Page | 58HRVATSKA U 19. STOLJEU Hrvatska u prvoj polovici 19. stoljea vrijeme Francuske revolucije- 1789. g Francuska revolucija najvaniji dogaaj europskog 18. stoljea bratstvo, jednakost, sloboda- JOSIP II. nije se htio okruniti krunom sv. Stjepana jer su prema njegovom apsolutistikom stavu Ugarska i Hrvatska trebale biti provincije jedinstvene, centralistiki ureene austrijske carevine- dio austrijske carevine: BANSKA HRVATSKA (Hrvatski sabor i ban), MEIMURJE, RIJEKA, VOJNA KRAJINA, dio ISTRE- dio Mletake Republike: vei dio ISTRE, KVARNERSKI OTOCI, DALMACIJA, BOKA KOTORSKA- jedini samostalni, nezavisni teritorij: DUBROVAKA REPUBLIKA (izmeu Neuma i Sutorine dijelili Dubrovaku Republiku od mletakih posjeda Dalmacije i Boke)- pod upravom Hrv. sabora i bana bile su samo Banska Hrvatska i Banska krajina- BANSKA KRAJINA: 2 regimente, PETRINJSKA I GLINSKA- VOJNA KRAJINA: njezin ostali dio pod sredinjom vojnom vlau u Beu i s njemakim kao slubenim jezikom- GRADIKA, DUBROVAKA, KRIEVAKA regimenta dijele prostor Banske Hrvatske od dva djela: ZAPADNI (Hrvatski) i ISTONI (slavonsko-srijemski)- 1786. Rijeka s BAKARSKIM i VINODOLSKIM krajem ukljuena je u Ugarsko primorje (na elu je guverner podreen Ugarskom namjesnikom vijeu UGARSKA VLADA)- LEOPOLD II.: uspostavio STALEKI USTAV i okrunio se za hrvatsko-ugarskog kralja 1790.g. zaivjeli Hrvatski sabor i funkcija bana- u Hrvatskom saboru sudjelovali su PRELATI, VELIKAI i PREDSTAVNICI PLEMSTVA iz upanija te PREDSTAVNICI KRALJEVSKIH GRADOVA- ban je sazivao Sabor izbor i imenovanje bana u nadlenosti CARA1790. LEOPOLD II. imenovao IVANA ERDDYJA za hrvatskog BANA, a NIKOLA KRLEC postaje upan zagrebaki- zasebna vlada hrvatske HRVATSKO KRALJEVSKO VIJEE; UGARSKO NAMJESNIKO VIJEE od 1779. zajednika vlada za Ugarsku i Bansku Hrvatsku- PLEMSTVO: glavni politiki imbenik u Banskoj Hrvatskoj i Ugarskoj1790. g Hrvatski sabor priznaje UGARSKO NAMJESNIKO VIJEE kao VLADU za Hrvatsku- zajedniki Hrvatsko-ugarski sabor 1790. i 1791 u Budimu i Pounu trai se od cara ukidanje Varadinskog generalata, Ugarskog primorja- maarski saborski zastupnici zahtijevaju: MAARSKI jezik kao slubeni u Hrvatskoj (obrana od germanizacije) i pripajanje Slavonije Maarskoj- HRVATSKI ZASTUPNICI istiu LATINSKI kao slubeni jezik- ban Erddy na saboru rekao branei hrvatsku dravnost: Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone- 1792. g. Francuska objavila rat Austriji kojoj u pomo dolazi Pruska- 1795. MIR U BASELU nakon njega Pruska istupila iz koalicije s Austrijom

- 17.10.1797. g. mirovni ugovor u CAMPO FORMIJU:(taj mir posljedica austrijskih poraza u ratu protiv Napoleona koji je diktirao uvjete mira; Hrvati iz Dalmacije nadaju se sjedinjenju, ali Be ima druge planove s novim teritorijima)= ukinuta Mletaka Republika* FRANCUSKA dobila BELGIJU, zapadnu obalu RAJNE, LOMBARDIJU, mletake posjede u ALBANIJI, otoke u JONSKOME moru* AUSTRIJA dobiva vei dio Mletake Republike: VENECIJU sa okolicom, mletaku ISTRU, KVARNERSKE OTOKE, DALMACIJU, BOKU KOTORSKU- u Dalmaciji nastaje pokret za SJEDINJENJE DALMACIJE s Banskom Hrvatskom (pokreta je katoliko sveenstvo, posebice franjevci ANDRIJA DOROTI najuporniji zagovaratelj sjedinjenja) to je FRANJO II odbio- 1805.g BITKA KOD ULMA: poraena austrijska vojska- BITKA KOD AUSTERLITZA: poraena austrijska vojska zajedno s ruskom (protiv Francuske)

- 25.12.1805. mirovni ugovor u Pounu (Bratislava): Austrija je morala Francuskoj ustupiti kvarnerske otoke, VENECIJU, zapadnu ISTRU, DALMACIJU i BOKU KOTORSKU (izgubila to je dobila 1797. osim: istone Istre, Rijeke, Hrvatskog primorja i Dubrovake Republike) istonojadransku obalu prikljuio je Napoleon Kraljevini Italiji, organizirao je dvostruku upravu: vojnu, koju je povjerio francuskom maralu Augusteu Marmonteu; i civilnu, na elu koje je postavljen Mleanin Vincenzo Dandolo (poticao gospodarski, kulturni i drutveni razvoj) ukinute su staleke razlike, svi su ljudi izjednaeni u svojim pravima pred zakonom Crkva izgubila dominantnu ulogu: potinjena je dravnim vlastima, ukinute su bratovtine, uveden graanski brak organizirana zdravstvena zatita, izgradnja cesta, razvoj trgovine, ribolov osloboen poreza otvaraju se brojne kole (u kolama se ne koristi, a kamoli ui hrv. jezik) u Zadru 1. novine na hrvatkom jeziku (1806.-1810) Il Regio Dalmata Kraglski Dalmatin (dvojezine: hrvatsko-talijanske) nacionalno buenje u Dalmaciji poet e tek 3 desetljea kasnije jer nema graanstva koji su nositelj promjena, revolucije

- Habsburka Monarhija trebala predati Francuzima prema Pounskom miru i Boku Kotorksu, meutim predali su ga Rusima koji su jo zauzeli i Korulu, to je izazvalo pokret Francuza prema jugu; dubrovaka vlada predala je grad bez otpora

- GUSARSTVO: razvilo se pod zatitom engleskog i ruskog ratnog brodovlja (pljakali i otimali trgovake brodove)- Francuzi su eljeli ui u Boku Kotorsku (tamo ih ekali Rusi i Crnogorci - trebali su prijei na dubrovako podruje)- Rusi i Crnogorci u Konavlima pobijedili Francuze i potisnuli ih u DUBROVIK- srpanj 1806.g. stigle su nove francuske postrojbe i razbile opsadu Dubrovnika i potisnule Ruse i Crnogorce- Francuzi su u Dubrovniku zaposjeli tvrave, samostane, crkve, kole, kue vlastele- 1807. g. TILSITSKI MIR: Rusi se morali povui iz Jadrana i Boke pa su Francuzi zaposjeli i Boku Kotorsku i ukinuli Dubrovaku Republiku- 31.1.1808. g. formalno ukinuta DUBROVAKA REPUBLIKA i ukljuena u Dalmaciju (kao i teritorij Boke Kotorske)- na elu francuske civilne pokrajinske uprave u Dalmaciji GENERALNI PROVIDUR sa sjeditem u ZADRU- za tu dunost Napoleon I. je zaduio VICENZA DANDOLA (ljekarnik iz Venecije)- Dandolo je nastojao unaprijediti gospodarski i kulturni ivot u Dalmaciji poticao sadnju duhana, krumpira, isuivanje movara, osnovao trgovaku komoru u Splitu, sredio carine, sudstvo odijelio od uprave, ukinuo batinanje i torturu, otvarao osnovne i srednje kole, u Zadru osnovao visoku kolu za studij filozofije, prava, medicine i prirode; favorizirao je TALIJANSKI jezik koji je bio slubeni u Dalmaciji- u Zadru je pokrenut dvojezini list IL REGNO DALMATA-KRALJSKI DALMATIN; na talijanskom i hrvatskom jeziku PRVE HRVATSKE NOVINE (1806-1810)- na elu vojne pokrajinske uprave general AUGUSTE MARMONT (vojvoda Dubrovaki-dobio taj nadimak od svojih nadreenih uoi ukidanja Dubrovake Republike)- Marmont se zalagao za izgradnju cesta u Dalmaciji (pridonio olakanju kopnenog puta i robnog prometa), cijenio je kulturu- srpanj 1809.g. BITKA KOD WAGRAMA- Austrija poraena od Francuske- 14.10.1809.g. SCHNNBRUNSKI MIR Austrija morala ustupiti Francuskoj: zapadnu KORUKU, GORIKU, TRST, KRANJSKU, PAZINSKU GROFOVIJU, te dijelove civilne HRVATSKE i VOJNE KRAJINE (time Austrija gubi izlaz na more, a Francuska se povezala sa saveznikom: Osmanskim Carstvom, na uu Une u Savu granica triju carstva: HM, OC i FRA) ovaj teritorij Francuzi su nazvali ILIRSKE PROVINCIJE kojima je na elu bio GENERALNI GUVERNER (Marmont) sa sjeditem u LJUBLJANI- 1811.g. uvedena nova podruna upravna organizacija uspostavljena jedna vojna (VOJNA KRAJINA) i 6 civilnih provincija DUBROVNIK, DALMACIJA, CIVILNA HRVATSKA, ISTRA, KRANJSKA. KORUKA- 1.1.1812. u ILIRSKIM PROVINCIJAMA uveden je francuski graanski zakonik (Napoleonov zakonik) svi su graani postali jednaki pred zakonom, sudstvo je odijeljeno od uprave, ukinuti zemaljski stalei, porezni privilegiji i autonomna prava gradova, uvedena opa vojna obveza i obaveza plaanja poreza, ukinuti cehovi radi slobodnijeg obrt, ukinuta feudalna obveza, u Dalmatinskoj Zagori seljaci su vlasnici zemlje, nastavljena je gradnja cesta (1811. Lujzinska zamijenila Karolinsku, glavni pravac iz unutranjosti prema moru), razvoj poljoprivrede i trgovine, nastavni jezik u kolama mogao je biti zemaljski (hrvatski, slovenski)- Marmont poticao djaltnost hrvatskih jezikoslovaca (izrada hrv. gramatike i rjenika)- negodovanje zbog iscrpljujuih poreza i novenja- 1813.g. zadnja godina postojanja ILIRSKIH PROVINCIJA, sredinja uprava premjetena iz Ljubljane u TRST, 1814.g. kraj I.P. vraene Austriji nazvali to podruje Kraljevina Ilirija, tek je 1822. vratili pod vlast hrvatskog bana podruja koji su prije Napoleona bili dio Hrvatske i Slavonije

- pod Ilirske pokrajine spadao i dio Vojne krajine to je odgovaralo Francuzima zbog novaenja za nova ratovanja, istovremeno su spreavali Austriji izlaz na more i pomagali Turke protiv Rusa, Hrvati su sudjelovali u velikom Napoleonom pohodu na Rusiju 1812.g- posljedice francuske vlasti: prekratka da bi ostavila neke vee promjene + nema graanstva; dodatni nameti zbog ratovanja samo su jo vie koili gospodarski razvoj; najvei doprinos: uprava i sudovi gdje su stare feudalne institucije zamijenjene modernom dravnom upravom

od 1790.-1835. osnovni problem: prometna, gospodarska, jezina, teritorijalna razjedinjenost hrvatskih zemalja osnovni cilj hrvatske politike: ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu prepreke: beki dvorski krugovi te maarski politiari sa nastojanjima da pod svoje okrilje vrate zemlje krune sv. Stjepana (Maari, Hrvati, Srbi, Slovaci, Rumunji) i nametnu maarski jezik kao slubeni= razjedinjenost hrvatskih zemalja na prijelazu 18. u 19.st.Hrvatske zemlje uoi i nakon Bekog kongresa- bansku dunost u Banskoj Hrvatskoj obnaa grof IGNJAT GYULAY, austrijski general topnitva- Austrijska Carevina odluila je krenuti u zauzimanje teritorija koji je izgubila pounskim i schnnbrenskim mirom (1813./14. Ilirske provincije ponovo u sastava Austrijske Carevine)-1814.g. Austrija porazila Francusku- poetkom proljea 1814. napoleonska Francuska slomljena (Napoleon abdicirao na Fontainebleau i na Elbu)- predstavnici protufrancuske koalicije okupili su se u Beu na skupu nazvanom BEKI KONGRES (vijeao od 1814.-1815. isticao se austrijski ministar vanjskih poslova CLEMENS METTERNICH, eli se dogovorno utvrdi meunarodni poredak)- zakljuci Bekog kongresa sadrani su u zavrnom dokumentu pod nazivom ACTE FINAE, 9.6.1815.- Acte finale sastoji se od 121 lanka: Austrija je dobila: ILIRSKE PROVINCIJE (Istru, Dalmaciju, Dubrovaku Republiku i Boku Kotorsku), VENECIJU, LOMBARDIJU, VORARLBERG, TIROL Dubrovaka republika: nije bila obnovljena, njen teritorij dodijeljen je Austriji- FRANJO II. 13 godina je vladao Hrvatskom i Ugarskom apsolutistiki u to vrijeme nije sazivan ni hrvatski sabor ni zajedniki ugarski FRANCJOZEFOVSKI APSOLUTIZAM- dvor u Beu je bive ILIRSKE PROVINCIJE 1816.g. proglasio Kraljevinom Ilirijom koja se sastojala od dva gubernija: LJUBLJANSKI (Koruka, Kranjska) i PRIMORSKI (Gorika, Gradeka, Pazinska grofovija, Hrvatsko primorje s Rijekom i Karlovako okruje)- CIVILNA HRVATSKA S RIJEKOM: 1822.g vraena Banskoj Hrvatskoj- UPANIJE: obavljale upravno-politike i sudske poslove, glavnu rije imali su plemii; sudilo se po VERBCZYJEVOM ZAKONIKU (sadravao ugarsko obiajno pravo, prikupio i sistematizirao Istvan Verbczy po nalogu hrv-ug kralja Vladislava); prvi put objavljen 1517.g.- 1814. osnovano AUSTRIJSKO PRIMORJE sa sjeditem u TRSTU, imalo je 4 okruja: RIJEKO, ISTARSKO, GORIKO, TRANSKO- 1822. RIJEKA pripojena Banskoj Hrvatskoj; Kvarnerski otoci pod nadlenou Pazina (1825. postaje sjedite okruga)- AUSTRIJSKA UPRAVA Dalmaciji, Boki i Dubrovakoj Republici sastojala se od GUBERNIJA pokrajinske inovnike vlade u Zadru i 4 okruja u ijem su sastavu preture i opine: ZADARSKO, SPLITSKO, DUBROVAKO i KOTORSKO- na elu gubernija = gubernator, austrijski general koji je upravljao graanskim i vojnim poslovima- na elu okruja = okruni poglavar- na elu preture = pretur- na elu opine = opinski naelnik- slubeni jezik u sudstvu i koli je TALIJANSKI- poslije Bekog kongresa Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija (Trojednica) nala se u sklopu Austrijske Carevine- Dalmacija je ostala vezana za Be (u sklopu carevine dobila je naziv Kraljevina Dalmacija, 1817.g)

