i. obrazloŽenje plan/plan.pdfsinjskog polja, koje se prostire uz srednji tok rijeke cetine. nalazi...

Prostorni plan uređenja grada Sinja

________________________________________________________________________ Urbos doo Split

1

I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA Polazišta za izradu Prostornog plana uređenja grada Sinja (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i uređenja prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave TP

1PT, odrednice prostornih planova

širih područja (Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH), postavke Izmjena i dopuna prostornog plana (bivše) općine Sinj za područje Grada Sinja, specifičnost i osobitost prostora uključujući gospodarske i demografske odlike, prirodnu osnovu i dr. Osnovni dokumenti na razini Države s kojima treba biti usklađen Prostorni plan su Strategija prostornog uređenja Republike HrvatskeTP

2PT, Program prostornog uređenja

Republike Hrvatske TP

3PT i Prostorni plan Splitsko–dalmatinske županije TP

4PT.

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su polazišta, ciljevi prostornog uređenja, osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja, prostorno razvojna i planska usmjerenja dugoročnog razvoja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija s posebnim osvrtom na usklađenje prostornog razvitka između njegovih pojedinih dijelova. Programom prostornog uređenja pobliže su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Programom su određene i osnove za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture na osnovi projekcije do 2015. godine s prioritetima do 2005. godine te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. Strategija i program čine jedinstveni dokument prostornog uređenja i polazište za izradu županijskih planova. Prostornim planom Županije razrađuju se ciljevi, smjernice i mjere prostornog razvoja iz strategije i Programa prostornog, te su istim određeni uvjeti za planiranje užih jedinica, te prostorni elementi, smjernice i kriteriji za:

• smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti prostora u odnosu na tehnološke procese, veličinu i kapacitete, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodne i razvojne karakteristike prostora, odnosno naselja,

• racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih područja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsku situaciju

TP

1PT Zakon o područjima županija, gradova i općina (Narodne novine, br.10/97)

TP

2PT Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 27.06.1997.g.

TP

3PT Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 07.05.1999.g. (Narodne novine, br:50/99)

TP

4PT Službeni glasnik županije splitsko-dalmatinske, 1/2003.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

2

(porast – pad broja stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge relevantne aspekte uređenja i izgradnje naselja,

• utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i

prirodnih sustava te prostora i sustava od interesa za obranu, • donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih

problema te za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija.

Prostornim se planom općine usklađuju i osiguravaju interesi koji proizlaze iz ustroja lokalne samouprave i uprave, među kojima su najznačajniji:

• ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak • usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i

Države • uvjeti za uređenje i zaštitu prostora • sustav središnjih naselja • mreža objekata društvenih djelatnosti • određivanje uvjeta i osiguravanje prostora za prometnu i drugu infrastrukturu i

dr. Prostorni plan polazi od temeljnih postavki:

• racionalnog korištenja prostora • poštivanje prirodnih i antropogenih karakteristika prostora • zaštite prostora i okoliša • podizanje kvalitete življenja na prostoru županije • interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja problema

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada Sinja u odnosu na prostor i

sustave županije i Države Grad Sinj zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju, koncentraciji stanovništva, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima. Splitsko dalmatinska županija, a u sklopu nje i Grad Sinj pripada prostornoj cjelini županija jadranske Hrvatske. Prostor grada Sinja predstavlja kontaktno područje metropolitanskog prostora Splita, te u globalu pripada njegovoj regionalnoj gravitaciji. Položen je na važnoj transverzalnoj okosnici razvoja koja spaja unutrašnjost s morem (Split- Sinj- unutrašnjost Republike Hrvatske), što uvjetuje otvorenost i povezanost područja. Osobiti položaj grada s velikim gravitacijskim područjem daje mu i stvarni značaj centra koji razvija dnevne i povremene funkcije za šire područje. Ispostave županijskih tijela uprave i samouprave potvrđuju značaj Sinja kao centra određenog gravitacijskog područja.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

3

Grad Sinj predstavlja regionalno (srednje razvojno) središte u kojem su koncentrirane upravno-administrativne, prosvjetno-kulturne i gospodarske funkcije. Glavni gospodarski potencijali ovog područja, koncentrirani su uz gornji tok rijeke Cetine. Poljoprivredna proizvodnja je orijentirana na prostoru Sinjskog, Hrvatačkog i Dicmanskog polja. Obronci Dinare i Kamešnice pružaju osnovu za razvitak lovstva kao gospodarske grane u funkciji turizma, a obale Cetine za sportski ribolov. Poseban doprinos turističkoj privlačnosti ovoga kraja biti će tereni za golf, za koji su pripremne faze pri kraju realizacije. Prostor grada Sinja zahvaljujući svom geografskom položaju na plodnom i strateški značajnom području srednjeg toka rijeke Cetine ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima. Posebnim vrijednostima hrvatskog prostora, na način kako je utvrđeno Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske smatraju se zaštićena područja prirode, spomenici graditeljske baštine i zaštićene povijesne cjeline i značajni prirodni resursi. Prostor grada Sinja svojim prirodnim raznolikostima, bogatom krajobraznom osnovom, vodnim resursima te istaknutim vrijednostima graditeljske baštine, može se svrstati u vrijedan prostor RH. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Grad Sinj je dio Dalmatinske zagore. Smješten je na kopnenom dijelu Splitsko-dalmatinske županije u neposrednoj blizini Splita kao prvog grada po veličini unutar Županije. Smješten je između Svilaje i Dinare sa sjevera i Kamešnice na sjeveroistoku uz rub sinjskog polja, koje se prostire uz srednji tok rijeke Cetine. Nalazi se na 330m nadmorske visine i udaljen je dvadesetak kilometara zračne linije od mora, koje uz planine na sjeveru najviše utječe na klimu područja. Slika 1. Područje grada Sinja

Područje grada Sinja ima površinu od 194,27 km P

2P, što

čini 4,3% kopnene površine Splitsko dalmatinske županije. Čini ga četrnaest naselja; Bajagić, Brnaze, Čitluk, Glavice, Gljev, Jasensko, Karakašica, Lučane, Obrovac, Radošić, Sinj, Suhač, Turjaci i Zelovo. Na području grada Sinja prema popisu iz 2001. godine živi 25373 stanovnika, što čini 5,47% stanovnika Županije. Gustoća naseljenosti je 130,61 st/km².


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

4

Tablica 1. Površina naselja, stanovništvo i gustoća naseljenosti

Površina Stanovnici 2001. NASELJA km² % Broj %

Gustoća naseljenosti st/km²

Bajagić 24,79 0,55 696 2,74 28,10 Brnaze 21,70 0,48 3223 12,70 148,53 Čitluk 3,82 0,08 552 2,18 144,50 Glavice 16,46 0,36 3876 15,28 235,50 Gljev 27,11 0,60 363 1,43 13,39 Jasensko 2,42 0,05 365 1,44 150,83 Karakašica 2,88 0,06 705 2,78 244,80 Lučane 18,35 0,41 687 2,71 37,44 Obrovac 23,58 0,52 913 3,60 38,72 Radošić 12,62 0,28 602 2,37 47,70 Sinj 7,44 0,16 11468 45,20 1541,40 Suhač 3,08 0,07 573 2,26 186,04 Turjaci 18,75 0,41 1169 4,61 62,35 Zelovo 11,27 0,25 181 0,71 16,06 UKUPNO 194,27 100 25373 100 130,61 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

Klimatska i hidrološka obilježja Glavno obilježje klime nekog područja predstavljaju temperatura i oborine. Tablica 2. Prosječne mjesečne temperature Mjesto I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Sinj 3,9 4,5 7,3 11,5 16,9 19,6 22,4 22,0 18,0 12,9 8,0 5,8 12,7 Izvor: Metereološka postaja Sinj Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 22,4°C, dok je najhladniji mjesec u godini na tom području siječanj sa srednjom temperaturom zraka od 3,9°C. Srednja godišnja amplituda (kolebanje) zraka iznosi 18,5°C, a temperatura zraka je 12,7°C. Srednja godišnja amplituda (kolebanje) zraka iznosi 18,5°C, a temperatura zraka u vegetacijskom razdoblju (IV-IX) mjesec iznosi 18,3°C. Razdoblje u kojem je vrijednost srednje temperature zraka veće od 10°C nastupa 5. travnja i traje do 3. studenog (ukupno 213 dana). Temperaturna suma za ovo razdoblje iznosi 3723°C, dok suma temperatura za razdoblje srpanj-rujan iznosi 1895°C.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

5

Tablica 3. Srednje maksimalne (tx i srednje minimalne (tn) temperature zraka, te srednja kolebanja (tx - tn ) ekstremnih vrijednosti Sinj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

. Tx 7,9 9,2 12,5 16,8 21,8 25,6 28,7 29,3 24,8 19,4 13,5 9,8 18,3 tn -0,2 -0,3 1,9 5,7 9,3 12,1 15,4 13,4 10,8 7,0 3,9 1,7 6,6 tx-tn 8,1 9,5 10,6 11,1 12,5 13,5 14,3 15,9 14,0 12,4 9,6 8,1 11,7 Najviša srednja vrijednost maksimalne temperature izmjerena je u kolovozu (29,3°C), a najniža u siječnju (-0,2°C), odnosno u veljači (-0,3°C). Tablica 4. Apsolutne maksimalne (Tx) i apsolutne minimalne (Tn) temperature

zraka, te apsolutna mjesečna i godišnja kolebanja (Tx-Tn) Sinj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

. Tx 16,2 21,6 23,6 26,4 32,4 36,1 38,4 37,8 35,1 28,7 21,1 16,4 38,4 tn -16,4 -24,2 -8,6 -3,7 -2,6 3,6 7,3 6,2 2,3 -3,6 -9,2 -10,5 -24,2 tx-tn 32,6 45,8 32,0 30,1 35,0 32,5 31,1 31,6 32,8 32,3 30,3 26,9 62,6 Najviša maksimalna temperatura zraka izmjerena je u mjesecu srpnju (38,4°C), dok je najniža vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka od -24,2°C zabilježena u veljači. Apsolutno godišnje kolebanje ekstremnih apsolutnih temperatura zraka iznosi 62,6°C. Ledenih dana, kada je vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka manja od -10°C na tom području ima godišnje 1,1 a najčešći su u siječnju i veljači. Studenih dana, kada je apsolutna maksimalna temperatura zraka manja od 0,0°C ima također malo. Studenih dana ima također 1,1 godišnje i to u prva tri mjeseca. Srednji broj hladnih dana kada je vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka manja od 0,0°C na tom području godišnje iznosi 64 dana. Najviše takvih dana ima u veljači i to 19,7 i u siječnju 15,9. Hladnih (mraznih) dana ima sve do mjeseca svibnja (učestalost 0,2), te u posljednja tri mjeseca u godini. U listopadu takvih dana ima 2,2 a u prosincu 12,1 dan. Iz toga je vidljivo da bezmrazno razdoblje traje četiri mjeseca. Najraniji datum pojave prvog jesenskog mraza u Sinju je 1. listopada, dok je posljednji proljetni mraz zabilježen 5. svibnja. Bezmrazno razdoblje traje godišnje 148 dana. Tablica 5. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (H) i najveće dnevne količine (Hx) u mm


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

6

Sinj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

. H 105 90 64 81 97 94 56 48 108 127 154 179 1203 Hx 62 34 37 58 54 50 101 127 104 62 63 98 127 Vidljivo je da najveće količine oborina padnu u posljednja četiri mjeseca u godini, a najviše u prosincu. Maksimalna dnevna količina oborina izmjerena je u kolovozu (127 mm), a najmanja dnevna količina u veljači (34 mm). U vegetacijskom razdoblju (IV-IX) padne 484 mm oborina što iznosi 40% u odnosu na godišnje količine oborina. Najveće dnevne količine oborina u mjesecima vegetacijskog razdoblja kreću se od 50-127 mm. Jesen i zima su najobilniji oborinama, dok je ljeto s najmanje oborina. Tablica 6. Raspored oborina po godišnjim dobima Mjesto Proljeće

mm % Ljeto mm %

Jesen mm %

Zima mm %

Sinj 242 20 198 17 389 32 374 31 Ukupan broj oborinskih dana u Sinju iznosi 123. Prosječni broj dana s tučom iznosi godišnje 3,7 dana. Najveća učestalost tuče na području Sinja je u siječnju (0,5), te veljači, svibnju i lipnju (0,4). U Sinju je pojava tuče zabilježena u svih dvanaest mjeseci u godini. Srednji broj dana sa snijegom na tlu iznosi godišnje 7,8, a najveća frekvencija je u prva tri mjeseca tj. u veljači (5 dana). Vrijednost hidrotehničkog koeficijenta (HTK) za područje Sinja iznosi 1,7 što pokazuje da su uvjeti navlaživanja u vegetacijskom periodu povoljni. Razdoblje rujan-listopad je prevlažno. Relativna vlažnost zraka je najniža u lipnju, srpnju i kolovozu i kreće se u granicama 59-65%, dok je najviša u posljednja tri mjeseca u godini i kreće se od 74-77%. Prosječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka iznosi 68%. Na području Sinja prevladavaju vjetrovi sjevernog (N) i sjeveroistočnog (NE) smjera (157%o, odnosno 129%o). Na vjetrove južnog (S) i jugoistočnog (SE) smjera otpada 102%o, odnosno 101%o. Na ostale smjerove vjetrova otpada 31-70%o. Na tišinu otpada gotovo trećina godišnje razdiobe, tako da je tišina (C) zastupljena sa 301%o. Najveći broj sati sijanja sunca je u mjesecima srpnju i kolovozu, a najmanji u prosincu. U srpnju sunce sija prosječno 327 sati ili 10,5 sati dnevno, dok je broj sati sijanja sunca u prosincu samo 72, što znači da dnevno sija samo 2,3 sata. Godišnji broj sati sijanja sunca iznosi 2268, a dnevni je prosjek 6,2 sata. Broj sati sijanja sunca u vegetacijskom razdoblju iznosi 1544.

Vodeni tokovi Grad Sinj ima vode u izobilju. Ukupna protoka rijeke Cetine u višegodišnjem razdoblju (16 god.) iznosi 107 m3/sek vode.

Zemljište


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

7

Područje grada Sinja obuhvaća ukupnu površinu od 19.529 ha. To su najvrjednije površine za poljoprivrednu proizvodnju koju čine oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade. Kraški pašnjaci i šume na izdignutim, brdskim i planinskim predjelima predstavljaju dobru osnovu za slobodnu ispašu stoke. Livade predstavljaju značajne površine za stočnu hranu kao i ispašu stoke.

Geološke i morfološke karakteristike sliva Cetine Geološka građa slivnog područja je od velike važnosti za stvaranje reljefa, erozione procese, pedološke prilike, a posebno za hidrološke odnosno hidrogeološke prilike. Zbog toga je prikaz geoloških karakteristika sliva dat s aspekta otjecanja, posebno podzemnih voda čije je proučavanje u kršu nerazdvojivo od istraživanja evolucije morfoloških oblika. U okviru "Hidrogeologije Cetine" TP

5PT i "Hidrologije sliva Cetine" TP

6PT prikazani su geološki i

morfološki odnosi u slivu na temelju dosadašnjih geoloških istraživanja koja su uglavnom vezana za veće objekte a obuhvaćaju istraživanja interesantna s inžinjersko-geološkog aspekta. Na temelju tih interpretacija i ostalih provedenih geoloških i hidrogeoloških istraživanja dat je prikaz geoloških karakteristika ukupnog sliva Cetine. U geološkom sastavu područja dominiraju vapnenačke i dolomitne geološke formacije. Uz vodotoke i na većim ravničarskim poljima javljaju se neogene tvorevine. Planinski masivi i brda se protežu isključivo u smjeru jugoistok-sjeveroistok, pa je logično da se i kraška polja protežu u istom smjeru. Kraška polja leže uglavnom na vapnencima a nastala su u doba glaciala. Jezera koja su se tada formirala na tim područjima su nestala zbog karstifikacije terena. Današnje terase kraških polja tvore neogene tvorevine koje su prekrivene relativno tankom naslagom pedosfere. Kako je prethodno navedeno, slivno područje pored neposrednog sliva Cetine obuhvaća i područja kraških polja: Livanjskog, Duvanjskog, Glamočkog i Kupreškog. Na užim područjima od Vrlike do Sinja javljaju se trijaste verfenske i dolomitne tvorevine koje su posebno interesantne s hidrogeološkog aspekta. Naime ove tvorevine predstavljaju nepropusnu barijeru podzemnim tokovima vode prema jugozapadu. U navedenim krednim i trijaskim formacijama pretežno sudjeluje vapnenačko kamenje: vapnenac, dolomiti, opučnjaci, konglomerati i sadre. Silikatno, odnosno nevapneno kamenje je neznatno zastupljeno kroz prisutnost pješčenjaka, lapora, raznih pijesaka i gipsa. U kraškim poljima doline Cetine u njihovoj osnovi i na rubovima se nalaze mlađe geološke tvorevine pliocena, ukoliko erozija nije odnijela rastresitije jezerske pliocene

TP

5PT Projekt, Zagreb, 1963. god

TP

6PTA. Magdalenić, Zagreb, 1971. god.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

8

sedimente. Nakon erozije pliocenih materijala, uslijed periodičnih poplava nataložile su se aluvijalne tvorevine, a mjestimično i diluvijalni pješčani materijali. Općenito, preko 90% promatranog direktnog sliva Cetine je izgrađeno od vapnenog materijala tako da slivno područje spada u izrazito kršno područje, s dubokim kršom koji je dijelom pošumljen a dijelom otkriven.

Hidrogeološke karakteristike slivnog područja Cetine Obzirom da je cijelo promatrano područje izgrađeno najvećim dijelom od vapnenog materijala i predstavlja izrazito krško područje sa razvijenim karakterističnim fenomenima krša: brojni izvori, škrape, ponikve, kraška polja i ponori, na njemu vladaju i karakteristične hidrogeološke prilike. U kretanju podzemnih tokova važnu ulogu ima zastupljenost i litološki sastav stijena obzirom na njihovu vodopropusnost. Najzastupljeniji u čitavom slivu su vapnenci koji se osim po starosti razlikuju po sastavu i strukturi, a svrstavaju se u sekundarno propusne stijene. Razlog tome je veliki broj pukotina, vrtača, jama i spilja. Ovi fenomeni su uglavnom posljedica tektonskih procesa i mehaničkog rada podzemnih voda. Obzirom da vode koje padnu na vapnenačka tla poniru i dalje teku pukotinama, na područjima gdje su zastupljeni gotovo da i nema površinskih tokova, a ako ih i ima, tada su kratkotrajnog toka. Međutim, iako su vapnenci propusna sredina postoje velike razlike u propusnosti kako u horizontalnom tako i u vertikalnom smislu. Kod dolomita se ponekad javljaju tereni s normalno razvijenom hidrografskom mrežom, što znači da su nepropusni, dok se ponekad javljaju tereni koji imaju oblike kraške sredine. U slivu Cetine je granica dolomita prema vapnencima ponekad oštra, a ponekad je prijelaz postupan. Tako dolomiti zastupljeni na Svilaji dijele sliv Cetine od sliva Krke i Čikole, a dolomiti na području Glamoča dijele Jadranski sliv od Crnomorskog. Dolomiti zastupljeni u antiklinali Dinare gdje se ističu vrhovi Šator, Staretina i Golija predstavljaju područje s normalno razvijenom hidrografskom mrežom. Dolomiti na krajnjem jugoistočnom dijelu Kupreškog polja čine razvodnicu prema slivu Cetine. Dolomiti zastupljeni unutar sliva Cetine između kraških polja nemaju značajnu ulogu u smislu barijere. Oni uglavnom usporavaju ili usmjeravaju kretanje podzemnih voda unutar sliva. Uz sjeverozapadni rub Livanjskog polja jurski vapnenci i dolomiti su ispresijecani rasjedima koji omogućuju kretanje vode iz Livanjskog polja prema Cetini. Međutim, kompleks jurskih vapnenaca i dolomita na istočnom dijelu Sinjskog polja (od Graba prema Aržanu), predstavlja barijeru podzemnim vodama i usmjerava ih prema izvorima Graba te Velike i Male Rude, tako da na dionici južno od te zone uz Cetinu nema stalnih kraških vrela. Neogenske nepropusne naslage značajno svojim prostornim položajem utječu na hidrogeološke odnose. Ove naslage ispunjavaju kraška polja do velikih dubina,


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

9

omogućavaju pojavu izvora, površinsko otjecanje, te pojavu ponora na kontaktnom području s karbonatnim stijenama (karakteristično za Duvanjsko polje). Iako neogenske naslage predstavljaju nepropusne stijene, na terenima gdje prevladavaju laporoviti vapnenci ili vapneni lapori, javljaju se ponori ili estavele. Ovakva situacija je više lokalnog značaja, jer neogen uglavnom ima ulogu barijere. U dolini Cetine nepropusne neogenske naslage uvjetuju pojavu vrela na rubu Vrličkog polja (Veliki Rumin, Mali Rumin, Kosinac i Malin) i Sinjskog polja (Velika i Mala Ruda, Grab, Ovrlja).

Prikaz osnovnih karakteristika zemljišta u slivu Cetine Ukupnu površinu sliva rijeke Cetine teško je točno odrediti, tako da prema dosadašnjim istraživanjima razlikujemo tzv. uže i šire područje sliva. Veličina užeg ili direktnog sliva do brane Prančević je 1200km2, a indirektnog sliva zapadno-bosanskog 2.440 km2, pa je ukupna površina slivnog područja do brane Prančevići 3.640 km2. Uže slivno područje karakteriziraju kraška polja i to cetinsko 718 ha, Vrličko 410 ha, Ribarničko, Koljansko, Vrličko 1.518 ha i Sinjsko 5.770 ha. Osnovne karakteristike zemljišta u kraškim poljima užeg slivnog područja na teritoriju općina Vrlika i Vrlika prema pedološkim istraživanjima su slijedeće: Cetinsko polje sa tri grupe tala: - skeletna do skeletoidna crnica - aluvijalna tla - litogena karbonatna tla Osim ovih polja koja ubrajamo u tzv. mokra kraška polja, spominjemo i tzv. suha kraška polja u užem slivnom području rijeke Cetine. Brdsko-planinsko područje sliva rijeke Cetine čini najveći dio slivnog područja. Ove površine su na višim kotama i čine ih planinski i prelazni pašnjaci, šikare, šume i goleti. U osnovi ovdje se razlikuju tri grupe tala: - crvenice i rendzine - crvenice i smeđa podzolasta tla - crnice Crvenice i rendzine prostiru se u neposrednom slivu rijeke Cetine tj. u primorskoj klimi. Crvenice i smeđa podzolasta tla karakteristična su za područje jugozapadne Bosne gdje je planinska i kontinentalna klima. Crnice se javljaju u gornjim dijelovima planinskih masiva.

Prikaz klimatoloških i meteoroloških uvjeta u slivu Cetine Pored geografskih (veličina i oblik sliva, reljef, hidrografija), geoloških (sastav terena s aspekta propusnosti i mogućnosti akumuliranja voda u podzemlju), bioloških (vegetacija) i tehničkih činilaca (utjecaj izgradnje objekata u slivu na promjene vodnog režima), na formiranje veličine otjecanja bitno utječu i klimatski faktori.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

10

općenito oni obuhvaćaju: količinu i režim oborina, temperaturu i vlažnost zraka, vjetar, evaporaciju, evapotranspiraciju i vjetar. Specifičan geografski položaj slivnog područja i visinske razlike unutar sliva uzrok su javljanju promjenjivih zračnih strujanja uvjetovanih strujanjem zračnih masa sa mora, odnosno iz centralnog dijela zemlje (sa kopna), a posljedica svega su česte izmjene vlažnih i suhih, odnosno toplih i hladnih zračnih masa. To upućuje na složenost klimatskih karakteristika, kako u prostornom, tako i u vremenskom pogledu. Na stvaranje i karakteristike klime bitno utječu nadmorska visina i udaljenost od mora. U slivu Cetine klima s maritimnim obilježjima (topla i sušna ljeta, blage i vlažne zime) je ograničena na uski obalni pojas. Na promatranom slivnom području do brane Prančevići utjecaj maritimne klime je ograničen planinskim masivima dinarskog pravca pružanja (sjeverozapad - jugoistok), tako da su polja u samoj dolini Cetine: Sinjsko, Vrličko, Koljansko, Ribarničko i Cetinsko polje, izložena pretežno kontinentalnoj klimi. U kraškim poljima utjecaj kontinentalne klime je veći i značajniji idući prema sjevernom dijelu slivnog područja. Općenito se za gotovo cijelo promatrano područje sliva Cetine može reći da se, pored velikih razlika visinskih odnosa u slivu i utjecaja planinske klime, utjecaj maritimne klime osjeća sve do Kupresa. Posljedica ovog utjecaja su veličine ukupnih oborina te raspored oborina u toku godine na višim nadmorskim visinama sa odlikama maritimne klime (veći dio godišnje oborine padne u zimskom periodu). Prosječna godišnja oborina na meteorološkim stanicama u 13-godišnjem periodu kreće se od 1130mm do 1968mm a ovisi o visinskom položaju stanice.

Biljni pokrov Što se tiče biljnog pokrova područje bivše općine Sinj pripada dvjema vegetacijskim zonama: submediteranskom području listopadne vegetacije i gorskoj zoni (područje bukve). Submediteransko područje listopadne vegetacije zauzima čitavo područje općine, osim najviših dijelova planine Svilaje i Dinare koji pripadaju gorskom području. Neracionalno iskorištavanje šuma u dosadašnjem razdoblju uvjetovalo je nastajanje degradacijskih oblika vegetacije koji danas dominira.

Mineralne sirovine Značajan prirodni izvor ovog područja predstavljaju mineralne sirovine (gips, boksit, glina, građevinski kamen i šljunak). Potencijali mineralnih sirovina područja nisu istraženi tako da je potrebno pažljivo dovođenje u funkciju. Boksiti se javljaju u više stratigrafskih nivoa i različite su kvalitete. Uglavnom se radi o manjim ležištima i zasada nema veće perspektive za intenzivnu eksploataciju. U neogenskim i permotrijaskim naslagama ima kvalitetnih glina za opekarsku industriju, ali su poznata ležišta uglavnom već iscrpljena.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

11

Mineralna sirovinska osnovica ovog područja je relativno skromna ali je u planiranju i uređenju prostora potrebno voditi računa o potencijalnim ležištima za eksploataciju. Potrebno je naglasiti da svaka aktivnost oko eksploatacije mineralnih sirovina može znatno devastirati prirodne predjele o čemu je potrebno voditi računa prilikom “otvaranja” novih nalazišta u slučajevima gdje su troškovi eksploatacije blizu granice ekonomičnosti. Dosadašnja rudarsko-geološka istraživanja pokazala su da istražene sirovine nemaju posebne ekonomske vrijednosti. Time se ne isključuju daljnja istraživanja koja bi mogla pružiti uvid u geološke strukture ležišta, kvalitetu i rezerve mineralnih sirovina. Samo je na taj način moguće pojedine mineralne sirovine privoditi u fazu eksploatacije.

