O JURJA DALMATINCA PAG kolska godina: 2010./2011. Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK

ELEMENTI, NAINI I POSTUPCI VRJEDNOVANJA

U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA

Izradile uiteljice hrvatskoga jezika :

Sanja Rumora ,prof. i Antonija koda, prof.

NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA

SVRHA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA

Svrha je nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj koli omoguiti uenicima da na odabranim temama steknu znanje, sposobnosti, vjetine, stavove i vrijednosti kao temelj za uenje tijekom itavoga ivota, to znai ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom na razini osnovnoga obrazovanja; razvoj jezinih komunikacijskih sposobnosti i vjetina, tj. razvijanje jezinih sposobnosti u govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima; razvijanje literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i itateljske kulture; razvijanje interesa i potreba za sadrajima medijske kulture; osvjeivanje vanosti znanja hrvatskoga jezika kao opeg kulturnoga dobra, u kojemu je razvidno potivanje i ljubav prema jeziku hrvatskoga naroda, njegove knjievnosti i kulture te potivanje prema hrvatskome kao slubenom jeziku u Republici Hrvatskoj. Cjelokupna nastava hrvatskoga jezika pomae uenicima u njihovu osobnomu razvoju te ih, uz nastavu ostalih predmeta, umnogome priprema za aktivno sudjelovanje u drutvu.

VRJEDNOVANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA je povremeno provjeravanje usvojenosti znanja i vjetina odreenog podruja i sadraja , a temelji se na sustavnom uoavanju i poticanju redovitosti rada ,razine usvojenosti uenikovih znanja i vjetina. Kako bi vrednovanje u nastavi hrvatskoga jezika bilo uspjeno unaprijed se definiraju elementi , oblici i naini vrednovanja u nastavi hrvatskoga jezika . Kako pojedinci ue na vlastite naine, trebali bi i moi pokazati to mogu i znaju na nain njima primjeren. Kako bi vrsno ovladali hrvatskim standardnim jezikom i imali prikladne jezine komunikacijske sposobnosti primjenjuju se razliiti oblici praenja i provjeravanja napretka. Procjenjivanje se po mogunosti provodi kao sastavni dio samoga nastavnoga sata, a ne kao izdvojeni in. Svaka uenika aktivnost na satu prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrjednovanja, naroito u podruju jezinoga izraavanja. Vano je izbjei stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja, pa bi se provjere znanja trebale to manje

razlikovati od redovnih aktivnosti na satu. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ovladanosti jezinim djelatnostima ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain. Poeljna je neposredna povratna obavijest o ostvarenome uspjehu to moe biti usmena pohvala, pozitivni odgovor izraen gestom ili mimikom nastavnika i naravno, ocjena. Za vrjednovanje je vano i uenikovo zalaganje. Primjenjuju se razliiti kriteriji za nie razrede u odnosu na vie, za jednojezine uenike u odnosu na dvojezine, za uenike s razvojnim tekoama ili darovite uenike u odnosu na druge uenike. Procjeni uenika s posebnim potrebama valja pristupiti s posebnom pozornosti te primijeniti prilagoene kriterije i oblike provjere znanja. No poeljno je i vanjsko procjenjivanje uenikove osposobljenosti. Dijelovi su provjere i vrjednovanja: provjera slunoga razumijevanja teksta i razumijevanja pisanih tekstova, razliite vrste govornih ponavljanja (reprodukcije), govorna proizvodnja (produkcija), sposobnost pisanja tekstova (od kraih do dugih u domaim i, osobito u kolskim zadaama), sposobnost itanja tekstova razliitih stilova. Usvojenost jezinih struktura i rjenika provjerava se i kontrolnim zadacima objektivnoga tipa. Tei se i postupnom uvoenju promatranja, ocjenjivanja i samoocjenjivanja uenika, kao poticaja na razmiljanje o vlastitome uenju i napretku. U niim im razredima uitelj treba pomagati da razviju sposobnost kritikoga miljenja, samostalnost i objektivnost u vrjednovanju vlastitoga i tuega rada. U viim bi se razredima uenici povremeno trebali meusobno ocjenjivati i samoocjenjivati s ve razvijenijom sposobnosti kritikoga miljenja, samostalnosti i objektivnosti u vrjednovanju.

1.ELEMENTI VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

Elementi vrednovanja u nastavi hrvatskoga jezika su: a)HRVATSKI JEZIK (SLOVNICA ) b) KNJIEVNOST c)LEKTIRA d)JEZINO IZRAAVANJE (USMENO I PISMENO) e)MEDIJSKA KULTURA

HRVATSKI JEZIK (SLOVNICA )

Hrvatski jezik (slovnica ) obuhvaa usvojenost gradiva slovnice ,tj.jezinoga znanja ,komunikacijske i jezikoslovne kompetencije.U pojam jezikoslovnog znanja ulaze: jezikoslovni pojmovi i odgovarajue jezikoslovno nazivlje te jezini zakoni, pravila,paradigme i norme.