- Maksimilijan Vrhovac - zagrebaki biskup, pretea narodnog preporoda; - zalagao se za uvoenje ilirskog jezika tj. hrvatskoga, za sjedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom kupio tiskaru u Zagrebu: Josip ipu Temelji itne trgovine, knjinicu javnosti na upotrebu 1813. proglas o sakupljanju narodnog blaga (poslovice, pjesme) park Maksimir

- Hrvatski sabor 1825.1827. Franjo I. sazvao zasjedanje Ugarskog sabora, sjednici Ugarskog prethodilo je, po obiaju, zasjedanje Hrvatskog sabora: instrukcije delegatima: zahtijevano sjedinjenje Dalmacije i Varadinskog generalata Vojne krajine s Hrvatskom, izjednaavanje u oporezivanju te zabrane preseljenja kmetova u Ugarsku (nedostatak radne snage) Ugarski sabor naelno je podrao zahtijev za sjedinjenjem ( u skladu s njihovim ciljem sjedinjenja zemalja krune sv. Stjepana, poveanje trita i izlaz na more) ali pokuavaju nametnuti maarski jezik kao slubeni i u Hrvatskoj (Hrvati ele zadrati latinski kao slubeni) maarski jezik uveden kao obavezni kolski predmet Hrvatski sabor potvrdio odluku 1827. irenje maarskog utjecaja u Hrvatskoj- 1827. na zasjedanju Hrvatskog sabora zakljueno je da je potrebno istraiti i skupiti sva ozakonjena municipalna prava Hrvatskog kraljevstva i za to je izabran odbor na elu s ALEKSANDROM ALAGOVIEM (dokumente hrvatskog dravnog prava, poticaj istraivanju hrvatske dravnopravne povijesti)- 1820./1830. intenzivirala se pretpreporodna djelatnost: na scenu stupa mlaa generacija iz graanskih i plemikih krugova pod vodstvom Ljudevita Gaja 1830. Kratka osnova hotvatsko-slavenskoga pravopisanja prijedlog reforme pisanja slova u hrvatskome (Peta, hrv. i njemaki jezik) 1832/1833. Horvatov sloga i zjedinjenje = Jo Horvatska ni propala- Josip Kuevi O municipalnim pravima i statutima kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (Zagreb, latinski jezike) povijesni pregled razvoja Hrvatske, protumaio prava koja odiguravaju Hrvatskoj zaseban dravnopravni poloaj u zajednici s Ugarskom* municipalna prava skup pisanih i obiajnih pravila kojima je bilo ureeno ustrojstvo vlasti i poseban dravnopravni poloaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u sklopu Ugarskog kraljevstva; prava: pravo Hrvatskog sabora da izglasava zakone, da ih upuuje izravno kralju na odobrenje, pravo hrvatskog bana da zajedno sa Saborom upravlja Hrvatskom, nadlenost Sabora u pitanjima poreza, autonomija Hrvatske u vjerskim i jezinim pitanjima- 1831. Pavao toos Kip domovine vu poetku leta 1831.- pretpreporodna djelatnost vrhunac doivjela 1832. kada je Ljudevit Gaj stvorio intelektualni krug u Zagrebu koji je postao jezgra za sve aktivnosti na kulturnom i nacionalnom preporodu Hrvatske ilirski preporod, ilirci (naziv hrvatski koristio se samo za kajkavsko podruje oko Zagreba i Hrvatsko zagorje, a oni ele sjediniti i Hrvate tokavce i akavce)

- Disertacija prvi hrvatski gospodarsko-politiki program 1832. Disertatia iliti razgovor darovan gospodi poklisarom grofa Janka Drakovia uputa hrvatskim zastupnicima na Ugarski sabor u Pounu; za: stvaranje Ilirikog Kraljevstva (Hrvatska, Dalmacija, Slavonija, Vojna krajina + Bosna i Hercegovina te dio slovenskih podruja koji su bili dio austrijske Kraljevine Ilirije), uspostavu posebne hrvatske vlade, obnovu vlasti bana, uvoenje tokavskog narjeja kao slubenog, reformu feudalizma, modernizaciju kolstva

Hrvatski narodni preporod (1835.-1848.)- kulturni preporod, pokret nacionalnog buenja tj. oblikovanja hrvatske nacionalne ideje- ilirski preporod: pogreno shvaanje da su Hrvati i ostali juni Slaveni potomci Iliraca- pokret prihvaenj meu Hrvatima, manjim brojem Slovenaca u Korukoj i tajerskoj (Stanko Vraz) te Srba u Hrvatskoj- 1835. poinju izlazit u Zagrebu preporodne Novine horvatzke izdavanje potaknuo te ureivao ih Ljudevit Gaj (za razvoj pokreta vane novine na hrvatskom jeziku) + knjievni prilog Danica horvatzka, slavonzska y dalmatinzka (veliku ulogu u svaranju modernog hrv. knjievnog jezika) ( 2 problema: prvo na kajkavskom, zatim na tokavskom narjeju te prometna povezanost dostava novina)- kulturni preporod: osnivanje itaonica (narodne itaonice mjesta na kojima se aktivno raspravljalo o razliitim pitanjima politikog, gospodarskog, kulturnog i javnog znaenja) i osnivanje Matice ilirske 1842. drutvo za izdavanje svakojakih korisnih knjiga u ilirskom jeziku, na elu: grof Juraj Drakovi (od 1874. Matica Hrvatska)- u Danici objavljena 1835. pjesma Horvatska domovina Antuna Mihanovia koju je 1846. uglazbio Josip Runjanin, a od 1891. je hrvatska himna- poeci politikih stranaka (razlike u nacionalno-kulturnim shvaanjima): ilirci za to veu samostalnost Hrvatske na temelju municipalnih prava, tokavsko narjeje; maaroni oslon na Maare i Ugarsku (plemstvo koje se boji za svoje povlastice), kajakvsko narjeje 1840-ih Narodna ilirska partaja i Horvatsko-vugerska stranka- sve vea politika sukobljavanja- 1843. vladar, pod utjecajem maarskog plemstva, zabranio upotrebu ilirskog imena i simbola u Hrvatskoj Narodne novine, Narodna stranka (s vremenom prevladalo hrvatsko narodno ime i posve zamijenilo ilirsko)- 2.V.1843. 1. GOVOR NA HRVATSKOM JEZIKU - narodnog zastupnika Ivana Kukuljevia Sakcinskog u Hrvatskom saboru o potrebi da se uvede umjesto latinskog, hrvatski jezik kao slubeni (sutradan biskup Juraj Haulik govor na latinskom vs Kukuljevi)- Srpanjske rtve u Zagrebu 1845. na Markovom trgu prilikom izbora za Zagrebaku upanijsku skuptinu 29.VII. dolo je do krvoprolia sukob narodnjaka i maarona, umijeala se vojska, 13 poginulo? (smijenjen ban Franjo Haller, zagrebaki biskup Juraj Haulik-novi ban)- listopad 1847. zasjedanje Sabora (trebali izabrati predstavnike u Ugarski sabor) posljednje zasjedanje Hrvatskog sabora kao staleke feudalne institucije (slijedee godine nakon graanskih revolucija Sabor e se preoblikovati iz stalekog feudalnog u predstavniko tijelo naroda) na tom zasjedanju hrvatski jezik proglaen je slubenim jezikom u Hrvatskoj i Slavoniji 23.X.+ trae samostalnu vladu, uzdizanje akademije na rang sveuilita, biskupije na rand nadbiskupije, upravnu i prosvjetnu neovisnost od Maara (na Ugarskom saboru 1790./91. Hrvatska je 1 .puta bila upravno podvrgnuta Maarima Ugarsko namjesniko vijee)

Vojna krajina u prvoj polovici 19. stoljeaZadnja promjena granice izmeu Osmanskog Carstva i Hrvatskog Kraljevstva- jedno od glavnih ratita s Turcima bilo je podruje SRBIJE- krajinici su zauzeli: DUBICU, CETINGRAD, DRENIKGRAD- krajike ete nastoje osvojiti VRANGORA-PODZVIZD-CETINGRAD-TRAC-IZAI kako bi otvorili put prema Bihau- dravna granica Hrvatske prema srednjovjekovnoj Bosni: rubni dijelovi ZAGREBAKE BISKUPIJE u dananjoj SZ Bosni, gornjem Vrbasu- vei sukob za osloboenje Bihaa nije izbio zbog vie poraza austrijske vojske na podruju Srbije- Austrijsko Carstvo prisiljeno na mirovne pregovore s Osmanskim Carstvom zbog poraza- MIROVNI SPORAZUM U SVITOVU 4.8.1791.- tim mirom Austrija dobiva pravo na posljednje proirenje Vojne krajine, najvie se proirila LIKA PUKOVNIJA- velik broj izbjeglica iz Srbije i Bosne trai utoite u Vojnoj krajini (oko Cetingrada i Drenika)

Na razmeu 18. i 19. stoljea- stalna potreba za sve veom vojskom- grupacija TAPSKIH GRADOVA (gradovi u kojima su bila pukovnijska upravna i zapovjedna sredita s asnicima, obiteljima, trgovcima, obrtnicima)- sadraj novog TEMELJNOG ZAKONA rasporeen u 8 glavnih oblasti o vojnim dunostima, o pravu krajinika na zemlju, kunim zadrugama, porezu, obrtu, trgovini, raboti nastojalo se uvjeriti stanovnike da je Krajina dobila ustav prikladan duhu vremena- nastoji se izvui maksimum dobrih vojnika- kuna zadruga: sredinje mjesto u sustavu Krajine svakom se lanu zabranjuje bavljenje zasebnim gospodarstvom, nitko ne moe posjedovati zemlju i blago, mora se sprjeavati dioba zadruga- odredba o noenju slubene uniforme: nastoji se sprijeiti arolikost, uvodi se jedna odora, materijal mora biti AUSTRIJSKA OHA- sredinja vlast u Beu vraa se pukovnijskoj podjeli- 2 vrste krajikih asnika: ZAPOVJEDNI i UPRAVNINapoleonova Francuska pritie Austrijsko Carstvo- kad Napoleon sastavlja veliku armiju za rat s Rusijom, Krajina daje 3 pukovnije- ostale krajike postrojbe su uz jadransku obalu da ju brane od engleske mornarice- 1807. beki vojni krugovi zapoeli krajike reforme- 1813. sve pukovnije KARLOVAKE i BANSKE KRAJINE pod AustrijomGospodarski polet Krajine- prvi projekt: KRAJIKA ELJEZNICA koja bi teret prevozila od Siska do Senja (poetak izgradnje eljeznice)- krajiki kapetan JOSIP KAJETAN KNEI zagovara projekt visee eljeznice- BANSKA KRAJINA je samostalna, a 1823. prikljuena zajednikoj generalkomandi u Zg-u- osnivanje nove krajike institucije brigada od dvije pukovnije: u GOSPIU za liku i otoku u KARLOVCU za slunjsku i ogulinsku u PETRINJI za obje banske pukovnije (najvei grad) u BJELOVARU za krievaku i urevaku u VINKOVCIMA za gradiku i brodsku- Temeljni zakon iz 1807.g: nalae osloboenje svih obrtnika vojne slube, a lanovima kunih zadruga zabranjeno je baviti se obrtom jer je njihova zadaa osigurati i dati to vei broj vojnikaKrajiki mali svijet- MALI SVIJET pun je predrasuda, diskriminacija- za sve prekraje krajinik plaa tjelesnom kaznom pa tek onda ide sudski postupak- batinanje na posebnoj klupi dereu, za ene korbaem po golom tijelu- najrigoroznija kazna: tranje kroz ibe- OPINSKA RABOTA nije smjela biti vea od 18 dana (od nje osloboeni samo lanovi kune zadruge koji su bili upisani u vojnike), neupisani su bili kuni sluge koji su duni dati besplatnu godinju rabotu- Hrvatski sabor 1848. donio odluku o ukidanju besplatne dravne rabote-osnovni problem hrvatske politike je misao o potrebi ponovnog sjedinjenja Vojne krajine s graanskom Hrvatskom- narodni jezik uvodi se u sve javne poslove Krajine i kole- krajiki ustav nastoji ubrzati proces bre preobrazbe tradicionalno vojnikog drutva u graansko-kapitalistiko drutvo- 10.9.1827. Hrvatski sabor donio zakljuak da se maarski jezik moe uvesti u kole kao obavezni- METTERNICH donio odluku kojom je zabranio uporabu Ilirskog imena, pokuaj germanizacije, 1843.- 29.7.1845. nastali neredi srpanjske rtve - prvi narodnjaki muenici pitanje restauracije zagrebake upanije, maari pobijedili na izborima dok su narodnjaci silazili kamenitom ulicom zauo se pucanj s prozora kue maara Tadije Feria to je u narodnjacima probudilo ogorenje pa je ban Haller naredio vojsci da isprazni Markov trg, ostala je nekolicina narodnjaka, mladi ilirac Mirko Bogovi izvukao je sablju i oborio jednog asnika jer ga je napao rijeima, potpukovnik Sartory dao je zapovijed da zapucaju- nova NARODNJAKA POBJEDA: hrvatski postaje slubeni jezik 1847.g. HRVATSKI NARODNI PREPOROD 1813.-1860. (ILIRSKI POKRET 1835.-1848.)- LJ. GAJ: Kratka osnova horvatsko slavenskog pravopisanja, Vrhovac, enoaHrvatska u vrijeme revolucije 1848./49.- 1848.g. u Francuskoj je sruena monarhija i proglaena republika- 3.3.1848.g. u Ugarskom saboru LAJOS KOSSUTH odrao je govor u kojem je zahtijevao samostalnu ugarsku vladu, ustavno ureenje Austrijske carevine i ukidanje feudalnih odnosa- demonstracije u Beu protiv Metternichova reima zbog ega on odstupa s poloaja dvorskog i dravnog kancelara i emigrira- ustrojena nova austrijska vlada od pripadnika dvorskog plemstva i liberalnog graanstva- veliki nemiri u Peti: Maari izabrali novu vladu od pripadnika srednjeg plemstva pod predsjednitvom grofa BATTHANYANYJA (Kossuth je ministar financija)- 17.3.1848. vladu srednjeg plemstva priznao carski dvor iz Bea- u Zagrebu, Zadru i Dubrovniku poela okupljanja hrvatskih domoljuba slobodnije djelovanje u tisku, osnivanje nacionalne garde i nacionalnog programa (prednjaili narodnjaci)

