja bez rijei crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica: Sveti Franjo Asiki, Srce Isusovo, Sveti kri, Sveti Marko Krievanin, Gospa od Zdravlja, Sveta Anastazija

Aleja Seljake bune, Aleja tiine, Alibunarski odvojak, Slavonska avenija, Avenija Dubrava, Avenija grada Dubrovnika, Nova cesta, Savska cesta, Selska cesta, Dugi dol, Babiev prilaz, Prilaz baruna Filipovia, Put Rudine, Put k Mlinu, Ozaljska ulica, Vrapanska ulica, Fallerovo etalite, Odvojak Gjure Szabe, Prolaz sestara Bakovi, Trg bana Josipa Jelaia, Trg brae Maurania, Trg svetoga Marka, Svaiev trg, Trg kralja Petra Kreimira IV., Trg Francuske Republike, Park prijateljstva, Park domovinske zahvalnosti, Stube biskupa Duha, Zakmardijeve stube

NapomenaVelikim se poetnim slovom piu i ustaljena kolokvijalna imena ulica, trgova i parkova: Tomislavac, tros, Cvjetni trg, Zrinjevac, Tkala, Kegli, Britanac (Zagreb); ardin, Riva (Split), Stradun (Dubrovnik), Cirkul (Crikvenica), Alej (Senj).Malim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje ime ulice ili parka, a nije slubeni dio imena: park Zrinjevac, park

Ribnjak, park-uma Marjan, park-uma Maksimir.

e) oceana, mora, rijeka, jezera, potoka, slapova, ritova: Tihi ocean, Sjeverno ledeno more, Jadransko more, Drava, Dunav, Krka, Po, Volga, Visla, Temza, Sena, Guadalquivir, Plitvika jezera, Vransko jezero, Peruko jezero, enevsko jezero, Bainska jezera, Gradna, Roki slap, Skradinski buk, Kopaki rit, Veliko blato

f) planina, brda, gora, planinskih vrhova: Stara planina / Balkansko gorje, Mala Kapela, Velika Paklenica, Dinarsko gorje, Samoborsko gorje, umberako gorje, umberak, Sveta Gera, Banska kosa / Bansko brdo, Stjenjak, Ural, Tibet, Himalaja, Julijske Alpe, Triglav, Vidova gora, Transilvanijske Alpe, Karpati, Juni Karpati, Istoni Karpati, Sjeverne vapnenake Alpe

g) ostalih zemljopisnih lokaliteta, npr. polova, otoja, otoka, poluotoka, prolaza, tjesnaca, grebena, rtova, kanala, uvala, zatona, zaljeva, nizina, kotlina, pilja, uma, lovita, katastarskih estica, njiva, plaa, nacionalnih parkova, parkova prirode, turistikih naselja:

Juni pol, Sjeverni pol, Arktik Dugi otok, Elafitski otoci, Istra, Apeninski poluotok, Pirenejski poluotok, Skandinavski poluotok Gibraltarski tjesnac, Beringov prolaz, Veliki koraljni greben (u Australiji), Rt dobre nade, Karnac rat Bakarski zaljev, Peljeki kanal, Limski kanal, Malostonski zaljev Panonska nizina, Poeka kotlina Lukina jama, Grgosova pilja, Otoke ume, Vrbanjske ume, Begova njiva, Sinjsko polje, Krbavsko polje, Arnjevo polje (na Dugome otoku), Zavonjine njive (na Dugome otoku) Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Park prirode Biokovo, Park prirode Lonjsko polje Vela punta, Rajska plaa (na Rabu), Punta kria (plaa pokraj Rovinja), Crni molo (plaa pokraj Ike), Plava

NapomenaNazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogosluje, koji sadravaju rije crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, damija, sinagoga piu se malim poetnim slovom osim rijei koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena: crkva svetoga Franje Asikoga, crkva Gospe od Zdravlja, crkva svetoga kria, crkva hrvatskih muenika, crkva svetoga spasa, kapelica svetoga Jakova, bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu, katedrala svetoga Stjepana / zagrebaka katedrala / prvostolnica, zagrebaka damija, hram Preobraenja Gospodnjega, dubrovaka sinagoga, Begova

damija, damija Esme sultanije, Alipaina damija.

c) planeta, zvijea, nebeskih tijela i zvjezdanih sustava: Zemlja, Merkur, Venera, Uran, Neptun, Jupiter, Mars, Sunce, Mjesec, Sjevernjaa / Polarna zvijezda, Bik, Lav, Ovan, Strijelac, Jarac, korpion, Vodenjak, Mlijena staza / Mlijeni put, Mali medvjed, Veliki medvjed, Velika kola, Mala kola, Berenikina kosa, Veliki pas

NapomenaMalim se poetnim slovom piu opi nazivi astronomskih pojava, nebeskih tijela i sustava: veliki prasak, zvijezda, zvijee, satelit, sunce,

mjesec, planet, galaktika.

d) dravnih praznika, vjerskih blagdana i spomendana: Badnjak, Boi, Bajram, Ramazanski Bajram, Kurban-Bajram, Ro haana, Jom kipur, Hanuka, Sukot, Tijelovo, Cvjetnica / Cvjetna nedjelja, Veliki tjedan, Dan planeta Zemlje, Velika Gospa, Svi sveti, Sveta tri kralja, Meunarodni praznik rada / Prvi svibnja, Dan dravnosti, Dan antifaistike borbe, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Nova godina, Svjetski dan nepuenja, Meunarodni dan pismenosti, Meunarodni dan ena, Meunarodni dan materinskoga jezika, Valentinovo

NapomenaMalim se poetnim slovom pie naziv praznikoga i blagdanskoga

razdoblja: advent, korizma, uskrsno vrijeme, boini blagdani.

e) ustanova, organizacija i tijela, udruga, tvornica, dravnih i javnih sluba, banaka, knjinica, kola, vrtia, trgovakih sredita, tvrtka, ugostiteljskih, turistikih i drugih objekata te njihovi dijelovi: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Hrvatska vojska, upanijsko vijee Primorsko-goranske upanije, Ministarstvo kulture, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Meunarodni sud za ljudska prava, Ujedinjeni narodi, Policijska postaja Dugo Selo, Policijska uprava vukovarsko-srijemska, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska narodna banka, Kliniko-bolniki centar Rebro, Luka kapetanija, Turistika zajednica grada Cresa, Matini ured Varadin, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatsko filoloko drutvo, Matica hrvatska, Osnovna kola Bogumila Tonija, Prva rijeka hrvatska gimnazija, Djeji vrti Vedri dani, Hrvatsko narodno kazalite Ivana

plemenitog Zajca, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Etnografski muzej, Muzej antikog stakla, Knjinica Tina Ujevia, Knjinice grada Zagreba, Loinjska plovidba, Zrana luka Zemunik, Dvorana Gripe, Gimnastiki klub Hrvatski sokol, Luka Ploe, Hotel Antunovi, Radio Sljeme, Udruga za zatitu ivotinja Patronas Sisak, Legija stranaca, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Odjel za hrvatski standardni jezik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Upravni odjel za financije u Poglavarstvu Grada Osijeka, Zavod za teorijsku fiziku Instituta Ruer Bokovi, Velika dvorana Vatroslava Lisinskog