Kulturna i prirodna baština Prostor grada Sinja zahvaljujući svom geografskom položaju na plodnom i strateški značajnom području srednjeg toka rijeke Cetine ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima Zbog svoje fizičke strukture graditeljsko nasljeđe tog područja osjetljivo je i sklono propadanju pod trajnim utjecajima i pritiscima aktivnog života. Pregled povijesno-prostornog razvoja područja grada Sinja i Cetinske krajine Administrativno-upravno područje grada Sinja obuhvaća središnji dio nekadašnje Cetinske krajine. Geomorfologija srednjeg toka rijeke Cetine je izrazito pitoma. To je predio s prostranim i bogatim poljem u sredini. Uz to, područje srednjeg toka rijeke Cetine, sa Sinjskim poljem i nepresušnim tokom Cetine kroz cijelu godinu, najplodniji je i gospodarstveno najznačajniji dio dalmatinskog područja u cjelini pa mu je to kroz sva povijesna razdoblja (a posebno u prapovijesti) osiguravalo nesumnjivi gospodarski primat. Ovi prirodni uvjeti dakako, odrazili su se i na ukupnu naseljenost srednjeg toka Cetine, pa se već danas, obzirom na ulogu gospodarskih grana u pojedinim razdobljima prošlosti, može pretpostaviti i gustoća i značaj naselja u pojedinim zonama. Neolitički zemljoradnici naseljavaju uglavnom područje uokolo plodnog Sinjskog polja (posvjedočeno nalazima sa Šibenice i Bilokapića gradine, iz pećine Tamnica u Ruminu, te iz Trilja i Biska), a primarna uloga lovnog gospodarstva i stočarstva u ranijim, a i ponekim kasnijim prapovijesnim razdobljima na ukupnom ovom području preferira naseljenost gornjeg toka Cetine. Stoga jedino do sada poznato stanište paleolitičkih lovaca bilježimo u Gospodskoj pećini iznad izvora Cetine, a na ovom području su i najznačajnija staništa bakrenodobnih i ranobrončanodobnih stočara. Ovi posljednji su uz gornji tok Cetine razvili impresivnu prapovijesnu kulturnu skupinu, tzv. cetinsku kulturu, značajnu i za široko područje istočne jadranske obale i dublje unutrašnjosti. Danas uočljiva terenska arheološka dominanta iz okvira ove kulturne skupine prostrana su prapovijesna groblja pod manjim ili većim kamenim gomilama rasuta po kraškim zaravnima i tok Cetine.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

12

Oblikovanjem prvih poznatih nam etničkih (ilirskih plemenskih zajednica na Balkanskom poluotoku od srednjeg brončanog doba prema izmaku prapovijesti, dotadašnje stočarstvo, kao osnovnu privrednu granu, zamjenjuje zemljoradnja, pa time i gornjocetinsko područje gubi na značaju. Brojnija i značajnija naselja oblikuju se u to vrijeme uz srednji tok Cetine, čemu dakako pogoduje vrlo plodno Sinjsko polje i vode rijeke Cetine. Najbrojniji oblik naselja tog razdoblja su tzv. gradine (utvrđena naselja na vrhu brda) kakvih je do sada na području uz gornji i srednji tok Cetine poznato gotovo stotinu. Značajna takva naselja su na sinjskom Gradu – ilirski Osinium, na Gardunu – ilirsko Tilurium, na brdu Sušanj u Lučanima – ilirska Setovia, Bilokapića gradina u Udovičićima, Šibenica u Glavicama i još neke. Ipak ona najznačajnija su na samoj Cetini u Sinjskom polju (Gacko, Lugiš, Okruglo, Vratnice, utok Rude u Cetinu) nisu gradinskog nego sojeničkog karaktera (naselja na vodi), a kako su to ujedno jedina takva naselja u Dalmaciji, njihova zaštita se nameće kao neodložna nužnost. U “ilirsko doba” ovaj je kraj pripadao području Delmata, a u okviru ove plemenske zajednice, sudeći po danas sačuvanim arheološkim podacima, nesumnjivo je predstavljao njihov najznačajniji dio. Početak povijesnog razdoblja na ovom području obilježava stopedeset godina dugačak delmatsko-rimski sukob, za Rimljane toliko upečatljiv da su najveći dio novoosvojenog balkanskog prostora u čast Dalmatima nazvali – provincijom Dalmacijom. Uspostavom svoje vlasti, Rimljani u ove krajeve donose i svoje civilizacijske tekovine, a u svrhu optimalnog korištenja prvenstveno prirodnih resursa nove provincije provode i njenu romanizaciju. Iz epigrafičkih spomenika poznata nam je njihova aktivnost na izgradnji sistema cesta (ovim područjem prolazila je cesta Salona – Narona, Salona – Sirmium, Salona – Servitium), putnih cestovnih stanica (Dicmo i putna stanica na izvoru Ribarića), mostova (most na Cetini u Trilju – ant. Pons Tiluri, most na Hanu), vodovoda (s izvora Peruče za Čitluk – ant. Aequum, s Pavića Nebesa za sinjski Grad – ant. Osinium, iz Košuta za Gardun – ant. Tilurium). Intenzivirajući poljoprivredu Rimljani svojim građanima stimuliraju i organizaciju zemljoposjeda u pravilu uz veće obradive površine. Na tim zemljoposjedima grade se često i monumentalna stambena i gospodarska zdanja villae rusticae), a njihovi ostaci danas su uočljivi u Baleku, Sinju, Glavicama, Gali, Turjacima i Trilju. Znatne aktivnosti Rimljani provode i na obnavljanju starih dalmatinskih naselja (npr. naselje u Kijevu – vjerojatno s rangom municipija, zatim u Koljanima, Stražinama, Podosoju, Ševačama, Potravlju, Satriću, Lučanima, Sinju, Gali, u Bisku, na Čačvini i drugdje), a isto tako i na podizanju novih. Nesumnjivo najznačajnije antičko središte u Cetinskoj krajini je upravo jedno takvo novopodignuto naselje na položaju današnjeg Čitluka. Imalo je status kolonije i jedino je antičko naselje takvog ranga u unutrašnjosti provincije Dalmacije. Na rang kolonije podignuto je u 1. stoljeću za cara Klaudija, pa mu je službeni naziv bio – Colonia Claudia Aequum. Odlikuje ga klasičan antički urbanizam (urbs quadrata) s pravilnim ortogonalnim rasterom ulica, brojne javne i kultne građevine, te izuzetno kvalitetna umjetnička, prvenstveno skulptorska ostvarenja. Nižeg ranga, ali po obimu i povijesnoj vrijednosti ne manje značajno antičko naselje bilo je i na Gardunu iznad Trilja (ant. Tilurium). Sagrađeno je na mjestu dalmatske


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

13

utvrde kao vojni logor neposredno po osvojenju provincije, najprije kao središte VII. legije (Legia VII Claudia pia fidelis), a kasnije i kao sjedište manjih vojnih jedinica. Na izmaku antike Tilurium je (uz Osinium, današnji sinjski Grad, te manja utvrđenja u Rudi, Udovičićima, Otoku, Gljevu i Lučanima) bio i najznačajnije kasnoantičko naselje na ovom prostoru. Na ovim utvrdama branjeni su zadnji ostaci nekada prostrane provincije Dalmacije koje se neposredno pred avaro-slavenske prodore sterala od Cetine (ant. Hippus) do srednjodalmatinske obale. Iz tog vremena značajne arheološke ostatke predstavljaju i pojedinačni nalazi kasnoantičkih grobova (u Kijevu, Vrlici, Potravlju, Ćurlinama, Lučanima, Sinju, Gardunu, Trilju, Bisku, Dicmu i još ponegdje), te posebno položaji koji sadržavaju ostatke ranokršćanskih crkava (u Kijevu, Gornjim Koljanima, Vučipolju, Otišiću, Potravlju, Otoku, Sinju, Brnazama, Gali, Grabu, Trilju, a vjerojatno i u Bisku). Slavensko i avarsko naseljavanje u prvim decenijama 7. stoljeća Cetinsku krajinu zatiče društveni i gospodarski potpuno razgrađenu. Svaki oblik dotada organiziranog gospodarstva gotovo je potpuno zamro (jača naturalna privreda), a izrazita je i dekadenca urbanog života. U prvom valu doseljenja u Cetinsku krajinu, Slaveni napučuju samo predjele istočno od rijeke Cetine i sjeverno od Sinjskog polja. Takvo njihovo naseljavanje utvrđeno je i rasprostranjenošću najranijih srednjovjekovnih nalaza (Kijevo, Totića njive nedaleko izvora Cetine, Zduš kod Vrlike, Gornji Koljani, Potravlje, Čitluk, Jasensko, Bajagić, Jabuka). U ostalom dijelu Cetinske krajine bližem dalmatinskoj obali još uvijek ima preživjelog antičkog stanovništva osvjedočenog arheološkim nalazima iz Gale, Otoka, Trilja, Lučana, Biska, Garduna, Dicma i Sinja, a na takav zaključak upućuju i samo na ovom području preživjeli predslavenski toponimi Dicmo—od Decimium, Sinj – od Osinium i Trilj – od Tilurium. Rijeka Hippus kao granična slavensko-romanska odrednica dolaskom Slavena dobiva naziv Cetina. Padom Salone u prvoj polovici 7. stoljeća prestaje život i u svim dotadašnjim urbanim središtima Cetinske krajine. Prva stoljeća u novoj postojbini Slaveni provode u nastojanjima oko organizacije političke i društvene vlasti, a to uspijevaju tek krajem 8. ili početkom 9. stoljeća uz pomoć novodoseljenih Hrvata. Ove nove etničke srednjovjekovne popune u Cetinskoj krajini očituju se i novom vrstom arheološkog materijala, mahom oružja i upotrebnih predmeta franačke provenijencije. Takvi su nalazi do sada pronađeni u Cetini (Vrhrici), Vrlici, Gornjim Koljanima i Bajagiću. Tijekom 9. stoljeća cijela Cetinska krajina uključena je u prvu hrvatsku državnu zajednicu u Dalmaciji teritorijalno organiziranu na jedanaest upravnih jedinica – županija. Prema bizantinskim izvorima 10. stoljeća, gornji i srednji tok Cetine tvorio je jednu takvu teritorijalnu jedinicu, a prema rijeci uz koju se sterala nazvana je Cetinskom županijom. Na čelu županija bili su župani, a nekolicina cetinskih župana spominje se i u povijesnim izvorima 11. i 12. stoljeća (Dragomir 1069., Vučina 1070., Pribina 1076. – 1080., Višen 1088. i Mirat 1150.). Prvi poznati nam cetinski župan Gastika, sagradio je crkvu sv. Spasa u Vrhrici kod izvora Cetine. Tijekom 11. i 12. stoljeća u županijskom sistemu se događaju nove teritorijalne promjene. Najprije se iz Cetinske županije izdvaja njezin sjeverni dio i oblikuje nova Vrlička županija, područje Čačvine se veže uz Posušje i Imotsku županiju, a Cetinska županija se širi prema zapadu na račun nekadašnje župe Smine.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

14

Po dosada poznatim i otkrivenim tragovima i arheološkim spomenicima, koje je moguće datirati u vrijeme od 9. do 12. stoljeća, područje Cetinske krajine ponovno doživljava svoj politički i gospodarski procvat. Nekoliko je značajnih i već istraženih položaja koji o ovome živo svjedoče (Sv. Spas u Vrhrici s najstarijim zvonikom u hrvatskoj arhitekturi, zatim Crkvina u Gornjim Koljanima te crkva i groblje sv. Mihovila u Brnazama), a cijeli je niz drugih položaja koji takva istraživanja tek očekuju (položaji s ranosrednjovjekovnim crkvama u Vrlici, Podosoju, Potravlju, na dva položaja u Hrvacama, zatim u Sinju, Grabu, Udovičićima, Trilju i Dicmu). Propašću hrvatske države početkom 12. stoljeća slabi županijsko teritorijalno ustrojstvo, a novi ugarsko-hrvatski kraljevi političkim intrigama mađu hrvatskim velikašima pospješuju osiromašenje i raspad hrvatskog plemstva. Nagrađuju samo ugarskoj kruni politički i vojno odane plemiće, a najvažnija nagrada je proširenje njihovih zemljoposjeda. Stoga i Cetinsku krajinu, kao kraljevo dobro, nalazimo u vlasništvu sad jedne sad druge hrvatske plemenitaške obitelji (1210. pripada knezu Domaldu, 1345. knezovima Nelipčićima, 1436. Frankopanima, 1446. banovima Talovcima, 1456. grofovima Celjskim). Usprkos svim ovim vlasničkim promjenama, tijekom 13., 14. i 15. stoljeća u Cetinskoj je krajini nastavljen raniji gospodarski napredak, posebno za stogodišnjeg gospodstva Nelipčića, a brojni arheološki položaji s često velikim kasnosrednjovjekovnim grobljima pretpostavljaju i njezinu izuzetnu napućenost. Takvi grobovi do sada evidentirani su na tridesetak položaja, a ako ovima dodamo i oko tridesetak do sada evidentiranih groblja sa stećcima, kasnosrednjovjekovna napućenost Cetinske krajine je zaista impresivna. Manji broj ovih groblja do sada je istraženo, dok znatan njihov broj arheološka istraživanja tek očekuje. Kulturnom nasljeđu kasnog srednjeg vijeka na ovom prostoru pripada i nekoliko položaja na kojima se nalaze više ili manje sačuvani ostaci građevinskih objekata – manjih utvrđenja (Glavaš – Dinarić nedaleko izvora Cetine, Prozor u Vrlici, Travnik u Potravlju, Čačvina i Nutjak nedaleko Trilja, te još neuobiciranu utvrdu Peć), feudalnih gradova (Grad u Sinju) i manjih crkvica (Nugo u Cetini, na seoskom groblju u Laktacu, crkvica u Dabru, Namastir u Potravlju, Krinj u Hrvacama, Pudari u Veliću). Dvjema, po povijesnim izvorima najznačajnijim kasnosrednjovjekovnim crkvama u Cetinskoj krajini (crkva sv. Luke blizu rijeke Cetine, crkva sv. Marije “poda Vsinem”), još uvijek ne znamo točna položaja. Ova posljednja, vjerojatno u Kuli u Sinju, bila je u sklopu franjevačkog samostana u kojemu je bilo i sijelo cetinske kustodije utemeljene sredinom 15. stoljeća. Nekoliko pokušaja turskog osvajanja Cetinske krajine krajem 15. (prvi pokušaj 1483.g.) i početkom 16. stoljeća (osvojena je 1513. ili 1516.g.) uvjetuje iseljavanje većeg dijela Cetinjana, uglavnom na sjeverno dalmatinsko i slavonsko područje. Sve gospodarske i političke tekovine kasnog srednjeg vijeka prestaju zbog diskontuiteta vlasti da bi ponovno pomalo oživjele tijekom druge polovine 16. stoljeća po završetku turskog naseljavanja i islamizacije Cetine. Upravno i vojno središte regije (Nahija, Sinj i Cetina pripada kliškom sandžakatu), jer je grad Sinj sa statusom kasabe, a takav je status imalo i veće naselje u Hrvacama. Za turske uprave Sinj je značajno trgovačko i zanatsko središte (prerada i obrada kože) s dvije džamije i oko dvijestotine kuća (prema podacima iz 1680.g.). Sinj i Cetinsku krajinu izbavila je vojna Mletačke Republike od turskog gospodstva 1686.g., a više opetovanih turskih pokušaja da ga povrate (1687., 1698., 1715.) izjalovili su se. U spomen na glasovitu pobjedu Sinjana nad Turcima 1715.g. u Sinju


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

15

je ustanovljena Sinjska alka. Mirom u Požarevcu 1718.g. cijela je Cetinska krajina pripadala Veneciji, pa otada bez osobitog gospodarskog i svakog drugog prosperiteta Sinj i Cetinska krajina dijele sudbinu ostalog dijela mletačke Dalmacije. Kako svjedoči Sinjanin Ivan Lovrić 1776.g. “narod je stradao od neznanja i neimanja”. Smjenu turske mletačke vlasti u Cetinskoj krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća u Cetinskoj krajini obilježavaju i nove velike migracije stanovništva. Turskoj upravi pobožno cetinsko stanovništvo bježi njenom propašću, a Venecija u napuštene krajeve gornjeg i srednjeg toka Cetine dovodi novo, uglavnom katoličko stanovništvo iz tada još uvijek turskih oblasti Rame, Brotnja i zapadne Hercegovine. Mletačku upravu u Cetinskoj krajini početkom 18. st. karakterizira i početak urbanizacije današnjeg Sinja. Podno Grada započinje izgradnja novog franjevačkog samostana i crkve Gospe Sinjske a uz njezinu zapadnu stranu oblikuje se budući gradski trg. Zapadno od njega gradi se gradska tvrđavica Kamičak i uz nju Kvartir za smještaj mletačke vojske. Ti prvi građevinski zahvati izvan zidina Grada odredili su o osnovni urbanizam budućeg Sinja. Ubrzo se u njihovoj neposrednoj blizini grade i prve stambene kuće, kojih je potkraj mletačke vladavine u Sinju bilo oko stotinu. Međutim, od ovih prvih građevinskih objekata u Sinju danas je malo ostalo, budući da su kasnije stasanjem i bogaćenjem građanskog sloja radikalno pregrađivane. U kasnijim preinakama znatno je promijenjen i prvotni oblik samostana i crkve Gospe Sinjske, a isto tako i tvrđavica Kamičak (radikalno obnovljena 1890. godine). Jedine tragove mletačke vlasti u Sinju danas predstavljaju ostaci barokne Lovrićeve palače u istoimenom oboru u samom središtu Sinja i još uvijek dobro sačuvan mada narušen tzv. Veliki most preko Goručice na južnom ulazu u grad (građen 1784. godine). Uspostavom francuske vlasti situacija se ponešto ali ne i bitno, mijenja. Značajne komunalne i agrarne reforme koje donose Francuzi ne uspijevaju zbog kratkoće vremena u kojem su provođene, a isto tko i zbog konzervativnosti tadašnjih stanovnika Cetine. Taj konzervatizam pri kraju francuske vladavine prelazi u otvoreni sukob zbog čega Francuzi miniraju stare zidine na Gradu. Za Sinj i Cetinsku krajinu značajnije promjene nastaju tek u drugoj polovini 19. i početku 20. stoljeća za vrijeme druge austrijske uprave. U to se vrijeme Sinj kao općinsko središte (sinjska je općina ustanovljena 1811.g. za francuske uprave) ubrzano razvija. Broj se stanovnika naglo povećava, a jača građanski obrtnički, trgovački i posjednički stalež. Ukupni napredak se odražava i na izgled samog mjesta, a i cijele Krajine. Grade se prve velike gradske kuće, javne i upravne zgrade, uređuje se kanalizacija i gradski parkovi, moderniziraju se prometnice, na Cetini se grade kameni mostovi (na Hanu 1849., u Trilju 1851., a na Panju 1891.). U drugoj polovini 19. stoljeća u Sinju je sjedište kotarskog poglavarstva (1868.), domobranski garnizon (1872.), otkupna stanica duhana (1891.), pošta (1892.), klaonica (1897.), uskotračna željeznica prema Splitu (1903.), a gradski vodovod s Kosnica izgrađen je 1914.g. Sinj je elektrificiran 1923.g. iz lokalne termoelektrane. Ustanovljavaju se i dvije značajne prosvjetne i kulturne institucije. Otvorena je klasična gimnazija kao prva viša škola u Monarhiji u kojoj je nastavni jezik bio hrvatski, a 1860. osnovan je “Museum starina” pri gimnaziji kao četvrta takva institucija u Hrvatskoj. Dva svjetska rata i mnoštvo neriješenih društvenih i političkih pitanja u 20. stoljeću uglavnom su zaustavili gospodarski rast Sinja započet polovinom 19. stoljeća, pa se može očekivati da se propušteno u budućnosti nadoknadi, oslanjajući se uglavnom


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

16

na gospodarske i kulturne odrednice iz prošlosti, uz maksimalno poštivanje danas vrijednih prirodnih resursa regije. Prema registru nepokretnih spomenika kulture u Konzervatorskom zavodu Uprave za zaštitu spomenika kulture u Splitu, registrirani su brojni spomenici kulture;

BAJAGIĆ: - pećina Kravarica, prapovijest - gomile uz Cetinu, prapovijest, reg.br. 1152 - srednjovjekovno groblje uz pećinu Kravaricu - srednjovjekovno groblje jugoistočno od Priorice

- srednjovjekovni grobovi u blizini crkve Sv. Nikole, reg.br. 1078. i 1052. - župska crkva Sv. Nikole s grobljem, 1935/37. g. - Čačijin Dolac, nekoliko kuća s monumentalnim stubama LUČANE: - Gradina Đipalova, prapovijest - Gradina Šušanj, prapovijest - Rimski grobovi kod Đapića - Srednjovjekovna crkva i grobovi, Sv.Kata - Bare, srednjovjekovni grobovi - Crkva Sv. Katarine, 18.st. - Kapelica Sv. Ante, 19. st. ČITLUK: - Gomile na Masovčića brigu, prapovijest - Aequum, reg.br. 492,495. - Srednjevjekovna crkva - Mlinica Runjina , 20 st. JASENSKO: - Srednjovjekovno groblje kod Šušnjarića SUHAČ: - Prapovijesno naselje, Pavića nebesa GLAVICE: - Gradina Šibenica s današnjim grobljem - Rimsko naselje i grobovi, Luščić - Srednjovjekovno groblje, Šatrinica - Srednjovjekovno grobllje, Poljakove kuće

- Kuće građene od kamena muljike - Poljaci, ambijentalna vrijednost - Kuća Vučić, 1921. g. tradicijska arhitektura - Komšiluk Modrić, ambijentalna vrijednost SINJ: - Urbana cjelina, reg.br. 740. - Tvrđava Kamičak, poč. 18 st., reg. br. 305.

- Tvrđava Grad s ostacima prapovijesti, antike, srednjeg vijeka do 19 st. crkva uznešenja Marijina 1887. g., reg.br. 306.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

17

- Franjevački samostan i crkva, 18. i 19. st., reg.br. 409. - Litrin obor, 18. st. - Kuća Varda, 19. st. reg. br. 747. - Kuća Tripalo, 19.st., reg.br. 838 - Most Gorućica, 18. st., reg.br. 1057.

RADOŠIĆ: - Gomila kod Križanaca, prapovijest BRNAZE: - Gradina Okruglo, prapovijest - Gomile, prapovijest - Prapovijesno naselje

- Crkva Sv. Mihovila (ruševina), 9. st. s prapovijesnim i rimskim ostacima TURJACI: - Gradina Bekanova, prapovijest - Gradina Radašuša, prapovijest - Rimsko naselje i srednjovjekovna crkva i grobovi na Crkvini. OBROVAC: - Gomile kod Efendića, prapovijest - Srednjovjekovno groblje između Runjića i Balajića - Mlinica Nova Mostina (Tripalova), 19.st., reg. br. 510. - Mlinica Stara Mostina, 19. st., reg.br. 460.

- Kuće u nizu, stambene katnice , tradicijska gradnja, komšiluk Runje

Stanovništvo Tablica 7. Kretanje broja stanovnika grada Sinja

BROJ STANOVNIKA NASELJE 1948. 1971. 1981. 1991. 2001.

Bajagić 936 906 849 844 696 Brnaze 1922 2899 3592 3097 3223 Čitluk 500 611 615 514 552 Glavice 2741 3381 3771 4055 3876 Gljev 694 669 635 562 363 Jasensko 294 360 323 422 365 Karakašica 465 603 580 686 705 Lučane 708 769 765 720 687 Obrovac 1015 978 980 991 913 Radošić 543 632 609 605 602 Sinj 2585 4707 8672 11378 11468 Suhač 484 584 658 586 573 Turjaci 1143 1319 1400 1259 1169 Zelovo 608 324 307 266 181 UKUPNO 14638 18742 23756 25985 25373


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

18

Slika 2. Kretanje broja stanovnika grada Sinja

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

1948. 1971. 1981. 1991. 2001.

godina popisa

broj

sta

novn

ika

Područje grada Sinja u 1991. godini dostiže najveći broj stanovnika u promatranom periodu, dok je 2001. godine zabilježen blagi pad od 2,75% u odnosu na 1991. godinu. Stalnom rastu broja stanovnika grada Sinja uvelike je doprinijelo stalno pozitivno kretanje broja stanovnika i relativno visoke prosječne godišnje stope rasta stanovništva u samom gradu Sinju kroz cijeli promatrani period (prosječno 50%). Samo naselje Sinj ima najveći broj stanovnika, te bilježi porast broja stanovnika za 0,8% i u odnosu na 1991. godinu. Uz naselje Sinj veliki utjecaj imaju i prigradska područja, naselja Brnaze, Glavice i Karakašica, koji u ukupnom stanovništvu grada Sinja čine 76%. U odnosu na početno promatranu godinu popisa 1948. prostor cijelog grada Sinja se povećao za 73%, a samog naselja Sinj za čak 4,5 puta. Jedna od najznačajnijih pokazatelja strukture stanovništva je dobna struktura stanovništva Tablica 8. Dobna struktura grada Sinja UKUPNO 0-19 20-59 više od 60 grad Sinj 25373 7291 13690 4303 postotak 100 28,74 53,96 16,96


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

19

Slika 3. Dobna struktura grada Sinja

Koeficijent starosti pokazuje udio (%) osoba starijih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, kada taj udio prelazi 12% smatra se da je područje počelo stariti. U gradu Sinju taj udio iznosi 16,96%. Indeks starosti pokazuje broj starih 60 i više godina prema broju mladih stanovnika manje od 20 godina; P (60+) Xs = ————— x 100 P (0-20) Kritična vrijednost indexa starenja je 40, za grad Sinj indeks starenja je 59, dakle može se ustvrditi da promatrano područje pokazuje tendenciju demografskog starenja. Ekonomska struktura stanovništva Tablica 9. Stanovništvo prema izvorima sredstava za život PRIMANJA

uk.

br.

stan

ovni

ka pr

ihod

i od

ra

da

prih

odi

od

rada

i

osta

li

sam

o m

irovi

na

miro

vina

i

osta

li pr

ihod

i

soci

jaln

a na

knad

a

prih

od

od

imov

ine

Povr

emen

a po

tpor

a dr

ugih

osta

li pr

ihod

i

bez

prih

oda

nepo

znat

o

Broj 25373 7232 349 5457 55 468 20 36 142 11378 236 Postotak 100 28,50 1,38 21,51 0,22 1,84 0,08 0,14 0,56 44,84 0,93 Tablica 10. Stanovništvo prema aktivnosti ukupno

stanovništvo aktivno stanovništvo

obavlja zanimanje

osobe s osobnim prihodom

uzdržavano stanovništvo

Broj 25373 10489 7535 5976 8908 Postotak 100 41,34 29,70 23,55 35,11 Radni kontingent predstavlja samo demografski okvir radnih resursa društva. Budući da među njima postoje osobe koje nisu sposobne ili se ni pod kojim uvjetima neće uključiti na tržište rada, potencijalni radni resursi gospodarstva su nešto manja

0-19

20-59

više od 60


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

20

skupina, a samo osobe koje su se aktivno uključile na tržište rada predstavljaju stvarnu ponudu rada. Radni kontingent zahvaćen je procesom starenja, no njegovo daljnje povećanje u razdoblju do 2015. godine osigurava očuvanje njegova udjela u ukupnom stanovništvu i zadovoljavajući okvir radnih resursa gospodarstva. Stope aktivnosti u neposrednoj su vezi s uvjetima na tržištu rada, odnosno gospodarstvenim kretanjima. U godinama naglog pada gospodarskih trendova i zaposlenosti od 1991. godine stope aktivnosti se smanjuju, a njihovo postepeno povećanje može se očekivati tek nakon preokreta gospodarskih trendova, te će vjerojatno tek krajem projiciranog razdoblja premašiti ranije dostignute razine. Danas je na području grada Sinja ukupno je evidentirano 3.413 nezaposlenih, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje to je 8,1% manje nezaposlenih te po takvim podacima grad Sinj zauzima vodeće mjesto na ljestvici Splitsko-dalmatinske u kojoj je ukupna nezaposlenost u protekloj godini porasla za 2,3%. Tablica 11. Stanovništvo staro 15 i više godina po završenoj školskoj spremi Ukupno bez škole nezavršena i

završena osnovna škola

srednja škola

visoka i viša

Broj 19999 931 6477 10718 1873 Postotak 100 4,66 32,39 53,59 9,36 Najveći udio u obrazovnoj strukturi zauzima kategorija srednje škole, a kategorije stanovništva koje su završile više i visoko školsko obrazovanje zauzimaju udio od 9,36%. Stanovanje Tablica 12. Stanovi na području grada Sinja

stanovi za stalno stanovanje stanovi koji se koriste povremeno

Ukupno

ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni

napušteni stanovi za odmor

u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi

Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost

Broj 7.783 7.567 6.841 632 94 193 10 13 m² 614.061 600.874 551.591 44.383 4.900 12.057 430 700

Na području općine Sinj danas ima 7783 stanova, od kojih je nastanjeno 6841 stana. Uspoređujući podatke sa 1991. godinom bilježimo povećanje stambenog fonda od 13%. Odnos stanova i stanovnika je danas u omjeru 3 stanovnika na jedan stan. Iz dosadašnjih prikaza daju se izvesti neka osnovna polazišta: • znatno učešće stanovništva užeg gradskog područja u ukupnom stanovništvu

karakterizira preveliku koncentraciju stanovništva na relativno uskom području te ukazuje na potrebu usmjeravanja, naseljavanja i izgradnje na prigradsko područje


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

21

i ostala van gradska područja u svrhu omogućavanja policentričnog razvitka i osnaženja lokalnih žarišta razvoja.

• najznačajniji prekid uobičajenog tipa razvoja stanovništva i djelatnosti zbio se nakon 1991. godine zbog ratnih zbivanja. Obzirom na karakter prekida valjat će uložiti mnogo veće napore od uobičajenih da se situacija povrati u normalne tokove.

• na daljnji razvoj utjecat će prije svega tip prestrukturacije ekonomije i razvoj gospodarskih kretanja u širim prostorima te afirmacija turizma kao važne gospodarske grane.

• obzirom na navedeno moguće je izdvojiti neke osnovne preporuke koje bi valjalo respektirati zbog utvrđenog stanja i sagledivih prognoza:

- Grad (gradsku jezgru) i gradski život potrebno je kontinuirano obnavljati i otklanjati različite devastacije što će biti stimulativno za povratak mlađeg stanovništva i turista,

- posebnu pažnju treba posvetiti obnovi povijesne jezgre koja predstavlja i najatraktivniji dio područja

- prigradsko područje (Brnaze, Glavice), treba doživjeti urbanu afirmaciju te prerasti u atraktivno rezidencijalno područje

Projekcija ukupnog broja stanovnika za područje grada Sinja uvažava slijedeće pretpostavke: • skoro obnavljanje i unapređenje gospodarske aktivnosti (provedba poticajnih

mjera razvoja) • prosječna godišnja relativna promjena broja stanovnika između dva popisa ili

geometrijska stopa promjene poslužila je kao temelj za procjenu broja stanovnika područja grada Sinja

Tablica 13. Projekcija broja stanovnika

Ljudski resurs je temelj svakog koncepta gospodarske obnove koja je funkcija njegove vitalnosti, obrazovanosti i poduzetništva.

NASELJE 2001.

Broj stanovnika 2015.