Jezikoslovno znanje iskazuje se u nastavnom programu /kurikulumu i katalozima znanja za svaku obrazovnu godinu.Element vrednovanja hrvatski jezik tj. slovnica obuhvaa dakle :uoavanje jezinih zakonitosti,obogaivanje rjenika,razumijevanje jezinih pojava i pojmova.

JEZINO IZRAAVANJE

U nastavnome podruju jezino izraavanje, koje je prema naelu unutarpredmetne korelacije nuno povezano s podrujem jezika i knjievnosti, a prema naelu meupredmetne povezanosti i s ostalim nastavnim predmetima, razvijaju se ponajprije sposobnosti u jezinim djelatnostima sluanja, govorenja, itanja i pisanja. Na predlocima knjievnih i neknjievnih tekstova uenici govore i piu. Osobita se pozornost pridaje uenikovom stvaralakom izraavanju, i to u hrvatskome standardnome i zaviajnome idiomu pri emu uenici razvijaju svoju sposobnost izraavanja misli, osjeaja, doivljaja. Razvidna su, dakle naela sadrajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti, meuovisnosti nastavnih podruja, odgojnosti, stvaralatva i zaviajnosti.

Temeljna je zadaa nastave jezinoga izraavanja razvoj izraajnih mogunosti uenika, stvaranje pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) navika te openito ostvaraj uspjene usmene i pisane komunikacije, koja se oituje u proizvodnji jasnih, razumljivih, gramatiki-pravopisno tonih reenica kao osnovice pri stvaranju razliitih vrsta tekstova. Nastava jezinoga izraavanja najee se provodi u obliku raznolikih jezinih vjeba koje uenicima pomau pri ustroju i stilskome oblikovanju usmenih i pisanih iskaza. Standardizirani je oblik provjeravanja uenikova jezinoga izraavanja pisanje kolske zadae. Predlae se pisanje dviju kolskih zadaa u viim razredima (V. VIII.). Ako to nastavnik smatra prikladnim, moe se pisati i vie kolskih zadaa.

KNJIEVNOST

U nastavnome podruju knjievnost razvijaju se literarne i jezine sposobnosti. Uenici sudjeluju u kolskim interpretacijama knjievnih tekstova razliitih vrsta i tema, pritom razvijaju osjetljivost za knjievnu rije, za njezine vrijednosti u ivotu ovjeka i za trajne vrijednosti svekolikoga ivota o kojima svako knjievno djelo progovara na osobit nain. Za samostalni rad kod kue preporuuje se razvijanje uenikova stvaralatva u jezinome izraavanju, a ne interpretacija tekstova iz itanki. Uenici se osposobljavaju za samostalno itanje knjievne lektire, za prosudbu i vrjednovanje proitanih djela.

Uenici se susreu s umjetniki vrijednim djelima iz hrvatske, europske i svjetske knjievnosti, iz hrvatske usmene knjievnosti te usmene knjievnosti drugih naroda, i to prema naelu primjerenosti doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika. Izborom knjievne lektire i tekstova

u itankama uenicima se pomae da shvate vanost i vrijednost hrvatske jezine, knjievne i kulturne batine, odgaja ih se za potivanje i ljubav prema tim vrijednostima, za njihovo ouvanje.

LEKTIRA

Smisao je knjievne lektire u osnovnoj koli razvijanje uenikovih itateljskih navika i interesa. Temeljna je zadaa razvijanje uenikova samostalnoga itanja. Osobito je vano razvijanje zanimanja za knjievnoumjetniku rije, i to prema naelu tematske i vrstovne raznolikosti, to se moe postii veom slobodom izbora koji proizlazi iz stvarnih potreba, interesa i sposobnosti uenika. Kriterij umjetnike vrijednosti djela mogue je uinkovito primijeniti samo u skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika. Zato je naveden vei popis lektire koji uitelji mogu proiriti novim naslovima. Uiteljima se preporuuje praenje knjievnih interesa uenika tijekom nastavne godine i u skladu s tim praenje dobivenih rezultata kao vanih smjernica u ostvarivanju sadraja knjievne lektire. Uenike valja sustavno usmjeravati na vlastiti izbor i pridobiti ih na istraivanje teksta kao uporita u povezivanju knjievnosti s osobnim iskustvom. Tako steena znanja bit e zapamena i trajnija.

Interpretacija lektire

Nastavnik moe s uenicima interpretirati proitano knjievno djelo na razliite naine u govornome i pisanome obliku. Proitano djelo treba analizirati na kolskome satu, a kao uvod u razgovor i analizu djela uenicima se mogu zadati tek manji zadaci koji nee prijei jednu do dvije stranice formata A4. Naglasak treba staviti na usmenu komunikaciju o proitanoj lektiri, vie nego na voenje dnevnika itanja.