- vijesti o revolucionarni zbivanjima u Beu (13.III.) i Peti (15.III) ubrzo su stigle do Hrvatske, Zagrebakom upanijskom skuptinom vladali su maaroni, narodnjaci su sjednicu gradskog magistrata 17.III. pretvorili u narodnu skuptinu (proglaena sloboda tiska-olakano komuniciranje s graanima) 22.III. formulirane tzv. elje naroda, a 25.III. odrana je velika narodna skuptina u Zagrebu na kojoj su se sakupili brojni graani te izrazili svoj politiki, gospodarski i narodni program u 30 toaka pod nazivom Zahtijevanja naroda ujedinjenje hrvatskih zemalja uspostava nezavisnog ministarstva tj. vlade odgovorne Saboru ope graanske slobode: tiska, vjeroispovijesti, govora, sastajanja jednakost svih pred zakonom pretvaranje Sabora iz stalekog u zastupniko tijelo ukidanje kmetstva= vrhunac narodnog preporoda

- 25.3.1848.g na poziv Gaja i Sakcinskog sastala se velika NARODNA SKUPTINA u zagrebakom Narodnom domu- skuptina je usvojila NARODNE zahtjeve elja za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Banskom Hrvatskom koja bi trebala dobiti vladu na elu s banom neovisno o maarskoj vladi, da hrvatski jezik bude slubeni u javnom ivotu, da Hrvatski sabor postane predstavniko tijelo naroda, ukidanje kmetstva, uvoenje graanske slobode, osnivanje hrvatske narodne vojske, imenovanje Jelaia banom u prvoj toki Zahtijevanja naroda izraen zahtijev

- FERDINAND I. imenovao pukovnika iz Gline, JOSIP JELAI hrvatskim banom 23.3.1848.g- bio je unaprijeen i dobio in generala te postao zapovjednik 2. banske pukovnije, a dobio i in podmarala te dunost vrhovnog zapovjednika u Banskoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini vrhovni vojni zapovjednik u Banskoj Hrvatskoj i u Vojnoj krajini, carski namjesnik u Rijeci i Dalmaciji pod njegovom upravom sve zemlje osim Istre (hrvatske zemlje ujedinjene u osobi bana Jelaia)- nova ugarska vlada trebala je biti nadlena za Hrvatsku, no Jelai je prekinuo sve veze s Ugarskom vladom (19.IV. naredio svim hrvatskim opinama i upanijama da u budue ne primaju nikakve naloge osim njegovih razvlastio ugarsku vladu u Hrvatskoj), ukinuo tlaku banskim pismom od 25.4.1848., urbarijalnu dau i crkvenu desetinu- IV.mj. 1848. osnovao Bansko vijee s 5 odsjeka: za unutranje poslove, vojsku, financije, pravosue i prosvjetu = hrvatska vlada kojom je rukovodio Jelai (do osnovanja Banske vlade VII. 1850.)- 25.IV.1848. objavio proglas kojim ukida feudalne odnose u Hrvatskoj, potvreno na zasjedanju Sabora na ljeto, bivi kmetovi postaju vlasnici svojih selita (zemljinih posjeda), a njihove feudalne slube i vei dio posjeda prestaju (veina zastupnika smatralo da plemstvo treba dobiti odtetu za kmetove) do konanog ukinua kmetskih odnosa dolo je tek za banovanja Ivana Maurania 1876.g.- 27.IV. uveo prijeki sud- 1. hrvatski zastupniki sabor jedan od najvanijih politikih uspjeha preporodnog pokreta; V.mj. 1848. ban Jelai donio je izborni zakon prema kojem su trebali biti birani saborski zastupnici: u Sabor po prvi puta uli predstavnici graanstva (vaan korak u modernizaciji hrvatskog drutva), visok imovinski i obrazovni cenzus ograniavao izborno pravo. zadrana institucija virilista, banskih uzvanika koji nisu birani nego ih je pozivao ban osobno (velikai, visoki crkveni dostojanstvenici, dravni inovnici) u novi Sabor uli su i Srbi iz Hrvatske, te kao banski uzvanik pravoslavni patrijarh iz Srijemskih Karlovaca patrijarh Josip Rajai uveo Jelaia u bansku dunost 5.VI.1848. (zg. biskup Juraj Haulik bio izvan Hrv.) Sabor potvrdio Jelaieve proglase, prihvatili zakonski lanak u kojem se predvialo preureenje Habsburke Monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda sa zajednikim parlamentom koji bi bio nadlean za vanjske poslove, vojsku, trgovinu i financije-federativna drava (Hrvatska bi se prema tom prijedlogu ujedinila sa Srbijom i Slovenijom)- Jelai je popisao novi saborski izborni red odrani saborski izbori i ustrojen novi hrvatski sabor koji je postao moderno predstavniko tijelo-saborsku veinu inili su izabrani zastupnici- SABORSKI ZAKLJUCI: ukidanje feudalnih odnosa u Banskoj Hrvatskoj, graani podlijeu obavezi plaanja poreza prema propisima, ujedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s banskom Hrvatskom, ban ima sve ovlasti- iz Pete se zahtjeva ukidanje Jelaia sa banske dunosti- Be misli da Jelai treba ostati na dunosti- Jelai je u obrani zemlje imao neogranienu vlast- Hrvatsko-maarski rat maarska presizanja na teritorij Hrvatske, VI.1848. preuzeli vlast u Virovitikoj upaniji- 7.9.1848. Jelai najavio rat Ugarskoj vladi u Peti, porazio Maare- osnovao je zasebnu hrvatsku vladu BANSKO VIJEE (vojni, financijski, pravosudni, prosvjetni i odsjek za unutranje poslove)- za banskog namjesnika imenovao MIRKA LENTULAJA- 11.9.1848. Jelai s vojskom preao Dravu kod Varadina i proglasio sjedinjenje Meimurja s Banskom Hrvatskom Jelai imao zapovijed carskog dvora da silom skri maarski otpor protiv sredinje vlasti- 1. bitka kod sela Pakozd neodlueno, regrupirao snage, u meuvremenu:- FERDINAND I. imenovao Jelaia za kraljevskog KOMESARA i vrhovnog ZAPOVJEDNIKA Austrijske vojske u Ugarskoj ( u Ugarskoj rasputen sabor te uvedeno izvanredno stanje, istovremeno u Beu izbila revolucija te Jelai krenuo slomiti ustanak)- I.1849. Jelai uao s vojskom u Budim i Petu uz pomo kneza Windischgrtzom 14.IV. Maari donjeli odluku o detroniziranju Habsburgovaca car Franjo Josip I. uz pomo ruskog cara Nikole I. 13.8.1849. nanjeli konaan poraz ugarskoj vojsci= revolucija u Ugarskoj uguena- FRANJO JOSIP I. imenovao Jelaia GUBERNATOROM Dalmacije i Rijeke- nakon slamanja Listopadske revolucije u Beu car Ferdinand V. odstupio krajem 1848. a novi vladar postao je Franjo Josip Franjo Josip I. 4.3.1849. donio OKTROIRANI USTAV i raspustio konstituantu tim ustavom beki vladajui krugovi nastojali ustrojiti centralistiku dravu, poniteni dosadanji demokratski rezultati; zajamio samostalnost Hrvatske u odnosu prema Ugarskoj i pravo njegovanja narodnosti Jelai 6.IX. 1849. proglasio da Ustav vai i u Hrvatskoj- 14.4.1848. Maari u Debrecinu proglasili Kossutha namjesnikom Ugarske i svrgnuli Habsburgovce- Rusi dolaze u pomo Austriji Maari pretrpjeli konaan poraz u BITKI KOD VILAGOSA- 20.4.1858. Jelai umire