Bajagić 696 990 Brnaze 3223 4290 Čitluk 552 718 Glavice 3876 5041 Gljev 363 472 Jasensko 365 475 Karakašica 705 917 Lučane 687 894 Obrovac 913 1187 Radošić 602 783 Sinj 11468 14915 Suhač 573 745 Turjaci 1169 1520 Zelovo 181 235 UKUPNO 25373 33000


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

22

U osmišljavanju poslijeratne gospodarske aktivnosti u gradu u situaciji u kojoj je i povratak na demografski status quo ante u skoroj budućnosti realno nedostižan ne može se izbjeći planiranje populacione politike i politike radne snage - takve koja je usmjerena na stvaranje uvjeta za obnovu gospodarstva karaktera značajno diverzificiranijeg od predratnog, koje bi otvorilo mogućnosti za diverzifikaciju dohotka tj. formiranje mješovitih (radničko-poljoprivrednih) domaćinstava. Da bi se to omogućilo od presudne je važnosti prometna, dnevna, povezanost perifernih naselja grada sa središnjim naseljem Sinjem kao i veza sa makroregionalnim središtem Splitom. Poput drugih ratom zahvaćenih područja grad Sinj je na povijesnom raskrižju sa kojega odlučnom populacionom politikom i poticanjem heterogenosti socijalne strukture stanovništva može krenuti u revitalizaciju i demografsku konsolidaciju svih naselja. To je problematika koja bi se nametnula i bez ratnih razaranja koja su samo zaoštrila problem ili u daljnje demografsko propadanje generirano iseljavanjem pod ekonomskom prinudom i devitalizacijom stanovništva s tendencijom rasta udjela starijeg i manje obrazovanog stanovništva od kojega se ne mogu očekivati poduzetničke inicijative i inovacije. Ova bi tendencija u skoroj budućnosti, ako se prijeratna kretanja ne zaustave, mogla dovesti do potpune depopulacije nekoliko sela u općini. U sadašnjim uvjetima nije realno da bi grad Sinj planirao populacionu politiku na principu poticanja naseljavanja do nekog optimalnog broja stanovnika tj. “broja socijalno poželjnih osoba TP

7PT s obzirom na neku definiranu funkciju cilja koja bi se

izrazila u postizanju izvjesnog općinskog dohotka per capita ili sl. Realniji pristup bilo bi djelovanje na popravljanju (obrazovne, kvalifikacijske) kvalitete stanovništva čiji se povratak realno može očekivati. Pomoći će i poticanje obiteljskog poduzetništva, izgradnja malih i srednjih industrijskih pogona i prometne i socijalne infrastrukture: mreže trgovina, samoposluga, postojanje ambulante i ljekarne, popravljanje opskrbe energijom, telefonskih veza i RTV signala. Budući da su promjene koje su u poticanju demografske konsolidacije potrebne strukturnog karaktera, one ne mogu biti brze, ali su za svaku razvojnu strategiju primarne.

Gospodarstvo Dosadašnji gospodarski razvoj karakterizira kontinuirano odvijanje procesa deagrarizacije i industrijalizacije. Industrija je i pored nedovoljne razvijenosti ostala i dalje jedina vodeća privredna grana u strukturi ukupnog gospodarstva. Monokulturna usmjerenost u razvoju, naročito u uvjetima krize očituje sve slabosti tog tipa razvoja, jer se problemi u vodećoj djelatnosti brzo prenose na privredu u cjelini. Značajnu ulogu u strukturi društvenog proizvoda imaju također i energetika, saobraćaj, trgovina i građevinarstvo.

TP

7PT E. F. Penrose: “Population Theories and Their Application...” (Food Research Institute, Stanford, California,

1934., str. 90).


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

23

Učešće industrije u društvenom proizvodu u 1991. godini bilo je preko 60%. Dominirala je industrija tekstila (Dalmatinka), kemijska industrija i industrija građevinskog materijala. Grad Sinj svojim geografskim položajem, veličinom, konfiguracijom terena i ostalim prirodnim datostima posjeduje gospodarske i društvene mogućnosti za uključivanje u gospodarske tokove šireg okruženja. Međutim današnji nivo i struktura gospodarstva ukazuje na veoma skromnu i nerazvijenu osnovu, što je pored ostalih faktora u velikoj mjeri posljedica i ratnih zbivanja. Ukupno gledajući, posljedica ovakvog stanja je pored ratnih prilika, dugotrajnije osiromašenje radnog potencijala stanovništva i njegove reprodukcijske snage, spor razvoj pogona čiste industrije i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju, obrta i uslužnog zanatstva, te zaostajanje poljoprivrede kao jedne od temeljnih djelatnosti ovog područja. Demografske promjene na području grada Sinja i općenito u Dalmaciji, znatno su se brže odvijale nego u ostalim područjima Hrvatske, što se naročito odražava u padu poljoprivrednog stanovništva, te dolazi do ubrzanog procesa deagrarizacije. Ti procesi ostavljaju znatne posljedice na gospodarstvu. Sve je više gospodarstava na kojima je sve manje poljoprivrednika, a poljoprivredne radove najčešće obavljaju zaposleni u poduzećima, umirovljenici i ostali članovi prema potrebi i moći. Dakle, na gospodarstvu je uobličen obiteljski oblik rada. U koncipiranju gospodarskog razvitka ovog područja treba poći, iz razloga stanja i mogućnosti vlastitih faktora razvoja i faktora geografske determinacije, od regionalne koncepcije razvoja. U zaobalnom prostoru usporedne prednosti izražene su kroz razvoj poljoprivrede i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta koji ne zagađuju okoliš (posebno tlo, vode i izvorišta). Posebno važni faktori gospodarskog razvoja su stanovništvo, prostori osigurani za smještaj gospodarskih aktivnosti (radna zona Kukuzovac), vodeni resursi, energija, sirovine i poljoprivredni resursi te prometna povezanost (obzirom na veoma povoljan geoprometni položaj tj. značenje prometnog i energetskog koridora koji prolaze ovim područjem). Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili: - oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim

regionalnim okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti resursa

- razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki vrijednog gospodarskog područja

- dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta - podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva Osnovne postavke razvitka gospodarstva su: - poljodjelstvo (posebno stočarstvo), prehrambeni i prerađivački kapaciteti, bit

će osnovne gospodarske grane - posebni vidovi turizma, športa i rekreacije (izletnički, planinski i sl.)


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

24

- proizvodne i uslužne djelatnosti komplementarne razvoju poljoprivredne proizvodnje (prehrambena industrija, prerađivački i skladišni kapaciteti), korištenje mineralnih sirovina, te djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, usluge, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.)

Svaki program treba biti interesno utemeljena i uravnotežena gospodarsko-programska valorizacija cjelovitog resursa ovog područja. U cilju stimuliranja razvitka gospodarskih djelatnosti, ovaj dokument prostornog uređenja ima zadatak da u skladu s koncepcijskim opredjeljenjima osigura prostorne okvire i utvrdi mjere kojima se osiguravaju pretpostavke za mogući gospodarski razvoj te ostvaruje zaštita i očuvanje prostora kao temeljnog resursa razvoja djelatnosti. Poljoprivreda Sadašnje stanje poljoprivrede tijesno je vezano uz stanje obiteljskih gospodarstava koja su korisnici gotovo cjelokupnog obradivog zemljišta (98%). Obiteljska gospodarstva su nespecijaliziranih djelatnosti, sa usitnjenim posjedima. Problem je i jako loše razvijena infrastruktura na selima, posebno mogućnost pristupa posjedima, zadružne organizacije gotovo da i ne postoje, kao ni udruge proizvođača kroz koje bi ovi mogli iskazati svoje potrebe. Poseban problem u poljoprivredi je nepostojanje organiziranog otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda (veletržnica). Koncept razvoja poljoprivredne proizvodnje Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području grada Sinja treba očekivati kod većine gospodarstava, a pogotovo tržišno orijentiranih. U daljnjem tijeku, ali ne i u bližoj budućnosti, ne bi se mogle očekivati bitnije promjene u strukturi vlasništva zemljišta, jer je vezanost za zemljište velika. Isto tako ne bi bilo dobro da se zemljište ne koristi. Korištenje prostora predstavlja jedan i suviše delikatan akt da bi mogao biti prepušten samovolji pojedinaca bez obzira na vlasništvo zemljišta. Ono nužno treba da bude kontrolirano i usmjeravano od države. U daljnjem razvoju poljoprivrede na području grad Sinja potrebno je uvažiti postojeću strukturu proizvodnje, jer je ona rezultat specifičnih prirodnih, ekonomskih, gospodarskih i drugih uvjeta, uključujući i običaje, navike i tradicije. Suštinu razvoja čini primjena tehničkih i tehnoloških spoznaja, uvažavajući pri tome tržišne zakonitosti. Koncept razvoja poljoprivrede grada Sinja treba sagledati u nekoliko proizvodnih grana i linija. - Stočarska proizvodnja; nužno je odmah obnoviti manji broj stoke na većini gospodarstava više radi proizvodnje za osobne potrebe i dijelom viškove za lokalne potrebe stanovništva. Razvijati tip farma - govedarskih, ovčarskih, kozarskih i peradarskih, s primjenom suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

25

- Ratarska proizvodnja; žitarice bi uz krmno bilje bile osnovne kulture na oranicama, čiju proizvodnju treba podrediti razvoju stočarstva, kao i prostrane livade, pašnjake i šume. - Povrtlarska proizvodnja; sezonska proizvodnja povrća imala bi naturalno i lokalno obilježje potrošnje. na užim lokacijama uz vodotoke moguća je proizvodnja različitih vrsta povrća za šire tržište. - Vinogradarska i voćarska proizvodnja; Na uzvišenim rubovima polja i zaravnjenim platoima mogući je razvoj vinogradarstva i kontinentalnog voća, a po veličini proizvodnje je naturalnog i lokalnog značenja. - Pčelarska proizvodnja; ima tradiciju i uvjete za razvoj zbog obilja kvalitetnog medonosnog bilja. Pčelinje zajednice se mogu držati na području čitave općine. Pored razvoja poljoprivrede, čitavi ruralni prostor gdje obiteljska gospodarstva žive, treba planirati razvoj sveobuhvatno. Iako taj prostor nikada neće biti isti kao urbani, ali treba imati isti cilj - veći stupanj općeg blagostanja, kulturnog nivoa, i dr. Nužno je razvijati prateće djelatnosti poljoprivredi, industrijskog i servisnog sadržaja. Buduća proizvodna orijentacija u poljoprivredi Razvoj poljoprivredne proizvodnje polaziti će od sljedećih pretpostavki: - povrat stanovništva, naročito aktivnog kontingenta, kojem treba omogućiti stalno

zaposlenje. Dio stanovništva može se baviti samo poljoprivrednom proizvodnjom. Osnovni radni resursi u poljoprivredi nadalje bi bili zaposleni, umirovljenici i ostali članovi domaćinstva.

- obnova gospodarskih objekata, mehanizacije i motorizacije na gospodarstvu. Obnovu bi trebalo prilagoditi interesima gospodarstva, a osnovna podjela je dali će biti naturalni ili robni proizvođač, te veličina korištenog zemljišta i radne snage. Obnovu gospodarskih objekata treba sagledati s aspekta da zadovoljavaju smještajne i zoohigijenske uvjete stoke i uvjete zaštite čovjekove okoline. Suvremeni razvoj poljoprivrede treba zasnivati na visokom stupnju mehaniziranosti.

- razvijati uslužne i preradbene kapacitete usklađene potrebama gospodarstva i sirovinskoj osnovi.

- udruživanje istovjetnih poljoprivrednih gospodarstava (udruga ili zadruga) radi rješavanja zajedničkih interesa.

- državna politika prema agraru trebala bi biti dijelom selektivna i usmjeravati razvoj nerazvijenog i porušenog područja s povoljnim uvjetima kreditiranja.

- stručna poljoprivredna služba treba biti u funkciji proizvođača, ažurna, suvremena i dostupna, a veterinarsku službu što prije organizirati.

- primijeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji ukazuje da se zemljište treba koristiti. - razvijati zakup zemljišta.

- stručno izraditi realne programe razvoja i društveno ih pratiti. - urediti (hidromeliorirati) zemljište i regulirati izvorske i bujične ili oborinske tokove. Proizvodna orijentacija će se i dalje zasnivati na tradicionalnom i farmerskom stočarstvu, jer se na taj način mogu najbolje koristiti prirodni potencijali (oranice, livade, pašnjaci, šume). Stočarska proizvodnja bila bi naturalna i visoko tržišna. Stočarska proizvodnja je glavna proizvodna grana poljoprivrede.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

26

Razvitak ostalih djelatnosti (šumarstvo, industrija, iskorištavanje mineralnih sirovina, turizam, trgovina i ugostiteljstvo) Šumarstvo Pored zaštite šumskih površina, korištenje drvne mase odvijat će se u tri smjera: - korištenje drva iz melioriranih niskih površina čišćenjem u vlastitoj režiji

kombinirano s radom zainteresiranih korisnika - organiziranja vlastite režije za sječu u borovim kulturama (proredi i oplodna sječa) - organiziranje eksploatacije bukove šume na Svilaji Čišćenje melioriranih niskih šuma ima u naravi karakter “proreda”. Ovim zahvatom potrebno je zadržati kvalitetnija stabla i vrjednije vrste a uklanjati lošija i suvišna, u cilju povećanja prirasta sastojine. Na području šumskog gospodarstva (teritorij bivše općine Sinj) postoji oko 340 ha borovih kultura starijih od 20 godina u kojima je potrebno formirati prorede iz kojih se može dobiti traženo celulozno drvo. Pristup ovim borovim kulturama je uglavnom povoljan jer se one nalaze u blizini saobraćajnica, pa je moguć kamionski pristup. Na planini Svilaji smješten je najveći kompleks šume pogodan za eksploataciju. Novijih istraživanja o eksploataciji ove šume nema, ali prema uređajnom elaboratu iz 1980. godine TP

8PT formirana je gospodarska jedinica Svilaja i razdijeljena na 12 odjela i

18 odsjeka. Ova šuma ima 761 ha površine od čega je oko 532 ha visoka šuma, 134 ha srednja i 95 ha niska šuma. Ustanovljeno je da na toj površini visoka šuma ima 123.637 m3 drvne mase, srednja 15.443 m3 drvne mase i niska 1.700 m3 drvne mase. Šuma je gotovo isključivo bukova. Eksploataciju ove šume u budućnosti treba uskladiti s mogućnošću i potrebom njene zaštite (rezervat šumske vegetacije) te potrebom poštivanja zakonskih propisa o sječi šume. Glavni problem eksploatacije izražen je u nedostatku izvoznih putova i teškom terenu za njihovu izgradnju. Potencijali šumsko gospodarske osnove se u budućnosti trebaju koristiti u cilju obogaćivanja gospodarske strukture područja. Industrija, servisi, zanatske usluge, iskorištavanje mineralnih sirovina, specifični oblici turizma i rekreacije predstavljaju djelatnosti su koje je u budućem razvitku gospodarstva ovog područja potrebno poticati i razvijati (usklađeno sa zahtjevom zaštite i očuvanja čovjekova okoliša). U dosadašnjem periodu ovaj segment gospodarstva je na ovom području bio potpuno nerazvijen, ali orijentaciju područja isključivo ka razvitku poljoprivrede i industrijskih djelatnosti (pretežito zagađivača) potrebno je dopuniti i obogatiti komplementarnim djelatnostima vezanim uz preradbene kapacitete (prerađivačka industrija, mljekare, pršutane, proizvodnja sireva i sl.). Nalazišta arhitektonskog kamena, kvarca i gline predstavljaju dobru osnovu za uspostavu industrije građevinskog materijala. Razvoj ove industrije treba sagledavati

TP

8PT Sastavljeno prema šumarskom stručnjaku Nikoli Eiću


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

27

na široj razini i kroz ostvarivanje suradnje s već razvijenom građevinskom operativom obližnjeg regionalnog središta. Na kapacitetima poljoprivredne proizvodnje razvijat će se prerađivačko-prehrambena industrija. Imajući u vidu osjetljivost razvoja na samo jednom proizvodnom lancu predlaže se razvoj diverzificiranih industrijskih kapaciteta. Osnovu za ove kapacitete činili bi: - nalazišta kvalitetnih sirovina za građevinarstvo - industrija regionalnih centara - budući razvoj turizma S obzirom na razinu prethodne izgrađenosti uspostava industrije građevinskog materijala trebala bi imati prioritet. Kao novi gospodarski centar (proizvodno-servisno-skladišni) predviđa se područje Kukuzovca. To područje predstavljalo bi generator gospodarskog razvitka koncentracijom proizvodnih i skladišno servisnih pogona za potrebe šire regije. U budućoj prestrukturaciji i razvoju gospodarstva potrebno je postupno aktivirati potencijale za razvoj turizma koji će unutar sebe definirati prateću industriju. Zacrtani program razvoja na zdravim i prirodno podarenim osnovama uz sve državne mjere zahtijevat će provođenje održivog razvitka. U cilju utvrđivanja smjernica razvitka turizma ovog područja nužno je sagledati cjelokupan turistički potencijal ovog kraja. Razvojem turizma izravno bi se doprinijelo razvoju ugostiteljstva, prometa i trgovine, a indirektno preko ugostiteljskih usluga i razvoju poljoprivredno-prehrambene industrije. Potencijali za turističku valorizaciju su: - prirodne ljepote, bogata i bujna vegetacija te specifična poluplaninska klima

(zdravstveno-rekreacijski i izletnički turizam; Pavića nebesa) - športski turizam (konjički športovi, golf uz obale Cetine i sl.) - kulturno povijesna baština - seoski i eko turizam u lokalnim eko pansionima U dosadašnjem razvoju područja u predratnom periodu očita je povezanost između koncentracije stanovništva i razvitka uslužnih sadržaja. Osim toga, obnova uslužne mreže, prije svega trgovačke kao i raznih zanatskih radnji, smatra se jednom od pretpostavki obnove življenja na ovom području. Uglavnom se radi o interesu privatnog kapitala da uz relativno mala ulaganja osigura snabdijevanje stanovništva osnovnim prehrambenim artiklima i drugom robom za svakodnevnu uporabu. Razvoj trgovačke djelatnosti temelji se na namjeri da općinsko središte bude i trgovačko središte cijelog kraja u kojem će biti moguća nabavka onih vrsta poljoprivrednih i industrijskih proizvoda koji su nužni za funkcioniranje suvremenih poljoprivrednih gospodarstava.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

28

Značajniji povratak stanovništva, njegovo zapošljavanje razvojem vlastitih gospodarstava, odnosno u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, veće dnevne migracije kao i očekivani razvoj turizma (seoskog, zdravstvenog, izletničkog) povoljno će utjecati na razvoj ugostiteljske infrastrukture, posebno na atraktivnim izletničkim mjestima, odnosno u većim naseljima te u porodičnim domaćinstvima uz prometnicu Split-Zagreb.

Društvene djelatnosti Da bi se na ispravan način sagledala nerazvijenost mreže objekata i usluga društvenog standarda potrebno je vrednovati prostorno funkcionalne odnose novih općina u sastavu bivše općine Sinj te u Županiji. U razvoju područja bivše općine Sinj razlikuju se dva osnovna razdoblja. U razdoblju koje je trajalo do kraja II svjetskog rata ovo se područje razvijalo na temelju poljoprivrede. Poljoprivreda kao osnovica razvoja uvjetovala je i tip naseljavanja oko polja za ratarska naselja i u pobrđima za stočarska naselja, te tip naselja koja su uglavnom nekompaktna i sastavljena od više zaselaka. Poslije II svjetskog rata razvoj se temeljio na industriji, ali su se industrijski pogoni locirali uglavnom na priobalnom području i to pretežito na užem području Splita i njegovim predgrađima, što je imalo za posljedicu jake migracije stanovništva ka obali. Takav tip urbanizacije uvjetovao je funkcionalne i strukturalne konflikte. Stoga je intencija nove administrativno-teritorijalne podjele upravo postizavanje više razine opremljenosti područja središnjim funkcijama. Može se konstatirati da je mreža objekata i usluga društvenog standarda poprilično nerazvijena, što za posljedicu ima da je cijeli prostor grada Sinja funkcionalno ovisan o Splitu, budući da stanovništvo na tom području može zadovoljiti svega ¼ svojih potreba. Na području grada Sinja u sklopu predškolskih ustanova evidentiran je jedan vrtić Bili cvitak - Sinj, a ustanova u svom sastavu ima šest objekata na području grada Sinja i to: Bili cvitak – A.K.Matasa 8 Maslačak – Kralja Tomislava 14 Alkarić – P. Vučkovića Cvrčak – Livanjska Potočnica – Glavice Vrapčić – Brnaze Svake se pedagoške godine upiše između 650 i 680 djece predškolskog uzrasta. Na području grada evidentirane su 3 matične osnovne škole i 9 područnih te 4 srednje škole.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

29

Tablica 14. Osnovne škole na području grada Sinja O.Š. Ivana Lovrića - Sinj Razred Broj razrednih odjela Broj učenikaI 2 62 II 3 64 III 3 70 IV 2 54 V 4 89 VI 4 88 VII 4 91 VIII 4 89 P.O. Glavice Razred Broj razrednih odjela Broj učenikaI 2 35 II 2 44 III 2 37 IV 2 37 P.O. Radošić Razred Broj razrednih odjela Broj učenikakombinirani R.O I i III

1 12

kombinirani R.O: II i IV

1 10

UKUPNO 36 782 O.Š. Marka Marulića - Sinj Razred Broj razrednih odjela Broj učenikaI 3 76 II 3 91 III 2 65 IV 4 99 V 4 111 VI 5 122 VII 6 150 VIII 5 122 P.O. LUČANE Razred Broj razrednih odjela Broj učenikakombinirani R.O I i III

1 12

kombinirani R.O: II i IV

1 13

P.O. KARAKAŠICA Razred Broj razrednih odjela Broj učenikaI 1 11 II 1 14 III 1 16 IV 1 11


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

30

P.O. ČITLUK Razred Broj razrednih odjela Broj učenikaI 1 14 II 1 16 III 1 11 IV 1 17 UKUPNO 42 971 O.Š. Fra Pavla Vučkovića - Sinj Razred Broj razrednih odjela Broj učenikaI 3 73 II 3 70 III 3 69 IV 3 81 V 4 109 VI 4 112 VII 4 106 VIII 4 96 P.O. Brnaze Razred Broj razrednih odjela Broj učenikaI 1 29 II 1 24 III 2 32 IV 2 44 P.O. Turjaci Razred Broj razrednih odjela Broj učenikaI 1 22 II 1 20 III 1 19 IV 1 24 UKUPNO 38 930 Od objekata kulture na području grada Sinja postoje 3 kazališta i jedan muzej, a od vjerskih sadržaja 14 crkvi. Zdravstvenu zaštitu na ovom području organizira Dom zdravlja u Sinju koji pruža vanbolničku zaštitu cijelom području bivše općine Sinj. Dom zdravlja organizira djelatnosti opće medicine, pedijatrije, školske medicine, medicine rada, stomatologije, te higijensko epidemiološke službe. Služba hitne medicinske pomoći također je organizirana u Sinju.

Objekti infrastrukture Promet Izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značenju u slijedeće kategorije: - državne ceste - županijske ceste


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

31

- lokalne ceste - nekategorizirane ceste i ostali nekategorizirani planinski protupožarni i

gospodarski putovi državne ceste:

-D1 GP Macelj (R.Slov)-Zagreb-Karlovac-Gračac-Knin-Brnaze-Split (D8) -D56 Islam Latinski (D8)- Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D56) -D60 Brnaze(D1)-Cista provo-Imotski-GP Vinjani Gornji (R.BiH) -D219 Sinj-Obrovac-livno (GP Bili Brig) Cestovne građevine Županijske ceste

Ž 6082 Siverić (D33) – Vrlika-Ježević-Bajagić- Otok – Grab D220 Ž 6122 D219- Gljev

Ž 6118 Karakašica (D1)-Čitluk-Jasensko Ž 6117 Karakašica (D1) - Lučane-D56 Lokalne ceste L 67014 Hrvace - Zelovo L 67018 Matići - Čitluk L 67033 Radošić - L67041 L 67037 Jasensko - D219 L 67038 Sinj - D. Glavice - D219 L 67039 D219 - Troglav L 67040 Sinj - Troglav L 67041 Sinj - Radošić - Kukuzovac L 67042 Mojanka - Vojnić Današnje stanje cestovne mreže je nezadovoljavajuće, poseban problem predstavlja dionica državne prometnice kroz središnje naselje Sinj čiji nepovoljan položaj i elementi dovode u pitanje sigurnost odvijanja prometa i lokalnog pučanstva. Državna cesta razdvaja uže područje grada na dva dijela te je već postala kritičnom dionicom i to kako za normalno odvijanje prometa na dionici državne ceste, tako i za rješavanje lokalnog i gradskog prometa. Županijska cesta dolaskom iz pravca Muća prolazi kroz praktično središnji dio grada do Vrličke ulice te nastavlja ulicom Tadije Anušića u pravcu Glavica. Državna i županijska cesta obnašaju istovremeno tranzitni i lokalni promet. Ostali izgrađeni cestovni pravci prekategorizirani su u županijske i lokalne cestovne pravce.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

32

Županijske ceste imaju funkciju međusobnog povezivanja naselja unutar regije, a lokalne ceste imaju funkciju povezivanja naselja međusobno i omogućavaju pristup na prometnice višeg reda. Zadnjih nekoliko godina dolazi do naglog povećanja broja vozila i ukupnog volumena prometa (kako tranzitnog tako i lokalnog). Daljnjom stabilizacijom hrvatskog gospodarstva za očekivati je i daljnje povećanje prometa, a to će naročito biti uvjetovano razvojem turizma. Energetika U cilju sustavnog razvoja elektroopskrbe prioritetno je potrebno slijedeće: izmjena koncepcije i načina lociranja glavnih opskrbnih elektroprivrednih objekata u neposrednoj blizini općinskih i gradskih središta ili u centru gradskih i općinskih područja težiti smanjenju postojećih dugih vodova SN (srednjeg napona) i NN (niskog napona) interpoliranjem većeg broja novih TS VN/SN i TS SN/NN - poticati izvedbu modernijih i postupnu supstituciju zastarjelih potrošačkih

instalacija, - obzirom na veliki broj nadzemnih elektroprivrednih, posebno elektrodistribucijskih

objekata -treba težiti njihovom kvalitetnijem smještaju i korištenju raspoloživih prostora te primjerenom dizajniranju i uklapanju u okoliš,

- poticati izgradnju novih i obnovu postojećih objekata kao tzv. ekostanova uz primjenu potrebnih izolacijskih građevinskih materijala u cilju ušteda potrošnje električne energije, posebno za grijanje prostorija.

Novim konceptom budućeg razvitka elektroopskrbe bit će neophodno provesti neke radikalne tehničke promjene i inovacije, a prije svega u sljedećem: - približiti glavne opskrbne energetske čvrste točke centru konzuma i područja, - supstituirati postojeći već klasični sustav distribucijskim napona 35, 10 i 0,22/0,38

kV novim sustavom 110, 20 i 0,23/0,4 kV, - prenamijeniti postojeće elektroprivredne objekte napona 35 i 10 kV za novi veći

napon 110 i 20 kV, - generalna orijentacija mjesnih mreža niskog napona na primjenu izoliranih vodiča

postavljanih na betonskim stupovima. Vodoopskrba Područje koje pokrivaju vodoopskrbni sustavi “Ruda” i "Kosinac" obuhvaćaju grad Sinj sa novoustrojenim općinama sinjskog područja Trilj, Otok, Hrvace i Dicmo, te općine splitske Zagore Klis i Muć i dio Kaštelanske Zagore. Očekuje se izrada nove hidrauličke analize cijelog vodoopskrbnog sustava "Ruda" koji se opskrbljuje sa izvorišta Ruda. U skladu s tim postoji mogućnost definiranja novih trasa pojedinih glavnih transportnih cjevovoda koji bi se položili uz postojeće prometnice.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

33

Odlagalište komunalnog otpada Odlagalište “Mojanke”, na području Kukuzovac, s desne je strane regionalne ceste Split – Sinj. Odlagalište je otvoreno 1964. godine. Odlagalište je ograđeno i čuvano. Otpad se nasipa u sloju od cca 5 m, ravna se i zatrpava pokrivkom. Na odlagalištu se odlaže komunalni i tehnološki otpad. Važno je spomenuti da se odlaže i životinjski otpad u dnevnoj količini od cca 3,0 t. Odlagalište je locirano u IV zoni vodozaštite na krševitom terenu, relativno mirne konfiguracije. Nije poznato da li su vršena geološka istraživanja, pa eventualni utjecaj procjednih voda na podzemne vode nije poznat, ali sigurno je da postoji. Odlagalište je vizualno izdvojeno od regionalne ceste jednim pošumljenim međuprostorom. Naseljena mjesta su udaljena više od 1,0 km. Na predjelu “Mojanke” gdje se nalazi odlagalište otpada, po Prostornom planu predviđena je izgradnja industrijske zone. Zbog toga se ovo odlagalište mora zatvoriti i sanirati. Na posebnom dijelu odlagališta prikuplja se i razvrstava glomazni otpad koji se zatim preša u posebnoj preši privatnog obrtnika. Tako se iz otpada izdvojeni metal vraća natrag industriji kao sekundarna sirovina. Količina otpada koji se odlaže određuje se brojem vozila. To je vrlo nepouzdano. Međutim došlo se do zaključka da se s velikim pouzdanjem može uzeti godišnja količina odloženog komunalnog otpada od 13.140 tona. Tome treba dodati tehnološki otpad, ali se ne zna pouzdano koliko ga ima. Odlagalište je pod upravom komunalnog poduzeća “Vodovod i čistoća” Sinj. Ovo komunalno poduzeće opslužuje uslugom prikupljanja, prijevoza i odlaganja komunalnog otpada grad Sinj i općine Hrvace, Otok, Dicmo i Trilj. To područje ima 55.000 stanovnika, ali je prikupljanjem i odvozom danas obuhvaćeno 45.000 stanovnika. Grad Sinj zajedno s općinama Hrvace, Dicmo, Otok i Trilj koristi odlagalište “Mojanke” koje je locirano uz cestu Sinj-Dicmo. 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su problemska područja u koja, između ostalih, spadaju ratom zahvaćena područja (fizička, funkcionalna i ekološka obnova), područja uz državnu granicu (integracija u cjelokupan prostor Republike Hrvatske), obalna područja (propisi o uređenju i zaštiti obalnih područja mora) te područja otoka (razvoj i prometno povezivanje). Područje grada Sinja, a samim tim i uže gradsko područje po svojim karakteristikama tretiraju odrednice ratom zahvaćenih cjelina te područja uz državnu granicu. Stoga su za promatrano područje bitne slijedeće odrednice koje se deriviraju sa nivoa Strategije kao globalne i usmjeravajuće; - Integracija graničnih područja u cjelokupan prostor Republike Hrvatske - Gospodarske (industrijske) zone utvrđene u važećim prostornim planovima, u

kojima su već djelomično ili u cjelini izgrađeni kapaciteti, treba prioritetno kvalitativno prestrukturirati ili dograđivati.