Slobodne lektire

Uz zajednike, dogovorene lektire, preporuuju se slobodne lektire kojima e uenici potvrivati svoju samostalnost u itanju, svoj odnos prema knjizi i knjievnom djelu. Slobodna se lektira odnosi na svako djelo koje uenik neobvezno proita i eli o njemu razgovarati s uiteljem, odnosno predstaviti ga u razrednom odjelu. Vrijednost je slobodne lektire u meusobnome uenikom poticanju na itanje.

Broj i izbor djela za lektiru

Od petoga do osmoga razreda uenici trebaju proitati devet djela. Prva su tri s popisa obvezna, jedno moe izabrati uenik, a ostala bira uitelj. Uitelj moe preuzeti djelo s popisa iz viega ili niega razreda ako smatra da bolje odgovara spoznajno-osjeajnim mogunostima uenika u odreenom razredu. Takoer moe izabrati poneko djelo izvan popisa, djelo koje je primjereno ne samo spoznajnim, nego i doivljajnim mogunostima i dobi uenika; djelo koje je dobilo dobre kritike ili knjievnu nagradu; djelo koje je dostupno u dovoljnome broju primjeraka. Mogu se dodati djela iz zaviajne knjievnosti (dvije do tri knjige).

MEDIJSKA KULTURA

U nastavnome podruju medijska kultura razvijaju se sposobnosti komunikacije s medijima: kazalitem, filmom, televizijom, radijem, tiskom, stripom i raunalom. Uenici se osposobljavaju za gledanje, primanje (recepciju) i interpretaciju kazaline predstave i filma (animiranoga, igranoga i dokumentarnoga), ue osnovno teatroloko i filmoloko pojmovlje. Razvijaju sposobnost praenja i vrjednovanja odabranih radijskih i televizijskih emisija, tiska za djecu i mlade i stripa. Upuuje ih se na sluenje raunalom.

Izbor filmova

Izbor filmova u viim razredima osnovne kole prati kataloke teme u pojedinim razredima. To znai da su u V. razredu navedeni ponajprije animirani filmovi jer se oni obrauju u tom razredu. U VI. razredu treba birati filmove (od najstarijih do najnovijih) koji e najbolje pokazati uenicima pojedina filmska izraajna sredstva. U VII. razredu u prvom su planu igrani filmovi, a u VIII. razredu dokumentarni filmovi. Izbor filmova moe se mijenjati prema aktualnosti i interesima uitelja i uenika.

2.NAINI VRJEDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA:

- USMENO VRJEDNOVANJE - PISMENO VRJEDNOVANJE - PROMATRANJE I BILJEENJE ZAPAANJA O RADU I PONAANJU UENIKA - PRAENJE I VRJEDNOVANJE DOMAIH ZADAA - PRAENJE I VRJEDNOVANJE UENIKA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

USMENO VRJEDNOVANJE podrazumijeva sve usmene oblike provjere postignute razine kompetencija uenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenika moe se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po ueniku. Ocjena se daje javno na satu tijekom kojeg je ispitivanje provedeno.

PISMENO VRJEDNOVANJE podrazumijeva sve pisane oblike provjere koji rezultiraju ocjenom uenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja, kontinuirano tijekom nastavne godine.

PROMATRANJE I BILJEENJE ZAPAANJA O RADU I PONAANJU uenika koje rezultira ocjenom temelji se na praenju uenika i njegovom odnosu prema radu i aktivnosti na satu. Uitelj moe stimulativnom ocjenom nagraditi uenika koji se svojom aktivnou istie u pojedinom podruju.

PRAENJE I VRJEDNOVANJE DOMAIH ZADAA (usmeno i pismeno) provodi se sustavno tijekom cijele godine. Prati se redovitost u izvravanju obveza, cjelovitost, urednost i tonost. Uitelj moe ocijeniti sve radove ili samo one koji se istiu svojom kvalitetom. Uenika koji je neredovit u pisanju domaeg rada moe se kazniti nedovoljnom ocjenom.

- PRAENJE I VRJEDNOVANJE UENIKA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Naine vrjednovanja uenika s tekoama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume ukljuujui i vladanje, uitelji/nastavnici prilagoavaju tekoi i osobnosti uenika. Vrjednovanje valja usmjeriti na poticanje uenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i razvijanje njegovog samopouzdanja i osjeaja napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio ouvane sposobnosti i razvio nove. Ako uenik ima izraene tekoe u glasovno-govornoj komunikaciji, omoguava mu se ee provjeravanje u pisanome obliku. Ako uenik ima izraene tekoe u pisanoj komunikaciji, omoguava mu se ee provjeravanje u usmenome obliku. Navedenim se nainima ili njihovom kombinacijom moe vrjednovati znanje uenika u svim predmetnim podrujima.