NapomenaMalim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje ime, a nije slubeni dio imena: hotel Westin, osiguravajue drutvo Croatia osiguranje, tvornica okolade Zveevo, kola skijanja uti maak, udruga Franak, udruga Prijatelji ivotinja, tvornica slatkia Kra, brodogradilite Uljanik, groblje Mirogoj.Velikim se poetnim slovom piu skraena imena ustanova kad je njihovo puno ime prethodno navedeno: Otiao sam u Akademiju (Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti)., Do umirovljenja je radila u Institutu (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).Ta se imena piu velikim poetnim slovom i iza posvojnoga pridjeva ili pokazne zamjenice: naa Knjinica, ovaj Zavod, njihov Odjel.Malim se poetnim slovom piu opisni nazivi imena javnih ustanova: zagrebako sveuilite umjesto Sveuilite u Zagrebu, osjeko sveuilite umjesto Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, zagrebaki aerodrom umjesto Zrana luka Zagreb, velki sabor

umjesto Narodna skuptina za Wales.

f) upanija i administrativno-upravnih jedinica: Krapinsko-zagorska upanija, Grad Zagreb, Meimurska upanija, Osjeko-baranjska upanija, Dubrovako-neretvanska upanija, Opina Brezniki Hum, Opina Sveta Jana, Opina upa dubrovaka, Poreko-pulska biskupija, Zadarska nadbiskupija

NapomenaTreba razlikovati Grad kao sastavni dio imena upanije ili jedinica lokalne samouprave, Grad Zagreb, Grad Virovitica, Gradsko poglavarstvo Grada Rijeke, i grad kao opu imenicu, Dan grada Zadra, podruje grada Opatije, Muzej grada Zagreba.

g) umjetnikih, kulturnih i drutvenih skupina: Gorgona, Zagrebaka kola animiranog filma, Zero (slikari), Zemlja, Biafra, Novi kvadrat, Glumaka druina Histrion, Hladno pivo, Prljavo kazalite, Zlatni dukati

h) kulturnih, umjetnikih, politikih, znanstvenih i drugih drutvenih priredaba, skupova, kongresa, simpozija, dogaanja, festivala, sportskih natjecanja, tribina i slino: Meunarodni kongres novih tehnologija, Svjetski kongres stomatologa, Susret ribara Hrvatske obrtnike komore, Goranovo proljee, Knjievni petak, Zagrebaki lingvistiki krug, Rijeki filoloki dani, Meunarodni kongres o podvodnoj arheologiji, Meunarodni djeji festival, Meunarodna smotra folklora, Dubrovake ljetne igre, Melodije Istre i Kvarnera, Olimpijske igre, Zimske olimpijske igre


NapomenaMalim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje ime dogaaja, a nije slubeni dio imena: slalomska utrka Snjena kraljica, malonogometni turnir Kutija ibica, humanitarna

akcija Pali gore.

i) dogaaja iza rednoga broja kojim se oznauje redoslijed dogaaja kad redni broj nije slubeni dio imena: 8./osmi Meunarodni kongres slavista, 4./etvrti Hrvatski sintaktiki dani, 52. / pedeset drugi Festival zabavne glazbe Split, 30./tridesete Olimpijske igre

NapomenaMalim se poetnim slovom pie rije koja slijedi iza rednoga broja kad je redni broj slubeni dio imena osim ako nije ime. Redni se broj tada najee pie rijeju, ali se moe pisati i brojem: Drugi/2./II. vatikanski koncil, Drugi/2./II. svjetski rat, Prva internacionala, Druga internacionala, Peti/5./V. hrvatski

slavistiki kongres.

j) revolucija, ratova, bitaka, buna i slino: Tridesetogodinji rat, Domovinski rat, Stogodinji rat, Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, Bartolomejska no, Francuska revolucija, Dan D, Bitka za Vukovar, Bljesak, Oluja, Oktobarska revolucija, Mohaka bitka / Bitka na Mohakome polju, Ilindenski ustanak, Zaljevski rat / Pustinjska oluja, Seljaka buna

k) slubenih tekstova, dokumenata, zakona, propisa, odredaba, pravilnika, uredaba, sporazuma, povelja i slino: Zakon o radu, Carinski zakon, Uredba o Carinskom zakonu, Pravilnik o ocjenjivanju, Poslovnik Hrvatskoga sabora, Statut Sveuilita u Zagrebu, Ustav Republike Hrvatske, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Naputak o pojednostavnjenju zajednikoga provoznog postupka u zranom prometu, Beki knjievni dogovor, Novosadski dogovor, Karlovaki mir, Povelja Ujedinjenih naroda, Atlantska povelja, Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika, Dejtonski sporazum, Bolonjska deklaracija, engenski sporazum

NapomenaMalim se poetnim slovom pie naziv dokumenta prije nego to postane slubenim: Sabor raspravlja o novome zakonu o radu., Primili smo Prijedlog novoga zakona o radu., Pripremljen

je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona.Velikim se poetnim slovom u slubenim pravno-administrativnim tekstovima pie skraeno ime dokumenta kad je u tekstu ve navedeno njegovo puno ime: Ustav, Statut,

Pravilnik, Deklaracija, Sporazum, Poslovnik.

l) slubenih tijela, povjerenstava, predsjednitava, odbora, vijea i slino: Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, Predsjednitvo Udruge gradova, Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja, Znanstveno vijee Instituta za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Agencija za odgoj i obrazovanje, Komisija za vrijednosne papire, Komisija za speleologiju Hrvatskoga planinarskog saveza

NapomenaVelikim se poetnim slovom u administrativnim tekstovima pie skraeno ime tijela kad je u tekstu ve navedeno njegovo puno ime: Povjerenstvo, Odbor, Komisija.