Dalmacija i Istra u prvoj polovici XIX. stoljea- austrijska uprava u Dalmaciji i Istri 1813. Austrija opet dola u posjed Dalmacije, na elo postavljen namjesnik koji je imao civilnu i vojnu vlast, osnovana je Zemaljska vlada Dalmacije, vlada i namjesnik potinjeni sredinjoj vlasti u Beu Dalmacija podijeljena na 4 okruga sa sjeditima: Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor, sjedite cijele pokrajine: Zadar 1814. austrijska pokrajina Primorje, obuhvaala: Transki, Goriki i Rijeki okrug = podruja od Trsta do Novog Vinodolskog; ulo u sastav Kraljevine Ilirije 1816. ukinuta ve 1822. a Rijeki okrug ukljuen u sastav Ugarskog kraljevstva tj. Hrvatske 1825. istarski poluotok i Kvarner jedinstveni okrug sa sjeditem u Pazinu te sa Trsom i Gorikom u sastav Austrijskog primorja do propasti A-U 1918.- Hrvati se pozivali na Cetingradski sabor iz 1527. kao osnovu za ujedinjenje Hrvatske s Dalmacijom beka vlada spreavala svaki pokuaj ujedinjenja: u javnoj uporabi zadrala talijanski jezik, nametnut austrijski carinski sustav (poticalo prodaju austrijske robe, a oteavalo domae gospodarske djelatnosti)- zanemarivanje potencijala Dalmacije dolazi do gospodarskog zaostajanja- odjeci hrvatskog narodnog preporoda: poeci nacionalnog buenja u Dubrovniku Antun Kaznai za ujedinjenje, jedan od najvanijih iliraca u Dalmaciji pokrenuo asopis Zora Dalmatinska- Istra gospodarski, kulturni, politiki te drutveni ivot orijentiran prema sreditu pokrajine: Trstu (Slovenci, Talijani, Hrvati) slaba prometna povezanost unutar pokrajine te prema van; Pula glavna ratna luka Austrije politiki i kulturni ivot talijanski karakter: odjeci preporoda jako slabi, osim sveenika nema obrazovanih sustav kolastva sustavna denacionalizacija (hrvatski duh u glagoljakim kolama na Krku, zabranjene 1819.); 1846. u kole uveden ilirski tj. hrvatski jezik, poinju se tiskati udbenici na hrvatskom polako- odjeci revolucionarnih zbivanja 1848./49. poveana tiskarska djelatnost: novine, osnovana slavenska (hrvatska) drutva u veim dalmatinskim mjestima, Slavenska lipa u Zadru te narodne itaonice 3 problema: pitanje sjedinjenja s ostatkom hrvatskih zemalja (sjedinjenje ili autonomaija Dalmacije-gradovi), uvoenje hrvatskog jezika kao slubenog te pitanje agrarnih odnosa tj. ukidanje kolonatskih i kmetskih odnosa na selu- unato pozivu dalmatinske opine nisu poslale predstavnike u Sabor VI. 1848. (IV.mj. Dalmacija proglaena nedjeljivim dijelom Austrijskog carstva)- imenovanje Jelaia namjesnikom nije napravilo razliku, Dalmacija je ostala austrijska krunska pokrajina, nakon Oktroiranog ustava ono malo politikih sloboda je ukinutoCeste i eljeznice- prostor od Vrbasa do Une (Turska Hrvatska) bio je najpovoljniji, bez njega Hrvatska bi morala graditi nepogodne planinske prometnice prema sjevernom Jadranu- 1726. KAROLINA je bila prva brza cesta prema Jadranu (KA-RI), Lujzijanska cesta- JOZEFINA Karlovac-Senj, 1789.- TEREZIJANA Gospi-Karlobag (za izvoz drvene grae i dovoz ita)- PRVA VELEBITSKA MAISTRALA uta Lokva-Otoac-Gospi-Zadar- LUJZIJANSKA CESTA Karlovac-Rijeka (privatna cesta s visokom cestarinom, najmodernija)- KARLOVAC ima vanu ulogu kao veliko prometno vorite, vrh prometnog trokuta KARLOVAC-RIJEKA-SENJ, velika skladita za civilne i vojne potrebe, gostionice, svratita- od NOVOG VINODOLSKOG do RIJEKE = UGARSKO PRIMORJE- od NOVOG VINODOLSKOG do granice s Dalmacijom = VOJNOKRAJIKI dio primorja- 1827. poetak izgradnje eljeznica DVORSKI RATNI SAVJET zatraio je da se kroz krajiko podruje izgradi eljeznica do Siska- gradnja je predloena JOSIPU KAJETANU KNEIU koji je predlagao gradnju kombinirane eljezniko-cestovne linije od Siska do Senja (najkrai put itne trgovine) te viseu eljeznicu Sisak-Karlovac- 1828.g. prva eljeznica u austrijskom djelu monarhije, ali na konjsku vuu, Budojevica-K....- Ugarsko kraljevsko vijee u Peti ne podrava projekt jer on zaobilazi Rijeku i Ugarsko primorje- 1834.g. vladar odluuje prekinuti radovi zbog nesigurnosti- projekt MARKA BOIA najkrai prometni pravac od Siska do mora- Knei predlae gradnju prve hrvatske krajike eljeznice Sisak-Bandino selo te eljeznicu s tranicama na konjsku ili lokomotivsku vuu 6.1.1838. putena u promet prva lokomotivska eljeznica u Austriji od Bea do Wagrama- RIJEKA i SENJ vode bitku za prevlast na sjevernom Jadranu- Kneiev promet temelji se na 3 toke: Sisak-Trst-Split- grupa najpoznatijih rijekih trgovaca i prijevoznika zatraila je 1840. odobrenje za projektiranje eljeznike pruge Sisak-Karlovac kroz Pokuplje time se eljelo zamijeniti nesiguran i skup plovni put rijekom Kupom te privui na Lujzijansku cestu robu- MARIO A. SANFERMO zavrio je projekt 1842. Sisak-Rijeka kroz Pokuplje preko Gorskog Kotara, njegovi i Kneievi projekti povijesni su temelji hrvatskih eljeznica- predloio je produetak eljeznice Sisak-Karlovac kroz Slavoniju do Vukovara i novi eljezniki pravac Vukovar-Rijeka (njezin cilj je povezati Banat s Rijekom)- 1842.g. gradi se najtea, najskuplja i najvea eljeznika magistrala: BE TRST- protiv spajanja Vukovarsko-rijeke s Beko-transkom eljeznicom bili su rijeki privredni krugovi zbog privlaenja trgovine na Trst, a ne Rijeku- 1848.g. Ugarski sabor eli izraditi 6 malih eljeznica za privredu Maarske, a one bi polazile iz Budimpete (Budimpeta-Rijeka)- produetkom beko-transke eljeznice do Siska planirao je njegovo ukljuenje i cijele savske trgovine i novu eljezniku mreu za opskrbljivanje bekog trita itaricama i hrvatskog trita austrijskom robom- 2.10.1862. izgraena eljeznica ZIDANI MOST-ZAGREB-SISAK- 1865.g. novi prijedlog o izgradnji prave krajike magistrale koja se u Sisku i Karlovcu nadovezuje na eljeznicu BE-TRST- magistralni smjer ZEMUN-RIJEKA-SENJ:1. ZEMUN-KARLOVAC2. KARLOVAC-RIJEKA- taj novi projekt prihvaen je u hrvatskim poduzetnikim krugovima s oduevljenjem-pitanje je kako podignuti krajiku eljeznicu od Ogulina do Novoga- ANTON RATKOVI odluio se za pravac preko Drenice tj. Krajine- Ministarstvo rata prihvaa eljeznicu kroz Krajinu kao najkrai spoj jadranskih morskih luka Rijeke i Senja s Dunavom- ugledni europski strunjak za gradnju eljeznica ACHILLES CLAVELGospodarski razvoj Hrvatske u prvoj polovici 19. Stoljea- tijekom francuske vladavine propale su gotovo sve manufakture u Hrvatskoj- Dalmacija je izloena nebrizi (najzaostaliji dio Monarhije)- 1817. glad je zahvatila gotovo cijelu Hrvatsku, gospodarstvo je zanemareno- ugledni trgovci u Zagrebu osnivaju TRGOVAKI ZBOR (Tmr, Hatz, nap, Kahn, Gavella, Popovi, Stankovi)- plemstvo veinom osiromailo- veliko znaenje za gospodarstvo imaju biskupi (Vrhovac, Haulik osnovao Gospodarsko drutvo)- ANDRIJA LUDOVIK ADAMI i ANTUN MIHANOVI predloili da se Rijeka razvije kao glavna uvozna i izvozna luka- 1843. osnovano Ugarsko trgovako drutvo za izvoz preko Rijeke- Rijeka izgrauje svoju umjetnu luku (najvei graevinski pothvat u Hrvatskoj) - postala je veliki trgovaki grad i snana luka- industrija u Hrvatskoj se razvija tek poslje1848.g- tvornice posua iz Kamenine- 1809. Osijek postao slobodan i kraljevski grad postaje grad sajmova- JANKO DRAKOVI zalae se za izdavanje knjiga o gospodarstvu- JELISAVA PRANI prva hrvatska gospodarska spisateljica- tvornica stakla u Osretku kraj Samobora (osnovala VILHELMINA KULMER)- FRANJO FERDINAND PORER objavio studiju o industriji Misli o industriji- nedostatak kapitala osjea se u rijenom i morskom brodarstvu- u Zagrebu je osnovano Drutvo ovjenosti (pomae zagrebakoj sirotinji, otvara prvu puku kuhinju)- 14.12.1846. otvorena PERVA HORVATSKA TEDIONICA u Zagrebu (najvea novana institucija) Hrvatska u drugoj polovici 19.stoljeaBanska Hrvatska od 1850. Do 1883. - Razdoblje neoapsolutizma 1851.-1860.- 4.3.1849. BANSKA VLADA u Zagrebu proglasila je OKTROIRANI USTAV kao temeljni dravni zakon- CILJ: osigurati tradicionalni monarhijski apsolutizam prema njemu nerazdjeljiva, jedinstvena Austrijska carevina sastoji se od krunovina kojima se obeava autonomija, a jami se i ravnopravnost naroda i priznaje pravo na uvanje i jaanje narodnosti i narodnog jezika,- ukinuti su feudalni odnosi, proglaena jednakost svih graana pred zakonom, zajameno slobodno stjecanje imetka, pravo graana bez razlike vjeroispovijesti i porijekla da se bave privredom i radom u dravnim slubama- ustavom se u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji obeava nezavisnost od Kraljevine Ugarske- Hrvatsko-Slavonska vojna krajina ostaje i dalje izvan vlasti Hrvatskog sabora i bana- 1851. ukinute su carinske granice izmeu Austrije i Ugarske radi stvaranja jedinstvenog trita- austrijski porezni sustav primijenjen na cijelu Monarhiju

car i kralj Franjo Josip I. poslije vojnog slamanja revolucije 1848./49. provodi centralizaciju, vlada apsolutistiki zanemarujui povijesna i dravnopravna prava pojedinih naroda Monarhije

- 31.12.1851. SILVESTARSKI PATENT poinje razdoblje neoapsolutizma; njime se ukida oktroirani ustav kao neprikladan potvrdio jednakost graana pred zakonom, ukidanje feudalnog ureenja, ali se ravnopravnost naroda vie i ne spominje itavom Monarhijom upravlja Car iz Bea kojeg je savjetovalo ministarsko vijee ban formalno ostao na elu Hrvatske, ali se Banska vlada pretvorila u carsko-kraljevsko namjesnitvo Hrvatska podijeljena na 5 okruja; stari upanijski sustav ukinut, dio Srijemske upanije preputen Vojvodini Srpskoj; Rijka i Meimurje ostali u sklopu Hrvatske im im je priznata samostalnost u odnosu prema Ugarskoj slubeni jezik njemaki = germanizacija car se nije usudio dirati u odnose s Crkvom: odluka pape Pija IX. 1852. kojom je Zagrebaka biskupija postala nadbiskupija (razdvajanje Katolike crkve u Hrvatskoj i Ugarskoj) prvi nadbiskup Juraj Haulik, postao i kardinal poinje se uzdizati lik Josipa Jurja Strossmayera koji je 1849. postao ekovaki biskup (za ujedinjenje s Pravoslavnom crkvom)* politika kretanja za neoapsolutizma- politiki ivot zamro, Sabor i upanijske skuptine ukinute, stroga cenzura tiska- Ante Starevi bivi ilirac, otvoreno se suprostavio srpskom svojatanju hrvatskog jezika i hrv. nacionalne individualnosti, djeluje protiv Vuka Karadia (njegova jezina reforma zagovara prevlast veliko-srpske ideologije kajkavski Hrvati-Slovenci, akavski-Hrvati, tokavski.Srbi) negacija Srba- Ivan Kukuljevi Sakcinski predsjednik prvog hrvatskog povijesnog drutva Drutvo za jugoslavensku povestnicu i starine 1850. cilj:rasvijetliti povijest hrvatskog naroda i poloiti temelje povijesnoj znanosti- Jelai je za vrijeme neoapsolutizma nastojao zagovarati hrvatske narodne interese: predlagao osnivanje hrvatskog narodnog kazalita, zagovarao izgradnju cesta i osnivanje strunih kola kako bi potaknuo razvoj gospodarstva, poticao reintegraciju Vojne krajine s Hrvatskom- uvedena jedinstvena CENTRALISTIKA UPRAVA za cijelu Monarhiju; usmjerenost prema stvaranju kapitalistike privrede i ekonomskog razvoja- ALEXANDAER BACH je ministar unutarnjih poslova, zbog njegova velikoga utjecaja cijelo je razdoblje neoapsolutizma prozvano i Bachovim apsolutizmom (redarstvo, uhode, provodi centralizaciju, inovnitvo koje provodi germanizaciju stup novog reima- car FRANJO JOSIP otputa Bacha i to je kraj 10-ogodinje apsolutistike politike- odredio podvrgavanje Hrvatske centralistikoj upravi u Beu- priznao je povratak Hrvatskog primorja i Rijeke pod vlast Hrvatskog sabora i bana, obeao mogue pripajanje Dalmacije Hrvatskoj i Slavoniji, ali je Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu i dalje izuzimao iz vlasti bana i Sabora- nakon uvoenja oktroiranog ustava u Hrvatskoj uvedeno je organizirano orunitvo ANDARMERIJA- od 1848. Sabor je rasputen, banska vlada podreena Beu, a slubeni ostaje narodni jezik- 1850. u Hrvatskoj je ureena nova Banska vlada s banom na elu 6 upanija na elu kojih su vrhovni UPANI, izvrni organi Banske vlade- upanije se dijele na KOTARE (podupan), najavljuje se odvajanje sudstva od uprave, ureenje dravnog odvjetnitva, samouprava opina, gradovi iznad 10 000 stanovnika dobili carske patente (Zagreb, Osijek, Rijeka)*modernizacijska strana neoapsolutizma- bit SILVESTARSKOG PATENTA: nastavio zapoete modernizacijske reforme na podruju uprave i sudstva, gospodarstva, kolstva (uvjet dravnog razvoja!); ali na temelju strogih apsolutistikih naela:- Banska vlada preureena je u CARSKO-KRALJEVSKO NAMJESNITVO, vrhovni upani postali su UPANIJSKI PREDSTOJNICI- na elu Namjesnitva je ban i dalje- uniforma zelene boje simbol je germanizacije BACHOVI HUSARI- uveden je njemaki kao slubeni jezik- najvanije dostignue apsolutizma u sudstvu uvoenje OPEG GRAANSKOG ZAKONIKA 1852.g - temeljio se na slobodnom pravu vlasnitva zagovarao je nepovredivost privatnog vlasnitva, slobodu izbora zvanja i zanimanja, slobodu bavljenja trgovinom i obrtom, sloboda vjeroispovijesti, jednakost graana pred zakonom (ukinuti ostaci feudalizma), opu vojnu obvezu i plaanje poreza- razvoj gospodarstva: usvajanje kapitalizma, razvoj trgovine strani kapital!, osnivanje obrtnikih komora- problem s modernizacijom: Hrvatska na periferiji (centralizacija) te nedostatak graanstva- policija je nadzirala sva podruja javnog i privatnog ivota- papa PIO IX uzvisio je zagrebaku biskupiju na nadbiskupiju 1852.- 2.3.1853. CARSKI PATENT o zemljinom rastereenju nastoji ukinuti urbarijalne odnose i uvesti ravnopravnost, konano ukidanje feudlanog sustava. Seljak moe postati slobodni vlasnik zemljita, ali seljatvo nije bilo spremno za prikljuivanje u trino gospodarstvo. (posjednici ostaju bez radne snage, dobivaju odtetu od drave koja gubi na vrijednosti)- ban Jelai zabranio je diobu zadruga jer to prijei kapitalistiki razvoj*slom neoapsolutizma- glavni impuls slomu dao je rat Austrije protiv Francuske i Kraljevstva Sardinije na talijanskoj bojinici, HM gubi Lombardiju rat ukazao na loe dravne financije te na potrebu reformi- neoapsolutizam je prekinuo brojne politike, kulturne i gospodarske aktivnosti koje je poveo hrvatski narodni preporod- nedostatak graanstva, seljatvo se ne snalazi u novim okolnostima, velika porezna optereenja, brojni sporovi oko zemlje (nakon ukidanja kmetstva oko uma i panjaka)Civilna Hrvatska i Slavonija do Austro-ugarske nagodbe*Hrvatska nakon obnove ustavnog stanja nakon financijskog sloma dravnog budeta i poraza austrijske vojske kod Solferina 1859. (u Italiji od Francuza i Talijana) sazreli su uvjeti za promjneu dravnog reenja HM, umjesto Bacha na vlast dolazi grof Agenor Goluchowski s ciljem da uspostavi ustavno stanje u dravi (razdoblje velikih borbi za ustavna prava naroda)- car saziva u Be pojaano carevinsko vijee 1860. zbog financijskih i gospodarskih problema Monarhije ima savjetodavnu ulogu (znaajni politiari cijele Monarhije da predloe Caru novo ureenje drave)- Hrvatsku su zastupali AMBROZ VRANCZANY, STROSSMAYER za Hrvatsku i Slavoniju, a FRANCESCO BORELLI za Dalmaciju(Strossmayer za federalistiko ureenje, poseban poloaj Hrvatske i pravo sjedinjenja s Dalmacijom, Borelli za autonomiju Dalmacije- veina nazonih predloila FEDERALISTIKO ureenje Monarhije protiv Maari jer bi federalizacija ugrozila njihov privilegiran poloaj