- Područje grada; pažnju je potrebno posvetiti funkcionalnim i oblikovnim komponentama uređenja grada i okoliša, cjelovitom planiranju prometnog i drugih infrastrukturnih sustava

- Prometni sustavi; zbog svog posebnog položaja zaslužuju posebnu i prioritetnu pažnju i tretman u prostornom povezivanju s drugim dijelovima Hrvatske


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

34

- U oblasti zaštite voda i poljoprivrednog zemljišta; sačuvati vode koje su još čiste (posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom, sanirati i ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na izvorištima vode, poboljšati kvalitetu podzemnih i površinskih voda, definirati propisane zone sanitarne zaštite u izvorišnim područjima i uspostaviti utvrđene mjere zaštite na osnovu neophodnih hidrogeoloških i drugih istraživanja.

- Krajolik; prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i biotički potencijal, posebno onaj koji predstavlja posebnost područja, a na područjima na kojima je krajolik oštećen treba provesti sanacijske mjere.

- Zaštita graditeljske baštine; primjena načela integralne aktivne zaštite radi izbjegavanja ili pomirivanja mogućih sukoba interesa u procesima zaštite graditeljske baštine u zaštićenim područjima ili zonama, prostorno planska zaštita graditeljske baštine podrazumijeva sustavno uključivanje baštine u sve relevantne prostorne i urbanističke planove, izradu posebnih integralnih planova za zaštićena područja i dosljednu provedbu donesenih planskih dokumenata.

- Krajolik užeg područja grada; poštivati jedinstvenost grada, njegovu povijesnu slojevitost, slijediti logiku njegova rasta, vrednovati prirodni i kultivirani krajolik (krajobrazna osnova područja).

Prostorni plan Županije splitsko-dalmatinske Složenost prostora gdje se pojedina područja pružaju uz granicu kako na moru tako i na kopnu, zatim položaj obale i zaobalja između njih, kao i druge osobitosti, odredile su ukupni teritorij Županije kroz uža problemska područja odnosno mikroregije:

- Obalno područje - Otočno područje - Zaobalno područje i - Zaobalno granično područje

Teritorij Splitsko-dalmatinske županije dijeli se i na dvanaest prostornih cjelina;

- Imotska krajina - Zagora Splitske konurbacije - Makarsko primorje - Otok Brač - Otok Hvar - Otoci Vis, Biševo i Svetac - Otok Šolta - Poljica - Sinjska (Cetinska) zagora - Vrlička (Cetinska) zagora - Splitska konurbacija i - Vrgoračka krajina

Područje grada Sinja tako pripada Sinjskoj (Cetinskoj krajini), a nalazi se dijelom u zaobalnoj, a dijelom u zaobalno graničnoj mikroregiji Splitsko dalmatinske županije. Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja: - poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske

strukture radi ublažavanja negativnog demografskog procesa


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

35

- planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava

- poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom, i

- izgradnja Jadranske autoceste S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja: - posebno antidepopulacijsko značenje imale bi područne osnovne škole (tzv.

male planinske škole i škole u udaljenim naseljima) kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje pograničnog i zaobalnog područja.

- razvijati mrežu srednjih škola - objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u središta gradova i općina - povećati broj lokacija objekata sekundarne zdravstvene zaštite - radne zone planirati disperzirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito

vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost - poticati poduzetništvo - poticati poljoprivredne djelatnosti i razvitak seoskog gospodarstva i turizma, i - ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je

sustav neispravan i gdje je rad sustava nesiguran zbog nedovoljnih količina ili kvalitete vode. Kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka, prve i druge zone sanitarne zaštite.

U procjeni demografskog razvoja grada Sinja, uvažavajući ekonomske i demografske kriterije redistribucije u regionalnim kriterijima, te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja, procijenjeno je da će na području grada Sinja 2015. godine živjeti 33 000 ljudi. Ističe se potreba razvitka gospodarstva na; - izuzetno povoljnim i najvećim dijelom očuvanim prirodnim resursima (plodno - tlo, voda, povoljna klima, prirodne atraktivnosti) - bogatom graditeljskom, kulturno-povijesnom i tradicijskom naslijeđu - razini izgrađenih gospodarskih kapaciteta - očekivanju poticajnih mjera i makroekonomske politike uopće, koja će

objektivno valorizirati sva raspoložive gospodarske potencijale i doprinijeti njihovom optimalnom korištenju u ekonomskom, socijalnom i ekološkom značenju.

S obzirom da u strukturi industrije i dalje prevladava naslijeđeno stanje potrebno je provesti njeno restrukturiranje na način da se preferiraju djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, manjih i fleksibilnih prerađivačkih kapaciteta temeljenih na raspoloživoj sirovini, koje su prvenstveno orijentirane na domaće tržište (potrebe domaćeg stanovništva i turizma), te su sposobne proizvesti proizvod čija kvaliteta zadovoljava i zahtjevna inozemna tržišta. U daljnjem razvoju poljoprivrede potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje kao rezultat specifičnih prirodnih , ekonomskih , gospodarskih i drugih uvjeta (običaji, navike, tradicija). Njen razvitak treba oslikavati prostorna obilježja Županije, te uvažavati kompatibilnost ove djelatnosti sa turističkom djelatnošću. Kao prioritetni ciljevi razvitka turizma ističu se: obnova i potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala te izgradnja novog identiteta i tržišnog repozicioniranja. Izdvojene su:


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

36

• građevine od važnosti za Državu: Državne ceste: - D1 GP Macelj (R.Slov)-Zagreb-Karlovac-Gračac-Knin-Brnaze-Split (D8) - D56 Islam Latinski (D8)- Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1) - D60 Brnaze(D1)-Cista provo-Imotski-GP Vinjani Gornji (R.BiH) - D219 Sinj-Obrovac-Livno (GP Bili Brig) Energetske građevine: - DV 110 kV HE Peruča-Buško Blato - DV 110 kV HE Peruča-Sinj - DV 110 kV Sinj-Meterize - DV 110 kV Sinj-Đale - planirani - KB 110 KV Sinj-Dalmatinka - TS 110/35 kV Sinj - TS 110/x kV Kukuzovac - planirana Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, uređajima i postrojenjima - Magistralni plinovod – planirano Vodne građevine - Regulacijske i zaštitne građevine Rijeka Cetina - dužina nasipa 24,21 km - Retencije i akumulacije za obranu od poplava Desni lateralni kanal Sinjskog polja Gornji lateralni kanal Sinjskog polja - Građevine za melioracijsku odvodnju Melioracijski sustav Sinjskog polja uz uvažavanje kriterija biološke raznolikosti: glavni odvodni kanal Sinjskog polja u dužini oko 10,20 km s ispusnom ustavom na kraju detaljna kanalska mreža putna mreža s većim brojem mostova na kanalima - Vodoopskrbni sustav Sinj Proizvodne građevine - Sinj-Kukuzovac, Trnovača, Dalmatinka, IPK. (slobodna carinska zona) Rudno blago - tupinolomi, kamenolomi, sadrolomi, područja na kojima se vadi pijesak i šljunčare Športske građevine - golf Sinj – planirano Građevine na zaštićenom području - zaštićeni dijelovi prirode Građevine i kompleksi za potrebe obrane - Vojarna «Petar Berislavić» Kukuzovac Zone posebne namjene predstavljaju područja od interesa za obranu i uređivat će

se u skladu s utvrđenim potrebama i planovima obrane, primjenom posebnih propisa


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

37

• građevine od važnosti za Županiju: Županijske ceste - Ž 6082 Siverić (D33)-Vrlika-Ježević-Bajagić-Otok-Grab D220 - Ž 6122 D219- Gljev - Ž 6118 Karakašica (D1)-Čitluk-Jasensko - Ž 6117 Karakašica (D1)-Lučane-D56 Građevine zračnog prometa - Zračno pristanište Sinj Energetske građevine - KK 35 Kv Sinj1 - Vodoopskrbni sustav Ruda-CS Ruda sadašnje stanje 260 l/sek, konačno stanje 540 l/sek (prelazi u građevine od državnog značaja) Vodne građevine - Građevine sustava odvodnje Sustavi iznad 10.000 ES-sustav odvodnje otpadnih voda Sinja - Regulacijske i zaštitne građevine: regulacijske i zaštitne vodne građevine na lokalnim vodotocima (stalnim, bujicama,

odvodnim kanalima, retencijama i sl.) građevine za obranu od poplava na lokalnim vodama

građevine za zaštitu od erozija i bujica koje poboljšavaju postojeći režim voda područja Županije (ustave, brane, stepenice, pregrade, kinete, zidovi i sl.)

Ostali dokumenti Za područje bivše općine Sinj kao cjeline, u dosadašnjem periodu izrađivani su samo razvojni planovi i to u bitno drugačijem društvenom, gospodarskom i političkom okruženju. Tek se izradom Izmjena i dopuna Prostornog plana bivše općine Sinj (1991. godine) za područje grada Sinja pristupilo studioznom vrednovanju cjelokupnog prostora, te se izradila cjelovita analiza i ocjena postojećeg stanja, koncepcija razvoja kao i plan razvoja u prostoru. U sklopu izrade novog prostornog plana po prvi put su razrađeni režimi zaštite (posebno glede zaštite voda i izvorišta), uređivanja i izgradnje prostora, te je cjelovito obrađeno stanje i razvoj u oblasti komunalne infrastrukture. Također je za potrebe Plana izrađen konzervatorski elaborat u kome su evidentirani i na podlogama u mj. 1:25000 locirani spomenici kulture ovog područja. Navedeni Plan izrađen je na analognim podlogama te njegov grafički kao niti tekstualni dijelovi nisu usklađeni sa važećim Pravilnikom.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

38

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Uže područje grada karakteriziraju prometni problemi, nedovoljan broj parkirališnih mjesta i ugibališta za autobuse. Kao probleme bi valjalo istaknuti i zapuštanje resursa, graditeljske baštine i neadekvatno rješenje oborinske odvodnje. Iz svega navedenog slijedi period sanacije i unapređenja postojećeg stanja u slijedećim oblastima:

- komunalne infrastrukture - zaštite okoliša - opremljenosti naselja i dijelova naselja pratećim sadržajima i objektima

društvenog standarda. Mogućnosti razvoja Današnji trenutak promišljanja budućeg razvitka ovog područja treba temeljiti na novom pristupu, tj. održivom razvoju. Situacija u kojoj se našao grad Sinj nakon Domovinskog rata, sa narušenom gospodarskom strukturom, te nizom socio-psiholoških, nemjerljivih posljedica ratnih zbivanja, nameće potrebu preispitivanja dosadašnjih kretanja i postavljanja novog, bitno drukčijeg koncepta razvoja. Stoga je u kontekstu razvojnih mogućnosti potrebno sagledati sljedeće: - veliki gospodarsko-prostorni sustavi se vlasnički i strukturno transformiraju s

tendencijom disperzije, gospodarski proizvod vezuje se za autohotne vrijednosti prostora (poljoprivredu, sirovinsku osnovicu, krajobraz, graditeljsko i kulturno naslijeđe), a turizam «malih razmjera» vezuje se za obiteljsko gospodarstvo, obnovu tradicijskog načina življenja u skladu s prirodom i okolišem.

- pogodnosti područja za razvoj specifičnih vidova turizma; prirodne ljepote, bogata i bujna vegetacija te specifična poluplaninska klima (zdravstveno-rekreacijski i izletnički turizam), športski turizam (konjički športovi, golf uz obale cetine), kulturno povijesna baština, seoski i eko turizam u lokalnim eko pansionima…

- bogato i vrijedno kulturno-povijesno naslijeđe koje je potrebno integrirati u život grada temeljna je vrijednost prostora koju je potrebno vrednovati prilikom planiranja svih aktivnosti vezanih za uređenje pojedinih prostornih mikrocjelina

- povoljan geoprometni položaj na raskrižju putova obala-unutrašnjost U budućem razvitku djelatnosti i uređenju prostora neophodno je slijediti odrednice održivog razvitka: - ekološki odgovarajući razvitak (razvitak koji je ekološki osjetljiv i omogućava

odgovarajuće korištenje, a katkad i nekorištenje prirodnih resursa (prenamjenu poljoprivrednih površina, degradaciju krajobraznih vrijednosti i sl.)

- jednakopravni razvitak kojim se omogućava ravnomjerna distribucija razvojnih dobiti, unutar današnje i budućih generacija.

Ograničenja razvoja Glavne zapreke i ograničenja budućeg razvoja sastoje se u sljedećem: - neuravnotežena koncentracija stanovništva na užem urbanom području i

prigradskom području predstavljat će ograničenje budućeg razvitka naselja i djelatnosti glede rješavanja nagomilanih gospodarskih problema naročito


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

39

zapošljavanja, rješavanja problema stacioniranog prometa, objekata društvenog standarda i sl.

- monokulturna struktura gospodarstva (industrija, građevinarstvo) nepovoljno se odrazila na razvojnu fizionomiju područja, primat ove djelatnosti upravo je i privukao stanovništvo i radnu snagu na uže gradsko područje, dok su izostali razvojni modaliteti i poticaji (obiteljska gospodarstva i sl.)

- infrastrukturna opremljenost se javlja kao ograničavajući faktor, ali i temeljni preduvjet daljnjeg razvoja naselja i gospodarskih djelatnosti (obilaznica užeg središta grada, sustavnog zbrinjavanja otpada).

- prostorno gospodarska struktura (domaćinstva, okućnice, građevine, tradicija, zemljište) ocjenjuju se kao neiskorišteni kapaciteti za zapošljavanje i stanovanje. U naseljima velik je broj neprimjereno korištenih građevinskih i poljodjelskih parcela.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

40

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja U svrhu utvrđivanja ciljeva i zadataka uređenja prostora Županije vrednovan je povijesno-geoprometno-politički ustroj ovog prostora, izvršena je analiza prostorno-planske dokumentacije kojom se usmjeravao dosadašnji prostorni razvoj, a sve u cilju utvrđivanja resursa i konflikata u prostoru Županije, te potrebe njihovog pretvaranja u razvojne elemente prostora i otklanjanja ograničavajućih elemenata u budućoj prostornoj organizaciji Županije. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

1. Podići opću razinu razvijenosti Županije iznad razine prosječne razvijenosti Hrvatske, bogatstva ljudi, ukupne zaposlenosti i kvalitete življenja.

2. Dinamizirati ukupni a posebno gospodarski razvitak, naročito nakon 2.005-te godine.

3. Podsticati pozitivne procese litoralizacije. 4. Razvijati i graditi gospodarske i kulturne veze s okruženjem, posebno s onim

koje je u izravnoj funkciji s razvitkom Županije. 5. Uspostaviti razvojnu ravnotežu svih područja Županije. 6. Graditi prometne i infrastrukturne vezne pravce prema nacionalnom prostoru,

prema Bosni i Hercegovini i prema svijetu. 7. Obnoviti ratom uništena područja Županije. 8. Izgraditi sustav upravljanja prostorom i resursima Županije kao instrumenta

svjesnog vođenja razvitka i negacije postojećeg spontaniteta. 9. Razvitak graditi na načelima održivog razvitka, kao stalno i potpuno,

gospodarski, ekološki, tehnološki i društveno održivo korištenje svih potencijala Splitsko-dalmatinske županije.

Ciljevi razvitka ključnih sektora su:

1. Razvijati industriju koja je prihvatljiva za okoliš, posebno proizvodnju i preradu zdrave hrane.

2. U sektoru usluga ključnu ulogu treba imati kompleks prometa, trgovine i turizma.

3. Mala i srednja poduzeća trebaju postati dominantni oblik poslovanja. 4. Smanjiti nezaposlenost u Županiji kao i interne migracijske radne tokove ako

su potaknuti nezaposlenošću u pojedinim sredinama. 5. Razvitak temeljiti na nižem kapitalnom koeficijentu, odnosno, znatno povećati

ukupnu uspješnost poslovanja, te poboljšati stupanj organiziranosti kako u gospodarstvu tako (ili naročito) i u javnoj potrošnji.

6. Dinamizirati gospodarski rast na osnovi uvećanja akumulacije, respektirajući potrebu većeg udjela uvezene akumulacije u prvim etapama razvitka.

7. Otvoriti velike industrijske i trgovačke zone u zaobalju Županije, uz primjenu mjera zaštite okoliša.

8. Usmjeravati i kontrolirati razvitak tehnološkog sustava na području Županije. 9. Forsirati gradnju temeljnih infrastrukturnih sustava.

izvora energije 10.Usmjeravati stambenu izgradnju prema težištima razvitka Županije


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

41

respektirajući model policentrične organizacije prostora. 11.Uključiti Sveučilište (obrazovno i istraživački) u obnovu i izgradnju Županije i

stimulirati sveučilišne djelatnike. 12.Podupirati i razvijati kulturne institucije i rad u kulturi, te širiti i bogatiti

kulturne programe. 13.Podići razinu socijalne skrbi i pratiti socijalne prilike, te ih stalno dovoditi u

razmjer s ukupnom razvijenošću.

U cilju optimalnog razvoja naselja neophodno je odrediti optimalni stupanj urbanizacije (urbane i razvojne transformacije naselja i prostora) primjeren gospodarskoj i društvenoj razvijenosti Županije, te novi sustav središnjih naselja, razvojnih žarišta koji mora biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije (gradovi i općine). U tu svrhu treba koristiti sve prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji ravnomjernijeg regionalnog razvitka kao uvjet za optimalni ukupni razvoj i prostornu organizaciju županije. To opredjeljenje pretpostavlja policentričan razvoj, koji se ostvaruje takvom alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte koji pridonose razvitku manjih urbanih i razvojnih središta u žarištu razvoja. Demografski se moraju obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima Županije, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, podrazumijevajući pod tim osiguranje zaposlenja za rad sposobnom stanovništvu, skrb prema starom stanovništvu, te stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva. Područja za razvoj naselja, tj. prostore u kojima se razvija najznačajniji dio rezidencijalnih , javnih (zdravstvenih, kulturnih, upravnih , financijskih, obrazovnih i dnevno rekreativnih) i prometnih funkcija naselja, potrebno je mjerama prostorno-planske politike razvijanja sustava prometne, komunalne i društvene infrastrukture racionalno razvijati i povećavati stupanj kakvoće života i rada u istima, te posebnim mjerama težiti smanjenju svih životnih rizika stanovnika, ali i urbanog/ruralnog ekosustava u cjelini. Ciljevi županijskog značaja se tako mogu sažeti: - policentrični razvoj naselja i urbanih funkcija radi usklađivanja rasporeda

stanovništva i aktivnosti u prostoru Županije, kako bi se osiguralo približno iste uvjete i standard življenja stanovništva u svim dijelovima Županije. Time se u prvom redu podrazumijeva takav sustav Županije i šireg gravitacijskog područja te će se uklopiti u državni sustav središnjih naselja. Potrebno je aktivnim mjerama populacijske, porezne, zemljišne i komunalne politike, opremanjem naselja poticati rast malih i srednjih gradova.

- formiranje sustava malih i srednjih gradova kao nositelja razvoja u prostoru, zbog uočenog nedostatka naselja koja bi mogla postati žarišta razvoja, na način da se osiguraju uvjeti za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim dijelovima

- demografska obnova stanovništva što se odnosi na ublažavanje i ispravljanje negativnih demografskih tendencija (prirodnog prirasta, migracija i sl.), stalno poboljšavanje strukturnih i ostalih obilježja stanovništva i osiguranje ravnomjernog razmještaja stanovništva na prostoru Županije.

U oblasti razvoja infrastrukturnih sustava ističu se ciljevi: - Potpunije korištenje geoprometnog položaja te stvaranje kompaktnog

prometnog sustava Županije; - u oblasti cestovnog prometa glavni cilj razvitka je


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

42

dostići razinu razvijenosti na kojoj su zemlje Zapadne Europe. Na ovaj način moguće je uključiti cestovnu mrežu Županije preko prometnog sustava Države u prometni sustav Europe, što čini preduvjete bržeg gospodarskog razvitka; izgraditi mrežu autocesta i brzih cesta, te rekonstruirati mrežu državnih cesta (obilaznica Sinja).

Stupanj centraliteta naselja

Uprava i pravosuđe

Školstvo Pošta, kultura i informacije

Zdravstvo Financijske i slične, usluge

Opskrba i usluge

Šport

Regionalno (srednje razvojno) središte 15 000-30 000: Solin, Sinj, Kaštela, Makarska, Trogir, Imotski

-ispostave županijske uprave -gradski/općinski organi samouprave -općinski sud -prekršajni sud -sjedište javnog bilježnika -porezna uprava-ispostava -policijska stanica

-viša škola i/ili srednja škola -osnovna škola

-poštanski centar -radio -kino -muzej, galerija -knjižnica, čitaonica

-stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštite -objekti primarne zdravstvene zaštite

-banka- ispostava -OZ- ispostava -ZAP- ispostava

-manji uslužni i trgovački centri -skladišta, manje hladnjače -više specijaliziranih trgovina, servisa i obrtničkih radionica

-pojedinačni sportski objekti -športski klubovi

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora Sa Županijskog gledišta osnovni cilj razvoja u prostoru ovog područja svakako predstavlja: - potpunije korištenje prirodnih resursa, - očuvanje biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže, - površine za razvoj poljodjelstva i stočarstva treba aktivirati sukladno klimatskim

i drugim pogodnostima područja, - zahvate eksploatacije mineralnih sirovina prilagoditi standardima i normativima

u zaštiti okoliša, vodne potencijale iskoristiti za podizanje standarda življenja stanovništva, osigurati kvalitetu opskrbe vodom i odvodnju sa svih područja,

- bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i aktiviranje budućih,

- predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne prednosti pojedinih prostornih cjelina,

- zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja,

- poticati razvoj malih privrednih pogona. 2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Kao osnovni ciljevi se mogu istaknuti: - očuvanje prostornog identiteta Županije, - bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i

aktiviranje budućih, - predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne prednosti pojedinih prostornih cjelina,

- zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja,

- poticati razvoj malih privrednih pogona,


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

43

- provođenje mjera zaštite okoliša uz podizanje svijesti o potrebi zaštite prostora za buduće naraštaje na način da se utvrde načela i principi zaštite okoliša u cjelini.

- usmjereno djelovati u područjima koja su ključna za zaštitu okoliša: energetika i industrija – uvođenjem suvremenih tehnologija, alternativni izvori

energije, infrastruktura i komunalne djelatnosti – modernizacija mreža, rješavanje prometnih problema,

gradnja obilaznice, sustavno zbrinjavanje otpada, smanjenje upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi, proizvodnja zdrave

hrane, - vodnogospodarstvo – zaštita i korištenje voda, zaštita od voda. 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su: - Grad (gradsku jezgru) i gradski život potrebno je kontinuirano obnavljati i

otklanjati različite devastacije što će biti stimulativno za povratak stanovništva i turista,

- posebnu pažnju treba posvetiti obnovi povijesne jezgre koja predstavlja i najatraktivniji dio područja

- prigradsko područje (Brnaze, Glavice), treba doživjeti urbanu afirmaciju te prerasti u atraktivno rezidencijalno područje.

Očekivane buduće demografske promjene: Projekcija ukupnog broja stanovnika za područje grada Sinja uvažava slijedeće pretpostavke: • skoro obnavljanje i unapređenje gospodarske aktivnosti (provedba poticajnih

mjera razvoja) • prosječna godišnja relativna promjena broja stanovnika između dva popisa ili

geometrijska stopa promjene poslužila je kao temelj za procjenu broja stanovnika područja grada Sinja


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

44

Tablica 13. Projekcija broja stanovnika

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Postojeće stanje sustava naselja na području grada Sinja određeno je dosadašnjim razvojem i procesima okupljanja stanovništva na okopoljskom prostoru. Najvažniji čimbenik u razvoju naselja do kraja II svjetskog rata bila je poljoprivreda te je naseljavanje slijedilo logiku plodnih polja. Tako je naslijeđen sustav kojeg karakteriziraju mala i raspršena naselja. Prostor grada Sinja predstavlja kontaktno područje metropolitanskog prostora Splita. Položen je na važnoj transverzalnoj okosnici razvoja koja spaja unutrašnjost s morem (Split-Sinj-unutrašnjost Republike Hrvatske). Organizacija prostora u nešto izmijenjenom obliku zadržati će zakonitost koju joj nameću geografske prilike, tj. korištenje onih prostora koji pružaju mogućnost racionalne organizacije i kvalitetnijih uvjeta za život. Rezidencijalni prostori uglavnom će započeti proces okupljanja pučanstva oko prometnica i oko polja. Radne zone pratit će logiku naseljenosti prostora, ali će biti smještene van najkvalitetnijih poljoprivrednih površina, te na lokacijama pogodnijim u odnosu na zaštitu voda i izvorišta. Planirani sustav naselja temelji se na:

- novom administrativnom-teritorijalnom ustroju - očekivanom gospodarskom razvitku područja i njegovom mjestu i ulozi u

širem, županijskom prostoru

NASELJE 2001.

Broj stanovnika 2015.

Bajagić 696 990 Brnaze 3223 4290 Čitluk 552 718 Glavice 3876 5041 Gljev 363 472 Jasensko 365 475 Karakašica 705 917 Lučane 687 894 Obrovac 913 1187 Han - - Radošić 602 783 Sinj 11468 14915 Suhač 573 745 Turjaci 1169 1520 Zelovo 181 235 UKUPNO 25373 33000


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

45

- globalnoj organizaciji prostora i njegovoj podjeli na okopoljsko, pribrdsko i planinsko područje, te u odnosu na navedeno, smještaj pojedinih naselja.

- centralitetu naselja Sinj – gradskog središta - razvoju prometnih veza unutar općinskog područja te boljoj dostupnosti

pojedinih dijelova područja (Zelovo, Lučane, Gljev i sl.) 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Na temelju uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj utvrđen je sustav naselja kojeg u odnosu na razinu opremljenosti objektima i uslugama društvenog standarda i veličinu gravitacijskog područja, obzirom na relativno velik broj zaselaka, u osnovi čine dvije grupe naselja: - osnovne gravitacijske jedinice, tj. naselja koja imaju utjecaj na pripadajuće

zaseoke - manja lokalna središta tj. centri zajednice naselja koja imaju utjecaj na područje

do 1000 stanovnika - nadlokalno središte tj. naselje koje ima utjecaj na područje do 1000 stanovnika –

naselje Sinj, Brnaze i Glavice, u naravi jedinstveno područje. Uže urbano područje grada Sinja jest centralno područje (nadlokalni centar) pripadajućeg gravitacijskog kompleksa. Daljnji razvoj urbanog središta trebao bi se temeljiti na popunjavanju centralnih funkcija. Položaj ovog naselja u širem prostoru, kao i ostvarena razina opremljenosti, potvrđuje njegovu potencijalnu centralnu ulogu u okvirima šireg gravitacijskog područja. Naselja koja bi trebala vršiti funkciju manjeg lokalnog centra (ili centra zajednice naselja) objedinjavaju uslužne i druge funkcije te omogućavaju pučanstvu njihove neposredne gravitacije da u granicama racionalne dostupnosti zadovolje svoje potrebe. Ostala manja naselja Grada bi u planiranom razdoblju trebala razviti funkciju osnovnih gravitacijskih jedinica za brojne pripadajuće zaseoke te bi se u njima koncentrirala naseljska oprema osiguravajući svakodnevne potrebe gravitirajućeg pučanstva. Za svaku vrstu prethodno navedenih centara utvrđeni su potrebni sadržaji društvenog standarda, opskrbe proizvodima i uslugama, te nužno opremanje komunalnom i ostalom infrastrukturom. Budući razvoj naselja usmjeravat će se na temelju sljedećih principa:

- funkciju stanovanja razvijati korištenjem postojećih struktura naselja uz obnovu postojećeg stambenog fonda

- revitalizacija pribrdskih i planinskih naselja - očuvanje autentičnosti ruralnih sklopova - prioritetno opremanje izgrađenih struktura


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

46

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi, povijesne građevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici, povijesno memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak općine i županije. Očuvanje kulturno povijesnih obilježja prostora podrazumijeva prije svega:

- zaštitu i očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora

- očuvanje povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih puteva, pješačkih staza često obilježenih kapelicama-pokloncima)

- očuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka, osamljenih gospodarstava) u njihovu izvornom okruženju, zajedno s povijesnom građevnom strukturom i pripadajućom parcelacijom)

- oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti

- očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, naročito kamenih tradicijskih kuća i gospodarskih građevina, kao nositelja povijesnog identiteta prostora

- očuvanje povijesne slike prostora koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina te vrijednosti krajolika kojim je okruženo

- očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) načina obrade zemlje

- očuvanje i zadržavanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda gomila kojih neka imaju simbolička i povijesna značenja

- očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne građevine i sklopove, kao što su šume, kultivirani krajolik, budući da pripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora U oblasti racionalnog korištenja i zaštite prostora ističu se slijedeći ciljevi: - stvoriti preduvjete za ravnomjerni razvoj područja, što podrazumijeva da se

programima revitalizacije (porodičnih gospodarstava, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnih kapaciteta) obuhvate sva naselja od kojih su poneka demografski ispražnjena

- uvjete za kvalitetnije stanovanje, obnovu i razvitak gospodarstva potrebno je stvoriti u postojećim naseljskim strukturama korištenjem domicilnih resursa (individualne jedinice, porodična gospodarstva u funkciji poljoprivrede i stočarstva, proizvodnih i uslužnih djelatnosti i sl.)