m) nagrada, ordenja, odlikovanja, priznanja i slino: Red Danice hrvatske s likom Marka Marulia, Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom, Orden kralja Tomislava, Domovinska kolajna, Orden hrvatskoga kria, Spomenica Domovinskog rata, Nagrada hrvatskoga glumita, Plaketa grada Zagreba, Goranov vijenac, Zlatna igla, Zlatna arena, Velika srebrna arena, Zlatna prica

n) javnih graevina, umjetnikih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, spomenika i lokaliteta: Krki most, Most mladosti, Dubrovake gradske zidine, Stari grad Dubovac, Trsatska gradina, Griki top, Baanska ploa, Oltar domovine, Sveti grob, Zid plaa, Tvrava sv. Nikole, Tvrava Nehaj, Kineski zid, Berlinski zid, Popov toranj, Muzej Marton, Arheoloki muzej u Zagrebu, Pomorski i povijesni muzej u Rijeci, Umjetniki paviljon, Novi dvori, Dvor Trakoan

NapomenaMalim se poetnim slovom pie rije koja poblie odreuje vrstu graevine ili lokaliteta, a nije sastavni dio imena: tvrava ubievac, arheoloko nalazite Vuedol, osjeka Tvra, dvorac Beanec.

o) prometnica, tunela, cesta, graninih prijelaza, pruga i slino te njihova ustaljena kolokvijalna imena: Sveti Rok, Mala Kapela, Uka, Rupa, Slavonika, Dalmatina, Jozefina, Karolina, Jadranska magistrala, Istarski ipsilon, Transsibirska eljeznika pruga

NapomenaMalim se poetnim slovom pie rije autocesta, izlaz, ulaz, vor, granini prijelaz, odmorite, tunel, linija, let i slino ako nije dio slubenoga imena: izlaz Zagreb jug, ulaz Rijeka centar, vor Osijek istok, tunel Mala Kapela, odmorite Jeevo, autocesta Zagreb Karlovac, let Zagreb Frankfurt, granini prijelaz Dubrava Kriovljanska, brodska linija Zadar Ugljan, eljeznika linija Osijek Vinkovci.

p) asopisa, novina, umjetnikih djela: Novi list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije, Glas Koncila, Jutarnji list, Veernji list, Moj vrt; Zlatarovo zlato, U oekivanju Godota, Pod starim krovovima, Hrvatski bog Mars; avo u selu, Peta simfonija, Balada za Adelinu, Za Elizu; Povratak Batmana, Gospodar prstenova, Kako je poeo rat na mom otoku, Maka na vruem limenom krovu; Autoportret bez brade, Suncokreti, Zvjezdana no, Stablo u snijegu

NapomenaVelikim se poetnim slovom piu i naslovi, podnaslovi, naslovi poglavlja i potpoglavlja u knjigama, asopisima, novinama, zbornicima, brourama i slino: Nives Opai, Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude, Zagreb, 2009.Izmeu naslova i podnaslova u takvim se vrstama zapisa mogu pisati i zarez, toka ili crtica.

r) raunalnih programa, mrenih baza i stranica i slino osim poetne kratice ili oznake koja se kao zatieni znak pie malim poetnim slovom: Word, Excel, Windows, e-Matica, e-Hrvatska, e-Knjinica

s) robnih marka i modela: Cedevita, Coca-Cola, Ribar, Babi, Zlatan otok, Vegeta, okolino, Lego, Barbie, Gillette, Kalodont, Jamnica, Knauf, Digitron, Plivadon, Ventolin, Andol, Aspirin, Voltaren, Persen, Sumamed, Mercedes, Toyota, Renault, Opel Corsa, Honda Civic, Alfa Romeo, Citron, Fiat, Ford Focus, koda Fabia, Nokia Lumia, Samsung Galaxy

NapomenaMalim se poetnim slovom pie naziv vrste lijeka prema funkciji ili kemijskome sastavu: analgetik, paracetamol, diuretik, citostatik, kortikosteroid, antihistaminik, antidepresiv.Malim se poetnim slovom piu poopeni i kolokvijalni nazivi zatienih robnih marka: Kupi mi ilete., Igram se barbikama., Oprat u zube kalodontom., Stavio sam knauf u sobu., Djeca se igraju legicama. Tako se piu i sljedee rijei: agsice, borosane, starke, levisice, startasice, kroksice, borolete, marte.Nazivi robnih marka bez naziva modela koji se uklapaju u fonoloki sustav hrvatskoga standardnog jezika bez pravopisne prilagodbe mogu se u opim kontekstima pisati i malim poetnim slovom: Vozim mercedes., Imam dva fiata., Sudarili su se audi i ford.Nazivi u kojima se pravopisna prilagodba nije uobiajila piu se izvorno:Vozim Hyundai., Sudarili su se Toyota i Dacia.Kad se u istoj reenici ili u istome tekstu pojave imena robnih marka od kojih bi se jedni pisali po jednome, a drugi po drugome naelu, piu se velikim poetnim slovom i izvorno:Sudarili su se Toyota i Fiat., Vozim Mercedes i Bentley.Malim se poetnim slovom piu nadimci i poopeni nazivi vozila: srebrna strijela (Mercedesov bolid), gener (predsjednika Mercedes-Benzova S-klasa), fio, folcika, buba, spaek, stojadin,

peglica.

t) nastavnih kolegija, kolskih i studijskih predmeta u dokumentima: Osnove sociologije, Rimsko pravo, Elementi arhitektonskog projektiranja, Matematika, Povijest, Hrvatski jezik, Povijest politikih ideja, Tjelesni odgoj

NapomenaMalim se poetnim slovom u opim kontekstima mogu pisati nazivi nastavnih kolegija, kolskih i studijskih predmeta: Imam pet iz hrvatskoga., Sutra odgovaramo povijest., Na tjelesnome smo pobijedili u graniaru.Malim se poetnim slovom piu opi nazivi studij, poslijediplomski studij i slino: poslijediplomski specijalistiki studij Financijsko pravo trgovakih drutava, dvogodinji poslijediplomski znanstveni studij Pomorsko pravo i pravo

mora; poslijediplomski specijalistiki studij Medicinsko pravo.

u) prva rije latinskoga naziva biljke i ivotinje: Calendula officinalis (neven), Cricetus cricetus (hrak), Daucus carota (mrkva), Fragaria vesca (umska jagoda), Lumbricus terrestris (kina glista)

v) imena sportskih klubova: NK Slaven Belupo, GNK Dinamo, HNK Hajduk, HNK Cibalia Vinkovci, Calcio Catania, Lazio, Manchester United, FC Barcelona, West Bromwich Albion, Queens Park Rangers, Real Madrid, Juventus, Panatinaikos

NapomenaVelikim se poetnim slovom piu jednorjeni nadimci te prva rije i rije koja je i sama ime u vierjenim nadimcima klubova i sportskih momadi: Stara dama (Juventus), Blues (Chelsea), Elf (njemaka nogometna reprezentacija), Vukovi (Cibona), Zagrebaki plavi / Plavi / Modri (Dinamo), Majstor s mora (Hajduk), Crveni vragovi (Manchester United), Vatreni (hrvatska

nogometna reprezentacija), Medvjedi (Medveak), uti (Split).

z) oznake poetnoga tona u nazivu durske ljestvice: A-dur, Cis-dur.