*Banske konferencije i prijedlozi ustavnih promjena- 1860. hrvatskim banom postaje: Josip okevi potvrdio povratak hrvatskog jezika u kole i javnu upravu (otklonio prevlast njemakog jezika)

- 20.10.1861. LISTOPADSKA DIPLOMA novi proglas o ureenju unutarnjih dravnopravnih prilika Monarhije, najava povratka ustava i novog ureenja HM- car daruje ustav Ugarskoj i Hrvatskoj i diplomom je priznata razlika izmeu zajednikih poslova cijele Monarhije (o njima raspravlja carevinsko vijee) i zasebnih poslova svake pojedine zemlje (zemaljski sabor) te su potvrena naela Oktroiranog ustava (potvrena liberalna naela oktroiranog ustava: jednakost pred zakonom, sloboda vjere i ukidanje feudalnih davanja)- Diploma je zapravo mjeavina federalistiko-centralistikih odredaba o ureenju drave ope negodovanje zbog Diplome

ban koevi sazvao sazvao Bansku konferenciju predstavku kralju, trai se: pripojenje Dalmacije, kvarnerskih otoka, 3 istarskih kotara (volovskog, labinskog i novigradskog); osnivanje dvorske kancelarije za Trojednu kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju (ovlasti kao u ugarska da ima). kraljevo imenovanje dvorskog kancelara kralj imenovao Ivana Maurania hrvatskih dvorskim kancelarom 1862. te je na njegov prijedlog kralj imenovao 7 velikih upana na eku obnovljenih upanija kancelarija je obavljala poslove ministarstva unutranjih poslova, ministarstva pravosua i ministarstva bogotovlja i nastave po pitanju ujedinjenja car je pozvao predstavnike Dalmacije da se ukljue u rad konferencije, ali se nitko nije odazvao teritorijalno-upravne promjene: Meimurje Ugarskoj, ukino Vojvodinu Srpsku te je Srijem pripao Hrvatskoj, a Baka i Banat Ugarskoj; Vojna krajina ostala pod carsko-vojnom upravom (dobar izvor prijeko potrebnih vojnika za HM)

- car je isti dan objavio nekoliko pisama- novi ban je Josip okevi, obnovljena ugarska dvorska kancelarija- car se odluio na pseudoustavno vladanje- 26.2.1861. car je objavio VELJAKI PATENT (tvorac je A. SCHMERLING) novi centralistiki zakon, predstavljen kao tuma Listopadske diplome, to je privremeni zakon kojim se reguliralo vrsto centralistiko ureenje Monarhije (car odustao od ustavnog rjeenja u suradnji s konzervativnim krugovima te se okrenuo austro-njemakim liberalima kojima je odgovaralo centralistiko ureenje bolji nadzor) odlueno je da je i dalje u Beu zajednika sredinja vlada za cijelu Monarhiju i sredinji parlament CAREVINSKO VIJEE (s Gornjom-velikakom i Donjom-zastupnikom kuom)*Hrvatski sabor 1861.- glavna zadaa: raspraviti o ureenju dravnopravnih odnosa Hrvatske u sklopu HM, ponajvie odrediti odnose s Ugarskom- u sabor se dolazilo izborom (narodni zastupnici) ili po pozivu (virilisti), u radu Sabora nisu sudjelovali predstavnici VK, Srijema, Dalmacije i Rijeke ime se dovodila u pitanje hrvatska cjelovitost Sabor traio da kralj pozove i predstavnike tih krajeva- zahtijevaju u rjeenju istonog pitanja povratak dijelova Bosne po povijesnom pravu- u Sabor doli predstavnici VK, Dalmatinski sabor u rukama autonomaa ne alje svoje (samo poslanike za Carevinsko vijee u Beu)- Hrvatski sabor nije priznao vrhovnu nadlenost Carevinskog vijea i sredinje vlade u Beu jer je nastojao obnoviti samostalni poloaj Trojedne kraljevine Hrvatska nije imala zajednike poslove s Austrijom Sabor nije poslao izaslanike u CV- Sabor donio niz zakljuaka o dravnopravnim pitanjima i modernizaciji uprave: novo ustrojstvo opina, gradova, upanije, Sabora, ureenje tiska lanak 42. izraava odnos Hrvatske i Ugarske: 1848. prekinut je dravnopravni odnos s Ugarskom, jedina poveznica je zajedniki vladar i kruna = vladar prihvatio(saborska veina, na elu s narodnjacima, izrazila spremnost na stupanje s Ugarskom u realnu uniju pod uvjetom da prizna hrvatsku autonomiju u upravi, bogotovlju, nastavi te sudstvu)- 11.mj. 1861. kralj je raspustio Sabor slijedee 4 godine u Hrvatskoj obustavljen parlamentarizam, a obnovljen centralizam- uoi obnove rada Sabora 1865. kralj je ustanovio Kraljevsko namjesniko vijee s obiljejima izvrne vlasti, prije ustanovljen i Stol sedmorice kao vrhovni sud na Saboru se raspravljalo i o srpskom pitanju - problem isticanja posebnosti srpske nacije u Kraljevini Hrvatskoj: srpski patrijarh negirao postojanje Hrvata u VK, a jo je prije Vuk Karadi (Kovei za istoriju jezik i obiaje Srba sva tri zakona 1849.) tvrdio da su svi tokavci na hrv. teritoriju Srbi; Starevi je odgovorio negacijom Srba (Srbi kao narod nisu nikada postojali ve se radilo o Vlasima); narodnjaci za ideju jugoslavenstva Sabor je 1861. priznao posebnost srpskog naroda (Srbi zahrijevaju i pravo narodnog suvereniteta)- 15.4.1861. zasjedanje Sabora kralj naredio Hrvatskom saboru da poalje svoje zastupnike na njegovu krunidbu za kralja Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije da izabere 9 zastupnika u Carevinsko vijee (Hrvatska izabrala 5 zastupnika), isto je naredio i Dalmatinskom saboru da izabere izaslanike da se dogovore o pitanju sjedinjenja- u dalmatinskom saboru najvie je Talijana koji su nakon 3 dana odbacili kraljev prijedlog- najvanije nastojanje Hrvatskog sabora zalaganje za teritorijalnu cjelovitost Trojedine kraljevine nastoji se uvrstiti to povijesno pravo padom neoapsolutizma obnovljen je politiki ivot *Hrvatske politike stranke- u Saboru se pojavljuju 3 politike struje koje imaju podijeljena miljenja oko odnosa izmeu Trojedine kraljevine i Kraljevine Ugarske 1. STRUJA (u veini) smatra da je zbog dogaaja 1848. prestala svaka sveza izmeu Hrvatske i Ugarske, predlau UNIJU s Ugarskom, ali tek kada ona prizna samostalnost i neovisnost Hrvatske (steenu 1848.) i teritorijalnu cjelovitost (ugarski sabor to nije htio uiniti)(nita zajednino s Austrijom, ne treba slati poslanike u CV, za realnu uniju s Ugarskom, ali pod uvjetom da prizna hrvatsku samostalnost, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost)- najvie pristaa- stvaranje poznatog saborskog lanka 42 na temelju njega e Strossmayer, Mrazovi, Raki konstruirati NARODNU STRANKUtzv. narodnjaci Strossmayer, Raki, Perkovac, list:Pozor(pred A-U nagodbu pokuali ostvariti dogovor s Austrijom zamjeralo im se da nemaju stalnog uporita u straenju saveznika)-preuzeli naslijee ilirizma na kojem su poeli izgraivati ideju jugoslavizma: poticali kulturnu suradnju svih junih Slavena kao i politiko povezivanje junoslavenskih naroda Monarhije kako bi se ujedinjeni suprostavili centrima moi- liberalnih svjetonazra, zagovarali ideju kranskog jedinstva

2. prijedlog iznijeli su MAARONI/UNIONISTI s grofom Jankoviem na elu prihvaaju naela realne unije s Ugarskom, ali bez ikakvih uvjeta(nita s Austrijom, realna unija s Ugarskom bez nekih uvjeta)- konstruirali Ustavno narodnu odnosno Unitaristiku stranku, prozvani Maaronima jer su zagovarali bezuvjetan sporazum i vre veze s Ugarskom uz zadravanje odreenog stupnja hrvatske autonomije; protiv povezivanja s Austrijom (popularni poetkom 1860-ih zbog nepovjerenja prema austrijskoj politici: apsolutizam, centralizam, germanizacija)- imali veinu u Saboru; podravali ih pripadnici aristokracije i sitnog plemstva- najpozantiji: Mirko Bogovi, Julije Jankovi, Levin Rauch- asopis: Sloga 3. prijedlog iznio je Eugen Kvaternik on odbacuje uniju s Ugarskom, pokuava traiti rjeenje odnosa Hrvatske s Ugarskom i Austrijom; pridruio mu se Ante Starevi (utemeljitelj HSP-a)PRAVAI (nikakvi zajedniki poslovi s Austrijom i Ugarskom, ve samostalna hrvatska drava na temelju povijesnog prava (1102, 1527, 1713, 1848) i dravnog kontinuiteta (svoje samostalne kraljevine i kneevine)- Starevi: kraljevina Hrvatska mora biti suverena drava koja ima ugovor s habsburkom dinastijom, hrvatski narod treba se nagoditi samo s kraljem kao svojim ustavnim vladarom- najmanji utjecaj od 3 struje 1861; ali s vremenom postali najjaa oporba- kritika H-U nagodbe: nisu joj priznavali zakonitost- STRANKA PRAVA- prvo glasilo list Zvekan, a prve novine tjednik Hervatska

+ Samostalna narodna stranka krajem 1863; za povezivanje s Austrijom- predvode: Ivan Maurani (kancelar), Ivan Kukuljevi (zg upan), Ambroz Vranjican, Makso Prica, Avelin epuli = manji dio bivih narodnjaka + potpora biskupa Haulika i bana okevia- glavno glasilo: list Domobran (uro Deeli)- podravalo ih vie inovnitvo- cilj: sklopiti nagodbu s Austrijom kako bi se stekla samostalnost u odnosu na Ugarsku (na taj nain ishoditi teritorijaonu cjelokupnost Trojedne kraljevine i osigurati gospodarski razvoj)- Kukuljevi se nadao da e Be obnoviti politiku austroslavizma podrku im davao austrijski dravni ministar Schmerling (htio opet iskoristiti hrvatske politiare protiv Maara)- na izborima 1865. poraeni od narodnjaka i unionista- A-U nagodba: pala centralistika vlada Schmerlinga, a ostavku predao i Maurani = propast

*Kultura i umjetnost- Sabor je 1861. donio odluke o osnivanju sveuilita i akademije: Zakon o osnivanju Jugoslavenske akademije 1866. (cilj potaknuti zajedniki znanstveni i umjetniki rad junoslavenskih naroda, kulturno zbliavanje junih Slavena na podruju razvijanja svijesti o zajednikom jeziku), glavni pokrovitelj Strossmayer, a njezinim radom je upravljao Franjo Raki- 1. znanstveni asopis: Knjievnik (Raki, Jagi, Trobar)*Gospodarstvo- 1860. pokretanje gospodarskog uilita u Krievcima- Prva Dalmatinsko-hrvatsko-slavonsko izloba 1864. u Zagrebu (zgrada Sveuilita)- prometno povezivanje: prva pruga kroz Meimurje Maari odluivali o izgradnji eljeznica pa je dana prednost povezivanju s Rijekom- Rijeka grad se razvio u najjae proizvodno sredite: ljevaonice eljeza, kemijska tvornica, tvornica sapuna, najvei mlin, tvornica papira, duhana u Rijeci zapoela izrada prvog torpeda na svijetu- Slavonija: paromlinarstvo- Gorski kotar: trgovina i obrada drva- Primorje, Dalmacija: jedrenjatvo- Pula: brodogradilite, Hidrografski zavod austrijske ratne mornarice= nedostatak financija, potreban strani kapital*Drutvo- 90% stanovnitva seljaci- VK: seljak-krajinik koji je vlasnik zemljita, ali i obveznik vojne slube prema potrebi drave- raspad zadruga u kojima je ivjelo seljatvo- Istra i Dalmacija: sustav kolonata seljak obrauje zemlju tueg vlasnika uz odreenu rentu koja se uglavnom davala u naturi- graanstvo raste sporo- u gradovima razvoj obrta, trgovina, podizanje tvornica: stvaranje radnitva- modernizacija sustava potreba obrzovanijeg sloja; inovnici, uitelji- slavonski veleposjednici i dalje imaju veliku ulogu u politikom i privrednom ivotu Hrvatske: Jankovii, Pejaevii, Drakovii