- zaustavljanje negativnih procesa (zapuštanje resursa područja) i poticanje razvoja posebno u funkciji stočarstva i specifičnih vidova turizma, športa i rekreacije.

- budući razvoj grada Sinja vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet, elektroopskrba i sl.), zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline (deponij).


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

47

- stimulirati prestrukturaciju gospodarstva i razvoj djelatnosti koje prvenstveno koriste komparativne prednosti područja (poljoprivreda, specifičan vid rekreacijskog, izletničkog i sportskog turizma; konjički sport, golf tereni i sl.), usklađivanje demografskog rasta s mogućnostima ukupnog razvoja itd.

- poticati racionalniju organizaciju prostora u skladu s mogućnostima i ograničenjima koja proizlaze iz prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora

- afirmirati kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora na način da te vrijednosti u prostoru postanu osnovni orijentiri u prostornoj morfologiji

- zaustavljanje daljnjeg širenja građevinskog područja naselja i stroga kontrola i usmjeravanje gradnje izvan granica građevinskih područja te racionalno korištenje postojećih struktura

- u odnosu na ekstenzivnu stambenu i ostalu izgradnju utvrditi različite standarde uređenja građevinskog zemljišta i nivo urbane opreme u zavisnosti od vrijednosti područja, stupnja koncentracije stanovništva i aktivnosti.

- afirmacijom mjera i instrumenata odgovarajuće zemljišne politike osigurati racionalno korištenje i reprodukciju građevinskog, poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta.

- sistemom kontinuiranog planiranja pratiti odnose i probleme u korištenju prostora, te predlagati mjere za unapređenje oblasti.

U oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline: - u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i

zaštitu slivnih područja, tj. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i njegovoj ugroženosti naseljskim otpadnim vodama.

- afirmirati i osnažiti pravni aspekt zaštite i unapređenja čovjekove okoline - uspostaviti monitoring i katastar zagađivača kao trajnu djelatnost - svi radni pogoni, eksploatacije i drugi zagađivači okoline moraju poduzeti

potrebne tehničke mjere za zaštitu prostora, te je potrebno utvrditi minimalne zone zaštite oko potencijalnih zagađivača prostora

- podsticati zaštitu prirodne sredine i očuvanje i proširenje zelenih površina i ekoloških pojaseva (posebno oko postojećih pojaseva).

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naseljskih sadržaja (stanovanje, gospodarski sadržaji i sl. sadržaji). Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija: - postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama - očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima - potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom

svakog pojedinog naselja - mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja - prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

48

Tablica 14. Usporedni prikaz građevinskih područja grada Sinja

Naselje – novi PPU Naselje – izmjene i dopune PPU Ukupno Izgrađeno

Naselje

ha % Ha %

Bajagić 156,5 69,6 109,0 62,5 57,3 Brnaze 141,5 105,1 148,7 87,6 58,9 Čitluk 64,0 96,9 62,0 35,3 56,9 Glavice 268,5 86,0 230,8 156,3 67,7 Gljev 104,0 53,4 55,5 28,7 51,7 Jasensko 27,0 85,9 23,2 15,5 66,8 Karakašica 83,0 106,3 88,2 44,2 50,1 Lučane 148,5 81,7 121,3 65,8 54,2 Obrovac 175,0 77,5 77,9 33,7 43,3 Han 57,8 33,0 57,1 Radošić 141,0 82,6 116,4 52,4 45,0 Sinj 106,0 74,6 79,1 46,9 59,3 Suhač 77,0 113,2 87,2 43,5 49,9 Turjaci 147,0 101,4 149,0 94,2 63,2 Zelovo 48,3 100,0 48,3 48,3 100,0 Izvan obuhvata GUP-a 1687,3 86,2 1454,4 847,9 58,3

Obuhvat GUP-a 741,4 741,4 591,4 79,8 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture U oblasti unapređenja naselja i komunalne infrastrukture ciljevi su slijedeći: - izgradnju i uređivanje prostora planirati integralno na načelima održivog razvitka i

primjenjujući principe zaštite, postupnog rasta i komunalnog opremanja prostora - osigurati prostor i lokacije za objekte i sadržaje državnog i županijskog značaja,

definirati i preispitati ulogu državnih i županijskih cesta koje prolaze područjem grada Sinja

- osigurati funkcionalne i prostorne uvjete za postizanje primjerenog stupnja urbaniteta za područje grada Sinja.

- planskim mjerama osigurati zaštitu vrijednih područja, vodotoka i vodenih površina, šumskih i rekreacijskih površina te zaštićenih spomeničkih i arheoloških cjelina i lokaliteta.

- formulirati mjere aktivne zaštite i gospodarenja vrijednim i zaštićenim prostorima u cilju njihova održavanja i uređivanja.

U oblasti infrastrukturnih sustava posebno se ističu ciljevi: - koncept razvoja mreže i objekata infrastrukture uskladiti s planiranim razvojem

gospodarstva i koncentracijom stanovništva radi osnaživanja prostorne integracije i prevladavanja razlika u uvjetima života i rada pojedinih prostornih cjelina

- definirati međuopćinske infrastrukturne sisteme iz oblasti prometa, vodoopskrbe, elektroopskrbe i sl.

- odrediti uvjete korištenja infrastrukturnih sistema kojima se eliminiraju štetni utjecaji na okolinu


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

49

- odvodnja otpadnih voda riješena je za šire područje Sinja (i okopoljsko područje) izgradnjom kanalizacijskog sustava i uređaja za pročišćavanje, a u ostalim područjima potrebno je predvidjeti gradnju manjih zatvorenih kanalizacijskih sistema ili nepropusnih septičkih jama

- poticati zajedničko rješenje tretmana i deponiranja krutog komunalnog i industrijskog otpada

- gradnjom brze ceste prema središtu Republike, te obilaznice gradskog središta valorizirati razvojne pravce. Ostalu mrežu magistralnih i regionalnih prometnica potrebno je zadržati u okviru postojećih koridora, te je moguća njihova rekonstrukcija radi povećanja propusne moći.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

50

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Županije Područje grada Sinja pripada Sinjskoj (Cetinskoj krajini), a nalazi se dijelom u zaobalnoj, a dijelom u zaobalno graničnoj mikroregiji Splitsko dalmatinske županije. Grad Sinj zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju, koncentraciji stanovništva, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima. Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja: - poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture

radi ublažavanja negativnog demografskog procesa - planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru

provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava

- poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom, i

- nastavak izgradnje Jadranske autoceste Očekivani procesi (demografske prognoze, urbanizacija, prometna mreža, ekonomičnija mreža središnjih funkcija i sl.) utječu na koncipiranje sustava središnjih naselja koji će najviše odgovarati potrebama stanovništva i drugim korisnicima na području grada Sinja i njegovom okruženju. Time će se na najbolji način uklopiti u cjelokupnu koncepciju prostornog razvitka i uređenja općina i gradova Splitsko dalmatinske županije. I nadalje će se nastaviti širenje procesa urbanizacije u prostoru Grada Sinja i Splitsko dalmatinske županije, prvenstveno temeljem utjecaja turizma na obali te industrije, trgovine, prometa i drugih tercijarnih djelatnosti u kopnenim dijelovima županije. Gradsko naselje Sinj s 11 468 stanovnika 2001. godine, kao značajno središte rada, i dalje će biti pokretač cjelokupnog društveno-gospodarskog razvitka i života u njegovoj okolici. Kao središte istoimenog područja, on je administrativno-upravno, gospodarsko, prometno, obrazovno-kulturno, zdravstveno-socijalno, uslužno i športsko središte ovog kraja i treba se razvijati kao regionalno središte uz poticanje daljnjeg razvoja radnih i uslužnih funkcija koje su potrebne gradu i gravitirajućem području. 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Prirodne i stvorene vrijednosti prostora grada Sinja određuju namjenu prostora te njihovi elementi postaju konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog prostora. Prirodna osnova određuje namjenu prostora te njihovi elementi postaju


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

51

konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog prostora. Prirodna osnova određuje namjenu prostora prvenstveno u odnosu na prirodne sustave, šumske i poljoprivredne površine. Šumske površine određene su klimatskim i pedološkim osobitostima prostora, te ih je kao zaštitna, gospodarska i rekreacijska područja potrebno održavati i čuvati, te je manje kvalitetno i degradirani šumsko zemljište potrebno pošumljavati. Zemljište je osnova svake poljoprivredne proizvodnje pa odgovarajući agrotehnički stupanj uređenosti zemljišta čini osnovnu pretpostavku za njegovo korištenje u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Prostornim planom utvrđena je slijedeća namjena površina: • Građevinska područja naselja

- izgrađeni dijelovi naselja - neizgrađeni dijelovi naselja - športsko rekreacijska namjena (hipodrom-R2, ostale rekreacijske

površine –R3) - arheološka zona Čitluk

• Površine izvan naselja

- planinska gospodarstva - gospodarska namjena (pretežito industrijska – I1, pretežito servisna –

I2, farme – I3, poslovna –K) - eksploatacijska polja –E3 - športsko-rekreacijska namjena –R1 golf igralište

• Poljoprivredne površine

- osobito vrijedno obradivo tlo - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla

• Šumske površine

- zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodenih tokova, erozijskih područja, naselja)

- šume posebne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

• Vodene površine • Posebna namjena • Površine infrastrukturnih sustava • Groblja


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

52

Građevinska područja Prijedlogom organizacije građevinskih područja osigurano je dovoljno površina za daljnji razvoj i širenje naselja, radnih zona i turističko - rekreacijskih zona. Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija: - veličinom građevinskih područja utvrđenom Izmjenama i dopunama PPO bivše

općine Sinj - postojećom izgrađenošću i odnosom prema neizgrađenim (poljoprivrednim)

površinama - očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima - potrebama za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s

funkcijom svakog pojedinog naselja - mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja - prirodnim i stvorenim faktorima ograničenja prostora za smještaj pojedinih

sadržaja Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja Tablica 15. Prikaz građevinskih područja grada Sinja

Građevinsko područje naselja

Naselje Površina

izgrađeno (ha) izgrađeno %

neizgrađeno (ha)

neizgrađeno % UKUPNO

BAJAGIĆ 2479 62,50 55 50,50 45 113,00 BRNAZE 2170 192,49 70 83,41 30 275,90 ČITLUK 382 35,30 57 26,90 43 62,20 GLAVICE 1646 257,65 61 164,12 39 421,77 GLJEV 2711 28,70 52 26,80 48 55,50 JASENSKO 242 15,50 66 8,00 34 23,50 KARAKAŠICA 288 49,20 53 42,90 47 92,10 LUČANE 1835 65,80 53 59,30 47 125,10 OBROVAC SINJSKI 2358 66,70 48 71,60 52 138,30

RADOŠIĆ 1262 52,40 42 73,50 58 125,90

SINJ 744 362,19 85 65,38 15 427,57 SUHAČ 308 43,50 49 44,80 51 88,30 TURJACI 1875 94,20 62 57,80 38 152,00

ZELOVO 1127 48,30 100 0,00 0 48,30

UKUPNO 19427 1374,43 64 775,01 36 2149,44


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

53

Sa stanovišta ukupnog prostora ovaj oblik namjene prostora ne zauzima velike površine, ali naselja svojom situiranošću u okviru konkretnog prostora i tendencijom stalnog i ekstenzivnog širenja (posebno uz glavne prometne pravce i u okopoljskom području), bitno utječu na racionalnost korištenja prostora i troškove njegovog komunalnog opremanja. Stoga je u mjeri, u kojoj je to bilo moguće (respektirajući izdane lokacijske i građevinske dozvole prema važećem PPO) revidirano građevinsko područje svih naseljaTP

9PT.

Po svojoj fizionomiji razlikuju se naselja uz polje i glavne prometne pravce koja su uglavnom izdužena te je neprepoznatljivo njihovo središte i stara jezgra, te pribrdska i planinska naselja (staje) koja su zadržala čvrstu strukturu tj. izgrađeni - unutrašnji i gospodarski - vanjski prostor. Određivanje građevinskih područja za razvoj i širenje naselja temelji se na slijedećim kriterijima: - konfiguraciji terena i fizionomiji naselja - procjeni prostornih rezervi u okviru postojećih naseljskih struktura - naslijeđenoj morfologiji naselja i odnosu prema komunikacijskim

pravcima - racionalnosti komunalnog i infrastrukturnog opremanja naselja Područja namijenjena razvoju i širenju naselja predstavljaju područja u kojima se već nalazi ili se planira stambena gradnja, objekti i sadržaji koji prate stanovanje, tj. organizaciju života u stambenom naselju kao što su objekti društvenog standarda (predškolske i školske ustanove, zdravstveni sadržaji i sl.), objekti fizičke kulture, uslužnog, proizvodnog zanatstva, ugostiteljski objekti, prodavaonice i sl., turistički objekti, komunalni objekti i objekti infrastrukture, mreža pješačkih putova, lokalnih kolnih prometnica, parkirališta, javnih prostora, zelenih površina i dr. Prostornim planom se u okviru građevinskih područja naselja omogućuje gradnja skladišta, komunalnih servisa, raznih radionica i pogona, od obrtničkih do industrijskih (tzv. naseljska industrija), uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju buku veću od normi utvrđenih za stambeno naselje, ne privlače pretjerani promet teretnih vozila i/ili ne zahtijevaju velike površine zemljišta. Predviđeno građevinsko područje omogućit će nesmetan razvoji širenje svakog općinskog naselja, sa svim pripadajućim zaseocima, do 2015. godine.

TP

9PT vidi tablicu br.14.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

54

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica 17. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Naziv grada: GRAD SINJ Oznaka Ukupno ha % od površine općine

stan/ha ha/stan*

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Građevinska područja ukupno GP 2149,44 11,06 16,75 Izgrađeni dio GP ukupno GP 1374,43 7,07 26,19

kontinentalno ukupno 1374,43 7,06 26,19 Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno 567,80 2,92 63,40

I 189,69 0,98 189,78 E 108,39 0,56 332,13 R 269,72 1,39 133,47

Poljoprivredne površine ukupno P 4491,58 23,12 0,12 * - osobito vrijedno obradivo tlo P1 2660,98 13,70

- vrijedno obradivo tlo P2 1250,92 6,44 - ostala obradiva tla P3 579,68 2,98

Šumske površine ukupno Š 10760,86 55,39 0,30 * - zaštitne Š2 10578,65 54,45

- posebne namjene Š3 182,21 0,94 Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 1144,51 5,89 0,03 * Vodne površine ukupno V 136,88 0,70 0,00 *

- vodotoci V 136,88 0,70 Ostale površine ukupno 160,43 0,83 0,00 *

IS 44,72 0,23 N 98,29 0,51 G 17,42 0,09

ZAŠTIĆENE CJELINE 15,50 0,08 0,00 * - arheološka područja 15,50 0,08

Općina Sinj ukupno 19427,00 100,00 0,54 * 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti razvijati će se ovisno o broju, strukturi i rasporedu stanovnika, razvoju sustava naselja i središnjih funkcija, razvoja društvenih potreba, mogućnošću zadovoljavanja zajedničkih potreba, prometnim položajem i povezanošću, te prirodno geografskim osobinama područja. Organizacijom i namjenom površina određuju se područja u kojima se mogu razvijati pojedine djelatnosti. Ovisno o karakteristikama pojedinih djelatnosti (kvalitativne i kvantitativne osobine) potrebni sadržaji za obavljanje djelatnosti mogu se smještati u predviđenim zonama koje mogu biti: isključiva, prevladavajuća ili mješovita.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

55

Isključiva namjena se određuje za veće gospodarske zone, zone komunalnih sadržaja, ugostiteljsko turističku zonu i športsko rekreaciju namjenu. Prevladavajuća namjena se određuje za zone koje se koriste za više djelatnosti, od kojih je jedna, iz razloga pogodnosti prostora, dominira. Mješovita namjena je najfleksibilniji oblik kojim se definira više djelatnosti kao potencijalne, ravnopravne korisnike prostora. Građevinska područja gospodarske namjene Prostornim planom utvrđene su zone gospodarske namjene (poslovna i proizvodna namjena, eksploatacijske zone). U okviru zona poslovne i proizvodne namjene omogućuje i gradnja trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih centara, te drugih sličnih maloprodajnih i veleprodajnih sadržaja koji zahtijevaju veće građevinske parcele. Tablica 18. Izdvojene radne zone (ha) Naselja Radne zone

(ha) Brnaze 7,41 Gljev 16,74 Jasensko 0,32 Obrovac 16,84 Turjaci 148,38 UKUPNO 189,69 Na ovim područjima ne dopušta se gradnja objekata čija je namjena isključivo stambena. Dopušta se mogućnost da se u okviru poslovnih objekata izgrade nužni stambeni prostori, a sve u funkciji osnovne namjene. Potrebe gospodarskog razvitka uvjetuju da se priđe organizaciji uređenog prostora koji može prihvatiti nove gospodarske sadržaje i osigurati prostor za razvitak radnih funkcija i komunalnih i drugih službi. Veliki potrošači zemljišta (skladišta, tržni centri, proizvodni pogoni i sl.) traže tzv. “mekše” lokacije gdje je ponuda zemljišta veća i gdje, uz uvažavanje određenih lokacijskih čimbenika, mogu postići pozitivne efekte uz smanjivanje troškova po jedinici proizvodnje i prometa. Kao povoljna lokacija posebno se ističe područje “Kukuzovca” koje je cestovno povezano i komunalno opremljeno, te po prirodnim obilježjima čini prostornu i funkcionalnu cjelinu. Uređenje prostora radne zone predviđa organizaciju novih lokacija za gradnju proizvodno-servisnih i skladišnih prostora. Blizina općinskog središta, te makroregionalnog centra a posebno područja pogođenih ratnim stradanjima, nameće potrebu skladišnog prostora sa kojega će se distribuirati materijali neophodni za obnovu stambenih i ostalih objekata. Samim tim, ocjenjuje se da bi radna zona mogla imati veliki utjecaj na poticanje gospodarskog razvitka. Pored ove zone prolazi državna prometnica. Eksploatacijska polja obuhvaćaju površinu od 108,39 ha od kojih su;


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

56

Prostornim planom određena su eksploatacijska polja: - sadra; Slane Stine- Karakašica- planira se zatvaranje i sanacija - šljunak i pijesak; Gljev- planirano eksploatacijsko polje - gips; Stipanovića greben- planirano eksploatacijsko polje - gips; Stipanovića greben – zapad – planirano eksploatacijsko polje - sadra; Kojića greda – Lučane - planirano eksploatacijsko polje - Priorice- Bajagić – planirano eksploatacijsko polje za eksploataciju arhitektonsko građevnog kamena «Tango» - K.O. Lučane, Alkasin i Multikolor- planirano eksploatacijsko polje U cilju ishođenja lokacijske dozvole za planirana eksploatacijska polja potrebna je izrada studije utjecaja na okoliš. Postojeće eksploatacijsko polje Slane Stine kao i eksploatacijsko polje u Turjacima gdje je završena eksploatacija, potrebno je sanirati u roku od 5,0 godina od dana donošenja Prostornog plana sukladno posebnim propisima. Nakon obavljene eksploatacije eksploatacijska polja potrebno je sanirati prema dokumentaciji za sanaciju izrađenoj na načelima zaštite okoliša. Sanacijom će se područje eksploatacija ozeleniti autohtonom vegetacijom u oklopiti u okolni pejzaž. Eksploatacijsko polje je obvezno zakloniti od mogućih pogleda. Ne mogu se otvarati nova eksploatacijska polja osim onih označenih u grafičkom prikazu br. 1. «Korištenje i namjena prostora» 1:25000. Područja za turizam, šport i rekreaciju Područja namijenjena razvoju specifičnih vidova turizma i rekreacije određena su respektirajući cjelokupnu fizionomsku i gospodarsku sliku i koncept razvitka ovog područja. Riječ je o specifičnim vidovima rekreacijskog, športskog, seoskog (eko), lovnog, izletničkog i zdravstvenog turizma u svrhu kojeg je na raspolaganju cijelo područje grada Sinja. Prirodne ljepote toka rijeke Cetine kao i brdskih i planinskih proplanaka omogućavaju korištenje gotovo cijelog područja u turističke, posebno izletniče svrhe. Područja predviđena športu i rekreaciji na području grada Sinja zauzimaju ukupno 269,72 ha, a radi se pretežno o namjeni terena za golf igrališta (235,24 ha). Razvoj turizma ovog područja temelji se na unapređivanju urbanih i ambijentalnih jezgri, kulturne baštine i spomeničkog blaga, te na očuvanju i oplemenjivanju prirodnih ambijenata. Središnje naselje Sinj kao temeljni gospodarski centar područja preferira se kao potencijalni nosilac turističkog razvoja. Valorizacijom osnovnih vrijednosti kojima raspolaže grad Sinj forsira se razvoj specifičnih oblika športskog, rekreacijskog, lovnog i izletničkog turizma, lokalitetima uzvodno i nizvodno Cetinom.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

57

Turističke zone mogu se urediti i kao isključivo športsko-rekreacijske površine namijenjene za gradnju rekreacijskih objekata i ugostiteljskih sadržaja u funkciji objedinjavanja i poboljšanja turističke ponude, te manjih klupskih kućica u sklopu kojih se mogu organizirati smještajni kapaciteti. Poljoprivredne površine

osobito vrijedno obradivo tlo –P1

vrijedno obradivo tlo – P2

ostala obradiva tla – P3

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene dijeli se na:

- osobito vrijedno obradivo tlo što obuhvaća komplekse polja (Sinjsko polje, Smradovo, Barovine i dio Hrvatačkog polja)- 2661,0 ha

- vrijedno obradivo tlo što obuhvaća manje komplekse vinograda, vrtova i voćnjaka u blizini naselja- 1250,92 ha

- ostala obradiva tla čine neobrađene livade i oranice udaljenija od naselja i lošije kakvoće tla-579,68 ha

Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području grada Sinja treba očekivati kod većine gospodarstava, a pogotovo tržišno orijentiranih, specijaliziranih gospodarstva. U bližoj budućnosti ne bi trebalo očekivati bitnije promjene u strukturi vlasništva zemljišta, prvo jer je posjed relativno mali, te je vezanost za zemljište jednaka, i drugo, jer domaćinstva imaju uspostavljenu strukturu proizvodnje, koja nije namijenjena prvenstveno tržištu. U daljem razvoju poljoprivredne proizvodnje grada Sinja potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje jer je ona rezultat specifičnih prirodnih, gospodarskih i drugih uvjeta. Razvoj treba očekivati u specijaliziranosti proizvodnje i veće primjene tehničko-tehnoloških znanja. Stočarska proizvodnja bit će glavna proizvodna grana poljoprivrede te je državnim mjerama potrebno poticati razvoj stočarstva kod većine gospodarstava kako kod onih koja drže manji broj tako i tip farmi; govedarskih, ovčarskih, kozarskih, peradarskih i u manjem broju svinjogojskih. Ratarska proizvodnja zauzimala bi najveći dio oranica, a žitarice bi uz krmno bilje bile glavne kulture. Ta proizvodnja bila bi podređena razvoju stočarstva. Povrtlarska proizvodnja bila bi sezonska i imala bi naturalno obilježje potrošnje. Voćarsku i vinogradarsku proizvodnju moguće je razvijati na pripoljskom uzvišenom dijelu i platoima, a po veličini proizvodnje je naturalnog i lokalnog značenja. Šumske površine Prostornim planom utvrđena su područja pod šumskim zemljištem i to:


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

58

- zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodenih tokova, erozionih područja, naselja) u koje spadaju bjelogorične ili proizvodno zaštitne šume, te crnogorične ili protuerozijske šume10578,65 ha

- šume posebne namjene – rekreacijske 182,21 ha Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište obuhvaćaju 1144,51 ha. Šume na ovom području treba da zadovolje slijedećim zadacima: - da omoguće veću proizvodnju drvne mase za ogrjev i za preradu - da stabiliziraju tlo protiv erozijskih faktora prirode (bujične vododerine

i nagnuti tereni) - da doprinesu poboljšanju proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu - da doprinesu poboljšanju vodnog režima i reguliranju normalnog

protoka vode u korist hidroelektrana - da podignu estetsku vrijednost krajolika u prilog razvitku turizma i

rekreacije Premda u današnjem stanju nema dovoljno zaštitnih šuma, erozijska područja i područja oko bujica potrebno je pošumljavati u cilju zaštite tla od klizanja. Rekreacijske šume uz vrijednih voda ovog područja imaju osnovni zadatak da doprinesu razvoju turizma i rekreacije ovog područja. U tu svrhu treba šumskim pokrivačem oplemenjivati atraktivne prostore tj. obale Cetine te udoline i blage padine. Izvjesne pošumljene površine trebalo bi organizirati kao kamp-šume. Površine pod šikarama stočari su koristili za pašu i brst u ekstenzivnom stočarstvu, te će one i nadalje zadržati tu funkciju. One se nalaze na svim područjima općine tj. na svim nadmorskim visinama (zaravni, pristranci, strmine). Ostale negradive površine predstavljaju vodene površine tj. akumulacije i riječni tokovi, koridori cestovnih prometnih pravaca, te površine namijenjene za razvoj i širenje naseljskih groblja. - vodene površine, akumulacije i riječni tokovi, namijenjene su proizvodnji električne

energije, rekreaciji i sl. Arheološka zona Čitluk (Aequm) uz Tilurium na području grada Trilja predstavlja najznačajnije rimsko naselje (antički spomenik kulture) na području bivše općine Sinj gdje postoje vrlo značajni nalazi pa se radi o vrijednom arheološkom području koje do danas nije istraživano. Zauzima područje od 15,5 ha. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti, tj. uslužne djelatnosti podižu obrazovnu i kulturnu razinu stanovništva, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog stanovništva, ostvaruju kvalitetnije ustrojstvo opskrbe, servisa i drugih usluga, te osiguravaju rekreaciju i odmor stanovništva. U cilju racionalne i funkcionalne organizacije života u naselju potrebno je osigurati racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih funkcija.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

59

Sve funkcije u središnjim naseljima potrebno je razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom Županije i to u odnosu na gravitacijsko područje, kako bi se stanovništvu i drugim korisnicima na racionalan način približile središnje i druge funkcije, a osobito one koje su im potrebne češće ili svakodnevno, pružajući im približno jednake uvjete života. U Prostornom planu su osigurani prostori i uvjeti za smještaj i razvitak sustava društvenih djelatnosti: - predškolske ustanove - osnovne škole - građevine kulture i sporta - zdravstvene i socijalne ustanove - vjerske građevine - ostale građevine javnog interesa Društvene djelatnosti obuhvaćaju sadržaje koji se uređuju u sklopu građevina druge namjene ili grade kao samostalne građevine namijenjene upravi, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, predškolske i obrazovne (školske), kulturne, vjerske, administrativne, i dr. Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i sportsko-rekreacijske građevine koje se javljaju uz određene sadržaje (prvenstveno škole). Športske građevine, osim u posebnim zonama športa i rekreacije mogu se graditi i kao sastavni dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno škola), ukoliko unutar građevinskog prostora nema dovoljno prostora za osiguranje potrebitog (propisanog) standarda. Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, zdravstvene zaštite i fizičke kulture. Mrežu osnovnih škola ubuduće će se popunjavati u skladu s demografskim potencijalima školskog uzrasta. Zdravstvenu zaštitu na ovom području organizira Dom zdravlja u Sinju, koji pruža vanbolničku zaštitu cijelom području bivše općine Sinj. Dom zdravlja organizira djelatnosti opće medicine, pedijatrije, školske medicine, medicine rada, stomatologije te higijensko epidemiološke službe. Služba hitne medicinske pomoći također je organizirana u Sinju. Obzirom na znatan broj starijih osoba na ovom području treba planirati službu za skrb o starim i nemoćnim osobama. Da bi se na ispravan način sagledala nerazvijenost mreže objekata i usluga društvenog standarda potrebno je vrednovati prostorno funkcionalne odnose novih općina u sastavu bivše općine Sinj te u Županiji.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

60

Stoga je intencija nove administrativno-teritorijalne podjele upravo postizavanje više razine opremljenosti područja središnjim funkcijama. Grad Sinj prema rangu centraliteta predstavlja regionalno (srednje razvojno) središte tj. skupini gradova od 15000-30000 stanovnika. Tablica 19. Funkcije centraliteta naselja Regionalno (srednje razvojno) središte 15 000-30 000: Solin, Sinj, Kaštela, Makarska, Trogir, Imotski

-ispostave županijske uprave -gradski/općinski organi samoup. -općinski sud -prekršajni sud -sjedište javnog bilježnika -porezna uprava-ispostava -policijska stanica

-viša škola i/ili srednja škola -osnovna škola

-poštanski centar -radio -kino -muzej, galerija -knjižnica, čitaonica

-stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštite -objekti primarne zdravstvene zaštite

-banka- ispostava -OZ- ispostava -ZAP- ispostava

-manji uslužni i trgovački centri -skladišta, manje hladnjače -više specijaliziraneih trgovina, servisa i obrtničkkih radionica

-pojedinačni sportski objekti -športski klubovi

3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora, jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom čine prostornu baštinu. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji je element nedjeljiv, nameće se potreba integralnog pristupa analizi, vrednovanu i zaštiti prostora koja se temelji na činjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije temeljnih vrijednosti. Osim pojedinačnih građevina kulturnu baštinu čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim i etnološkim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj. Prostornim planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite; - krajobraznih vrijednosti - prirodnih vrijednosti i - kulturno povijesnih cjelina Povijesne naseobinske i graditeljske cjeline, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno istaknutim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: • Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti

prostora;


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

61

• Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih površina);

• Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, poljskih putova i šumskih prosjeka);

• Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;

• Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

• Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;

• Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);

• Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;

• Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina Prirodna baština Zaštićene prirodne vrijednosti su: - Potok Rumin (dio) značajni krajobraz Na zaštićene dijelove prirode iz gornjeg stavka primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o zaštiti prirode i drugim posebnim zakonima. Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu na temelju Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije: - vodotok rijeke Cetine, značajni krajobraz - izvor Kosinac; posebni rezervat (ihtiološki) - izvor Goručice; posebni rezervat (ihtiološki) - priroda oko tvrđave u Sinju; značajni krajobraz - Pavića nebesa; značajni krajobraz

Slika 4. Cetina na ulazu u Sinjsko polje Na području Grada Sinja kao posebnosti prirodne baštine svakako treba izdvojiti Dolinu Cetine. Rijeka Cetina dala je život i ime životu grada Sinja – Cetinska krajina. Dolina predstavlja pejzažno i geomorfološki vrijedan kraj, hidrološki zanimljiv i posebno vrijedan za ovo područje u okviru kojeg se nalazi prirodno mrijestilište pastrve. Detaljne granice zaštite ovog područja potrebno je utvrditi istraživanjima (studijom) od strane nadležne institucije


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

62

Na zaštićenim i prirodnim vrijednostima predloženim za zaštitu, kao i na ekološki vrijednim područjima (posebnim rezervatima) obvezno je provoditi odredbe, naputke i smjernice sadržane u dokumentu Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Područja planirana za zaštitu (prema PPSDŽ) potrebno je zaštititi od bilo kakve izgradnje građevina te ih samo uređivati i rekultivirati. Krajobraz Cjelovita prostorna, biofizička i antropogena struktura koja se kreće od potpuno prirodne do pretežne ili potpuno antropogene sredine čini krajobraz jednog područja. Novim pristupom razvoja u prostoru pored neizbježnog i nužnog razvoja nameće se stalna i nužna potreba zaštite i očuvanja ukupne prostorne baštine kao prirodnog i kultiviranog krajobraza, s posebnim naglaskom na karakteristična naselja, područja uz naselja, područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, ratarstvo, voćnjaci, vinogradi i sl.) Prostornim planom se naglašavaju područja i dijelovi koja imaju krajobraznu vrijednost i kojim se utvrđuju stanovita manja ili veća ograničenja u korištenju vodeći računa o slijedećim činjenicama i uvjetima korištenja: - kultivirani krajobrazi – osobito vrijedno obradivo tlo – kao svjedoci su ljudske

prisutnosti i njihova načina života na određenom području - očuvanje tradicionalnih oblika korištenja zemljišta povećava biološku raznolikost - očuvanje tradicionalnog izgleda seoskih naselja na način da se očuvaju

morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt. Novu izgradnju usmjeriti tako da bude na tragu tradicijske izgradnje sa svim suvremenim komforom, ali primjerenom seoskom domaćinstvu.