OBLICI VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA:

- PISMENE PROVJERE - USMENE PROVJERE - PISANI RADOVI

PISMENE PROVJERE

Pismena provjera znanja jest skupina pitanja kojima se provjerava stupanj usvojenosti odreenih nastavnih sadraja. Razlikuju se provjere u obliku testa, kojim se provjerava dio nastavnih sadraja ( nastavna cjelina), i ispit koji je namijenjen zavrnoj ili poetnoj provjeri i procjeni znanja (godinja i inicijalna provjera znanja). Prema vremenu trajanja pismene provjere mogu biti vieminutne i cjelosatne. Vieminutnim se provjerava znanje tijekom obradbe nastavne cjeline, a cjelosatnim se provjerava nastavna cjelina ili provodi inicijalno i godinje provjeravanje. Prema opsegu i vrsti nastavnih sadraja koji se provjeravaju, postoji nekoliko vrsta pismenih provjera znanja:

1. poetna (inicijalna) provjera znanja 2. godinja provjera znanja 3. pismena provjera nastavne cjeline 4. pravopisna provjera (provjera pismenosti) 5. provjera razumijevanja proitanoga teksta 6. provjera knjievnih pojmova 7. pismena provjera proitane lektire.

Provedbi pismene provjere prethodi priprema i usustavljivanje gradiva, a slijedi analiza postignutih rezultata.

Poetna (inicijalna) provjera znanja se provodi na poetku svake nastavne godine u svrhu uvida u postignutu razinu jezinih kompetencija uenika u pojedinome razrednome odjelu. Svako se inicijalno provjeravanje najavljuje i provodi do kraja drugoga tjedna od poetka nastavne godine. Rezultat inicijalne provjere upisuje se u biljeke o praenju uenika, ne ocjenjuje se te slui pravovremenome pruanju kvalitetne individualne informacije ueniku, roditelju i nastavniku. Inicijalnom ispitu prethodi usustavljivanje nastavnih jedinica prethodnih razreda prema Planu i programu za osnovnu kolu.

Godinja provjera znanja obuhvaa provjeru nastavnih sadraja svih nastavnih cjelina obraenih tijekom kolske godine, a moe ukljuivati i nastavne sadraje prethodnih razreda. Prethodi joj usustavljivanje i uvjebavanje nastavnih sadraja. Uenici moraju biti upoznati s opsegom gradiva koje e biti provjeravano.

Cjelosatne pismene provjere iz svih predmetnih podruja se planiraju se i najavljuju vremenikom. Broj pismenih ispita ovisi o broju nastavnih cjelina u pojedinom razredu. Za pismene ispite sastavljene od zadataka objektivnog tipa vrijedi:

a) svaki testirani element nosi jedan bod b) navodi se broj bodova koji nosi pojedini zadatak c) navodi se ukupan broj bodova koji nosi test

Pismene provjere se ocjenjuju prema broju bodova koje uenik ostvari. Bodovi se pretvaraju u postotak, a ocjena se oblikuje prema postocima u tablici.

Kod autoriziranih testova uitelj moe prilikom bodovanja i ocjenjivanja slijediti naputke autora. Uitelj smije promijeniti skalu za pretvaranje bodova u ocjene obzirom na osobitosti razrednog odjela, sloenost programa, sloenost zadataka, odnosno pitanja u ispitnom materijalu i sl. Uenici prethodno moraju biti upoznati s mjerilima za pojedine ocjene. Ispiti se piu pisanim slovima osim kod uenika s tekoama kojima je struni tim preporuio drugaiji pristup . Ocjene se upisuju u rubriku predmetnog podruja (hrvatski, knjievnost) crvenom bojom.

Kratke pismene provjere znanja se provode iz svih predmetnih podruja ako uitelj procjeni da za njih postoji potreba. Uenici trebaju biti upoznati s vremenom pisanja i opsegom provjeravanih sadraja. Rezultati se upisuju u rubriku biljeaka.

POSTOTAK 0- 49 50-63 64-76 77-89 90-100

OCJENA 1 2 3 4 5

USMENE PROVJERE

Usmene provjere su najavljene ili nenajavljene provjere znanja i vjetina iz odreenog nastavnog sadraja, a traju do 10 minuta. Vokalni aspekt ne utjee na ocjenu iz znanja. Mogu se provoditi iz svih predmetnih podruja. U izraavanju treba teiti uporabi standardnog hrvatskoga jezika.

KRITERIJI VREDNOVANJA USMENOG ODGOVORA

Nedovoljan uenik nije savladao gradivo. Slabog je predznanja. Ne razumije gradivo.

Dovoljan uenik poznaje samo neke sadraje na razini prepoznavanja. U gradivu se snalazi uz uiteljevu/nastavnikovu pomo.

Dobar uenik je usvojio sadraje, ali slabije ih/djelomino primjenjuje. Odgovara uz manju uiteljevu/nastavnikovu pomo. Uenik slabije razumije neke sadraje (uzrono-posljedine veze).

Vrlo dobar

uenik je usvojio sadraje i izlae ih samostalno. Ui s razumijevanjem i svjesno usvaja zadano. Aktivno sudjeluje.

Odlian uenik obrazlae, primjenjuje, dokazuje. S lakoom usvaja i povezuje nove,sadraje.