- sabor je odluio da Hrvatska i Slavonija nee sudjelovati u Carevinskom vijeu- sabor se usmjerio na rjeavanje pitanja o modernizaciji zemlje- samostalna narodna stanka je pod vodstvom Ivana Maurania- donesene su brojne odredbe o ureenju kola, o upotrebi slubenog jezika, o sredinjim nacionalnim ustanovama- osnivanje hrvatsko-slavonskog dvorskog dikasterija u Beu, na zahtjev sabora preureena- DVORSKA KANCELARIJA za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju na elu s Ivanom Mauraniem Hrvatska dobila svoje zasebno ministarstvo u Beu za poslove politike uprave i pravosua te bogotovlja i nastave- 1861. u Zagrebu je osnovano Namjesniko vijee, vlada, na elu je ban Trojedne Kraljevine- Sabor je priznao osnivanje banskog stola Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u Zagrebu, a zatraio i osnivanje stola sedmorice kao vrhovnog sudita- 8.11.1861. rasputen je Hrvatski sabor zato to se nije izjasnio za Carevinsko vijee- zakonski lanak 42. postao je politiki temelj Narodne stranke, na temelju njega su se ureivali temeljni odnosi izmeu Hrvatske i Ugarske brzo se mijenja ime u Liberalna narodna stranka (pozorai po glasilu Pozor)- nakon rasputanja Hrv. sabor nije sazivan pune 4 godine- hrvatski kancelar Ivan Maurani uz suglasnost bana okevia ocijenio je poloaj Hrvatske povoljan za suradnju s Beem i poeo okupljati politiare koji su glasovali za to da se ponovo razmotri pitanje ulaska Hrvatske u Carevinsko vijee- Mauraniu se pridruuje i velik dio inteligencije i sveenstva (Haulik na elu)- Maurani sa svojim centralistima 1863. proglaava Samostalnu narodnu stranku- protiv njih ustaje Stranka prava, Unionistika i Narodno-liberalna stranka (pod vodstvom Strossmayera, Mrazovia i Rakog)- nakon rasputanja Sabora vlast se nala u rukama Samostalne narodne stranke - njihova programska broura Uvjetno ili bezuvjetno istie da e hrvatska politika samo zahvaljujui sudjelovanju u Carevinskom vijeu moi djelovati na vanjsku politiku Monarhije, a dok bude ovisna o Budimpeti, nee Domobran- Maurani ustrajno zagovara pristup Hrvatske Carevinskom vijeu i dravnopravnu nagodbu s Austrijom koja bi Hrvatskoj zajamila teritorijalnu cjelovitost i unutarnju samostalnost- novi ministar FRIEDRICH BEUST, zagovornik Austro-Ugarske nagodbe i dualistikog ureenja- 20.8.1862. na banskoj konferenciji govori se o problemu prometnica u zemlji i odluuje se za hitnu izgradnju eljeznice Zemun-Rijeka (nosilac poslova je Hrvatska dvorska kancelarija u Beu)*Hrvatski sabor 1865-1867.- novi izborni zakon: umanjem broj saborskih zastupnika na tetu pozvanih velikaacilj: stvoriti uvjete za pobjedu provladinih snaga=veinu dobili Narodna stranka i unionisti (krajinici za Samostalnu narodnu stranku)- zaotrenje odnosa HM i Pruske izazvano borbom za premo u njemakim zemljama, nepovoljni rezultati izbora za Be diljem HM = zastoj parlamentarnog ivota Franjo Josip odgaao saziv Hrvatskog sabora, opozvao Veljaki patent, obustavio rad Carevinskog vijea- tokom zasjedanja opet se raspravljalo o odnosu i poloaju Hrvatske prema Ugarskoj i Austriji: veina za pregovore s Ugarskom na poziv kralja sastavljena je kraljevinska deputacija Hrvatskog sabora koja je dobila zadau da pregovara u Peti s predstavnicima Ugarskog sabora. Deputaciju su sainjavali narodnjaci i unionisti na elu s Strossmayerom. Pregovori nisu uspjeli jer Maari nisu prihvaali dravnopravnu ravnopravnost Ugarske i Hrvatske. Postalo jasno da se vladar odluio na sporazum s Maarima.- 1865. ponovni sastanak banske konferencije koju saziva ban okevi sa zadatkom da izradi novi privremeni izborni red za Sabor- Samostalna narodna stranka na skorim izborima bila je poraena- loe stanje pad Schmerlinga, neuspjeh politike, financijske potekoe zbog toga Maurani daje ostavku 1865.- hrvatski kancelar u Beu postaje unionist MILAN KUEVI- budui da je Schmerling doivio neuspjeh, na izborima u Ugarskoj to je znailo konani slom njegove politike i kraj Samostalne narodne stranke- zbog neuspjeha austrijske politike Franjo Josip I. otpustio je Schmerlinga, i na njegovo mjesto imenovao je ministra Belceredija, povukao je Veljaki patent i objavio RUJANSKI PROGLAS kojim je privremeno obustavio djelovanje Carevinskog vijea- glavna zadaa Hrvatskog sabora ponovno je bila izjava o zajednikim poslovima Monarhije i ponovni kraljev zahtjev Saboru da poalje zastupnike na kraljevu krunidbu u Ugarski sabor, druga zadaa bila je zakonodavni rad, s naglaskom na izradu novog Izbornog reda i ureenje Sabora- okeviu je nareeno da u Saboru stvori struju unionista i lanove Narodo-liberalne stranke te lanove bive SNS kao i crkvene dostojanstvenike koji e izgraditi komisiju te zajedno s njom iz Ugarskog sabora raspravljati o konanom rjeenju dravnopravnih pitanja- 10.2.1866. Sabor je izradio program koji je ustrajao na teritorijalnoj cjelovitosti hrvatskih zemalja- pristao je s Ugarskim saborom urediti dravnopravne odnose sporazumom obaju sabora- ako Ugarski sabor prihvati uvjete teritorijalne cjelovitosti, Hrvatski bi sabor poslao odbor u Petu koji bi s njim raspravljao o zastupanju Trojedne kraljevine- kralj je traio da se odmah izabere odbor za pregovore- kralj nije odobrio hrvatski zahtjev za teritorijalnom cjelovitost, no izabrao je odbor i poslao ga u Petu to su podravali i SNS kao i NLS, ali Unionisti nisu oni su na elu s Kolomanom Bedekoviem odbili sudjelovati u izboru Kraljevinskog odbora- Hrvatski sabor izabrao je Kraljevinski odbor od 12 lanova, krenuo u Petu i zapoeo pregovore, bez rezultata jer su se Hrvati pozivali na l. 42, a Maari se nisu obvezivali ni na to- 19.11.1866. ponovno se sastaje Hrvatski sabor glavna zadaa: rijeiti dravnopravna pitanja- zasebni saborski odbor izradio 3 prijedloga: hoe li zakonski lanak 42 ostati nepromijenjiv temelj Trojedne kraljevine? Trojedna kraljevina nema prava ni zakonitog naina da stupi u Ugarski sabor u Peti neka Sabor u dogovoru sa svojim kraljem rijei odnos prema Austriji ovaj prijedlog osvojila je veina glasova, ali bez unionista- Sabor je 19.12.1866. jednoglasno usvojio prijedlog Hrvatska e samostalno rijeiti pitanje dravnopravnog odnosa sa svojim kraljem, prijedlog zajednikih poslova i molbu za teritorijalnom cjelovitou (zakanjela odluka jer su Beki dvor i Ugarski sabor ve bili u pregovorima za nagodbu)- 1867. Beki dvor odbacio politiku federalistikog centralizma (Belceredi morao dati ostavku)- FRANJO JOSIP I.: odluio se za dualizam, a Beust poradio na Hrvatsko-Ugarskoj nagodbi- Sabor je sada bio duan pobrinuti se da Hrvatska i Slavonija budu na kraljevoj krunidbi u Ugarskom saboru te se dogovoriti s Ugarskom saborom o dravnopravnim pitanjima i zajednikim poslovima- Hrvatski sabor prihvatio je tu carevu Adresu , a njena bit je sabor ostaje u odnosu prema Ugarskoj na zakljuku lanka 42 pa prije rjeenja dravnopravnih pitanja Sabor ne moe poslati zastupnike u Ugarski sabor ni na krunidbu car je veoma ljut na sadraj Adrese pa 25.5.1867. rasputa Sabor- okevi zatraio otpust, novi namjesnik banske asti je barun LEVIN RAUCH koji ima zadatak provesti Hrvatsko-ugarsku nagodbuVojna krajina od Oktroiranog ustava do Austro-ugarske nagodbe- 1848. Sabor je izradio prvi program teritorijalne i upravne integracije Vojne Krajine s graanima Hrvatske- Sabor nastoji uvesti prvi parlamentarni zakon za Krajinu- NACIONALNI CILJEVI zakona: odredba o djelominom ujedinjenju, novi zakoni za Krajinu mogu se donositi samo u Hrvatskom saboru, a narodni jezik uvodi se u sve javne poslove i kole, ukida se pravo vladara nad zemljom te se sva zemlja koju krajinici posjeduju proglaava njihovom vlastitom- svim stanovnicima Krajine doputeno je stjecanje zemlje u neogranienim povrinama, ukida se dravna rabota i uvodi se besplatna paa- JELAI je vrhovni zapovjednik Krajine- odlueno je da Krajina za ratove izvan Hrvatske daje vojnika koliko i druge zemlje- vojniki i dvorski krugovi u Beu smatrali su da je Vojna Krajina cjelovit dio carske vojske te da su krajinici potrebni caru za obranu od Osmanskog Carstva i ouvanje teritorijalne cjelovitosti Habsburke monarhije- 1850. u Beu je donesen posljednji TEMELJNI ZAKON KRAJINE cilj Bea je pretvaranje Vojne Krajine u posebnu Krunovinu Monarhije- taj zakon pridonosi stabilizaciji krajiko-vojnikog mehanizma- stanovnici Krajine sada su podloni odredbama austrijskog vojnog zakona- opinska rabota (odravanje carskih cesta), ukinuti feudalni odnosi na selu- Temeljni zakon nije rijeio nove drutvene odnose nastale ukidanjem feudalizma- nepokretljivost krajikog stanovnitva = osnovna je zapreka razvoju kapitalistikog odnosa- Vojna Krajina neprestano je nastojala razviti svoju (itnu) trgovinu s Bosnom- porast hajduije voa MIHAJLO TADI- industrijska revolucija, graansko drutvo i kapitalizam teko su prodirali u Krajinu- 20.4.1859. umire Jelai- najvei teret Krajinika krajiko sudstvo (disciplinski i uredovni)- PETRINJA = najvei krajiki grad- dolazi do pada stope nataliteta manjak ena (Glinska pukovnija je najtee stanje)- arite populacije u Hrvatskoj i Banskoj krajini- krajiko domainstvo raste brzo- seoska krajika obitelj temeljila se na poljoprivrednoj proizvodnji i naturalnoj potronji- smanjenje gradskog stanovnitva, zaustavljen razvoj gradova, porast broja inovnika- sputanje stanovnitva u agrarno nia podruja: AGRARNI ili POLJOPRIVREDNI sektor stanovnitvo se bavi poljoprivredom i stoarstvom, 98% stan., zemlja je imala najveu vrijednost OBRTNIKI ili SEKUNDARNI sektor stanovnitvo se bavi obrtom, graevinom, rudarstvom (sporo)- poseban poloaj obrtnika obrtnici su osloboeni vojne dunosti- zahtjev da se Krajina pozove u budui Sabor- mrnja prema Beu zbog nepopustljivosti u krajikom pitanju, okretala je Hrvate Maarima- beki krugovi nisu doputali ujedinjenje Banske Hrvatske s Krajinom i Dalmacijom jer bi tada Zagreb postao opasan politiki protivnik- IZBORI u Krajini 1861. snovni zahtjevi: odvajanje vojne od civilne uprave ujedinjenje uprave V.K. s upravom Banske Hrvatske vojne dunosti utvrditi prema veliini vojnih dunosti drugih naroda u Monarhiji- da bi sauvao Vojnu Krajinu, Be je odluio pregovarati o ujedinjenju- Be trai da se Hrvatska odrekne zahtjeva za ukidanje V.K. dok se ne pone rjeavati Istono pitanje, a tada bi zajedno s Krajinom dobila BiH- Hrvatska je samo pod uvjetom da se Banska Hrvatska u zakonodavstvu, upravi i sudstvu sjedini s Vojnom Krajinom, bila spremna odustati od teritorijalnog ujedinjenja Be odgovara da se nee petljati u promjene krajikog sustava to je bio posljednji Hrvatski sabor na kojem su sudjelovali krajiki zastupniciDualistiko ureenje monarhije. Hrvatsko-ugarska nagodba- nakon poraza HM u ratu s Pruskom 1866; Franjo Josip bio je spreman na dogovor s Maarima, nastala je A-U nagodba 1867. kojom su ureeni unutranji dravno-pravni i upravni odnosi Dvojne Monarhije- po novoj podjeli hrvatske zemlje i dalje podijeljene: Dalmacija i Istra Austriji, Meimurje Ugarskoj Hrvatska se treba sama nagoditi s Ugarskom i potvrditi svoju dravno-pravnu posebnost (prvo pokuali nagoditi s Austrijom, car odbio rekavi da se dogovore s Maarima i poalju predstavnike na njegovu krunidbu Sabor odbio sudjelovati u krunidbi jer nisu ureeni odnosi s Ugarskom koji su prekinuti od 1848.)- okevi dao ostavku, novi ban unionist Levin Rauch, unionisti imali saborsku veinu, formirali kraljevinsku deputaciju koja je otila u Petu i 30.1.1868. s ugarskim odborom usvojila H-U nagodbu (osnovni dravni zakon za HRV. vrijedio do sloma A-U)- 8.1.1868. izabrano 12 lanova u Kraljevinski odbor koji je poao u Petu da dogovori nagodbu- u Hrv. kralj. odboru postoji opozicija s grofom Julijem Jankoviem koja je traila hrvatsku financijsku samostalnost te da bana treba imenovati kralj na preporuku Hrvatskog sabora, a ne na prijedlog ugarskog ministra predsjednikaHrvatsko-ugarska nagodba*- nagodbu su sklopili Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija te Kraljevina Ugarska, ureeni njihovi meusobni odnosi s prevagom ugarskih interesa. Hrvatska samostalnost stavljena je pod nadzor maarske vlade.- pravni temelj nagodbe bila je Pragmatika sankcija - Ugarska priznala Kraljevini Hrvatskoj poloaj politikog naroda i teritorijalnu cjelokupnost (potvreno hrvatsko pravo na pripojenje VK i Dalmacije)- slubeni jezik za autonomne poslove (zakonodavstvo i uprava u svim unutranjim poslovma, bogotovlju, nastavi i pravosuu) je hrvatski- zajednika ministarstva: financije, poljodjelstvo, trgovina, domobranstvo- o zajednikim poslovima odluivao je zajedniki sabor svih kraljevina ugarske krune sv. Stjepana Hrvatski sabor slao svoje zastupnike u gornji i donji dom zajednikog sabora sa sjeditem u Peti (1872. Budimpeti), tamo je i sjedite kraljevskog ministra hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog koji je trebao biti veza s dvorom, predstvanik Trojedne kraljevine- hrvatskog bana imenovao je kralj na prijedlog ugarskog ministra predsjednika- vojni poslovi pod nadlenost Ugarske- priznali hrvatske simbole: barjak i grb uz uvjet da budu spojeni s krunom sv. Stjepana- nagodba je predviala da se svakih 10 godina obnavlja posebna financijska nagodba kojom su se definirali financijski poslovi*Rijeko pitanje- nagodba nije rijeila teritorijalno pitanje oko Rijeke Maari ele Rijeku pod svojom vlau jer je rije o glavnoj jadranskoj luci za promet roba (Rijeka u povijesti pripadala Ugarskoj) Ugarski sabor nee potvrditi Nagodbu ako Rijeka ne pripadne ugarskoj kraljevini i ako joj se ne pripoji; prema kralju Rijeka je bila zasebno tijelo (Marija Terezija 1779) corpus separatum koje pripada ugarskoj kruni (kralj je prije potpisao hrvatski tekst Nagodbe koji nije sadravao odredbu o pripadnosti Rijeke; lanovi hrvatske dvorske kancelarije zalijepili su cedulju s dodanim tekstom o toj stvari tzv. rijeka krpica Rijekom privremeno upravlja ugarska vlada na nain da imenuje rijekog guvernera; odluivali su o rijekoj upravi i prilagoavali njezine odluke svojim politikim i gospodarskim interesima*Posljedice Nagodbe- neodobravanje u Hrvatskoj, ogradio se ak dio unionista jer je onemoguena vea samostalnost Hrvatske unutar Ugarske- nezadovoljstvo financijskom potinjenosti Hrvatske: prevlast Ugarske u rasporeivanju zajednikih sredstava i voenju gospodarske politike(Hrvati: Nagodba ugovor dviju drava, Maari: hrvatska pripada ugarskoj dravnoj zajednici ?)- Levin Rauch imenovan banom - Hrvatska umjesto Hrvatske dvorske kancelarije u Beu dobila Zemaljsku vladu koja je imala tri odjela: Odjel za unutranje poslove, Odjel za bogotovlje i nastavu te Odejl za pravosue*Kritika nagodbe i Rakovika buna- na saborskim izborima 1871. najistaknutiji poloaj dobila je Narodna stranka te je pod njezinim vodstvom poela akcija za reviziju Nagodbe, objavili Manifest narodu u kojem su izjavili da Nagodba nije pravovaljana jer je sklopljena bez sudjelovanja veine hrvatskog naroda- ubrzo izbila i Rakovika buna u VK blizu granice s Bosnom pod vodstvom Eugena Kvaternika; cilj: samostalna Hrvatska; buna nije imala potporu te j brzo uguena, a glavni pobunjenici ubijeni, poinje progon pravaa- zaotravanje prilika u Hrvatskoj: kralj raspustio Sabor te imenovao banskog namjesnika Antuna Vakanovia da slomi otpor; narodnjaci i unionisti sastavili kraljevinsku delegaciju koja je pregovarala o reviziji rezultat: 1873. skromna revizija 2.2 milijuna forinti za samostalne poslove zamijenili sa 45%