- tradicionalna poljoprivredna djelatnost determinira identitet submediteranskog krajolika

- tradicionalno uređenje ostalih poljoprivrednih površina - prostori s više očuvane prirodne vegetacije i očuvanog tla su značajniji za opću

ekološku stabilnost krajobraznog prostora. Prirodnim krajobrazom smatra se područje šuma (zaštitne šume i šume posebne

namjene) Radi očuvanja vrijednosti i autentičnosti krajobraza, planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz kako bi se očuvale lokalne posebnosti, što se posebno odnosi na eventualni prolaz infrastrukturnih koridora područjem kultiviranog krajobraza. Kod izgradnje objekata u funkciji poljoprivrede također je potrebno voditi računa o očuvanju krajobraza. U cilju zaštite i očuvanja prirodnog krajobraza potrebno je : • poticati regeneraciju šuma i obogaćivanjem krajolika podizanjem novih šuma uz

naselja, na kraškom i planinskom području, očuvati postojeće šume i zaštititi ih od prenamjena i krčenja


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

63

• pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i slivnog područja bujica i vodotoka (biološki radovi u slivu)

• mjerama prevencije sprečavati šumske požare, gradnjom požarnih putova i presjeka

• očuvati speleološke objekte (spilje, jame) i druge oblike krša, očuvati prirodne vodne krajolike

U cilju očuvanja kultiviranog krajobraza potrebno je: • poštivati utvrđeno građevinsko područje kao maksimalno izgrađeni prostor a

gradnju izvan građevinskog područja prilagoditi slici krajobraza. • očuvati fizionomiju starih ruralnih cjelina, na način da se očuvaju autentične

cjeline zaseoka bez povezivanja s drugim zaseocima. • pažljivim smještajem novih građevina te poštivanje lokalne tradicijske arhitekture,

prvenstveno u volumenima i oblicima • zahvate u prostoru kao: interpolacije, rekonstrukcije i dogradnje stambenih

građevina i izgradnja pomoćnih i gospodarskih građevina u naseljima u središtu i njihovom neposrednom okolišu provoditi na način da se uklope u krajobraz.

Poljoprivredno zemljište Prostornim planom je određeno vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište i obradivo poljoprivredno zemljište. Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobito ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite poljodjelskog zemljišta: • popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovog Prostornog

plana • voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom

vlasništvu • skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskog zemljišta u privatnom i

državnom vlasništvu • provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskog zemljišta u skladu sa

zakonom Poljoprivredne površine štite se od svake gradnje koja bi mogla ugroziti njihovu osnovnu poljoprivrednu namjenu, osim one predviđene ovim odredbama (stambeni i gospodarski objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje). Predviđena je izrada cjelovite gospodarske osnove razvoja poljoprivrede. Pri tome se ne isključuje mogućnost izrade i drugih programa uređenja i korištenja poljopr-ivrednog zemljišta za pojedine veće poljoprivredne komplekse (Sinjsko, Hrvatačko polje). Šumsko zemljište Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar granica značajnih krajolika i drugih šuma odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

64

propisima i standardima. Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. U cilju zaštite šumskog zemljišta važne su mjere: • izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume • makiju i šume penjače, koje prevladavaju u privatnim šumama uzgojem prevesti u

viši uzgojni oblik • pošumljivati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna

za poljodjelstvo • izgrađivati šumske putove, vatrobrambene prosjeke, uređivati i čistiti šumsko

zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama. Režimi zaštite šuma utvrđeni su u skladu s njihovom namjenom. Korištenje i uređenje zaštitnih šuma (naselja, eksploatacijskih područja, erozijskih područja) mora biti podređeno njihovoj ekološkoj (zaštitnoj) funkciji, te se osnovni princip gospodarenja sastoji u održavanju i pomlađivanju s ograničenim iskorištavanjem. Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija u šumska područja mora biti podređeno osnovnoj prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte, a prvenstveno urediti i rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci i sl.). Kod pošumljavanja treba saditi autohtone šumske vrste. U tom smislu na šumskim površinama dozvoljava se i gradnja objekata koji su u funkciji zaštite tog prostora, a to su objekti od interesa za gospodarenje šumama i lovištima. Graditeljska baština Dosadašnja istraživanja i saznanja o ovom prostoru nedvojbeno svjedoče o kontinuitetu naseljenosti od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stoljeća ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih građevina i groblja, starokršćanskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih građevina. Prostor grada Sinja zahvaljujući svom geografskom položaju na plodnom i strateški značajnom području srednjeg toka rijeke Cetine ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima Zbog svoje fizičke strukture graditeljsko nasljeđe tog područja osjetljivo je i sklono propadanju pod trajnim utjecajima i pritiscima aktivnog života. Spoznaja da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite kulturne baštine, a to je pojam krajolika i prostorne baštine. Uz tradicionalne pojmove zaštite spomenika kulture i prirode, sada se ravnopravno pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja cjelinu čiji su elementi nedjeljivi, nameće se potreba integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora. Jedna od osnovnih zadaća zaštite kulturne


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

65

baštine, osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, je težnja da se spriječi devastacija neposrednog prostora, kako bi očuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Sva inventarizirana nepokretna kulturna dobra na području grada Sinja imaju svojstva kulturnog dobra i shodno tome podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na trenutni pravni status njihove zaštite. Pravni status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama: - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara - preventivno zaštićeno kulturno dobro - evidentirano kulturno dobro - zaštita prostornim planom Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća: • povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja, • povijesne građevine i sklopovi, • elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine s uređajima, • područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe • arheološka nalazišta i lokaliteti, • krajolik ili njegov dio • etnozone Prapovijesne gradine i gomile pa i srednjovjekovna groblja s tragovima onovremenih crkava, nalaze se danas udaljena od naselja pa im prijeti oštećenje i rušenje. Gradnju treba usmjeravati van tih područja na kojima je potrebno provoditi arheološka istraživanja. Kao što je ranije navedeno, ruralne cjeline su temelj kulturnog identiteta sinjskog kraja, te sa svojim gradskim središtem čine jedinstvenu cjelinu. Prilikom obnove sela potrebno je očuvati njihovu povijesnu matricu i tradicijski položaj bez širenja građevinskog područja prema plodnim poljima, uz zadržavanje zelenih cezura između pojedinih zaselaka. Kod eventualnog širenja građevinskih zona potrebno je očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih zaselaka s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama (vrtovima) unutar naselja. Povijesna specifičnost mnogih prostora su i mnogobrojni stočarski stanovi koji se razlikuju veličinom, strukturom, organizacijom prostora, arhitektonskim oblicima i sadržajima, te njihove karakterisrtike uz očuvanu prirodnu sredinu, daju posebnu vrijednost tim područjima. Stoga bi pronalaženje adekvatne uloge u prostoru, danas potpuno zapuštenim dijelovima, omogućilo njihovo oživljavanje a samim tim povećalo atraktivnost cjelovitog prostora. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem, pristupom i sl.): Raznim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća; Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva mogu putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnoga proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. Sakralni i civilni kompleksi uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata, a metodom i sadržajem utvrđenim ovim planom. Sakralni


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

66

i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Ukoliko se sakralni i civilni kompleksi nalaze unutar područja urbanih, poluurbanih i ruralnih cjelina režime zaštite navedenih kulturnih dobara potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana izrađenog metodom i sadržajem utvrđenim ovim planom. Također se određuje da arhitektonski projekti ili projekti uređenja koji se na bilo koji način odnose naspram pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra (registriranog, preventivno zaštićenog ili evidentiranog) trebaju imati posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno konzervatorsku suglasnost istog. Projektima uređenja ili arhitektonskim projektima pojedinačnih kulturnih dobara najvišeg (međunarodnog i nacionalnog značaja) trebaju prethoditi konzervatorske studije kao primarni ulazni podatak. Vrijedne ambijentalne cjeline groblja, okružene kamenim zidovima, s očuvanim starim nadgrobnim spomenicima klesanim u kamenu te zelenilom treba održavati i čuvati u okviru prostorne organizacije i kamene plastike nadgrobnih ploča. Potrebe za širenjem groblja rješavati u zoni manje ekspozicije groblja, uz očuvanje intaktnosti postojećeg. Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće strukture groblja, moguće je rješavati uz posebne uvjete, odnosno prethodnu dozvolu Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu. Preporuča se da se stara likovno kvalitetna spomenička obilježja u slučaju preuređenja grobnica i zamjene novima, pohrane u zasebnom dijelu groblja koji se može urediti kao mali lapidarij. Arheološki lokaliteti koji su istraženi ili potencijalni, predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet prostora. Označeni su približnom lokacijom na karti, a samo ih je vrlo malen broj istražen, dokumentiran i prezentiran. Upravo zbog stupnja neistraženosti svrstavaju se u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Većina lokaliteta indicirana je na temelju slučajnih nalaza, no veći broj čini skupina potencijalnih nalazišta, pretpostavljenih na temelju indikativnih toponima, geomorfološkog položaja, povijesnih podataka, kontinuiteta naseljavanja, te brojna područja uz materijalne ostatke povijesnih građevina. Etnozone se uređuju stvaranjem mreže naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkim domaćinstvima). Unutar prostora etnozona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja ili zona izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja. Također se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra. Osim samog grada Sinja naselja na prostoru obuhvata podloge, kao izrazito raštrkana i policentrična, nemaju urbani karakter. Zone zaštite određene su u cilju


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

67

očuvanja tipoloških karakteristika povijesnog naselja i njegove karakteristične slike, te očuvanju njegovih povijesnih struktura (prostornih i graditeljskih). Diferencirane su prema stupnju očuvanosti povijesne građevne strukture i prostorne organizacije i različitih režima i mogućih zahvata. Zone zaštite povijesnih naselja definirane su kao: A zona zaštite - prvi stupanj zaštite - odnosi se na zonu u kojoj se u potpunosti štiti ustroj naselja. B zona zaštite vrednuje se kao drugi stupanj zaštite i uključuje povijesni prostor naselja u kojem je očuvana tradicionalna matrica, mreža ulica i parcelacija te pripadajuća povijesna (tradicijska) arhitektura, ali je djelomice izgrađena i novijim građevinama koje čine skladnu cjelinu. Samo na povijesni dio grada Sinja primjenit će se prvi stupanj zaštite (A zona zaštite), dok su ruralna naselja na području grada Sinja ovim elaboratom vrednovana kao B zona zaštite. Spomenici kulture čine funkcionalno jedinstvo sa prostorom koji ih okružuju te se time nastoji provesti mogućnost i čuvanje spomenika kulture kako bi oni postali satavni dio življenja, a po tome da se stvore mogućnosti njihovog neposrednog popravka i daljnjeg čuvanja. Spomenike kulture nikako se ne smije shvatiti kao ograničavajuće čimbenike razvoja, tj. Kao izolirani prostor koji se prepušta sudbini i čeka bolja vremena. Spomenici kulture se moraju uklopiti u razvoj kao logičan dio cjeline življenja na ovom prostoru. Spomenik kulture pri planiranju i uređivanju prostora treba smatrati povijesnim i prostornim logičnim ishodištem svakog urbanističkog poteza, a prostornu i razvojnu politiku treba usmjeriti prema oživljavanju i obnovi spomenika kulture. Spomenici kulture područja grada Sinja svrstavaju se u slijedeće cjeline: - Prapovijesni spomenici kulture – gradine, gomile, spilje - Antički spomenici kulture – naselja, gospodarske kuće, utvrde, grobovi - Srednjovjekovni spomenici kulture – ostacio crkava, groblja, stećci - Srednjovjekovne utvrde - Urbane i ruralne cjeline – kuće i sklopovi kuća - Stočarski stanovi - Novovjekovne crkve i groblja - Vodenice - Mostovi - Čatrnje i bunari Svi lokaliteti i objekti označeni kao prethistorijski, antički, starokršćanski, srednjovjekovni i novovjekovni spomenici tretiraju se kao arheološke zone, te ne njima nije dozvoljena izgradnja, niti izvođenje zemljanih radova. Ukoliko se radi o izgrađenom prostoru, svim zadacima treba prethoditi traženje suglasnosti od strane nadležnog zavoda, te potom arheološko istraživanje i nadzor. Ukoliko se prilikom iskopa temelja, ili drugih radova na uređenju terena naiđe na arheološke nalaze potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležnu instituciju. Srednjovjekovne tvrđave spadaju u red najznačajnijih spomenika kulture. Kod njihove obnove treba nastojati sačuvati i obnoviti sve osnovne karakteristike srednjovjekovne tvrđarske gradnje. Potrebno ih je uklopiti u turističku ponudu ovog područja.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

68

Povijesnu jezgru Sinja treba razvijati na način da se sačuva izvorni oblik građevina 18. i 19. stoljeća kao i njihov raspored u prostoru. To su ujedno i najstariji spomenici kulture koje treba posebno čuvati. Kuće se odlikuju jednostavnim pročeljima sa simetrično nanizanim otvorima, izduženim tlocrtom i dvostrešnim krovom. Ziđe je kameno, u nekim slučajevima rađeno od muljike koja je karakteristična za gradnju na ovom području. Zgrade su smještene po duljini uzduž ulica u nizu. Dopune praznina među njima treba izvesti gradnjom koja će se uskladiti sa starim zdanjima u tlocrtnoj izduženosti, visinom i simetričnim nizanjem otvora koji trebaju biti obrubljeni kamenim okvirima, te istim nagibom krova, dok ziđe može biti i ožbukano. Na području grada Sinja evidentirani su slijedeći arheološki lokaliteti: GRAD SINJ 1. Ćemer, lokalitet sa zapadne strane sinjske tvrđave Grad, nedaleko od kuće Brajnović, antičko razdoblje (ostatci rimskog vodovoda i temelja građevine, luk u razini zemlje). Ostatcima danas nema traga, zatrpani ili uništeni novogradnjama. 2. Fratarka, nalazište na jugozapadnom uglu njive Fratarka, danas prostor Novog naselja., antičko i srednjovjekovno razdoblje. Otkopano nekoliko grobova, obloženih i pokrivenih pločama od mulike, slučajan nalaz -rimski denar, nalaz danas u Muzeju Cetinske krajine Sinj. 3. Gaj iznad Tomaševića, na međašnjem području Sinja i Brnaza, antičko razdoblje, ostava od oko 120 primjeraka antičkog brončanog novca. Monete Valentiniana II, Teodozija i Arkadija ( kraj 4. i poč. 5.st). Slučajni nalaz iz 1903.g. Nalazi u Arheološkom muzeju Split i Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. 4. Korito potoka Goručica u predjelu Ruduše, prapovijesno i antičko razdoblje, slučajni nalazi: ulomak kremenog noža, kremena strijelica u obliku lastinog repa bez trna, rimski zlatni prsten, kasnoantička svjetiljka s prikazom Krista na disku. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. 5. Tvrđava stari Grad – prapovijesno, antičko, srednjovjekovno i novovjekovno razdoblje. Slučajni nalazi u Arheološkom muzeju Split, Muzeju Cetinske krajine i Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. Zaštitna arheološka istraživanja 1998., 1999., i 2004.g. Slika 5. Sinjska tvrđava Grad

6. Klarića kuće, zaseok Perići na zapadnom rubu Sinja, antičko razdoblje. Ostaci rimskog vodovoda, nekoliko keramičkih cijevi, slučajni nalazi iz 1958.g. u Muzeju Cetinske krajine Sinj.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

69

7. Zaseok Križanci, na međi Sinja i Radošića, nedaleko od kuće Jakova Križanca, antičko razdoblje, otkopana dva antička skeletna groba s prilozima, keramički vrč i svjetiljka, prethodno je pronađena rimska nadgrobna stela. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. 8. Kuća Davora Dalbela na Luci, kasnoantičko razdoblje, pronađena presvođena zidana kasnoantička grobnica, u njoj nekoliko ulomaka amfora, slučajni nalaz iz 1979.g. 9. Kuća Drage Tripala u Brnaškoj ulici, antičko razdoblje. Pronađena glava rimske carice Herenije Etruscile, slučajni nalaz iz 1960. Nalaz u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. 10. Kuća Grabovac, antičko razdoblje. Slučajni nalaz, ulomak antičkog natpisa. Nalaz u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. 11. Kuća Slavka Čelika nedaleko od sinjskog bazena, antičko razdoblje. Prigodom iskopa za kuću 1967.g. nađena jedna veća kamena plitica, ulomci antičkih tegula, ulomci staklenih posuda i tri brončana novčića iz 4. st. Nalazi u Arheološkoj zbirci franjevačkog muzeja u Sinju. 12. Kula, današnja vojarna na prostoru između Gorućice i zaseoka Župići, kasnoantičko i srednjovjekovno razdoblje. Pronađen grob visokog bizantskog časnika, nalazi kaciga i staklena posuda ( zagubljena). Nalaz kacige u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. U iskopu kanala za kanalizaciju nove menze u vojarni 4. 10. 1993.g. otkopan je jedan trapezoidan grob, bez priloga. 13. Međine i Pelimovac na jugozapadnoj padini brijega na kojem je sinjska tvrđava Grad. Prapovijesno i antičko razdoblje. Nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu, Muzeju Cetinske krajine i Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. 14. Obor Uge Dalbela u Istarskoj ulici, antičko razdoblje. Pronađen rimski žrtvenik, posvećen bogu Nocturnu, nalaz u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. 15. Općinska lokva, na raskrižju puta za Rudušu i puta za zaselak Župiće. Kasnoantičko razdoblje.Otkopani temeljni ostaci kasnoantičke građevine iz 4./5. st. Ostaci građevine se svojim istočnim dijelom nalaze ispod sada asfaltirane ceste. 16. Brdo Pavića nebesa, na sjeverozapadnom rubu Sinja, na prostoru iznad Perasovih vinograda. Prapovijesno razdoblje. Slučajni nalazi, kremeni artefakti. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine Sinj. 17. Put Ruduše, nedaleko od Delićeve kuće u Sinju, neodređeno razdoblje. Pronađeno nekoliko kamenim pločama obzidanih i pokrivenih grobova. 18. Ruduša, na položaju današnje strojarnice u ciglani, antičko razdoblje. Pronađeni antički grobovi, nadgrobni spomenici. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. Pojedinačni nalazi pronađeni su i na drugim mjestima u ciglani. 19. Šabići, nalazište je nedaleko od groblja u Brnazama, s istočne strane Sinj – Split, antičko razdoblje. Nađena antička nadgrobna stela, koja se nalazi u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. Pronađeno više skeletnih grobova koji su krčenjem zemljišta potpuno uništeni. 20. Šišova glavica iznad zaseoka Šimac, na sjeverozapadnom rubu Sinja, novovjekovno razdoblje. Na ovom položaju se u 18. st. nalazilo manje groblje, pronađen veći kameni križ s natpisom na bosančici iz 1703.g, sada u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. Groblje je kasnije iskrčeno, a na njegovom položaju danas je vinograd. 21. Tomaševića draga, na sjevernom rubu visoravni Donjeg Radošića iznad zaseoka Župići, antičko razdoblje. Sačuvane kolotečine antičke ceste.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

70

22. Tripalov voćnjak, danas na položaju autobusnog kolodvora u Sinju, antičko razdoblje. Slučajan nalaz, reljef Silvana s tri nimfe. Nalaz u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana. 23. Pijaca - Trg kralja Tomislava u Sinju, novovjekovno razdoblje. Zaštitna istraživanja 1987. g. prigodom uređenja kanalizacije i trga u Sinju, pronađena tri groba, nije bilo nalaza. 24. Žankova glavica kod kuće Tripalo-Boko u Sinju, antičko razdoblje, slučajni nalaz nadgrobni natpis Tiberia Claudia Priscusa 1-2 st.u Arheološkom muzeju u Splitu. 25. Ispred Općinskog suda u Sinju, novovjekovno razdoblje, ostaci mletačke kanalizacije iz 18 st. 26. Nedaleko od kuće Tina Alčića ispod tvrđave Grad, novovjekovno razdoblje, pronađen visoki kapitel na kojem je uklesana godina 1773. g. 27. Štalija kod kuće Vuletić, novovjekovno razdoblje, slučajan nalaz, kameni blok u koji su urezane tri godine, 1406., 1706., 1796. inicijali B. P. te još nekoliko slova i znakovi. Nalaz u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. Slika 6. Žrtvenik na kojem se prvi put spominje ime Osinium, Sinj

ĆURLINI 28. Domazetov dolac, kasnoantičko razdoblje. Pronađen jedan grob obzidan i pokriven kamenim pločama. Prilozi u grobu dvije staklene posude ( boca i čaša) i jedna obrađena kamena pločica. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. LUČANE 29. Bare, na položaju Brižina, nedaleko od kuće Nikole Vučemila pok. Stipana, ranosrednjovjekovno i kasnosrednjovjekovno razdoblje. Arheološka istraživanja 1981. i 1983. g. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. 30. Bukovik, nalazište u kanjonu Sutine, sjeverozapadno od zaseoka Đipalo, prapovijesno razdoblje. Gradina s dva nivoa utvrđenja. Gradina dominira Lučanima, strateški osigurava prirodni prijelaz iz Cetinske krajine kroz kanjon Sutine prema Muću. 31. Donje ili Malo šematorije, nalazište je u jarugi južno i zapadno od seoskog groblja i župne crkve sv. Kate, srednjovjekovno razdoblje? Ima grobova, teren je potpuno obrastao, nekoliko obložnih ploča vidljivo je u razini zemlje. Nema nalaza.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

71

32. Đipalova kosa u Zasutini, srednjovjekovno razdoblje. Prema pričanju mještana ovdje ima grobova obzidanih i pokrivenih pločama od mulike, nema nalaza, groblje je na padini brijega, nekoliko je grobova erozijom uništeno. 33. Kuća Tomislava Baraća uz desnu obalu Sutine kod mosta, neodređeno razdoblje. Vlasnik kopajući temelje za svoju kuću, naišao je na 3-4 groba, u kojima nije bilo nalaza, grobovi su iskrčeni, danas im nema traga. 34. Lopate sj. od groblja sv. Kate, neodređeno razdoblje. Pronađeni su grobovi pokriveni i obzidani pločama od mulike. Jedan dio grobova bio je označen nadgrobnim spomenicima, od kojih se nekoliko sačuvalo: jedan sanduk priklesan je za kapelicu kod škole, ukrašeni sljemenjak, danas pred župnim uredom kod groblja i jedan sanduk ukrašen reljefnim križem. Dio grobova prigodom obrade zemlje je iskrčen. Nema nalaza. 35.Oranica Anđe Smolje ud. Jure, nedaleko od mosta, uz lijevu obalu Sutine, neodređeno razdoblje. Prema pričanju vlasnice vidljivi grobovi obzidani i pokriveni kamenim pločama. Grobovi danas nisu vidljivi. 36. Šušanj, nalazište na prostranom zaravnjenom vrhu brda uz južni rub klanca Sutine, zapadno od zaseoka Baraći i Radići, prapovijesno i antičko razdoblje. Ostaci vrlo prostrane gradine. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. 37. Vinograd Joze Radića, na jugoistočnoj padini brada Šušanj, kasnoantičko razdoblje pronađena dva groba. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. 38. Kuća Šimuna Čovića, ranosrednjovjekovno razdoblje. U kuću bio uzidan reljefni ulomak. Danas izgubljeno. RADOŠIĆ 39. Gomelice, na krševitom predjelu zvanom Gaj, prapovijesno razdoblje. Nekoliko desetaka manjih gomila. U jednoj prekopanoj gomili nađen je grob sa spaljenim pokojnikom i nekoliko ulomaka keramike. Nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu. 40. Kukuzova glavica, iznad magistralne ceste Sinj-Split u predjelu Kukuzovac, na južnom rubu Donjeg Radošića, prapovijesno razdoblje. Na vrhu Glavice jedna veća gomila, i na padinama nekoliko manjih kamenih gomila. Rekognosciranjima je pronađeno nekoliko kremenih odbitaka i ulomaka kremenih noževa. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. 41. Okruglo, iznad Radovića kuća na Donjem Radošiću, prapovijesno razdoblje. Gradina s platoom polukružna oblika. Neolitički nalazi, kremeni artefakti, kremeni odbici, kremene strijelice, dvije jezičaste sjekirice, nož od opsidijana i komad opsidijanske jezgre. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. 42. Rust, nalazište na strmom grebenu, na zapadnoj padini Visoke, iznad zaseoka Križanci na Radošiću, prapovijesno razdoblje. Veća kamena gomila, nepravilna oblika. Gomila je na strmoj padini grebena, pa je na sve strane znatnije rasuta. 43. Visoka (kota 707) iznad zaseoka Gugići i vojnog poligona Kukuzovac na Radošiću, prapovijesno razdoblje. Gradina utvrđena dvostrukim prstenastim bedemom nepravilna trapezoidna oblika, bedemi su suhozidni, u cijeloj duljini vidljivi su tragovi zidanja. Na prostoru gradine danas se nalazi PTT odašiljač, nalazi prapovijesne keramike. 44. Vršci, na međašnjem prostoru Radošića i Brnaza, prapovijesno razdoblje. Pronađen ulomak kremenog noža, danas u Muzeju Cetinske krajine. TURJACI


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

72

45. Bekanova gradina, na istočnom rubu Turjačkih poda prema Sinjskom polju iznad zaseoka Budimir-Bekan, prapovijesno razdoblje (kasno brončano i starije željezno razdoblje). Pronađeni ulomci keramičkih posuda, nalazi danas u Muzeju Cetinske krajine. 46. Crkvin, uz istoimeni bunar na zapadnom rubu Sinjskog polja istočno od zaseoka Perići i Vlastelice u Turjacima, antičko razdoblje i kasnosrednjovjekovno razdoblje. Ostaci veće građevine, na susjednim oranicama pronađeni ulomci antičke keramike, tegula, amfora, te nekoliko novčića iz 4 st. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. 47. Begova glavica iznad zaseoka Klarić-Kukuz, na međi Brnaza i Turjaka, na krajnjem sjevernom rubu visoravni Turjački podi, prapovijesno razdoblje. Gradina, nema nalaza. 48. Kuća Britvić, nalazište je južno od danas ruševne kuće Britvić, antičko razdoblje. Nalaz kamenoga sarkofaga dvogodišnje djevojčice CLOVINTINE. 49. Radašuša, na sjevernom rubu visoravni Turjački podi, južno od zaseoka Klarić-Kukuz, na međi Brnaza i Turjaka, prapovijesno razdoblje. Gradina sa svih strana utvrđena suhozidnim bedemom, pravokutnog oblika, dva nivoa. Na jugoistočnom kraju gornjeg platoa veća je kamena gomila. 50. Tripaluša, sjeveroistočno od zaseoka Perići, srednjovjekovno razdoblje. Četiri groba obzidana i pokrivena pločama od mulike, bez nalaza. Grobovi su pronađeni prigodom uređenja terena za nogometno igralište. 51. Turjački podi, prapovijesno nalazište. Slučajni nalazi kremenih odbitaka i ulomci prapovijesne keramike. 52. Vlastelice, prapovijesno nalazište. Slučajni nalazi kremenih odbitaka. ČITLUK 53. Gašparovac, otočić na rijeci Cetini između Bajagića i Čitluka, neodređeno razdoblje. 54. Klačine sa zapadne strane Aequuma na predjelu između potoka Karakašica i brda Krinj na međašnjem prostoru Čitluka i Karakašice, antičko razdoblje. Ostaci zida (dio temelja akvedukta antičkog Aequuma). 55. Klašnjevac, na izvangradskom području ant. Aequuma, istočno od samostanskog imanja i crkve sv. Frane antičko razdoblje i kasnosrednjovjekovno razdoblje. Pronađeno osam dobro sačuvanih antičkih nadgrobnih natpisa i jedan natpis posvećen JUNONI. Starija literatura ovdje pretpostavlja nekropolu ant. Aequuma. Zaštitnim istraživanjima (provedena prigodom izgradnje vodovoda) 1986.g. pronađeni samo ostaci suburbane arhitekture. Otkriven jedan kasnosrednjovjekovni grob i u njemu kao spolije dvije ploče s antičkim natpisima. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine i Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana. Slika 7. Nadgrobni spomenik, nalazište Čitluk