PISANI RADOVI

Pisani radovi su: kolske i domae zadae razliitih anrova zadanih nastavnim planom i programom ( sastavci, zadae vezane za lektire, plakati, slikokazi, rasprave, problemski lanci, saetci, dnevnici, dramatizacije i sl.)

kolska zadaa je prethodno najavljena i planirana provjera znanja i vjetina na zadanu temu i najavljuje se vremenikom. Vrjednuju se: ostvarenost teme, kompozicija sastavka, ostvarenost anra, originalnost, povezanost reenica, bogatstvo rjenika i stila, gramatika i pravopisna tonost, itljivost i urednost, razvidna struktura teksta.

VRJEDNOVANJE PISMENOG IZRAAVANJA (KOLSKA ZADAA)

Ostvarenost teme tema nije ostvarena 0 tema je djelomino ostvarena 1 tema je ostvarena u potpunosti 2

Kompozicija sastavka

nema kompozicije, nesreeno izlaganje 0 nedostaje jedan od dijelova kompozicije 1 potpuno ostvarena kompozicija 2

anr

nije ostvaren zadani anr 0 zadani anr je djelomino ostvaren 1 zadani anr je u potpunosti ostvaren 2

Originalnost

Neoriginalno 0

originalnost ostvarena u razradi nekih motiva 1 originalno u cijelosti 2

Tekst

reenice nisu smisleno uobliene; nisu povezane 0 reenice su smisleno povezane; djelomino su povezane 1 reenice su povezane i smislene

2

Bogatstvo rjenika i stila siromaan rjenik; stilski nesreeno 0 nedostatno razvijen rjenik, povrnost u izraavanju 1 bogat rjenik; punoa izraza, funkcionalnost 2

Gramatika tonost tekst je u potpunosti ili preteno netoan 0 tekst je preteno toan 1 tekst je gotovo potpuno ili potpuno toan 2

Pravopisna tonost potpuna ili velika netonost u pisanju rijei i reenica 0 pretena tonost u pisanju rijei i reenica 1 gotovo potpuna ili potpuna tonost u pisanju rijei i reenica 2

Ocjena iz pismenih radova proizlazi iz ukupnog broja ostvarenih bodova.

nedovoljan dovoljan dobar vrlo dobar

odlian

0-8

9-10 11-12 13-14

15-16

Ostali se pisani radovi mogu vrjednovati kao i kolska zadaa. Ukoliko to nije najavljeno uenicima, vrjednuje se i ocjenjuje prema ovim mjerilima: Nedovoljan- pismeni rad obiluje pravopisnim i gramatikim pogrjekama. Uestali su elementi zaviajnog govora ili nekog drugog idioma. Sintaksa je nerazumljiva i nesreena, a tema nije ostvarena. Dovoljan- uenik slabo poznaje i primjenjuje jezina pravila. Ima siromaan rjenik. Ponekad rabi elemente zaviajnog govora ili nekog drugog idioma. Tema je djelomino ostvarena. Dobar uenik osrednje poznaje i primjenjuje jezina pravila,izraava misli u smislene i razumljive reenice, ima prosjean rjenik i tei jednostavnom izrazu. Skromno rabi izraajna sredstva. Vrlo dobar- uenik uglavnom uspjeno provodi jezina pravila. Rjenik je slikovit i bogat. Odlian uenik je kreativan, matovit, ima bogat rjenik, izraava se originalno uz pokoju jezinu pogrjeku.

3. ELEMENTI VREDNOVANJA ZA HRVATSKI JEZIK

- HRVATSKI JEZIK - KNJIEVNOST - LEKTIRA - USMENO JEZINO IZRAAVANJE - PISANO JEZINO IZRAAVANJE - MEDIJSKA KULTURA

MJERILA ZA ELEMENTE VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA HRVATSKI JEZIK

KNJIEVNOST LEKTIRA USMENO JI PISANO JI MEDIJSKA KULTURA

ODLIAN

-besprijekorno vlada kljunim pojmovima na najvioj obrazovnoj razini -pokazuje snanu unutarnju motivaciju za usvajanje sadraja -u radu voen/-a znatieljom i stvarnim zanimanjem za jezino gradivo te ui s razumijevanjem -ima vrst temelj u predznanju koje uspjeno primjenjuje u novim nastavnim situacijama i povezuje s novosteenim znanjima -veoma razvijenih sposobnosti logikog i gramatikog miljenja i zakljuivanja -redovito se samoinicijativno ukljuuje u aktivan rad na satu -istie se na satima obrade slovnikog sadraja -samostalno zakljuuje i definira jezine pojave te parafrazira definicije -slui se dodatnim izvorima znanja - marljiv/a, savjestan/na, temeljit/a i redovit/a u radu - brine o kvaliteti i rezultatima svoga rada -detaljno poznaje i sasvim razumije slovniko gradivo; -steena slovnika znanja adekvatno primjenjuje u izraavanju (usmeno i pismeno) te analizi jezinih i formalnih elemenata knjievnih tekstova -uspjeno samostalno rjeava problemske zadatke