Posvojni pridjevi izvedeni od imena Velikim se poetnim slovom piu posvojni pridjevi na -ov/-ev/-in od osobnih imena, prezimena, nadimaka i ostalih imena: tefiin, Gorankin, Miliin, Joziev, Lanin, Kristianov, Mijin, Gibonnijev, Turgenjevljev, Mercalli-Cancani-Siebergov, Babi-Finka-Moguev, Tresi-Paviiev, Poli-Kamovljev, Brli-Mauranikin; acov, Isusov, Gospodinov, Gospin, Bambijev, Zemljin, Sunev; Plivin, Podravkin, Inin, Coca-Colin, McDonaldsov, Intersparov, Lidlov, Facebookov, Twitterov, Googleov, Dinersov, Dinamov, Arsenalov, Toyotin, kodin.

Rijei iz potovanja i poastiVelikim se poetnim slovom iz potovanja i poasti piu:a) osobna i posvojna zamjenica za 2. lice jednine (Ti, Tvoj, Tebi) i za 2. lice mnoine (Vi, Va, Vama) kad se u pisanome tekstu obraamo pojedincu: Ugodan vikend Vama i Vaima!, Sretan Boi eli Ti Maja!

NapomenaMalim se poetnim slovom pie osobna i posvojna zamjenica za 2. lice mnoine kad se u pisanome tekstu obraamo skupini osoba ili kad se ne obraamo konkretnomu pojedincu: Dragi gosti, elimo vam ugodan boravak u naem hotelu!, Potovani, molimo vas da prije upotrebe proitate upute!, Potovani roditelji, pozivamo vas na roditeljski sastanak.

b) nazivi vrhovnih poglavara koji dolaze samostalno, bez imena: Predsjednik, Kralj, Kraljica, Papa, Sveti Otac, Ekscelencija, Uzoritost, Velianstvo. Velikim se poetnim slovom piu i posvojni pridjevi izvedeni od tih naziva: Predsjednikov govor, Kraljiin jubilej, Papin blagoslov.

NapomenaPosvojne zamjenice uz rijei iz poasti piu se velikim poetnim slovom: Njezino Visoanstvo, Njegova Visost, Vaa Uzoritost,

Vaa Ekscelencija.


Malo poetno slovoMalim se poetnim slovom piu:a) nazivi proizvoda, arheolokih predmeta i otkria, jela, pasmina i sorta:

lepoglavska ipka, licitarsko srce, estinski kiobran, rijeki mori vuedolska golubica, zagrebaka mumija, rozetski kamen, kumranski svitci paki sir, rapska torta, samoborska kremnita, komika pogaa, zagorski trukli, makarska torta / makarana, urlice, tatarski biftek, tartarski umak, beki odrezak, zagrebaki odrezak, varcvaldska torta / varcvaldica istarski otrodlaki goni, dalmatinski pas / dalmatinac, njemaki ovar, hrvatski tornjak, istarsko govedo / bokarin, sivo dalmatinsko govedo, lika bua, hrvatski posavac (konj), lika pramenka (ovca), dubrovaka ruda (ovca), dinarska arena koza, turopoljska svinja / turopoljac, zagorski puran, pazinski puran, koko hrvatica, krievaka kukmica (koko), brodski prevrta (golub), slavonski gaan, pudl/pudlica, doberman, jazavar, naucer, buldog, bion, koker-panijel, au-au, malamut, kavalir princa Charlesa, terijer Jacka Russella, perzijska maka, sibirski haski, lipicanac bermet, viljamovka, medica/medovaa, biska, traminac, rizling, graevina, teran, malvazija, plavac mali, vrbnika lahtina, zlatna vrbnika lahtina, akovaki rizling, iloka graevina, babi, vranac, izabela, mukat, ampanjac

b) nazivi nastali od imena ili posvojni pridjevi izvedeni od imena koji su postali strukovni nazivi:

boja estica, boja ovica, gospina trava, lijepa kata, petrovo uho, smrdljivi martin amper, tesla, volt

NapomenaVelikim se poetnim slovom piu imena u poslovicama, frazemima i izrekama: Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb, Katica za sve, mila Gera, kotati koga kao svetoga Petra

kajgana, otii Bogu na istinu.

c) nazivi biljaka: neven, ljubica, ivanica, velebitska degenija

d) nazivi isprava: domovnica, krsni list, vjenani list, rodni list, osobna iskaznica, putovnica, izvadak iz matine knjige roenih, indeks, uenika knjiica, radna knjiica, smrtovnica, pohvalnica, zahvalnica

e) nazivi uenja, struka i znanstvenih podruja: anatomija, fitomedicina, strojarstvo, strojni elementi, pneumatika i hidraulika, arheologija, kroatologija, kroatistika, opa lingvistika, filologija, rudarstvo, strojarstvo, organska kemija, anorganska kemija, indoeuropeistika, slavistika

f) neslubeni i kolokvijalni nazivi pripadnika ili sljedbenika drutvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina,

uenja, ideja i slino: dinamovac, zetovac (zaposlenik ZET-a), hepovac (zaposlenik HEP-a), ferovac (student FER-a), prava, sokratovac, informbiroovac, konarovac (zaposlenik tvrtke Konar), goranovac (lan zbora Ivan Goran Kovai), starevianac, radievac, velikohrvat, sveslaven

g) kratice koje oznauju zvanje, zanimanje, titulu i slino: dr. sc., dipl. ing., prof., mr. sc., dipl. iur., dipl. oec., dr. med., dr. med. spec., doc., red. prof., izv. prof.