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

73

56. Maganjića kuće na Čitluku, sjeverozapadno od Aequuma, antičko razdoblje. Na ovom položaju pronađen je 1952. g. ulomak reljefa s prikazom Silvana i dijelom natpisa. Od natpisa se u donjem dijelu sačuvalo...VILICUS VOTO. Nalaz u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana. 57. Masovčića brig, nedaleko od desne obale Cetine, prapovijesno razdoblje. Ovdje se nalaze dvije zemljane gomile promjera 8 m. U jednoj djelomično oštećenoj gomili, nađeno je nekoliko sitnijih ulomka grube, grube, prapovijesne keramike. 58. Matići izvan gradskih bedema ant. Aequuma. Uz sjeverozapadne i zapadne bedeme nađeno je šest cijelih i fragmentarnih antičkih nadgrobnih natpisa. Slučajni nalaz između 1878. i 1961.g. Nalazi u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana. Nalazi nisu pronađeni in situ već su bili ugrađeni u kuće Matića. 59. Stonožića glavica zapadno od Aequuma na Čitluku, antičko razdoblje? Krajem 19.st.na ovom položaju bili su vidljivi ostaci zgrade popločani mozaičnim podom. Prilikom reambulacije terena tragovi mozaika nisu pronađeni. 60. Zaseok Šošo na Čitluku na pobliže neodređenom mjestu, kasnoantičko i srednjovjekovno razdoblje. Pronađen jedan bizantski brončani novac Justinijana I (527.-565.g.) i jedna kameja od žućkastog stakla s poprsjem sv. Demetrija (12.-13.st.). Slučajni nalazi iz 1936.g. Nalazi u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. 61. Šošin vinograd s južne strane puta za Demerovac, uz jugoistočni bedem antičkog Aequuma, antičko razdoblje. Na ovom položaju u kamenoj litici bio je uklesan reljef Dijane i Silvana. Prethodno je na ovom položaju bio pronađen antički posvetni natpis L. Eburnusa Tatianusa. Reljef je bio isklesan u živoj stijeni. Godine 1931. je ispilan iz litice i prenesen u Arheološku zbirku franjevačkog samostana. Natpis s ovog položaja je kasnije zagubljen. Slika 8. Hekata, zaštitnica vračanja, pronađena na lokalitetu Čitluka

KARAKAŠICA 62. Bukva na putu za Čitluk u Karakašici, antičko razdoblje. Na ovom položaju 1879.g.nađen je počasni natpis dvaju duovira Aequuma, a sadrži podatke o gradnji portika i triklinija nekom božanstvu u Aequumu. Nalaz u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju 63. Nalazište uz oranicu Jakova Žmire iz Karakašice, sa zapadne strane Krinja, u jaruzi koja vodi od Miloševog jezera u Hrvatačkom polju, antičko razdoblje. Na ovom


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

74

položaju nađena je mramorna glava rimske božice. Slučajni nalaz iz 1976. danas u Muzeju Cetinske krajine u Sinju. 64. Njiva Bože Lapića pok. Ante, uz kuću Ante Runje na zapadnom obronku uzvisine Petrada u Karakašici, prapovijesno, antičko i srednjovjekovno razdoblje. Grobovi obloženi i pokriveni pločama od mulike. Otkopana su tri groba, obloženi pločama od mulike, bez nalaza. Na položaju Petrada ( pobliže neodređeno) nađeno je više ulomaka prapovijesne keramike i nekoliko antičkih ulomaka. Grobove je probno istraživao Nikola Gabrić 1959.g. 65. Položaj Pod peći, nedaleko od zaseoka Bikići, na zemlji Marina Perkovića u Karakašici, antičko razdoblje. Na ovom položaju nađen je in situ antički nadgrobni natpis petnaestogodišnjeg Caetenia Secunda, slučajan nalaz iz 1908. g. Danas u Arheološkom muzeju u Splitu. HAN 66. Korito Cetine ispod mosta na Hanu, prapovijesno razdoblje. Nađena jedna čekić-sjekira s rupom za nasad drške i ručni paleolitički klin, slučajni nalazi iz 1975.g. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. 67. Mostine na Hanu, antičko razdoblje. Nađen jedan veći zavjetni žrtvenik posvećen Dijani kojeg je zavjetovao P. Marronius Maximianus. Čuva se u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. Slučajni nalaz iz 1920. g. Na Mostinama na Hanu u Obrovcu Sinjskom, pretpostavlja se antički mostni prijelaz preko Cetine na cesti koja je vodila od Aequuma prema Servitiumu. JASENSKO 68. Zaseok Grčići, antičko razdoblje. Na ovom položaju pronađeno je nekoliko antičkih kamenih ulomaka, dva ulomka natpisa i ulomak lavlje glave. Danas u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana, slučajni nalazi iz 1972. Nalazi su fragmentarni. 69. Kraljeva ograda u zaseoku Tomići u Jasenskom, nasuprot kuće Stipe Tomića pok. Ilije, kasnoantičko?, ranosrednjovjekovno razdoblje. Pronađen jedan grob s prilozima (željezna pojasna kopča, kresivo, cjevasti okov remena, kresivo i šilo). Slučajni nalaz iz 1975.g. Nedaleko od ovog groba pronađen još jedan grob obložen i pokriven pločama od mulike bez priloga. 70. Njiva Mile Napića uz seoski put zapadno od zaseoka Tomići, antičko razdoblje. Nađeno više antičkih ostataka ( srebrni novac Aleksandra Severa, ulomci tegula i keramičkih posuda, prema pričanju vlasnika njive ima i ostataka zidova). Slučajni nalazi iz 1958. g. Nalazi u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju, vrlo su fragmentirani. SUHAČ 71. Na oranicama sjeverno i sjeverozapadno od stare Bokine kuće na Suhaču, antičko razdoblje. Brojni su ostaci antičkih tegula ( uglavnom u međi između Tomaševića njive i njive zvane Bokinica). Krčenjem na Bokinici pronađene su keramičke cijevi antičkog vodovoda. Pronađen veći antički kameni postament s profilacijom na sve četiri strane ( sada se nalazi uz sjevernu među Tomaševića njive). Slučajni nalazi oko 1950. g. Rekognosciranja 1993.g. Većina građevinskih ostataka na ovom položaju iskrčena je u vrijeme sadnje vinograda pred oko 70 godina.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

75

72. U vinogradu Ante Vučemila pok. Jure na položaju Dolac, neodređeno razdoblje. Pronađena tri groba obzidana i pokrivena pločama od mulike bez nalaza. Slučajni nalazi oko 1950., rekognosciranja 1993.g. Grobovi su bili pronađeni prilikom krčenja za vinograd. 73. Nalazište oko 20-ak m od kuće Šimuna Marića, antičko razdoblje. Prigodom krčenja za terena pronađen ulomak antičkog natpisa i ostaci nekakve građevine. Slučajni nalaz iz 1952. g. Ulomak je bio uzidan kao spolija. Nalaz u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. BRNAZE 74. Ivkovića, Mandačeva, Bunarska glavica ili Mijoljača, prapovijesno, antičko, ranokršćansko, srednjovjekovno razdoblje. Najstariji tragovi ostaci gradinskog naselja, plato gradine danas je u cijelosti uništen. Prapovijesni ostaci ( ulomci keramičkih posuda, jedna kamena sjekira), antički ostaci (ulomci antičkih posuda, brončani novac, brončana spona i jedan žrtvenik). Ranokršćanskoj crkvi je prethodila ranokršćanska memorija ( pronađeni ulomci pluteja) i antička arhitektura. Otkriveni ostaci šesteroapsidalne ranosrednjovjekovne crkve koju je prekrilo kasnosrednjovjekovno groblje s istraženih 109 grobova. Nalazi u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana, Muzeju Cetinske krajine, Arheološkom muzeju i Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Gotovo cijeli istraživani položaj uništen je iskopom građevinskog pijeska. ZELOVO 75. Jukića gradina, nalazište na zadnjim jugoistočnim pristrancima Svilaje iznad Zelova, na koti 870, prapovijesno razdoblje. Na ovom položaju nalazi se prostrana gradina utvrđena suhozidnim bedemima s južne i sa zapadne strane. Nalazi netipične prapovijesne keramike. Gradina svojim položajem dominira zelovskom visoravni i brdskim masivom prema Hrvatačkom polju. 76. Jukići, nalazište oko 1 km južno od Jukića gradine, ispod zaseoka Jukići, prapovijesno razdoblje, kamena gomila promjera oko 11 m. Nasip gradine većim dijelom zdrobljen u građevinski pijesak. Prema podacima prof. Ivana Marovića. U nasipu pronađeno nekoliko netipičnih ulomaka prapovijesne keramike. Rekognosciranja 1985.g. Nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu. Ostaci groba i gomile sačuvani su u manjem dijelu. 77. Nalazište na predjelu Kupnjača, srednjovjekovno razdoblje. Ima grobova obzidanih i pokrivenih pločama od vapnenca. Nema nalaza. Grobovi su djelomično uništeni obradom terena. 78. Brdo Plišivice ( kota 986), koje dijeli područja Zelova i Lučana, prapovijesno razdoblje. Veća kamena gomila promjera oko 20 m. Nema drugih arheoloških nalaza. Rekognosciranja 1985. g. Gomila je dobro sačuvana. 79. Nalazište uz južnu stranu ceste Hrvace-Zelovo, u vrtači zvanoj Vukov dočić na jugoistočnom rubu zelovske zaravni, neodređeno razdoblje. Ostaci grobova obzidani i pokriveni pločama od vapnenca, bez nalaza. Rekognosciranja 1985. g. Grobovi se oštećuju obradom vrtače.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

76

GLAVICE 80. Gluvine kuće « Iza grede », ranosrednjovjekovno i srednjovjekovno razdoblje, 1996.g. istraženo manje srednjovjekovno groblje s 14 grobova. 81. Gulići – blizu ceste Sinj – Han, kod Gulića kuća, antičko razdoblje, nađen nadgrobni natpis Gaja Octavija, veterana VII legije iz pr. pol. 1. st. Slučajni nalaz iz 1900.g. Danas u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. 82. Jelinčići – uz seoski put kod Jelinčića kuća, kasnosrednjovjekovno razdoblje? Vidljive obložnice grobova. Prema podacima S. Gunjače iz 1949.g. Prof. Ante Milošević nije pronašao te grobove, pretpostavlja zbog toga što je put prema zaseoku Jelinčića prije dvadesetak godina, proširen pa su tom prigodom uništeni i grobovi. U obilasku 2003. vidljive obložnice grobova. 83. Jojine kuće «Iza grede», uz rub polja, u dvorištu Ivana Poljaka, ranosrednjovjekovno razdoblje. Arheološka istraživanja 1997. g. Do sada istraženo 15 duboko ukopanih grobova. Dva su bila obložena i pokrivena pločama od mulike, a ostali su ukopani u ovalne rake djelomično obložene drvetom i kamenjem. Nalazi iz grobova u Muzeju Cetinske krajine. 84. Kongor «Iza grede« u Glavicama, na rubu polja kod kuće Bože Poljaka, ranosrednjovjekovno razdoblje. Arheološka istraživanja 1996. g. Otkriven jedan grob obložen i pokriven pločama od mulike. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. 85. Brdo Križ – na južnom obronku brda, ispred kuće Bože Kuštre, neodređeno razdoblje. Pronađen jedan grob, tu se i ranije nalazilo na grobove. Slučajni nalaz iz 1980.g. 86. Luščić – nedaleko od Jadrijevića, uz cestu Sinj – Han, na oranicama i malom lugu između kuće Mate Paleška ( Matanovi dvori ) i odvojka puta za zaselak Bilođerić, antičko i kasnosrednjovjekovno razdoblje. Ostaci antičke građevine i kasnosrednjovjekovno groblje. Ostaci antičkih zidova su još mjestimično vidljivi i sačuvani nekoliko desetaka cm iznad zemlje. Na cijelom prostoru nalaze se ulomci antičkih tegula i amfora, nađeno je i nekoliko natpisa, jedan natpis ( F/ORTUNATUS VI VIR…) je nađen 1949. i prenesen u Arheološku zbirku franjevačkog samostana u Sinju, ali je uništen u vrijeme zadnje obnove crkve u Sinju. U ruševine antičke građevine naknadno je ukopano kasnosrednjovjekovno groblje, a jedan je grob bio pokriven srednjovjekovnim stećkom u obliku sanduka. Poneki od grobova su imali urezane križeve na donožnicama. Pronađena dva ulomka antičkih natpisa oko 1900. i 1950., a grobovi 1986. g. Nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu i Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. 87. Položaj Markovača – u zaseoku Masnići, kasnosrednjovjekovno razdoblje. Pronađen jedan grob obzidan i pokriven kamenim pločama, u grobu nađen jedan lijevani brončani prsten. Slučajni nalaz iz 1967.g. Nalaz u Muzeju Cetinske krajine. Podataka o drugim grobovima nema. 88. Položaj Pod Gredom – Potočina, srednjovjekovno razdoblje. Nekoliko vidljivih grobova prema podacima Stjepana Gunjače iz 1949. g. sa stećcima kojih danas nema. Vjerojatno su uništeni kao i većina grobova erozijom terena. U razdoblju između 23. rujna i 23. listopada 2003. godine u ukupno 18 radnih dana obavljeno je arheološko istraživanje na ovom položaju gdje je otkriveno i istraženo osam srednjovjekovnih grobova, a dva groba su sadržavala nalaze. Od arheoloških nalaza pronađena je brončana vitica i brončana «S» naušnica. Na jednoj uzglavnoj i četiri


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

77

donožne ploče urezani su križevi. Na ovom položaju 80- tih godina 20.st. erozivnim djelovanjem je uništeno 20-tak grobova koji su također bili obloženi i pokriveni kamenim pločama. U njima su pronađeni nalazi, jedna lijevana grozdolika naušnica i jedna brončana vitica. Nalazi u Muzeju Cetinske krajine. 89. Šibenica – na visokom brijegu sjeverno od zaseoka Bogdana na međi Sinja i Glavica, prapovijesno razdoblje (mlađi neolitik-danilska kultura i željezno doba). Gradina bez jasnog gradinskoga platoa i uočljivih ostataka utvrđenja. Nalazi prapovijesne keramike, ulomci žrvnjeva i pitosa. Na 50- ak m širokoj zaravni s istočne strane gradine nalazi se suvremeno groblje. Rekognosciranja 1980. i 1988.g. osim keramike iz brončanog i željeznog razdoblja, drugih nalaza nije pronađeno. 90. Zaseok Šimići, srednjovjekovno razdoblje. Pronađen vršak strijelice s tordiranim tuljcem, slučajan nalaz iz 1969. g. Podaci o okolnostima nalaza nisu poznati. 91. Položaj na zemljištu zvanom Vidurinovke, nedaleko od Jadrijevića, kasnoantičko razdoblje. Pronađene dvije presvođene kasnoantičke grobnice, bez priloga. Slučajni nalaz iz 1950. g. Zaštitna istraživanja proveo prof. Ivan Marović. 92. Položaj Mladarev brig - uz cestu Sinj-Han, kod kuće Zvonka Cvrlje, kasnosrednjovjekovno razdoblje. Zaštitno istraživanje na navedenom lokalitetu obavljeno je 16. 17. i 18. veljače 2000.g. Istražen je jedan grob s kamenom grobnom arhitekturom. Osim skeletnih ostataka u grobu nije bilo nalaza. BAJAGIĆ 93. Bajagićko groblje, ranosrednjovjekovno razdoblje. Slučajni nalazi iz 1971.-1980.g. ostruge, strijelice, noževi, koplja, srpovi, keramičke posude, danas se nalaze u Muzeju Cetinske krajine i Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. 94. Župna kuća, prapovijesno razdoblje. Nekada se tu nalazila veća kamena gomila s grobom u sredini, nije bilo nalaza. U nasipu gomile iznad groba nađen je brončani bodež, danas u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju. 111. Balajića gomila, nedaleko od Šustinih kuća, prapovijesno razdoblje. Veća prapovijesna gomila. Nalazi u Muzju Cetinske krajine u Sinju. 112. Kamenje, antičko razdoblje. Pronađen posvetni natpis Cn. Iulia Severa, consula i propretora provincija Sirije i Palestine, slučajan nalaz iz 1902.g. Danas u Arheološkom muzeju u Splitu. 95. Priorice, prapovijesno razdoblje. Nalazište u pećini, na krševitoj zaravni uz istočnu stranu puta, oko 400 m ispred zaseoka Priorice sj. od Čačijinog doca i Bajagića. U Muzeju Cetinske krajine Sinj čuvaju se prapovijesne posude, dva srpa, kosa i željezna ručica vedrice, slučajni nalazi iz 1981.g. 96. Penića njivice, prapovijesno razdoblje, na međašnjem prostoru između Bajagića i Rumina. Prapovijesne gomile. 97. Saratlijina gomila, prapovijesno razdoblje. U gomili nađena antička brončana fibula, slučajni nalaz iz 1961.g. 98. Čačijin dolac, nalazište na krševitoj zaravni uz prtinu prema Ruminu, oko 300 m sjeverozapadno od škole, antičko razdoblje. Dobro sačuvani tragovi u dva dijela kolotečina antičke ceste (ukupno sačuvana duljina je oko 180 m). Prof. Ante Milošević donosi podatke prema usmenom priopćenju S. Gunjače. 99. Jurele, nalazište nedaleko od zaseoka Jurele, kasnosrednjovjekovno razdoblje. Prema podacima Stjepana Gunjače iz 1949. g. Nekoliko stećaka. Nema nalaza. Drugi podaci o nalazištu nisu poznati.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

78

GLJEV 100. Gljevačko groblje, ispred današnjeg seoskog groblja, prapovijesno razdoblje. Prapovijesna gomila, na njoj jedan sljemenjak i devet nadgrobnih ploča. 101. Gomila kod brista, prapovijesno razdoblje. Veća kamena gomila, u njoj je bio grob, u grobu pronađen jedan triangularni brončani bodež. 102. Maleševa draga, prapovijesno razdoblje. Nalazište u pećini, uz južni rub prtine na vrhu Maleševe drage neposredno prije vrha uspona na Razorine iznad Gljeva. Nalazi netipične prapovijesne keramike razasute po pećini. Rekognosciranja 1986.g. 103. Maleševa greda, nalazište oko 400 m sjeverno od Smoljine gradine, na hrptu kose zvane Maleševa greda, prapovijesno nalazište. Slična Gomili kod brista, nema nalaza. 104. Razorina, na zapadnoj padini Kamešnice, visoko iznad Gljeva, kota 1170, prapovijesno razdoblje. Gradina.Rekognosciranja 1986. g. 105. Smoljina gradina, kota 543, jugoistočno od zaseoka Smoljo, prapovijesno razdoblje. Gradina s relativno malim četvrtastim platoom. Nalaz kamenog bata u Muzeju Cetinske krajine. OBROVAC 106. Buljani (Obrovac), nedaleko od kuće Stipana Buljana i zaseoka Živalji u Obrovcu, prapovijesno razdoblje. Pronađene gomile. 107. Efendići, na oranicama zapadno od Efendića kuća prema Cetini u Obrovcu Sinjskom, prapovijesno i antičko razdoblje. Pronađeni ulomci keramike. 108. Kuća Petra Žanka u Obrovcu, antičko razdoblje. Na kući nekada je bio uzidan nadgrobni natpis nekog Flavija prema podacima F. Bulića prije 1903. g. 109. Podi oko zaseoka Živalji, prapovijesno razdoblje. Pronađeno raštrkano desetak kremenih noževa. 110. Živalji, na međašnjem prostoru između zaseoka Živalji i Baraći, prapovijesno razdoblje. Bilo je nekoliko gomila koje je istraživao prof. Ivan Marović. Nalazi (trokutasti bodeži, keramički ulomci s Litzen ukrasom, kameni pseudobrasard, zlatna žica i jedan mali mač) danas u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana. Naknadno je ukopana ostava od dvanaest željeznih predmeta (četiri tesle, tri dlijeta , kosa, kramp, srp, kelt-sjekira). 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne

cjeline Tablica 20. Posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

2.0 ZAŠTIĆENE CJELINE Ha 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - nacionalni park - park prirode - ostali zaštićeni dijelovi prirode 410,002.2. Zaštićena graditeljska baština ukupno - arheološka područja 15,50 - povijesne graditeljske cjeline Grad ukupno 425,00


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

79

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava Prostornim planom se određuje da trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava čine: − građevine cestovnog i željezničkog prometa − građevine sustava veza − građevine vodoopskrbe i odvodnje, te uređenja bujica − građevine u sustavu energetike

Planom se posebno naglašava potreba vođenja infrastrukture koristeći postojeće koridore i formiranje zajedničkih za više vodova, kako bi se izbjegle šume, vrijedno poljodjelsko zemljište te vrijedne prirodne i stvorene strukture, uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša. Cjeloviti prometni sustav čine međusobno povezani prometni podsustavi spregnuti u jedinstvenu funkciju pružanja prometnih usluga. Prometni podsustavi cestovnog, željezničkog, zračnog i telekomunikacijskog prometa oslanjaju se na logističku podršku koju omogućavaju terminali za putnički i teretni promet (često kombinirano za dva i više prometna podsustava) a organizacijski na javna poduzeća, prijevoznike, špeditere i agencije. Prijedlozi prioriteta nastoje osigurati za svaku granu prometa odgovarajući potrebni prostor ili koridor, vodeći računa o zaštiti okoliša. 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav Rješenje sustava cestovnog prometa u velikoj mjeri se oslanja na cjelovit i ranije provjereni model, koji je preinačen u skladu s ciljevima prostornog uređenja područja i, u međuvremenu, nastalim promjenama u korištenju prostora. Planirana mreža javnih cesta je razvrstana sukladno današnjem stanju i očekivanoj funkciji određenih cesta u budućem sustavu. Kako je razvrstavanje javnih cesta u nadležnosti Ministarstva, moguće su izmjene u skladu s dinamikom realizacije cestovnog sustava i trenutne uloge pojedinih cesta u sustavu. Prostornim planom je predviđena gradnja novih dionica javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu sa planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Prostornim planom osigurani su i minimalni koridori/poprečni profili za buduću gradnju obilaznice Sinja (nova dionice ceste) u skladu s lokacijskom dozvolom. Prostornim planom je utvrđeno da će cestovni promet imati primarno značenje u cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa. Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značaju i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije:


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

80

- državne ceste - županijske ceste - lokalne ceste i ostali nekategorizirani planinski protupožarni i gospodarski

putevi Rješenje prometnica grada Sinja uvjetovano je u znatnoj mjeri rasporedom javnih prometnica koje prolaze područjem grada Sinja, a to su: - državna prometnica Sinj-Knin i - županijska prometnica Muć-Sinj-Obrovac Državna cesta razdvaja uže područje grada na dva dijela te je već postala kritičnom dionicom i to kako za normalno odvijanje prometa na dionici državne ceste, tako i za rješavanje lokalnog i gradskog prometa. Županijska cesta dolaskom iz pravca Muća prolazi kroz središnji dio grada do Vrličke ulice te nastavlja ulicom Tadije Anušića u pravcu Glavica. Državna i županijska cesta obnašaju istovremeno tranzitni i lokalni promet. Zadnjih nekoliko godina dolazi do naglog povećanja broja vozila i ukupnog volumena prometa (kako tranzitnog tako i lokalnog). Daljnjom stabilizacijom hrvatskog gospodarstva očekivati je i daljnje povećanje prometa, što će naročito biti uvjetovano razvojem turizma. U tom svjetlu se kao nužnost nameće izrada plana prometnica grada Sinja kao i izrada odgovarajuće regulacije prometa te rješavanje sve prisutnijeg problema parkiranja u samom gradu. Prostornim planom utvrđene su moguće etape razvitka prometne mreže grada Sinja: I ETAPA; ne zahtijeva nikakve građevinske zahvate, već se poboljšice ostvaruju

regulacijom prometa II ETAPA; podrazumijeva mjestimično proširenje postojećih prometnica, izradu

nogostupa i javne rasvjete te izradu manjih parkirališta uz postojeće prometnice.

III ETAPA; stvaranje cjelovite prometne mreže tj. izvođenje pojedinih građevinskih zahvata da bi se pojedini dijelovi mreže povezali u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, uz rekonstrukciju “crnih točaka”.

IV ETAPA; Konačno stanje; postiže se izgradnjom zaobilaznice Sinja čime dionica državne ceste više neće prolaziti užim područjem grada. Potrebno je projektirati kvalitetene ulaze i izlaze iz Sinja u pravcu Splita, Knina i Trilja (veza na državnu i županijsku mrežu prometnica).

Na postojećoj cestovnoj mreži državnog, županijskog i lokalnog značaja predviđeni su slijedeći zahvati: - korekcija nepovoljnih građevinskih elemenata trasa, prvenstveno na mjestima gdje

su prometne nezgode najčešće (proširenje profila cesta, povećanje horizontalnih i vertikalnih radijusa i sl.);


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

81

- modernizacija (asfaltiranje) preostalih važnijih lokalnih cesta sa tucaničkim kolnikom.

Rekonstrukcijom postojećih državnih i drugih razvrstanih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javno rasvjetom, uređenjem pješačkih nogostupa i dr. u naselju. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih obvezno je očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida. Sustavom javnog prijevoza obvezno je povezivanje svih naselja unutar Grada Sinja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Promet u mirovanju se rješava javnim ili privatnim parkirališnim/garažnim prostorom. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta/garaža, uglavnom u središnjim dijelovima naselja Sinj i širem gradskom području. 3.5.2. Energetski sustav U cilju sustavnog razvoja elektroopskrbe prioritetno je potrebno slijedeće:

- izmjena koncepcije i načina lociranja glavnih opskrbnih elektroprivrednih objekata u neposrednoj blizini općinskih i gradskih središta ili u centru gradskih i općinskih područja

- težiti smanjenju postojećih dugih vodova SN (srednjeg napona) i NN (niskog napona) interpoliranjem većeg broja novih TS VN/SN i TS SN/NN

- poticati izvedbu modernijih i postupnu supstituciju zastarjelih potrošačkih instalacija

- obzirom na veliki broj nadzemnih elektroprivrednih, posebno elektrodistribucijskih objekata

- poticati izgradnju novih i obnovu postojećih objekata kao tzv. ekostanova uz primjenu potrebnih izolacijskih građevinskih materijala u cilju ušteda potrošnje električne energije, posebno za grijanje prostorija.

- treba težiti njihovom kvalitetnijem smještaju i korištenju raspoloživih prostora te primjerenom dizajniranju i uklapanju u okoliš

Novim konceptom budućeg razvitka elektroopskrbe bit će neophodno provesti neke radikalne tehničke promjene i inovacije, a prije svega u sljedećem: - približiti glavne opskrbne energetske čvrste točke centru konzuma i područja, - supstituirati postojeći već klasični sustav distribucijskim napona 35, 10 i 0,22/0,38

kV novim sustavom 110, 20 i 0,23/0,4 kV, - prenamijeniti postojeće elektroprivredne objekte napona 35 i 10 kV za novi veći

napon 110 i 20 kV,


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

82

- generalna orijentacija mjesnih mreža niskog napona na primjenu izoliranih vodiča postavljanih na betonskim stupovima.

Temeljne odrednice dugoročne koncepcije budućeg elektroenergetskog razvitka su: - postupna realizacija vlastitog sustava elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog

sustava HEP-a s glavnom opskrbnom TS 110/x kV lociranom u centru područja u blizini sjedišta općine tj. radne zone čiju temeljnu strukturu predstavljaju postojeća električna mreža 35, 10 i 0,22/0,38 kV prenamjenjena za novi sustav distribucijskih napona 110, 20 i 0,23/0,4 kV

- izgradnja potrebnog broja novih elemenata sustava kao rezultat primjene dva temeljna kriterija i to:

*teritorijalne raspodjele konzuma *propisane kvalitete isporučene električne energije, odnosno dozvoljenih padova

napona koji se praktički svode na određivanje graničnog međusobnog razmaka TS 20(10)/0,4 kV koji u naseljima gradskog karaktera iznosi u pravilu oko 500 m, a u seoskim naseljima i do 1000 m.

- povoljnu okolnost u navedenom kontekstu predstavljaju postojeća nadzemna mreža 35, 10 i 0,4 kV koja se bez većih poteškoća može prenamijeniti za novi sustav distribucijskih napona 110, 20 i 0,4 kV izuzev S 35/10 kV odnosno TS 10/0,4 kV zbog potrebe prilagodbe energetskih transformatora.

- dio mreže 20(10) kV za opskrbu električnom energijom sjedišta općine trebati će kablirati tako da će i buduća izgradnja planiranih TS 10/0,4 kV u navedenom naselju biti prilagođena za kabelski priključak.

- na području ostalih naselja seoskog tipa i buduća mreža će biti nadzemna kod čega posebno mjesne mreže NN trebaju se temeljiti na izoliranim vodovima NN (SKS vodovi) montirani na betonskim stupovima.