-besprijekorno vlada kljunim pojmovima na najvioj obrazovnoj razini -aktivna i zainteresirana na satovima knjievnost -samoinicijativno se ukljuuje u interpretaciju -emocionalno prima tekst i vjeto izraava osjeaje izazvane njime -vrlo su mu razvijene receptivne, ralambene i interpretativne sposobnosti -znanje mu je na najvioj razini -povezuje K s ostalim umjetnostima -razvijena sposobnost kritikog miljenja, argumentirano iznosi svoje stavove -ita s razumijevanjem -kreativna u razradi novih ideja na osnovi proitanog teksta -izvrsno predznanje, visoke literarne sposobnosti te je potrebno individualizirati pristup u cilju razvijanja talenta -izvrstan u karakterizaciji likova

-vrlo razvijen interes za itanje -djelo ita temeljito i s razumijevanjem -vodi temeljit dnevnik itanja -izrazito aktivan/na na satu lektire -pokazuje razumijevanje svih slojeva lektirnog djela analiziranih na satu -izraava vlastita zapaanja, stavove, prosudbe i zakljuke

-ita teno i izraajno - ima bogat rjenik -izraava se lako, jezgrovito i tono -ima slikoviti i matovit usmeni izraz -ima razvijenu sposobnost interpretativnog itanja -tei originalnosti i kkreativnosti -ovladanost vrednotama govorenog jezika posebno dolazi do izraaja u krasnoslovu -ita s razumijevanjem -razvijena sposobnost kritikog miljenja, argumentirano iznosi svoje stavove -krasnoslov pjesme na zavidnoj razini

-visok stupanj usvojenosti ortoepske norme -pie uredno, itljivo i povezanim rukopisom -vjeta u pisanom oblikovanju prie, -ima razvijenu sposobnost literarnog oblikovanja teme -njeguje vlastiti stvaralaki izraz -izrazito kreativan u oblikovanju teme slobodnih sastavaka -tono primjenjuje pravopisna pravila -originalna u literarnim pokuajima -uinkovito komponira slijed dogaaja i misli u pisanom tekstu -pokazuje bogatstvo rjenika

-pokazuje izrazito zanimanje i sposobnost za komunikaciju sa svim medijima -znanja su mu na najvioj razini -povezuje medije s ostalim umjetnostima -naueno znanje primjenjuje u svakodnevnom ivotu

VRLO DOBAR

-sigurno vlada kljunim pojmovima na visokoj obrazovnoj razini -ima visoku razinu predznanja koje uspjeno povezuje s novim znanjima -ui s razumijevanjem -rjeava problemske zadatke bez tekoa uz neznatan poticaj i/li usmjeravanje sa strane uitelja -s lakoom pristupa zadatku, ali zbog povrnosti i/li brzopletosti povremeno grijei -ima razvijenu sposobnost gramatikog miljenja i logikog zakljuivanja

-uspjeno savladava programske sadraje -razvijene receptivne, ralambene i interpretativne sposobnosti -vrlo dobro predznanje -razvijene sposobnosti treba oplemeniti veim samostalnim radom kod kue - ima razvijenu sposobnost otkrivanja traenih stilskih/sadrajnih odrednica u

-samoinicijativno i uspjeno ilustrira proitano djelo -uzorno vodi biljeke o proitanim djelima -pokazuje naroit interes za itanje krim.. tekstova -uspjena u raspravama za okruglim stolom

-vjeta u prepriavanju, prianju, izvjetavanju pokazuje pravilnost govornog izraavanja -usvojila vrednote govorenog jezika -ima razvijene govorne sposobnosti -vrlo razvijene sposobnosti koje uenik neorganizirano i nesustavno iskoritava

-uspjeno se koristi rjenikom i pravopisom vodi biljeke uredno i pregledno -uspjeno ovladao gramatikim i pravopisnim normama -pravilno primjenjuje steena znanja -pismeni izraz mu je bogat -uspjena u opisivanju motiva

-pokazuje izuzetno zanimanje, ali ne i sposobnost. -zanimaju ga samo pojedini mediji - znanje usvaja nesustavno pa neke sadraje tee povezuje

-redovito ui i rjeava postavljene zadatke -ui samo zadano i postie rezultate na oekivanoj razini -povezuje nastavne sadraje -uspjeh bi bio jo bolji uz pozornije praenje nastave i sustavniji rad -aktivan prilikom uenja novoga gradiva -postie vrlo dobre rezultate u odnosu na predviena postignua -primjenjuje naueno u praksi

tekstu -prepoznaje ritam pjesnikog jezika -prepoznaje slikovitost i metaforinost pj. jezika - prepoznaje pjesnika sredstva i djelotvorno se koristi njima u samostalnim pokuajima