NapomenaMalim se poetnim slovom piu kratice koje oznauju zvanje, zanimanje, titulu i slino u adresi, zaglavlju i potpisu na kraju slubenoga teksta.Kratice fakultetskih zvanja, zanimanja i titula piu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom: Ivana Horvati, prof. kemije; Ana Orekovi, dr. spec. obiteljske medicine; Ivan Mari, dipl. iur. Kratice zvanja, zanimanja i titula koje oznauju vii akademski i sveuilini stupanj (dr. sc., mr. sc.) piu se ispred imena i prezimena: dr. sc. Vladimir Peri. U praksi kod osoba koje su nositelji znanstveno-nastavnoga zvanja esto se znanstveno zvanje pie ispred imena, a fakultetsko zvanje iza

imena, takoer odvojeno zarezom: dr. sc. Ante Anti, red. prof.

h) nazivi slubenih dunosti: predsjednik, predsjednica, kralj, kraljica, papa, voditeljica slube, gradonaelnica, ravnatelj, proelnik, premijer, ministar, upanica, ah, eik, emir

NapomenaU slubenim tekstovima naziv slubene dunosti pie se ispred

imena: O tome je govorio voditelj Odjela za marketing Ivan Ivi.Ispod potpisa na kraju slubenoga teksta u novome se retku navodi slubena dunost:dr. sc. Ivan Ivivoditelj Odjela za marketingMalim se poetnim slovom piu nazivi osoba koje se kao strane pojavljuju u dokumentima (ugovorima, poslovnicima, odredbama i zakonima): u daljnjem tekstu: kupac, prodava, proizvoa, zaposlenik, zakupac, najamnik, ministar, direktor,

predsjednik, ravnatelj, menader, voditelj i slino.

i) nazivi pripadnika pojedinih rasa: crnac, bijelac/europeid, azijat

j) nazivi razdoblja i povijesnih dogaaja koji nisu jasno vremenski odreeni, religija, pokreta, umjetnikih, drutvenih i znanstvenih smjerova, kola i reforma:

hrvatsko proljee, hrvatski narodni preporod, hladni rat, prako proljee, holokaust, kriarski ratovi, industrijska revolucija budizam, hinduizam, islam, katolianstvo, kranstvo, pravoslavlje, protestantizam humanizam, socijalizam, kapitalizam, secesija, nadrealizam, realizam, impresionizam, fovizam, futurizam, pretpovijest, romantizam, renesansa, barok, gotika, romanika, klasicizam, srednji vijek zagrebaka/rijeka/zadarska filoloka kola, moskovska semantika kola, praka lingvistika kola, ozaljski krug bolonjski proces

s) nazivi vjerskih slubenika, pripadnika vjere i pripadnika vjerskih redova:

upnik, kardinal, biskup, papa, sveenik, akon, apostol, protojerej, arhiakon, asna sestra, veleasni, rabin, muftija, metropolit, mujezin, imam, dalaj lama katolik, pravoslavac, protestant, musliman, idov, budist, hinduist, baptist franjevac, isusovac, karmelianka, trapist, dominikanac, treoredac

NapomenaMalim se poetnim slovom piu pridjevi blaeni i sveti i imenice blaenik i svetac uz imena blaenika i svetaca: blaeni Alojzije Stepinac, blaenik Nikola Taveli, blaena majka Terezija, blaenica Marija od Propetoga Isusa Petkovi, sveti Franjo Asiki, sveti Stjepan Prvomuenik, sveta Barbara, sveta Terezija Avilska.

t) nazivi vjerskih razdoblja, obreda i obiaja koji nisu blagdani te opih vjerskih simbola i pojmova: korizma, advent/doae, sudnji dan / posljednji sud, prva priest, sveto krtenje, sveta potvrda / krizma, post, ramazan, zornica, sveta misa, krini put, abat, bar micva, bat micva, namaz, sabah, sveti kri, sveti kale, sveti gral, sveta voda, hostija, raspelo, krunica

u) oznake poetnoga tona u nazivu molske ljestvice: a-mol, fis-mol

v) nereenini potpisi pod slikom: strujni val na ici, modeli atoma, orgulje, gusjenica, ibis, hrast lunjak, hranidbeni lanac, Perievi modeli zrakoplova

z) prva rije u novome retku pri okomitome nabrajanju ako nije rije o imenu ili reeninome nabrajanju:Osnovni su dijelovi poslovnoga pisma: zaglavlje adresa primatelja mjesto i datum predmet sadraj pozdrav potpis.

NapomenaPri okomitome nabrajanju novi se redak uvodi slovnom ili brojevnom oznakom te crticom ili kakvim posebnim znakom (kruiem, kvadratiem i slino), a na kraju redaka ne treba pisati zarez ili toku sa zarezom ako nije rije o reeninome nabrajanju. Na kraju okomitoga nabrajanja pie se toka.Velikim se poetnim slovom pie prva rije u retku pri okomitome nabrajanju cijelih reenica, a na kraju svake reenice pie se toka: Dizala u zgradi moraju ispunjavati sljedee uvjete: Na ulazu u kabinu dizala moraju biti ugraena vrata kabine. U kabini dizala mora se nalaziti pokaziva poloaja kabine.

k) nazivi znanstvenih i umjetnikih teorija, zakona, pouaka, sustava i slino: teorija velikoga praska, teorija relativnosti, periodni sustav elemenata, Pitagorin pouak, zakon spojenih posuda, Grimmov zakon, pravilo desne strane, meunarodni sustav mjernih jedinica, Jakubinski-Meyerovo pravilo, Sapir-Whorfova

hipoteza

l) nazivi dana u tjednu, mjeseci i godinjih doba: proljee, ljeto, jesen, zima, ponedjeljak, nedjelja, etvrtak, sijeanj, veljaa, oujak

m) nazivi povijesnih i geolokih razdoblja: prekambrij, paleozoik, jura, kreda, mezozoik, kenozoik, ledeno doba, kameno doba, bronano doba

n) odnosni pridjevi na -ski/-ki/-ki izvedeni od zemljopisnih i osobnih imena:

zagrebaki, osjeki, slavonskobrodski, liki, panjolski, junoameriki, sjevernoameriki matoevski, krleijanski, ekspirovski, kamijevski, elizabetinski, danteovski NapomenaMalim se poetnim slovom piu nazivi zemljopisnih podruja koja nisu ime, nego ih odnosni pridjev samo poblie odreuje: rijeko priobalje, splitski akvatorij, dubrovaki arhipelag,

crnomorski slijev, crikveniko-vinodolska rivijera i slino.

o) nazivi mitolokih i religijskih mjesta i bia: pakao, istilite, raj, had, podzemlje, gorgona, harpija, sirena, nimfa, sfinga, vampir, valkira, zmaj, duh

p) nazivi horoskopskih znakova: ovan, bik, blizanci, rak, lav, djevica, vaga, korpion, jarac, strijelac, vodenjak, ribe; svinja, pas, pijetao, majmun, koza, konj, zmija, zmaj, zec, tigar, bivol, takor (kineski horoskop)

r) nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogosluje, koji sadravaju rije crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, damija, sinagoga: crkva svetoga Franje Asikoga, crkva Gospe od Zdravlja, crkva svetoga kria, crkva hrvatskih muenika, crkva svetoga spasa, kapelica svetoga Jakova, bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu, katedrala svetoga Stjepana / zagrebaka katedrala / prvostolnica, zagrebaka damija, hram Preobraenja Gospodnjega, dubrovaka sinagoga, Begova damija, damija Esme sultanije, Alipaina damija

NapomenaTi se nazivi piu malim poetnim slovom jer bogomolje nemaju imena, nego su nekomu ili neemu posveene.Velikim se poetnim slovom piu nazivi bogomolja bez rijei crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica jer u njima dolazi do poimenjenja: Sveti Franjo Asiki, Srce Isusovo, Sveti kri, Sveti Marko Krievanin, Gospa od Zdravlja, Sveta Anastazija.