Na temelju dosadašnjih iskustava preporuča se duž trase svih dalekovoda rezervirati zaštitne koridore u kojima bi trebalo zabraniti bilo kakvu izgradnju. Preporuča se širina koridora ovisno o nazivnom naponu dalekovoda kako slijedi: - za DV 10(20) kV 2x15 = 30 m - za DV 35 i 110 kV 2x20 = 40 m - za sve TS 20/0,4 kV osigurati kamionski pristup. U zaštitnim pojasevima dalekovoda nije dozvoljena nikakva gradnja, niti rekonstrukcija bez prethodne suglasnosti nadležne elektroprivredne organizacije. Sukladno PPDNŽ utvrđuju se smjernice za određivanje lokacija vjetroelektrana: - izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode, - izvan planiranih građevinskih područja, infrastrukturnih koridora, visokih šuma i

poljoprivrednog zemljišta, - izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i glavnih prometnica, - udaljiti zonu vjetroelektrane od naselja i drugih objekata najmanje 500m, odnosno

razina buke za najbliže objekte ne smije prelaziti 40 dB(A), - uskladiti smještaj vjetroelektrana u odnosu na telekomunikacijske uređaje (radio i

TV -odašiljači, navigacijski uređaji) radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji, - voditi računa u odabiru veličine i boje lopatica i stupa o mogućoj vizualnoj

degradaciji prostora, - izraditi za karakteristične lokacije kompjutorsku vizualizaciju radi ocjene utjecaja

vjetroelektrana na fizionomiju krajobraza.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

83

Konačne lokacije vjetroelektrana (Visoka, Zelovo) odrediti će se na temelju prethodnih istraživanja, studija podobnosti i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš. U skladu sa Strategijom energetskog razvitka RH omogućava se i razvoj plinske mreže na gradskom području. 3.5.3. Vodnogospodarski sustav Područje koje pokriva vodoopskrbni sustav “Ruda - Splitska Zagora” obuhvaća grad Sinj sa novoustrojenim općinama sinjskog područja Trilj, Otok, Hrvace i Dicmo, te općine splitske Zagore Klis i Muć i dio Kaštelanske Zagore. Prostornim planom izračunate su potrebne količine vode za planski period od 30 godina uz prosječni prirast od 1,5% godišnje. Usvojena specifična potrošnja po pojedinim potrošačima ima slijedeće parametre: - stanovništvo 190 l/st/dan - krupna stoka 50 l/kom/dan - sitna stoka 15 l/kom/dan - okućnice 0,5 l/sek/ha (prosječna okućnica 200 m2=0,02 ha) Prema prethodnim parametrima potrebne količine vode koju je potrebno osigurati za vodoopskrbu stanovništva, stoke i okućnica, po pripadajućim podsustavima iznosi:

VODOOPSKRBNI OBJEKT(PRAVAC) Potrebne količine vode Izvorište

P.K. Ruda 6,88 Ruda V.S. Otok (Otok-Gala-Obrovac-Bajagić-niska

zona) 43,83 Ruda

V.S. Vratnice (Udovičić-Grab-Trilj) 10,60 Ruda

V.S. Trilj (Trilj-Vedrine—Jabuka) 39,00 Ruda

V.S. Sinj (dio Sinja - dio Lučana-dio Glavica,

Brnaze-Turjaci-Košute, dio Radošića)

197,49 Ruda

C.S. Sinj ( V.S. Ercegovci, V.S. Đale,V.S. Žuro, V.S. Vučipolje, C.S. Sičane,

C.S. Vojnić)

138,00 Ruda

C.S. Strmen Dolac (Lijevo zaobalje) 39,60 Ruda

V.S. Šušnjevača (Sinj-Hrvace) 40,00 Kosinac

V.S. Kosinac 1 (Gljev-Čačijin Dolac-Bajagić-

visoka zona) 18,76 Kosinac


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

84

UKUPNO područje bivše općine Sinj 534,16 l/sek od toga vodoopskrbni sustav Ruda 475,40 l/sek (89%), a vodoopskrbni sustav Kosinac 58,76 l/sek (11%). U navedenim količinama uračunata je i količina koja otpada na industriju. Tako vodoopskrbni sustav Ruda pokriva potrebe industrije sa 88 l/sek, dok na vodoopskrbni sustav Kosinac otpada 8 l/sek. Na području grada Sinja postotak opskrbljenosti vodom iznosi 76,79%. Ovakav postotak opskrbljenosti proizlazi iz činjenice da je najveći broj stanovnika lociran u gradu Sinju dok manja okolna naselja sa velikom površinom, a malim brojem stanovnika nemaju još riješenu vodoopskrbu ( Bajagić-visoka zona, Čačijin Dolac i Zelovo), ali su i neki cjevovodi u izgradnji (Gljev).

Vodoopskrba grada Sinja i pripadajućih naselja odvijat će se putem tri vodoopskrbna sustava, odnosno njihovih podsustava: Vodoopskrbi sustav 1/ “RUDA” - podsustav “Ruda - Sinj-Splitska Zagora” - podsustav “Otok - Gala - Obrovac - Bajagić” - podsustav “Sinj - Dicmo - Bisko” - podsustav “Čačvina - Velić - Vrpolje” 2/ “KOSINAC”

-podsustav Kosinac-Hrvace -podsustav Kosinac-Gljev -podsustav Kosinac-Bajagić(visoka zona)-Čačijin Dolac

3/ “ŠILOVKA” - podsustav “Bitelić - Rumin - Bajagić”

Pored dogradnje vodovodne mreže na području grada Sinja te osiguranja mogućnosti opskrbe vodom gradskih područja iz sustava Kosinca i Rude planira se proširenje sustava i na ona naselja kojima sada nije osigurana opskrba pitkom vodom iz vodoopskrbnih sustava. U toku je realizacija proširenja vodoopskrbnog sustava Kosinac na područje Gljeva lociranog istočno od izvorišta Kosinac. Vodoopskrba naselja općine Sinj na lijevoj obali Cetine uzvodno od mosta na Hanu predviđa se nastavkom podsustava “Otok-Gala-Obrovac-Bajagić” i njegovim spajanjem sa podsustavom Šilovke “Bitelić-Rumin-Bajagić” (φ150 mm) čija izgradnja tek također predstoji. Iz postojećih vodosprema i cjevovoda bit će moguća opskrba samo naselja uz sami rub hrvatačkog polja. Naselja na višim kotama opskrbljivat će se iz vodospreme Kosinac 1 do koje vodu tlači istoimena crpna stanica. Ranije planirane crpne stanice Obrovac I i Obrovac II kao i vodopsrema Obrovac (kota od 410 m.n.m.) izbacuju se izgradnjom vodospreme Kosinac 1 dok je vodosprema Čačijin Dolac (kota dna oko 470 m.n.m.) i dalje u planu.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

85

Rješenja vodoopskrbe za ovo područje razrađena su samo na nivou ideje tako da je moguće da dalja razrada dovede do drugačijih rješenja, odnodno prostornog i visinskog razmještaja objekata vodoopskrbe. Također je to moguće i na području Zelova gdje se predlaže razmatranje osiguranja vode za ovo područje putem crpne stanice u vodospremi Satrić (kota dna 530 m.n.m.) koja bi tlačnim cjevovodom osiguravala vodu u vodospremi Zelovo na koti cca 870 m.n.m. koja osigurava mogućnost garvitacijskog snabdijevanja vodom naselja Zelovo (810-830 m.n.m.). Na razini idejnog rješenja postoji mogućnost opskrbe Zelova i sa zapadne strane iz pravca Ogorja.

Vodoopskrba naselja općine Sinj na lijevoj obali Cetine uzvodno od mosta na Hanu predviđa se nastavkom podsustava “Otok-Gala-Obrovac-Bajagić” i njegovim spajanjem sa podsustavom Šilovke “Bitelić-Rumin-Bajagić” (φ150 mm) čija izgradnja tek također predstoji. Iz postojećih vodosprema i cjevovoda bit će moguća opskrba samo naselja uz sami rub hrvatačkog polja. Za naselja na višim kotama bit će neophodna izgradnja crpnih stanica Obrovac I i Obrovac II kao i vodopsreme Obrovac (kota od 410 m.n.m.), vodosprema Lagnjića Dolac (kota dna 450 m.n.m.) i vodospreme Čačijin Dolac (kota dna oko 470 m.n.m. Rješenja vodoopskrbe za ovo područje razrađena su samo na nivou ideje tako da je moguće da dalja razrada dovede do drugačijih rješenja, odnodno prostornog i visinskog razmještaja objekata vodoopskrbe. Također je to moguće i na području Zelova gdje se predlaže razmatranje osiguranja vode za ovo područje putem crpne stanice u vodospremi Satrić (kota dna 530 m.n.m.) koja bi tlačnim cjevovodom osiguravala vodu u vodospremi Zelovo na koti cca 870 m.n.m. koja osigurava mogućnost garvitacijskog snabdijavanja vodom naselja Zelovo (810-830 m.n.m.).

Koncepcija navodnjavanja lijevog zaobalja sinjskog polja je identična rješenju gravitacijskog navodnjavanja desnog zaobalja. Vodozahvatna građevina kojom se vrši kontrolirano upuštanje voda Cetine u odvodnu kanalsku mrežu lijevog zaobalja locirana je također uzvodno od preljevnog praga izvedenog u koritu rijeke Cetine na lokalitetu zvanom “Bosanski gaz”. Dimenzioniranje vodozahvatne građevine je izvršeno na protoku od 1,0 m3/sek. U svrhu navodnjavanja suhih kraških polja potrebno je izvršiti istraživanja u svrhu aktiviranja prirodnih depresija u polju u kojima se skuplja površinska voda ili ispitati mogućnost navodnjavanja putem mini akumulacija u topografski, hidrološki i geološki pogodnim uskim dolinama koje primaju vodu s čvrste, ravne podloge.

Temeljem rezultata do sada izrađenih hidrogeoloških analiza i elaborata za slivno područje Cetine krški predjeli grada Sinja na lijevom zaobalju Cetine (obronci planinskog masiva Kamešnice) pripadaju II zoni sanitarne zaštite (alternativna oznaka Ib zona) kaptiranog izvorišta Kosinac, odnosno izvorišta Malin i Rumin (potencijalnih kaptaža za vodoopskrbu). Zaštita ovih izvorišta zahtijeva uvođenje određenih ograničenja u korištenju prostora.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

86

Važećim "Pravilnikom o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta za piće" TP

*PT utvrđeno je u članku 4. da se "za područje krša, zbog

specifičnosti krškog terena, priljevno područje, veličina i granica zona te režim zaštite određuje na temelju posebnih hidrogeoloških i hidroloških radova". Istim Pravilnikom utvrđena su ograničenja i zabrane u vršenju djelatnosti i korištenja prostora u pojedinim zonama zaštite. Pri tome je značajno napomenuti da se radi o kriterijima koji su teško primjenjivi u kraškim terenima te se preporuča primjena kriterija iz publiciranog "Nacrta prijedloga dopune pravilnika o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta za pićeTP

*PT kojim se predviđa unutar zone u

kojoj je podzemnoj vodi potrebno najmanje 50 dana do ulaza u objekt zahvata vode (II zona zaštite) rangiranje na II, III i IV a zonu. Također se na osnovu dopunskih istraživanja (mikrozoniranje) mogu "osjetljiva i kritična mjesta" (ponori, zone privilegiranih podzemnih tokova) izdvojiti od ostalog terena koji podliježe blažim zabranama što bi se radilo samo po potrebi tj. ako postoji namjera izvedbe novog objekta na nekoj lokaciji, odnosno nastavka djelatnosti postojećeg unutar područja koje pripada određenoj sanitarnoj zoni (utvrđene temeljem hidrogeoloških i hidroloških istražnih radova).

Prostornim planom određene su (u mjeri u kojoj je to moguće) granice potencijalnih sanitarnih zona kaptiranih izvorišta u okviru kojih se primjenjuju ograničenja i zabrane sukladno posebnim propisima (pravilnicima).

Za područje grada Sinja izgrađen je uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Sinja na lokaciji uz vodotok Goručicu cca 1,0 km od njenog utoka u lateralni kanal. Uređaj za pročiščavanje je projektiran kao mehaničko-biološki sa biološkim pročiščavanjem pomoću aktivnog mulja. Predviđena je etapna realizacija. Sve industrijske otpadne vode bit će priključene na uređaj za pročišćavanje Sinja samo ako su prethodnim predtretmanom svedene na nivo gradskih otpadnih voda.

U prvoj etapi izgrađenosti na uređaju se predviđaju otpadne vode u količini od 178,2 l/sek a u konačnoj 338,5 l/sek (30.000 ES). U obje etape izgrađenosti uređaja očekuje se kvalitet efluenta slijedećih parametara: - 20 mg/l BPK5 MKX - 20 mg/l BPK5 prosječno - 0,1 mg/l taložnih tvari - 1 mg/l fosfora U konačnoj fazi izgrađenosti uređaja na isti se predviđa dovesti sve otpadne vode samog Sinja kao i otpadne vode naselja Brnaze, Turjaci i Glavice te industrijsko-servisne zone na Kukuzovcu. Ovakav sustav zahtijevat će izgradnju više destetaka kilometara kanalizacijskih kolektora (separatni sustav) sa nizom objekata - crpnih stanica. Za preciznije utvrđivanje položaja kolektora, broja, kapaciteta i razmještaja crpnih stanica neophodna je izrada niza studija i projektnih rješenja koja sada nedostaju. TP

*PT Narodne novine br. 32/86.

TP

*PT dr. Fritz, Ramljak


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

87

U naseljima na lijevoj obali Cetine (Bajagić, Obrovac, Kosinac) predviđa se izgradnja manjih kanalizacijskih sustava kućanskih otpadnih voda sa obradom istih na tipskim uređajima za biološko pročišćavanje (tip bio-disk ili slično) prije ispuštanja u korito Cetine.

3.6. Postupanje s otpadom Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog dijela otpada, termička obrada ostatka organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada te odlaganje ostatka otpada nakon obrade) i potencijalne makrolokacije za građevine u sustavu gospodarenja otpadom određeni su u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije. Postojeće odlagalište Kukuzovac je potrebno sanirati te je u sklopu radne zone Kukuzovac potrebno osigurati lokaciju za reciklažno dvorište. Generalnim urbanističkim planom Sinja i prostornim planovima užih područja u najgušće naseljenim područjima moraju se osigurati lokacije za daljnji razvoj i unapređenje sustava razdvajanja otpada kojim će se odvojiti korisne tvari za ponovnu upotrebu, a preostali otpad u najvećem dijelu odložiti ili spaliti, kako bi se samo ostatni dio trajno odlagao na odlagalištu. U cilju neposrednog rješavanja problema zagađenja okoliša od nekontroliranog odlaganja različitih vrsta otpada utvrđuju se slijedeće mjere: - potrebno je sanirati sva “divlja” odlagališta otpada, posebno građevinskog otpada

uz ceste - izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te mjere iskorištavanja vrijednih

osobina otpada, odnosno program odvojenog skupljanja, recikliranje, kompostiranje i dr. potrebito je provoditi prema zakonskoj regulativi

Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika) razmještenim na javnim površinama i na način da se postupno otpad odvaja po vrsti. 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Na području obuhvata Prostornog plana ne predviđa se razvoj djelatnosti i gradnja građevina što ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su: Očuvanje i poboljšanje kvaliteta tla: - u okviru praćenja stanja okoliša (monitoringa) sustavno mjeriti onečišćenja tala

na temelju zakonske regulative. - u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih

tvari u tlo, - smanjiti emisije onečišćujućih tvari (kontaminaciju teškim plinovima, otpadnim

plinovima, komunalnim i industrijskim vodama, radionuklidima i dr.) u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša,


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

88

- smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla, - opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla, - izgradnju urbanih cjelina, industrijske objekte, prometnice i sl. planirati na način

da se nepovratno izgubi što manje tla, - uz ceste s velikom količinom prometa uređivati pojaseve zaštitnog zelenila i

drvorede primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu najmanje 20,0 m od ruba kolnika ceste;

- radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih prostora.

Očuvanje i poboljšanje kvalitete voda: Zaštita voda od zagađivanja predstavlja osnovu zaštite okoliša i očuvanja zdravlja i života ljudi a omogućava neškodljivo i nesmetano korištenje voda za različite namjene. Zaštita se provodi kontrolom kakvoće voda u prirodnim uvjetima i u uvjetima korištenja (različiti oblici monitoringa i pojedinačne kontrole), nadzorom nad mogućim izvorima onečišćenja, ograničavanjem, zbrinjavanjem te sprječavanjem radnji i ponašanja koja mogu dovesti do onečišćenja voda i zagađivanja prirodne sredine kao cjeline. Zaštita voda na području grada Sinja predstavlja osjetljiv i značajan posao jer sjeverni dijelovi ovog područja pripadaju slivu Cetine, odnosno unutar jedinstvenog sliva Cetine podslivovima pojedinih značajnih crpilišta pitke vode. Vode otvorenog toka Cetine nizvodno od područja ovih općina koriste se za vodoopskrbu omiškog primorja te otoka Brač, Šolta i Hvar te Makarskog primorja (zahvat na vodotoku HE Kraljevac kod Zadvarja). U cilju zaštite voda provode se mjere: - zaštita svih vodotoka s ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu

vode utvrđene kategorije; - planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda; - obvezan predtretman otpadnih voda iz gospodarskih pogona i dovođenje

otpadne vode na razinu tzv. gradskih otpadnih voda prije upuštanja u gradski sustav odvodnje otpadnih (fekalnih) voda;

- povećanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina; - zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o

opasnim tvarima u vodama; - sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanja izvora

onečišćenja; - sanacija divljih deponija, te kontrolirano odlaganje otpada; - spriječiti nastajanje onečišćenja na postojećim izvorištima za opskrbu vodom ; - ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi

i taložnika; Očuvanje čistoće zraka:


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

89

- stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). U cilju toga potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV),

- uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Lokacije odabrati u naseljenom i prometom opterećenom dijelu grada i u blizini industrijskih izvora onečišćenja te uspostaviti odgovarajući informacijski sustav,

- redovito praćenje emisija, vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na gradskoj i županijskoj razini,

- zabranjuje se proizvodnja tvari koja oštećuju ozonski omotač. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode. Takvi dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Kako bi se takvi dijelovi prirode mogli štititi potrebno je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta na temelju Zakona o zaštiti prirode su: Zabranjuje se branje biljaka i njihovih dijelova prema Crvenom popisu biljnih i životinjskih svojti Republike Hrvatske i u skladu s posebnim propisima, Zabranjuje se rastjerivanje, hvatanje, držanje i ubijanje životinjskih svojti prema Crvenom popisu biljnih i životinjskih svojti Republike Hrvatske i u skladu s posebnim propisima. Korištenje biljnih i životinjskih svojti dozvoljeno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe uz prethodno pribavljeno dopuštenje državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, Na područjima gdje se nalaze visokovrijedne biljne svojte potrebno ih je zaštititi sukladno zakonskoj regulativi te ih uklanjati samo uz suglasnost tijela nadležnog za zaštitu prirode. Eventualnu gradnju na (zakonski nezaštićenim) vrijednim zelenim površinama u urbanim područjima, potrebno je temeljiti na prethodnoj analizi postojećeg stanja, evidencije i vrednovanja te na temelju analize vrednovanja prostora planirati buduću izgradnju. Mjere zaštite šuma Šume predstavljaju značajnu ekološku komponentu prostora, te ih ne bi trebalo smanjivati nego, formirati makroekeološke koridore u cilju uspostavljanja globalne ravnoteže i stvaranja uvjeta za razvoj životinjskih i biljnih zajednica i očuvanja ukupnih prirodnih ambijentalnih vrijednosti kraja. Radi njihove zaštite i očuvanja potrebno je: - izvršiti analizu stanja šumskih površina s aspekta ekološke vrijednosti šuma i

njihovog utjecaje na ostale prirodne komponente (tlo, voda, zrak itd.). - očuvanje postojećih šuma i pošumljavanje područja uz turističke zone i

poljoprivredne površine. - prilikom izgradnje turističkih kapaciteta na neizgrađenim prostorima voditi računa

o maksimalnom očuvanju sastojina šuma na tim prostorima.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

90

- kroz Planove zaštite od požara iz članka 3. Zakona o zaštiti od požara utvrditi mjere i osigurati svrhovitu provedbu planom utvrđenih mjera.

Smanjenje prekomjerne buke Buka je zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Izvorom buke sukladno Zakonu o buci, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport uređajima, instalacijama te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštenu razinu. Utjecaji koji djeluju na stvaranje komunalne buke su: promet (cestovni i željeznički) i buka iz industrijskih pogona. Smanjenje prekomjerene buke provodi se na način: - sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje

mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave,

- za potrebe utvrđivanja i praćenja razine buke potrebno je izraditi karte buke za područje

naselja Sinja, - razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja

prometa na okoliš, razdvajanjem pješačkih i glavnih kolnih prometnih tokova, rješavanjem prometa u mirovanju izgradnjom podzemnih garažnih objekata, izgradnja zapadnog ulaza u grad, pretvaranje šire gradske zone u pješačku,

- razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjiti će se na način da se industrijski pogoni dislociraju iz centralnog gradskog područja i to na dozvoljenu udaljenost od naseljenih mjesta sukladno zakonu,

- razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke za određeno područje te inspekcijskim nadzorom.

Zaštita od erozije i bujica Rijeka Cetina je kao i ostali vodni tokovi Dalmacije planinskog (bujičnog karaktera) sa razlikama u minimalnim i maksimalnim protocima većim od 1:100 i slivom u kojem je prirodna ravnoteža tla narušena zbog uklonjenog ili degeneriranog vegetacijskog pokrivača. Ovim poremećajima u biljnom pokrovu omogućeni su destruktivni procesi na slivu naročito na lokalitetima gdje geomorfološki razvoj, geološko petrografski sastav i lokalni klimatsko-meteorološki uvjeti pogoduju eroziji. Ovdje nastaju brojni povremeni vodni tokovi sa izrazito bujičnom aktivnošću. Česte bujične provale ostavljaju katastrofalne posljedice na naselja i saobraćajnice kao i na obradive površine u njihovom slivu. Prvi zadatak u zaštiti tla od erozije predstavlja podizanje biljnog pokrivača, šumskog i travnatog, na degradiranim površinama sliva bujice. Uz ove biološke radove u slivu često su potrebni značajni građevinski radovi u samom koritu bujice (pregrade za zadržavanje bujičnog nanosa i postizanja mirnog tečenja bujičnih voda u koritu, objekti konsolidacije obala korita, čišćenje nanosa i regulacija donjih tokova bujica i


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

91

dr.) kako bi se postiglo smanjenje erozije u slivu i smireno otjecanje voda u formiranom bujičnom koritu. Radi zaštite tla od erozije nužno je poduzeti protuerozivne mjere koje bi se trebale provoditi na terenima ugroženim od bujica i erozije. Na takvim terenima obavezno je poduzimanje slijedećih mjera: - građevinsko-tehnički radovi u koje spada izgradnja uzdužnih i poprečnih objekata

za uređenje bujičnih tokova (lateralni kanali, kinete, odvodni kolektori, pregrade i sl.)

- retencioni tehnički radovi (izgradnja mikro retencija i malih akumulacija za vodu i bujične nanose i sl.),

- biološki, šumsko-tehnički radovi (pošumljavanje, melioracija i obnova šikara, izrada konturnih rovova, intenzivna njega mladih šuma u svim fazama razvoja i sl.).

- agrotehničke radove (melioracija poljoprivrednog zemljišta, popravke strukture, terasiranje i uređenje plodoreda i sl.).

Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva Mjere zaštite od požara Opasnost od požara na području općine zavisi od mnogih činilaca od kojih su za naselja najbitniji: vrsta konstrukcije objekata, međusobna udaljenost objekata, količine i način uskladištenja zapaljivih materijala, način odlaganja krutog i ostalog otpada, izloženost zračnim strujanjima, i sl. Opasnostima su posebno izložena naselja ili predjeli naselja koja su zgusnuta i u kojima prevladavaju stare zgrade međusobno povezane krovovima, bez protupožarnih zidova i kao takva spadaju u I stupanj ugroženosti. Isto tako područja sa industrijskim postrojenjima, objektima i zapaljivim materijalima također spadaju u I stupanj ugroženosti. Urbanističke mjere zaštite od požara su one preventivnog karaktera. Treba ih provoditi u prvom redu zoniranjem tj. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa opasnih kompleksa. Pored toga poboljšavanjem vatrootpornosti svakog pojedinačnog objekta pojačava se otpornost čitavih naselja. Opasnost od požara naročito je izražena na području značajnijih šumskih kompleksa. Zaštita šumskih kompleksa od požara treba se provoditi zoniranjem tj. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa, prosjecima dovoljne širine i na optimalnim razmacima, te gradnjom pristupnih putova za vatrogasne ekipe i jedinice civilne zaštite. Važna je mjera osiguranje hidrantske mreže te čuvanje svih izvorišta i bunara. Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave. - na području grada Sinja u cilju provođenja mjera zaštite od požara potrebno je

urediti i opremiti najmanje tri motrilačke protupožarne postaje - sve pristupne putove koji se mogu koristiti ka o vatrogasni pristupi potrebno je

označiti i održavati prohodnim.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

92

Mjere zaštite od potresa Svaki potres iznad VI stupnja po MCS skali smatra se elementarnom nepogodom. Područje bivše općine Sinj posebno je ugroženo od potresa jer njen najveći dio pripada VI i VII potresnoj zoni, dok jedan manji prostor na potezu Visoka - Vaganj pripada IX potresnoj zoni pa ujedno predstavlja tektonski najnestabilniji prostor u općini. Treba naglasiti da do danas nije izrađena mikroseizmička karta za područje bivše općine Sinj, a da je za izradu realnije procjene ugroženosti i potpunijeg plana zaštite od potresa potrebno angažirati stručnu instituciju za izradu analiza utjecaja potresa obzirom na karakteristike izgrađenosti na području općine, te studije koja će ukazati na kritične objekte i postupke u odnosu na moguće teške posljedice (ljudske žrtve, oštećenja brojnih objekata i spomenika kulture u starim povijesnim jezgrama i sl.). Upravo stare gradske jezgre imaju veoma gusto izgrađene strukture, bez značajnih slobodnih površina s dosta velikom gustoćom naseljenosti u odnosu na ostale dijelove općine. Objekti su dotrajali, neotporni na rušenje i velikog požarnog opterećenja, a ulice su uske i nepristupačne za pristup tehnike. Analizirajući učestalost i jačine potresa u povratnom periodu od 50- 10000 godina prema seizmološkim kartama područje bivše općine Sinj se nalazi u slijedećim zonama ugroženosti od potresa: - 50 godina, u VI i VII zoni MCS - 100 godina, u VI, VII i VIII zoni MCS - 200 godina, u VI, VII i VIII zoni MCS - 500 godina, u VII, VIII i IX zoni MCS - 1.000 godina, u VII, VIII i IX zoni MCS - 10.000 godina, u VIII i IX zoni MCS. Prema istom izvoru podataka sjeverozapadni dio bivše općine (Vrlika i Peručko jezero) površine od oko 450 km² se nalazi u 6. trusnoj zoni, centralni dio bivše općine (Bitelić, Vrlika, Bajagić, grad Sinj i Dicmo) površine od oko 350 km² se nalazi u 7. trusnoj zoni, jugoistočni dio bivše općine (Kamensko, Tijarica, Ugljane i Vedrine) površine od oko 200 km² se nalazi u 7. trusnoj zoni, dok se područje naselja Trilj sa širom okolinom površine od oko 80 km² nalazi u 9. trusnoj zoni. U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to: - utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja bivše općine Sinj, kao podloga za

provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do IX stupnja MCS ljestvice,

- striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine,

- pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a naročito otpornost i elastičnost konstrukcija, a sanacijom je potrebno povećati otpornost starijih i dotrajalih objekata, naročito u starim jezgrama naselja,

- pratiti pojave i posljedice potresa kod nas i u svijetu i o tome vršiti što potpunije informiranje čime se održava trajni interes za oblast zaštite od potresa.


________________________________________________________________________ Urbos doo Split

93

Mjere zaštite od poplava Poplave se mogu očekivati, osim rušenja brane Peruča, i u toku kišnih razdoblja godine i u vrijeme topljenja snijega na planinama kada se stvaraju veće akumulacije vode u Livanjskom polju, čije vode izbijaju duž toka rijeke Cetine i utječu na njeno izlijevanje iz korita. Poplave se mogu očekivati duž cijelog toka rijeke Cetine, a posebno dužinom toka bez nasipa i to od izvora do Hana. Od Hana do Trilja izrađeni su nasipi uz rijeku Cetinu i lateralni kanali. Naglim povećanjem vodostaja zbog brzog dotoka vode i eventualno veće ispuštanje vode na brani HE Peruča može ugroziti postojeće nasipe, jer akumuli-rane vode ne mogu otjecati kroz tjesnac kod Trilja. Dakle, zaštitu i spašavanje od poplava treba organizirati na rijeci Cetini i njenim pritocima, te zaštitu od bujičnih vrela ako se pojave, kao i kontrolu propusta vode na HE Peruča, HE Orlovac i HE Đale. Mjere sklanjanja stanovništva U sklopu mjera za sklanjanje stanovništva potrebno je osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. U tu svrhu je neophodno utvrditi zone ugroženosti i to uglavnom za gradsko područje Sinja obzirom da ostala naselja imaju manje od 2000 stanovnika pa za njih nije obvezna gradnja skloništa.

i. obrazloŽenje plan/plan.pdfsinjskog polja, koje se prostire uz srednji tok rijeke cetine. nalazi...

Documents