-uspjena u analizi stila

-krasnoslov pjesme na vrlo dobroj razini -ukljuuje se u raspravama i daje svoj doprinos -treba proirivati/bogatiti rjenik

iz neposredne stvarnosti -senzibilan u literarnim pokuajima

DOBAR

- vlada osnovnim pojmovima i veinom ih dobro razumije -postie dobre rezultate u odnosu na predviena postignua -predznanje na osrednjoj razini -naueno u znatnoj mjeri primjenjuje u praksi -naueno gradivo uspjeno pamti i reproducira, ali ne ui redovito ni dovoljno temeljito to utjee na slabiju kvalitetu znanja te primjetnu nesigurnost i nesamostalnost u rjeavanju zadataka -znanje se veinom temelji na sadrajima upamenima na satu -potrebno je vie rada kod kue kako bi stekao/la potrebno znanje i samopouzdanje - zadatcima ne prstupa dovoljno ozbiljno -potrebna je vea aktivnost i/li bolja koncentracija u radu na satu -povran/na i brzoplet/a u odgovaranju i rjeavanju zadataka -ne snalazi se sasvim u gradivu zbog nedostatnog rada i sustavnosti -uz vie redovitog i temeljitog rada te nadoknaivanjem nedostataka u predznanju, postignua bi bila bolja -pamti bez razumijevanja, ne koristi se svojim sposobnostima -s obzirom na velike sposobnosti, uz vie koncentracije i redovit samostalan rad uenik bi mogao postizati bolje rezultate

-prepoznaje pjesnika sredstva, ali ih ne primjenjuje u samostalnim pokuajima -razvijene sposobnosti sve manje dolaze do izraaja jer je predznanje nedostatno za bre napredovanje -samo malo samostalnog kvalitetnog rada kod kue donijelo bi bolje rezultate -marljiv je, ali pogreno usmjerava svoje sposobnosti na usvajanje injenica napamet, a manje na kreativno miljenje -sposobnosti su razvijene, ali nedostaje samopouzdanje, temeljitije uenje i upornost -prilino pasivan, teko se usredotouje na zadatak -zainteresiran, ali ne ulae trud, aktivnost varira -sposobnosti su mu kudikamo vee od postignua -savjestan je i odgovoran, ali nedovoljno siguran u sebe -panja mu je vrlo nestalna -uz uiteljevu pomo uspjeno interpretira knjievno djelo

-treba potpunije voditi biljeke o proitanom djelu -ima osrednje razvijen interes za itanje -prihvaa upozorenje o voenju biljeaka o proitanom -karakterizira likove, ali osobine ne potkrepljuje navodima iz djela -treba pojaati interes za itanje lektire -interes za itanje varira od djela do djela, od pisca do pisca

- ima razvijene sposobnosti koje treba njegovati - itanje s nepravilnim izgovorom - ne provodi u potpunosti pravogovorna pravila -vjet u govornom oblikovanju poruka -postignua odgovaraju sposobnostima -nedostaje mu samostalnost u izraavanju, tee razlikuje bitno od nebitnoga -ima vrlo razvijene sposobnosti, ali se njima ne koristi uvijek -uenik se treba osloboditi nestandardnih elemenata razgovornog jezika -treba ustrajati na pravilnom izgovoru pojedinih glasova, jo se slui elementima razgovornog jezika -treba razvijati osjeaj za jezinu melodiju i naglasak -samostalno gradi narativni postupak

-jednolian pismeni izraz -u pisanju ini gramatike pogreke -ima sposobnosti koje treba iskoristiti kontinuiranim radom -poveao je svoje ambicije, ali je samostalan rad nedostatan -vie samostalnog rada donijelo bi tonost i preciznost -sklon imitaciji u literarnim pokuajima -Napreduje u primjeni pravopisne norme -treba izgraivati i njegovati grafemski sustav -treba razvijati matovitost u pismenom izraavanju -katkad ga pretjerana brzopletost dovodi do pogreaka u pisanju

-uenikove sposobnosti za komunikaciju s elementima medijske kulture dobro se razvijaju, potrebno je dalje poticati -uenikova znanja su na prosjenoj razini -zanimanje postoji, ali se ne ukljuuje u stvaralaki rad -sposobnosti su mu prosjene -neprestano poticati razvoj interesa

-zanemaruje bitne injenice u rjeavanju problema -znanje usvaja nesustavno pa tee povezuje nastavne sadraje -zanimanje i zalaganje za rad i slovnike sadraje nestalni -treba ei poticaj

DOVOLJAN

- gradivo uglavnom samo reproducira - pokazuje slabu motiviranost za spoznavanje jezinih sadraja - znanje primjenjuje s djelominim razumijevanjem -prepoznaje jezinu pojavu, ali je u primjeni vrlo nesiguran/na i nesamostalan/na -uz dopunski rad i uz pomo uitelja postie minimalne rezultate i slabaan napredak -djelomice usvaja lake gradivo i reproducira ga -povrno pristupa zadacima -ne ulae dovoljno napora kako bi iskoristio/la svoje prednosti -znanje je nedostatno, a kod kue ne ui -najee je dekoncentriran/a, pozornosti usmjerene na vlastite aktivnosti (nepovezane s nastavnim sadrajima) ime ometa sebe i okolinu u radu -neredovito pie domae zadae -logiki zakljuuje, ali mu / joj nedostaje predznanja - zbog vrlo skromnog predznanje oteano prati program -ukljuen/a u dopunsku nastavu, no za vei napredak treba puno vie truda i upornosti u redovitome radu kod kue kojim e nadoknaditi prijanje propuste i stei razinu znanja potrebnu za daljnje uspjeno praenje programskih sadraja -poznaje dijelove gradiva; znanje je povrno i nesustavno pa ga slabo primjenjuje u vlastitoj jezinoj praksi