Rije je ono to se nalazi izmeu dviju bjelina. Neke se rijei piu sa spojnicom. Pritom svaka sastavnica ima svoj naglasak, a prva se ne sklanja.

Imenice JednorjeniceKao jedna rije piu se dvije sastavnice koje oznauju jedan pojam i imaju jedan naglasak:a) povezane spojnikom -o-: bjelokost, brodogradnja, crvenokoac, etverokatnica, desetogodinjica, jugoistok, krvotok, lovostaj, pravobranitelj, ravnodnevica, romanopisac, sjeverozapad, strahovlada, umobolnica, vjerouitelj, vlakovoa, zubobolja

b) nastale srastanjem: ampersat, animirdama, bubamara, etvrtzavrnica, uvarkua, duhankesa, imendan, ispiutura, kaiprst, lunapark, maloprodaja, nalivpero, Oena, pazikua, poslijepodne, prijepodne, razbibriga, spomendan, tuibaba, vadiep, vodenbuha, vodenkonj, vizitkarta, zelengora Biograd, Dobroselo, Dugopolje, Josipdol, Starigrad (Paklenica) (ali Stari Grad na Hvaru), Susedgrad, arengrad, Tomislavgrad

c) nastale srastanjem i sufiksacijom: angkajekovac (od ang Kaj ek), kimilsungovac (od Kim Il Sung), vangogovac (od Van Gogh) Honkonanin (prema Hong Kong), Njujoranin (prema New York), Sanmarinka (prema San Marino), rilananka (prema ri Lanka)

d) nastale slaganjem i sufiksacijom: crvenokoac, etverokatnica, dugopruga, krovopokriva, miolovka Babogredac (prema Babina Greda), Crnogorac (prema Crna Gora), Donjolapanka (prema Donji Lapac), Dugoreanin (prema Duga Resa), Junoamerikanka (prema Juna Amerika), Starograanin (prema Stari Grad), Svetojanac (prema Sveta Jana), Velikogorianka (prema Velika Gorica)

e) nastale dodavanjem hrvatskoga ili stranoga prefiksa ili prefiksoida:

beskunik, dopredsjednik, doruak, ispodprosjean, meukat, meuvrijeme, nadripisarstvo, nadumar, nazoviumjetnina, nuzzarada, podstanar, pomajka, polubog, pooim, pradjed, prapovijest, protuudar, suautor, velesajam, zabatak

nebrat, neovjek, nedjelo, nehrvat, nesrea Podstrana, Podsused, Supetar, Zagvozd aeromehanika, agrokemija, anaerob, antikomunist, autobiograf, automotosavez, autoservis, brutoproizvod, diskoglazba, diskoklub, ekovrti, ekstrazarada, enogastroponuda, eurozona, fotomontaa, hidrogeologija, infotelefon, kinopredstava, klimaoprema, klimaureaj, kontraadmiral, krimipria, kvazipolitiar, megagraevina, mikroekonomija, nanotehnologija, nekroplankton, netoiznos, neuroznanost, pornoglumac, promomaterijal, radioemisija, stereoureaj, supersila, taksimetar, tarateina, ultrazvuk, viceprvak, videoprojekcija, iroraun Latinoamerikanac (prema Latinska Amerika).

VierjeniceKao dvije rijei piu se:a) dvije imenice koje oznauju jedan pojam, imaju dva naglaska i obje se sklanjaju: brod dizalica, ovjek zvijer, drava pristupnica, grad drava, kamen temeljac, kamion cisterna, kasica prasica, loptica hopsica, lijenica specijalistica, misao vodilja, novinar pripravnik, pismo bomba, ptica pjevica, sestra milosrdnica, sila tea, voda tekuica

b) nesklonjivi pridjev i imenica: be odijelo, bofl roba, fer postupak, gala veer, karo suknja, krem juha, maksi veliina, mat premaz, mini suknja, metalik karoserija, pepita uzorak, portabl televizor, roza kiobran, seksi odjea

NapomenaNesklonjivi se pridjevi od prefiksoida razlikuju po tome to mogu biti dio imenskoga predikata, npr. Odijelo je be., Premaz je mat.,

Suknja je mini., Televizor je portabl.

c) pokrata i imenica: ABS konice, ACI marina, ADSL prikljuak, DNK analiza, ECTS bodovi, GMO proizvod, GSM operater, IP adresa, IT industrija, KV radnik, LCD televizor, LED arulja, LP ploa, NBA liga, PC konfiguracija, PEN klub, PET ambalaa, POS ureaj, PR agencija, PVC stolarija, REM faza, SF roman, SIM kartica, SOS telefon, TDI motor, TFT zaslon, THC test, TV pretplata, UKV prijamnik, USB memorija, UV zrake, VHS kaseta, VIP loa, VGA kamera, WC koljka, WTA lista

NapomenaU svezama koje se sastoje od pokrate i imenice pokrata je u

atributnoj slubi i ne sklanja se.

d) nesklonjive kratice don i fra ispred vlastitoga imena: don Frane Buli, fra Ivan Franjo Juki.

SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO PISANJE

stupnjevanje, a svaka ima svoj naglasak:aica-dvije, dan-dva, godina-dvije, korak-dva, metar-dva, mjesec-dva, rije-dvije, sat-dva, tisuu-dvije

NapomenaIzmeu dviju sastavnica, od kojih je barem jedna vierjena, a izriu neodreenost ili stupnjevanje, umjesto spojnice pie se

crtica: pola sata sat, sat sat i pol, godina i pol dvije. Pridjevi JednorjeniceKao jedna rije piu se dvije sastavnice koje oznauju jedan pojam i imaju jedan naglasak:a) povezane spojnikom -o-:

fizikokemijski, imovinskopravni, javnobiljeniki, molikohrvatski, politikoekonomski, popularnoznanstveni, povijesnojezini, znanstvenofantastini, znanstvenoistraivaki NapomenaNeki od tih pridjeva piu se i sa spojnicom, ali tada imaju drukije znaenje. Fizikokemijski se odnosi na fiziku kemiju, a fiziko-kemijski na fiziku i kemiju. Politikoekonomski se odnosi na politiku ekonomiju, a politiko-ekonomski na politiku i ekonomiju.

brakorazvodni, crnook, danononi, dobroudan, dvokrevetni, gluhonijem, gluhoslijep, jednodnevni, mrzovoljan, niskopodni, petogodinji, prvorazredan, prvosvibanjski, pukokolski, punoljetan, samonikao, srednjokolski, staroslavenski, starozavjetni, velikoduan, visokoprofitabilan, vlastoruan crnomorski (prema Crno more), donjolapaki (prema Donji Lapac), dugoreki (prema Duga Resa), grubinopoljski (prema Grubino Polje), latinskoameriki (prema Latinska Amerika), junoameriki (prema Juna Amerika), malostonski (prema Mali Ston), starogradski (prema Stari Grad), svetojanski (prema Sveta Jana), tihooceanski (prema Tihi ocean), velikogoriki (prema Velika Gorica), zapadnoeuropski (prema zapadna Europa) austrougarski (prema Austro-Ugarska), bosanskohercegovaki (prema Bosna i Hercegovina)

b) nastale srastanjem: bljedout, bogomdan, boguugodan, brzopotezni, dandananji, dobrodoao (dobrodola, dobrodoli, dobrodole), gorespomenuti, hvalevrijedan, jasnout, mnogopotovani, opepoznat, opeprihvaen, punoljetan, raznorazni, sivoplav, srcedrapateljni, svakidanji, svjetlozelen, takozvani, tamnomodar, tisuugodinji, visokoobrazovani, zagasitocrven, vazdazelen, zimzelen NapomenaBudui da je znaenje pojedinih pridjeva pisanih kao jednorjenica i kao sveza priloga i pridjeva jednako ili zbog isticanja, doputeno je pisati i: blijedo ut, Bogom/bogom dan, Bogu/bogu ugodan, gore spomenuti, hvale vrijedan, jasno ut, ope poznat, ope prihvaen, mnogo potovani, svijetlo zelen, tamno modar, visoko obrazovani, zagasito crven.

Pisanje sa spojnicomSa spojnicom se piu:a) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje oznauju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak:

alaj-au, alfa-zrake, alt-saksofon, baka-servis, caf-bar, arter-linija, divot-izdanje, dobo-torta, dez-glazba, filtar-papir, fitness-centar, general-bojnik, general-pukovnik, gol-razlika, izvor-voda, kamp-kuica, kesten-pire, koker-panijel, kremen-kamen, Kurban-Bajram, lovor-vijenac, minus-vodi, paket-aranman, park-uma, pilot-projekt, pire-krumpir, plus-pol, polo-majica, pop-ikona, princes-utipak, ragu-juha, rahat-lokum, rak-rana, rang-lista, reisul-ulema, remek-djelo, rock-opera, sabah-namaz, sahat-kula, spomen-dom, spomen-knjiga, spomen-ploa, student-servis, i-evap, oping-centar, tabu-tema, tartar-umak, top-model, traper-jakna, trapez-hlae, trik-pitanje, tu-kabina, vagon-restoran, web-stranica Kublaj-kan, Bali-beg, Omer-paa, Mehmed-paa, Smail-aga NapomenaZemljopisna je imena, u skladu s pravilom da se sa spojnicom piu dvije rijei od kojih se prva ne sklanja, oznauju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak, pravilno pisati: Ai-Lokva, Brod-Moravice, Gari-Grad, Ivani-Grad, Katel-Kambelovac, Klina-Sela, Klotar-Ivani, pii-Bukovica, Vojni-Breg. U administrativnoj praksi od devedesetih godina 20. stoljea uobiajilo se pisati i: Ai Lokva, Brod Moravice, Gari Grad, Ivani Grad, Katel Kambelovac, Klina Sela, Klotar Ivani, pii Bukovica, Vojni

Breg.

b) dvije sastavnice od kojih je prva kratica, slovo, oznaka ili simbol:

A-reprezentacija, B-kategorija, C-vitamin, C-dur, d-mol, e-adresa, e-pota, G-klju, G-toka, H-bomba, i-sklonidba, L-profil, m-plaanje, T-zona, V-izrez, x-noge, Y-kromosom, -raspad, -karoten, -zrake, Q-groznica pH-vrijednost, Rh-faktor

c) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, svaka ima svoj naglasak, a spojnica:

zamjenjuje veznik i: dan-no, din-tonik, dus-votka, krii-krui, par-nepar, pismo-glava, propan-butan, prostor-vrijeme, radio-televizija, rum-kola, suknja-hlae, svjetlo-sjena, ah-mat oznauje smjer: istok-sjeveroistok, jug-jugoistok, zapad-sjeverozapad, zemlja-zemlja, zemlja-zrak, zrak-zrak

d) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje oznauju jedan pojam, svaka ima svoj naglasak, a nastale su udvajanjem prve sastavnice ili promjenom sloga:beri-beri, bugi-vugi, a-a-a, au-au, gumi-gumi, jo-jo, kus-kus, ping-pong, rizi-bizi, tata-mata, voki-toki

e) dvije sastavnice kojima se izrie neodreenost ili


honkonki (prema Hong Kong), ivanigradski (prema Ivani-Grad), njujorki (prema New York), sanmarinski (prema San Marino), slavonskobrodski (prema Slavonski Brod), rilanski (prema ri Lanka) bredpitovski (prema Brad Pitt), dartvejderovski (prema Darth Vader), kaimioievski (prema Kai Mioi), forestgampovski (prema Forrest Gump), polikamovljevski (prema Poli Kamov), tresipaviievski (prema Tresi Pavii), francjozefovski (prema Franz Joseph), donkihotovski (prema Don Quijote), dejmsdinovski (prema James Dean), merlinmonroovski (prema Marilyn Monroe), montipajtonovski (prema Monty Python), pinkpanterovski (prema Pink Panther), robinhudovski (prema Robin Hood)

c) nastale dodavanjem hrvatskoga ili stranoga prefiksa ili prefiksoida:

bezglasan, dodiplomski, duobalni, ispodprosjean, ispodvelebitski, izaoltarski, izvanbrani, meuparlamentarni, malokalibarski, maloljetan, nadbubreni, nagluh, niskonaponski, nizvodni, okrupan, poludnevni, poratni, podlopatini, poslijediplomski, poslijepodnevni, prapovijesni, predbrani, predkolski, prekooceanski, preosjetljiv, prigradski, prosijed, protutenkovski, punokrvan, punoljetan, sulud, suodgovoran, ugrofinski, unutarstranaki, velecijenjeni nebrojen, nedrag, nehrvatski, neljudski, nenarodni, neorganski, nepristojan, nepromoiv, nesretan, neveseo, nevidljiv antituberkulozni, atipian, baltoslavenski, biobibliografski, bivalentan, ekskatedarski, euroatlantski, hipermoderan, infracrven, interdisciplinarni, paravojni, polimorfan, poststrukturalistiki, profaistiki, pseudonarodni, supermoderan, transsibirski, ultraljubiast.