1873. slom beke burze, dolazi do zastoja gospodarskog razvoja, nastupa doba stagnacijerazvoj gradova (izvor graanske kulture i poslovnog ivota, Zagreb, Osijek najvei), raste broj stanovnika useljenika: Nijemaca, idova, Maara

- bila je i ostala temeljni dravni zakon kojim su Hrvatska i Ugarska morale urediti svoje meusobne odnose nakon uspostave dualizma- nagodbom je Hrvatska sauvala Rijeku i zaseban poloaj meu narodima u Monarhiji- glavno naelo nagodbe: nerazdruivost zemalja sv. Stjepana- za Hrvatsku i Ugarsku slijedi jedinstvo krune i izdavanje krunidbene zavjernice- slubeni jezik u zakonodavstvu, sudstvu i upravi je hrvatski jezik- Hrvatska je priznata kao politika zemlja i ima svoj teritorij- autonomni dravni poslovi: zakonodavstvo, uprava, bogotovlje, nastava i pravosue- ban kojeg izabire kralj na prijedlog ugarskog ministra-predsjednika, na elu je autonomne vlade, a odgovoran je Hrvatskom saboru- ban vie ne moe biti vojnik- ukida se Hrvatska dvorska kancelarija u Beu i imenuje poseban Dalmatinsko-Hrvatsko-Slavonski ministar koji odgovara Saboru on je veza izmeu kralja i Zemaljske vlade Dalmacije, Hrvatske i Slavonije koja mora suraivati s vladom u Budimpeti- UGARSKO-HRVATSKI sabor = zajedniki sabor; Hrvatski mora slati 29 zastupnika u Donju kuu, 2 u Gornju, a 5 zastupnika u ugarsku delegaciju- na zajednikim saborima uz pravo upotrebe hrvatskog jezika, morala se (uz ugarsku) istaknuti i hrvatska zastava- nagodba je priznavala teritorijalnu cjelovitost hrvatskih zemalja Hrvatskoj i Slavoniji pripada Vojna krajina i Dalmacija, a Ugarski sabor obeava da e podupirati njihovo sjedinjenje- financijska nagodba koja se obnavlja svake desete godine za autonomne poslove paualna svota od 2.2. milijuna forinta (time Hrvatska izgubila financijsku samostalnost)- do nesuglasica dolazi radi Rijeke Maari nisu htjeli priznati Hrvatskoj pravo na nju- u maarski original nagodbe uneseno je da Rijeka NE pripada Hrvatskoj jer je spojena s Ugarskom- zato je Hrvatska dvorska kancelarija u Beu uz suglasnost Levina Raucha sankcionirala hrvatski original nagodbe nalijepila je cedulju na kojoj je bio napisan novi tekst RIJEKA KRPICA u skladu s ugarskim originalom nagodbe- LEVIN RAUCH imenovan je za hrv.-slav.-dalm. bana- Hrvatski sabor odluio je izabrati Kraljevski odbor od 4 lana koji e s ugarskim odborom i rijekom delegacijom poraditi na rjeavanju rijekog pitanja- rijeka delegacija se postavila uz maarska stajalita jer Rijeka nema nita zajedniko s Hrvatskom- rijeki upravitelj je Eduard Cseh- Rijeka je bila duna slati 2 zastupnika na Hrvatski sabor, a 1 na zajedniki Ugarsko-Hrvatski sabor- Hrvatska delegacija odbila je posredovanje ugarskog ministra predsjednika Andrassyja prema kojemu Rijeka pripada u politikoj upravi pod zajedniku vladu, a najvia sudbena institucija za grad bi bio STOL SEDMORICE- Hrvatski kraljevinski odbor odluio je o ureenju autonomnih poslova u Rijeci unutarnji poslovi pripadaju Rijeci, bogotovlje hrvatskoj autonomiji, a pravosue Zagrebu (maarska i rijeka delegacija prihvatile ovaj prijedlog)- ukoliko prijedlog ne bude prihvaen Rijekom bi upravljala centralna tj. zajednika vlada- ugarska vlada je namjeravala urediti Rijeku prema svojim interesima:imenovala je gubernatora koji je upravljao gradomdopustila vraanje naziva Rijeka upanija ukljuivi i hrvatsko primorje tako je rijeki provizorij prihvatio Ugarski, a na kraju i Hrvatski sabor- nagodba je u hrvatskoj javnosti izazvala golemo nezadovoljstvo- Hrvatska je brzo dobila modernu izvrnu zakonodavnu vlast u autonomiji uprave i sudstva, osnivaju se prvi hrvatski novani zavodi, banke i tedionice- Sabor je posebnim lankom iz 1870. proglasio pobijanje Nagodbe- nezadovoljstvo i zbog ope korupcije- Narodno-liberalna stranke poela je otre napade na Levina Raucha- za bana imenovan Koloman Bedekovi koji je odmah raspisao izbore i pobijedila je NLS- zbog neizvjesnih prilika u Monarhiji kralj je nekoliko puta odgaao saziv Hrvatskog sabora- nakon tree odgode NLS objavila je Rujanski manifest nagodba od 1868. ne moe se smatrati pravovaljanom jer je sklopljena bez sudjelovanja veeg dijela naroda (zastupnika iz hrv.-slav. Vojne krajine), a i hrvatska vlada je podreena ugarskoj vladi i saboru dok ban ovisi o ministru-predsjedniku- zato Manifest doputa odbacivanje nagodbe i njenu reviziju- jaala je pravaka politika koja je htjela stvaranje samostalne Hrvatske,ali ne ustankom kako je mislio Kvaternik (buna u Rakovcu 1871. Hrvatska proglaena nezavisnom i skrena u 3 dana)- 15.1.1872. Hrvatski sabor se sastao i izabrao za predsjednika IVANA MAURANIA, no kralj odmah rasputa Sabor- otpust bana Bedekovia- novi namjesnik banske asti je ANTUN VAKANOVI- uvrenje dualizma i kraljeva prijetnja novim raspustom Sabora- Narodna stranka je pristala pregovarati s unionistima, a potom i Ugarskom vladom- uvrenje dualizma kao i kraljeva prijetnja novim raspustom Saabora natjerala je zastupnike Narodne stranke da pristanu pregovarati s unionistima i s ugarskom vladom, uz uvijet da se provede revizija Nagodbe i da se banom imenuje ovjek u kojeg e ona imati povjerenja- KRALJEVINSKI ODBOR od 12 lanova (6 narodnjaka i 6 unionista) na elu s biskupom Strossmayerom predloio je ugarskoj delegaciji da se unutar nagodbenog sustava osigura stvarna autonomija (s bitnim elementima hrvatske dravnosti): Sabor e sam birati 5 lanova u delegacije bana imenuje kralj bez prijedloga i protu potpisa ministra-predsjednika Hrvatska e sama upravljati svojim financijama i redovito plaati zajednikoj ugarskoj dravnoj blagajni hrvatski ministar ne moe utjecati na autonomne hrvatske poslove, a duan je zastupati interese Kraljevine Hrvatske u zajednikim poslovima- UGARSKI KRALJEVINSKI ODBOR: natjerao je Hrvate na poputanje i na kraju je u svojoj biti ostala stara Nagodba iz 1868. uz neke promjene ukinut paual od 2,2 milijuna forinti- revizijom Nagodbe hrvatska vlada i Sabor nisu dobili ni minimalan utjecaj na financije niti uvid u proraune to je bila smetnja modernizaciji (napori Ivana Maurania)- na kraju je Hrvatski sabor prihvatio revidiranu Nagodbu- kraljeva sankcija uslijedila je 30.9.1873. kada je I. Maurani preuzeo bansku astDalmacija i Istra u drugoj polovici 19.stoljea*Politiki ivot nakon ukidanja neoapsolutizma- Dalmacija i istra dijelovi Austrijske carevine, nakon sloma neoapsolutizma u njima je obnovljeno ustavno stanje i politiki ivot- Dalamacija imala svoj pokrajinski Sabor sa sjeditem u Zadru, a Istra u Poreu; oba su slala svoje zastupnike u Carevinsko vijee u Beu- politiko-nacionalna neosvijetenost, izborni zakon na imovinsko-poreznom cenzusu ime je veem dijelu stanovnitva onemogueno pravo glasovanja- Dalmacija 2 politike skupine: narodnjaci koji su podravali sjedinjenje s Hrvatskom (Miho Klai, Mihovil Pavlinovi) zapreka: nedostatak graanstva; - list Il Nazionale s Prilogom k Narodnom listu; autonomai koji su za autonomiju Dalmacije, ometali djelovanje preporoda, potpora u priobalnim gradovima (Antonio Bajamonti), list La voce Dalmatica; - za talijanski jezik kao slubeni (podrava Austrija do rata s Italijom)- Istra politiki ivot odraavao nastojanja predstavnika Hrvata da ostvare temeljna narodna prava i ojaaju nacionalnu svijest, slubeni jezik talijanski, isticalo se sveenstvo meu zastupnicima: Juraj Dobrila (poreko-puljski, transki biskup) poticao otvaranje kola te razvoj nacionalne svijesti*Dalmacija i Istra 1870-ih- na izborima za Dalmatinski sabor 1870. Narodna stranka suzbila politiku pervlast autonomaa, ukinut talijanski kao slubeni, zatraeno ujedinjenje s Hrvatskom- Mihovil Pavlinovi zasluan za podizanje nacionalne i dravne svijesti, suprostavlja se srpskim presizanjima na Dalmaciju, 1877. Hrvatski razgovori- Istra biskup Dobrila pokrenuo 1870. novine Naa Sloga, zadaa irenje hrvatske nacionalne ideje, okrenuti osvjetavanju istarskog seljaka (talijanska iridenta)*Pobjeda hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji i Istri- autonomai 1880.ih imaju prevlast jo samo u Zadru- 1881. hrvatski jezik slubeni jezik Dalmatisnkog sabora- problem: autonomai i Srpska stranka odbijaju ujedinjenje- pravai koji ele povezati katolianstvo s pravatvom: Frano Supilo iz Dubrovnika te Ante Trumbi iz Splita- Istra: borba Hrvata za narodna prava, napose za ravnopravnost jezika; hrvatski nacionalni pokret u Istri vode pravai, aktivno surauju sa Slovencima, opiru se dualistikom ureenju1883. Carevinsko vijee dopustilo ravnopravnost hrvatskoj i talijanskog jezika, ali veinu u Istarskom saboru imali talijanski predstavnici koji nisu podravali ujedinjenje(sveenstvo otvara kole)