-znanje djelomice usvaja -zadatke rjeava uz poticaj i voenje -rijetko/povremeno se ukljuuje u ralambu djela -uz pomo uitelja otkriva ljepote umjetnikog teksta -esto potpuno pasivno prati nastavu, bez ikakve elje da izrazi svoje miljenje -vrlo je teko s uenikom ostvariti komunikaciju -ne razvija ni interes ni sposobnosti, premda ima sklonosti za to -ne ukljuuje se u rad ni na poticaj -ne pokazuje suradnike odnose na nastavi -neuspjeh je rezultat skromnijih sposobnosti, ali i nezainteresiranosti i nerada -ne napreduje prema svojim sposobnostima jer nedostaje temeljitiji rad -pokazuje znatno slabiju aktivnost nego u prethodnim razredima -skromno predznanje prepreka je boljem napredovanju

-treba pojaati interes za itanje lektire -ima slabo razvijen interes za itanje lektire -ne potuje postavljene rokove za itanje lektire -uz primjeren napor mogla bi biti uspjena na satu lektire -treba redovito itati i na vrijeme dovriti biljeke o proitanom

-rezervirana i suzdrana u usmenom izlaganju -treba razvijati tehniku itanja -treba raditi na poboljanju tehnike i tempa itanja -reenina intonacija mu je nepravilna -rabi neprimjerene izraze unato upozorenjima

-treba vie raditi na postizanju urednosti u pisanju -s obzirom na sposobnost, potrebno je inzistirati na razvoju najosnovnije pismenosti -ini pravopisne pogreke u pisanju -povrnost, nestrpljivost i neambicioznost ne doputaju sposobnostima da dou do izraaja -povran je i neuredan, spor u radu i valja ga stalno poticati -treba smanjiti broj pogreaka u pisanim radovima

-pasivan u komunikaciji s medijima, ali su mu znanja na zadovoljavajuoj razini -zanimanje varira -sposobnosti su mu djelomino razvijene -radi bez dovoljno strpljenja -pasivno prihvaa pravila, poticaj djeluje pozitivno, ali kratko

NEDOVOLJAN

-predznanje uenika/ce je vrlo skromno i nepotpuno, nedostaju mu elementarna znanja te mu prijanji propusti uvelike oteavaju ili onemoguavaju praenje i usvajanje novih sadraja -rezultati rada nedostatni -slabo se ukljuuje u rad na satu / odbija pomo i

-nedovoljno razvijene sposobnosti (receptivne, ralambene i interpretacijske) -ne pokazuje zanimanje -rijetko se ukljuuje u ralambu djela

- ne potuje postavljene rokove za itanje lektire -oteano samostalno rjeava zadatke -sposobnost

-ne vlada tehnikom itanja u zadovoljavajuoj mjeri -zaostaje za ostalima u radu i nerado ulae vee napore

-rukopis neuredan, neitak skoro u potpunosti -nije savladao osnove pravopisa i gramatike -rjenik mu je oskudan -nije savladao pisanje

-odnos prema medijima nije dovoljno razvijen -pasivan u radu i raspravama -pokazuje nedovoljno znanje -rad se svodi samo na razinu vlastite zabave

svaki oblik rada -gramatiko miljenje nerazvijeno -nema radnih navika -gradivo ne moe savladati bez dodatne pomoi -odustaje kad treba uloiti vei trud -interes, aktivnost i rezultati variraju -ne pie domae zadae, esto bez pribora za rad na satu -slabo se koncentrira -ocjene su rezultat skromnijih sposobnosti, ali i nedovoljnog interesa, motivacije i rada

samostalne interpretacije djela nedovoljno razvijena -treba redovito itati i na vrijeme dovriti biljeke o proitanom

sastavaka prema pravilima ustroja kompozicije -teko se koncentrira na rad jer mu drugi lako odvrate pozornost

4. ZAKLJUNA OCJENA

Zakljuna ocjena proizlazi iz svih prethodno navedenih elemenata i ukupne aktivnosti uenika u oba polugodita. Zakljunom ocjenom uitelj smije nagraditi uenike koji su pokazali veliki napredak u radu.

Ukoliko je uenik ocijenjen nedovoljnim iz barem jednog od navedenih elemenata vrjednovanja hrvatskoga jezika,ocjenjuje se nedovoljnom zakljunom ocjenom.

Ovaj dokument u skladu je s Pravilnikom o nainima , postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnim i srednjim kolama ,Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (za hrvatski jezik ) i Nastavnim planom i programom za hrvatski jezik.