VierjeniceKao dvije rijei piu se:a) nesklonjivi pridjev i imenica: bordo kravata, drap zastori, gala veera, koer obrok, midi haljina, oker sjenilo

b) dva pridjeva istih osnova od kojih je drugi tvoren sufiksom -cat:bijel bjelcat, crn crncat, gol golcat, nov novcat, pun puncat, sam samcat.

Pisanje sa spojnicomSa spojnicom se piu:a) pridjevi s barem dvjema ravnopravnim sastavnicama od kojih svaka ima svoj naglasak:

fiziko-kemijski, politiko-ekonomski, popularno-znanstveni

NapomenaNeki od tih pridjeva piu se i sastavljeno, ali tada imaju drukije znaenje. Fiziko-kemijski se odnosi na fiziku i kemiju, a fizikokemijski na fiziku kemiju. Politiko-ekonomski se odnosi na politiku i ekonomiju, a politikoekonomski na politiku ekonomiju.

boino-novogodinji, crikveniko-vinodolski, crno-bijeli, crveno-plavi, gospiko-senjski, hrvatsko-engleski, njemako-francuski, virovitiko-podravski crveno-bijelo-plavi, kroatistiko-hungaristiko-germanistiki, zadarsko-ibensko-splitski

b) pridjevi tvoreni od prezimena s dvjema sastavnicama:iin-ainov (prema iin-ain), Tresi-Paviiev (prema Tresi Pavii), Poli-Kamovljev (prema Poli Kamov), Kai-Mioiev (prema Kai Mioi)

c) pridjevi tvoreni od prezimena razliitih osoba: zrinsko-frankopanski (prema Zrinski i Frankopan), sapir-vorfovski (prema Sapir i Whorf) Boyle-Mariotteov zakon, Broz-Ivekoviev rjenik, Cipra-Guberina-Krstiev pravopis, Kant-Laplaceova teorija, Hering-Breuerov refleks, Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica

d) pridjevi kojima je prva sastavnica brojka, kratica, pokrata, slovo, oznaka ili simbol:18-karatni, 20-postotni, s-orbitalan, HDZ-ov, HNK-ov, SDP-ov, UN-ov

e) pridjevi nastali povezivanjem dviju oprenih sastavnica:kakav-takav (s kakvom-takvom preciznou).

ZamjeniceJednorjeniceKao jedna rije pie se:a) zamjenica nastala od priloga gdje i zamjenice: gdjekoji, gdjeto, gdjetko

b) zamjenica nastala od sastavnice koje i zamjenice: kojeiji, kojekakav, kojekoji, kojekolik, kojeta, kojetko

c) zamjenica nastala od sastavnice malo i zamjenice: malokoji, maloto, malotko

d) zamjenica nastala od sastavnice sve, sva i zamjenice: svakakav, svata, svekolik

e) zamjenica nastala od sastavnice to i zamjenice: toiji, tokakav, tokoji, tota, totko

f) zamjenica nastala od zamjenice i estice god: tkogod (netko), togod (neto), kojigod (neki), ijigod (neiji)

g) zamjenica nastala od sastavnice i i zamjenice: itko, ita, ikoji, iiji, ikakav, ikolik

h) zamjenica nastala od sastavnice i i jedan: ijedan

i) zamjenica nastala od sastavnice ni i zamjenice: nitko, nita, nikoji, niiji, nikakav

j) zamjenica nastala od sastavnice ni i jedan: nijedan

k) zamjenica nastala od sastavnice ne i zamjenice: netko, neto, nekoji, neiji, nekakav

l) zamjenica nastala od sastavnica po, gdje i zamjenice: pogdjeto, pogdjetko, pogdjekoji

m) zamjenica nastala od sastavnice po i zamjenice: pokoji (Otkrij mi jo pokoji detalj. / Po koji si detalj doao?), poneto.

VierjeniceKao dvije ili vie rijei piu se:a) neodreene zamjenice tvorene s pomou sastavnica ni i i (npr. nitko, nita, niiji, nikoji, nikakav, nikolik i itko, ita, iiji, ikoji, ikakav, ikolik) u izrazima s prijedlozima o, od, pred, s, u, za: Ne bih to uinio ni za to na svijetu. (a ne: Ne bih to uinio za nita na svijetu.)Ni od koga nema ni traga ni glasa. (a ne: Od nikoga nema ni traga ni glasa.)Ne moemo se sloiti ni u emu. (a ne: Ne moemo se sloiti u niemu.)Razmilja li on i o emu? (a ne: Razmilja li on o iemu?)Ona se ni s kim ne moe usporediti. (a ne: Ona se s nikim ne moe usporediti.)Ne kleim ni pred kim. (a ne: Ne kleim pred nikim.)

b) zamjenini izrazi: ma tko, ma to, ma koji, ma iji, ma kakav, ma koliki bilo tko, bilo to, bilo iji, bilo koji, bilo kakav, bilo kolik koji bilo, iji bilo iji mu drago, kakav god mu drago, tko god mu drago, to god mu drago, koji god mu drago, iji god mu drago, kolik god mu drago.

c) zamjenica s esticom god u znaenju ope zamjenice i s naglaskom na estici gd: Tko g d moe, neka to proita. (u znaenju: svatko tko), ali: Moda e to tkgod proitati. (u znaenju: netko). to g d bude, bit e dobro. (u znaenju: sve to), ali: Kupi mi tgod za uspomenu. (u znaenju: neto). Kakav g d bude dan, otii emo na izlet. (u znaenju: bilo kakav), ali: Daj mi kkvugod knjigu za itanje. (u znaenju: neku)

d) zamjenica i imenica: neki dan, neku no

e) estica i prilog: to manje, to vie, to prije, to bolje, to gore, to prije, to vie

hr pravopis v1

Documents