Banovanje bana Ivana Maurania (1873.-1880.) podizanje moderne Hrvatske- nakon revizije H-U nagodbe na bansko mjesto dolazi ban puanin (prvi ban iz puke hrvatske obitelji, a ne iz viih stalekih slojeva) hrvatski kancelar 1861-1865, od 1872. predsjednik Hrvatskog sabora- zbog iskustva i inovnikih sposobnosti, maarska vlada predloila je kralju Ivana Maurania za hrvatskog bana, kandidata Narodne sranke- elio je izgraditi modernu Hrvatsku koja e biti pravna drava- inzistira na modernoj proizvodnji, uinkovitoj organizaciji i uvrenju nacionalne kulture- najprije je zapoeo s modernizacijom javne uprave (donoenje liberalnih zakona)- meu najvanijim reformama istiu se:* modernizacija uprave i sudstva (njihovo razdvajanje) sucima osigurana nezavisnost u voenju postupka i donoenju odluka; cilj: uspostaviti jeftinije, bre i osposobljeno sudstvo izbjei samovolju bana i osigurati andzor zakonodavstva nad izvrnom vlau hrvatski sabor ima pravo pozvati bana na odgovornost (moe mu se suditi), ban vie nije na elu Stola sedmorice uprava centralizirana uvoenjem podupanija ili upravnih kotareva - nestao tradicionalan sustav samouprave graanske slobode:*zakon o tisku povien stupanj slobode pisanja*zakon o pravu okupljanja regulirani naini sastajanja graana vano za politiki ivot* ureenje ustavnog sustava* modernizacija krivinog i kaznenog prava* ureenje drutvenih i ekonomskih pitanja* regulacija ureenja zadruga* zakon o pukom kolstvu obavezno etverogodinjekolovanje, 1874. Sveuilite Franje Josipa I u Zagrebu: Pravni, Bogoslovni i Filozofski fakultet sekularizacija: vie nisu sveenici uitelji, prvi rektor Sveuilita: Matija Mesi= cilj: stvoriti kolovanu birokraciju- uveden je moderni odvjetniki red velika zastupljenost u Hrvatskom saboru- uvedeni: Zakon o ukidanju tjelesne kazne Zakon o odgovornosti bana i vlade Hrvatskom saboru Zakon o slobodi tiska Zakon o pravu na okupljanje Zakon o ravnopravnosti idova Matica Hrvatska, Hrvatski sokol (sportsko drutvo), kaznionica u Lepoglavi irenje grada: vodovod. numeracija ulica, groblje - 1875. ZAKON O REFORMI PUKOG KOLSTVA:- stvaranje temelja za ope i obvezno kolovanje muke i enske djece; njegova primjena bila je spora i teko izvediva zbog nepostojanja kola, nedostatka uitelja te putova i cesta kao i financijskih problema- taj zakon je ipak uvelike pridonio postupnom poveanju razine pismenosti i ope kulture otvaranje sveuilita u Zg-u s 3 fakulteta: teolokim, filozofskim, pravnim (katedre za matematiku, fiziku, kemiju, zoologiju, botaniku)- ureenje seljakih zadruga i urbarijalnih odnosa jedno od najvanijih pitanja- predlae se postupno ukidanje zadruga- prijedlog o ZEMALJSKOM KULTURNOM vijeu i modernizaciji gospodarske kole u Krievcima- modernizacijski procesi na podruju novarstva uspostava zemaljskog statistikog ureda u Zg-u; ureenje zdravstvaUzroci sloma Mauranieve vlade:- ustanak krana u BiH 1875; izbjeglice u Hrvatsku, Hrvati pomagali ustanike- Berlinski kongres 1878. dao pravo A-U na zaposjedanje BiH koja je to ostvarila uz pomo vojske- Hrvatski sabor traio od Cara da se BiH pripoji Hrvatskoj= Maurani gubi na popularnosti jer se drao oprezno prema ustanicima (nije javno stao uz njih), takoer nije mogao utjecati na pitanja teritorija: BiH, VK, sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom zbog interesa Austrije i Ugarske+ dodatne napetosti zbog nezadovoljstva financijskom nagodbom- kritizirali ga pravai (Ante Kovai, Ante Starevi)- u Narodnoj stranci takoer nezadovoljni politikom Maurania- Maurani vodio politiku oportunizma, nastojao ishoditi probitke za Hrvatsku u okviru nagodbenog sustava- razvoj hrvatske drave ovisio o politici maarske vlade- prepreka modernizaciji: nedostatak financijskih sredstva te nerazvijenost hrv. gospodarstva- posljedice sloma beke burze 1873; agrarna kriza u Hrvatskoj (morao se rijeiti ostataka feudalnog sustava: seljake zadruge, urbarijalni odnosi seljak morao plaati sve vee poreze, poeo se zaduivati, gubi zemlju, odlaze u gradove i potrazi za poslom = temeljne promjene u drutvenim i privrednim strukturama)- 1880. poruio da ne moe biti banom ako se VK odmah ne sjedini sa HRV i ne promjeni financijska nagodba s Ugarskom nije ispunjeno, predao ostavku koja je prihvaena

- maarska vlada vrlo brzo zapoinje s nametanjem maarskog jezika u zajednikim slubama- porezni prihodi bili su previsoki za seosko puanstvo koje odlazi iz Hrvatske- izvor velikog nezadovoljstva Mauraniev neuspjeh u dovoenju Hrv.-slav. Vojne krajine pod vlast Sabora i bana- glavne toke Sanstefanskog mira u kojima BiH ostaje pod turskom vlau nisu odgovarale Austro-ugarskoj i Velikoj Britaniji- ojaao je pokret pod utjecajem Narodne stranke koji je zahtijevao nestanak Turske iz Europe- maarska vlada zamjera Mauraniu to doputa javna okupljanja- BERLINSKI KONGRES bit njegovih odluka: priznavanje neovisnosti i teritorijalnog proirenja Rumunjskoj, Srbiji, Crnoj Gori, uspostava autonomne Kneevine Bugarske i istone Rumelije- Makedonija ostala pod vlau O.C., Austro-Ugarska dobila pravo da zaposjedne BiH- Hrvatski sabor traio od kralja da se BiH prikljui Kraljevini Hrv., Slav. i Dalm. te da se Hrvatsko slavonska Vojna krajina i Dalmacija vrate pod vlast Sabora i bana, Rijeko pitanje- propali pregovori Hrvatskog i Ugarskog kraljevinskog odbora o obnovi financijske nagodbe u korist Hrvatske- maarska vlada ne prihvaa Mauraniev zahtjev da se Krajina stavi pod hrvatsku bansku vlast i zbog toga Maurani daje ostavku 1880.godine

Ban Ladislav Pejaevi i posljedice njegove vladavine- dovreni pregovori s Maarima o financijskoj nagodbi i provedeno sjedinjenje VK sa HRV- jaa maarizacija: krenje nagodbe nemui maarski jezik u slubama koje su potpadale pod zajednika ministarstva (financ. urede i h)- promjene u stranakim odnosim: Narodna stranka raskol: Neovisna narodna stranka (Matija Mrazovi i Franjo Raki) tzv. obzorai (po novinama), za federalizaciju A-U uz ispunjenje tenja slavenskih naroda austroslavizam-ideja da Slaveni HM moraju suraivati kako bi utjecali na preureenje drave 1880-ih jaaju pravai, novine Sloboda, orijentiraju se prema Rusiji, Starevi protiv- kralj za hrvatskog bana sada postavlja grofa Ladislava Pejaevia koji je predstavio svoj politiki program: nepromjenjivost nagodbenog zakona i obrana od napada hrvatske opozicije i povrede maarske vlade skoro sjedinjenje Vojne krajine s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom tednja u cijelokupnoj zemaljskoj upravi reforme u poreznom sustavu u korist Hrvatske nastavak modernizacijskih reformi- maarska vlast je nezadovoljna programom, a zamjera mu posebno to nije izjavio da Rijeka pravno pripada Maarskoj- MRAZOVI je 1880. sa 22 zastupnika istupio iz Narodne stranke i osnovao Neovisnu narodnu stranku s programom u cijelovitosti, samostalnosti i povoljnijeg financijskog poloaja- na izborima NNS doivljava potpuni poraz- maarska vlada osnovala je zaseban komeserijat na elu s Pejaeviem glavnu rije u rjeavanju financijskih problema imala je maarska vlada, a hrvatska autonomija posve je zapostavljena- Pejaevi je proglasio Naredbu o privremenom izbornom redu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor pa su izbori odrani 1883.- veinu mandata dobila je Narodna stranka- Pejaevi podnio ostavku 1883. g- kralj uveo Komesarijat u Hrvatsku, glavni komesar u Hrvatskoj i Slavoniji imenovao je Hermana Ramberga- protumaarske demonstracije 1883 * na nalog ugarskog misnistra financija Szaparyja na zajednikim financijskim i carskim uredima postavljeni su nezakoniti grbovi s natpisima na maarskom i hrvatskom jeziku Antal David, financijski ravnatelj u zagrebu prema nareenju maarske vlade postavio grbove s hrvatskim i maarskim nazivima na financijske urede (dvojezini grbovi)- javni prosvjedi u hrvatskim gradovima puanstvo je uvjereno da je maarska hegemonija kriva za sve nedae, porezne mjere i siromatvo te ograniavanje hrvatske autonomije + anitesemitski ispadi, obustavljen ustav- general Herman Ramberg (vojna intervencija, smirivanje nereda) je vratio u Zagreb dvojezine grbove na to je Pejaevi podnio ostavku, a onda ih zamijenio novim nijemim grbovima bez ikakvih natpisa- nemiri su potrajali, a zastupnici otro prosvjedovali- na prijedlog maarske vlade za bana je imenovan KAROLY KHUEN-HEDERVARY 1.12.1883.

Vojna krajina od 1869. do ujedinjenja s banskom Hrvatskom 1881.*Krajiko pitanje- nakon Bachovog apsolutizma obnovilo se pitanje ureenja Hrvatsko-slavonske vojne krajine; politiari iz civilne Hrvatske predlagali su na Banskoj konferenciji 1861. da se VK pripoji HRV- krajiki zastupnici koji su sudjelovali u radu Hrvatskog sabora predloili krajika predstavka- prijelazno rjeenje: odvajanje vojne od civilne uprave u Krajini to bi dovelo do upravnog sjedinjenja s HRV, jednakopravno sudjelovanje krajinika u radu Hrvatskog sabora i novo ureenje vojnih dunosti krajinika sukladno dunostima ostalih naroda Monarhije- Hrvatsko-slavonska vojna krajina ostala podreena Ratnom ministarstvu u Beu, a uprava je bila u Zemaljskom glavnom zapovjednitvu u Zagrebu kralj priznao da je VK sastavni dio Hrvatske, nije dopustio sjedinjenje (izvor discipliniranih, kvalitetnih, jeftinih vojnika + iskoritavanje uma na tom podruju)*Razvojaenje Vojne krajine- austrijski poraz u ratu s Pruskom 1866. primorao dvor na reformu dravnog ureenja: iako u A-U nagodbi nije rijeeno krajiko pitanje nasluuje se poetak razvojaenja; H-U nagodba spominje sjedinjenje VK sa HRV u sklopu ugarske polovice Monarhije (Maari podravaju)- visoki vojni krugovi u Beu usporavali razvojaenje jer su time jaali poloaj ratnog ministarstva koje je podravalo ideju jedinstvene Monarhije isticali problem istonog pitanja; nisu zadovoljni A-U nagodbom te stvaraju zamisao o stvaranju tree grupe zemalja na jugu Monarhije juni slaveni (podrava Narodna stranka novine Zatonik u Sisku, kritika maarona) razvojaenje dijela VK nakon francusko-pruskog rata 1871. (Franj Josip savez s Njemakom): ukidanje Krievako-urevake pukovnije i pripojenje civilnoj HRV, preureeno glavno zapovjednitvo u ZG + umberaka satnija i gradovi: Vojni Sisak i Senj, cilj: odvojiti vojnu i civilnu upravu- krajinici zahtijevali ouvanje povlastica: plaanje umanjenih poreza, saziv poesbnog Krajikog sabora na kojem bi sami krajinici odredili odnose prema Ugarskoj i osnivanje novanih zavoda za razvoj krajikog gospodarstva (austrijsko presizanje na bogatstvo uma)- krajike ume velika privredna vrijednost (plan izgraditi eljeznicu i kanal Dunav-Sava za bolje iskoritavanje uma)- 1871. podruje VK preputeni ugarskoj polovici= Krajika investicijska zaklada za potrebe gospodarskog uzdizanja, pod upravom Ratnog ministarstva i maarske vlade (Maari ne ele sjedinjenje VK i HRV jer gube bogatstvo uma i poveao bi se broj hrv. zastupnika u Saboru sklonih idejama narodnjaka protiv maarona)- nakon austro-ugarskog zauzea BiH te odlazak osmanske vojske s tog podruja sazreli uvjeti; ali ugarska vlada na elu s predsjednikom Tiszom zahtijevala nadzor u upravu nad Krajikom investicijskom nakladom te umskim dravnim posjedom*Sjedinjenje VH i HRV- kraljevim manifestom 1881. objavljeno je sjedinjenje Hrvatsko-slavonske krajine s HRV; ban je imenovan kraljevinskim povjerenikom kojemu je predana na upravu VK i povjerena njezina zadaa punog sjedinjenja i ukljuenja u hrvatsku upravu- stvorene nove upanije: Liko-krbavska, Modruko-rijeka- izbori 1883. pokazali velik utjecaj pravaa na podruju bive VK, ali prevlast odnjeli maaroni ponajprije zbog izbornog zakona

- 1867.-1871. maarsko-austrijsko otimanje za Krajinu- itava je krajina podreena Ministarstvu rata- u Beu vlada uvjerenje da je Krajina nagodbom izmeu Austrije i Ugarske pripala austri