idea wsdc wifi pravde sarajevo ks - ckdbih.com novosti decembar sad.pdf3 riječi u slici......
TRANSCRIPT
0
IDEA WSDC WIFI NVO
VIJEĆE MREŽA
PRAVDE GRAD
SARAJEVO VLADA
KS
“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke
ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne
odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“
1
GENERALNI CILJ:
Doprinijeti promociji tolerancije i inter-
etničkog pomirenja među mladima različitih
etničkih i geografskih pozadina kroz
povezivanje u zajedničkim aktivnostima i
inicijativama, ističući sličnosti između njih i
učeći ih da u isto vrijeme prihvate razlike
SPECIFIČNI CILJEVI:
Educirati mlade u oblasti održivog mira,
ističući važnost tolerancije i poštivanja
drugih kroz upotrebu kritičkog mišljenja i
argumentirane rasprave umjesto inter-
etničkih animoziteta.
Ojačati mlade da dignu svoj glas i
zagovaraju za promjene u društvu, posebno
na polju obrazovanja kroz rušenje
predrasuda, kao i da postanu aktivno
uključeni u neophodne obrazovne reforme i
promjene u lokalnim zajednicama.
Ojačati mlade da postanu pokretači
pozitivnih promjena u bh. društvu kroz
zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i
ostalih građana, posebno marginaliziranih i
ranjivih grupa.
SADRŽAJ
NAZIV PROJEKTA: “ALL DIFFERENT – ALL EQUAL:
YOUTH INTER-ETHNIC RECONCILIATION CAMPS”
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
O projektu 1
Uvod 2
Pomirenje ili upoznavanje mladih ljudi 3
Pjesmom da ti kažem 4
Razgovor sa povodom – dio sam
promjene 5
Moja priča 9
Debatanti kažu – debatom do trajnog
mira 11
Stripom da ti kažem 14
Kviskoteka 15
Uradite sami 16
Motivacijska priča o interetničkom
dijalogu 17
Intervju – tolerancija, pomirenje,
segregacija i diskriminacija 18
Mediji o pomirenju – Djeca iz raznih
dijelova BiH: svi imamo iste probleme 21
Debatologija 23
Umjesto kraja 25
2
U ovom broju Debatnih novosti, čitat ćete o
prospektu jednakosti među građanima u BiH.
Postići jednakost i ravnopravnost u
današnjem društvu iziskuje velike napore, no
različitim debatantskim aktivnostima
potičemo na viziju ravnopravnosti. Mladi su
oni koji trebaju učiniti društvo boljim i
prikladnijim za suživot. A što su to mladi rekli
o ovoj temi, čitajte na narednim stranicama
Debatnih novosti.
UVOD
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Mi smo grupa:
Nađa Brkić
Alma Ahmethodžić
Emilija Pavićević
3
Riječi u slici...
Pogledajte samo te mlade ljude i njihovu
vedrinu. Ovo je slika koja prikazuje
oslobođenje i trajni mir.
Zbor koji je po svojoj strukturi
(nacionalnoj) raznovrstan, no
osmišljavaju zajedničku aktivnost kroz
koju se zbližavaju.
Prolaznici slučajno nailaze jednom od
gradskih ulica, gdje imaju priliku vidjeti
dvoje mladih koji su se sukobili na
osnovu različitog fizičkog izgleda.
Učenici srednjoškolskog centra šalju
kreativne poruke o ljetnom debatnom
kampu.
POMIRENJE ILI UPOZNAVANJE MLADIH LJUDI
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
4
Riječi u slici...
ođi sa mnom da dohvatimo
blake, nebo i sunce i da
olimo za mir
zmeđu naroda različitih
asa, vjeroispovijesti,
ntiteta jer nam je cilj
egovanje zajedništva, razvijanje
mpatije i mira.
PJESMOM DA TI KAŽEM
P
O
M
I
R
E
NJ
E
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
5
A o temi su razgovarali:
1. Koliko je u vašoj zajednici vidljiva
spremnost za spoznavanje drugog i
drugačijeg?
Spremnost za upoznavanje drugog i
drugačijeg u mojoj lokalnoj zajednici je
dosta uočljiva jer su mnogi otvoreni za
promjene i upoznavanje drugog.
2. Koji čimbenici, po vašem mišljenju
utječu na pomirenje, te koliko mladi
mogu utjecati na promjene?
Na konačno pomirenje u našoj državi
utječu brojni vanjski i unutarnji faktori.
Također, veliki utjecaj na samo pomirenje
ima i prilagodljivost te volja i želja
pojedinaca. Mi, kao mladi „na kojima
ovaj svijet ostaje“ možemo pokrenuti
radionice, debate, akcije i slične sadržaje
s ciljem konačnog mira.
Razgovor s povodom – dio sam promjene
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Almina Halvadžić
Asmira Nasić
Trener: Nađa Brkić
6
A o temi su razgovarali:
1. Koliko je u vašoj zajednici vidljiva
spremnost za spoznavanje drugog i
drugačijeg?
Debatant Amar Solunović je odgovorio
sljedeće: „U našoj zajednici spremnost
za pomirenje jeste izražena, no bilo bi
dobro precizno ju definirati i isticati."
Debatant Sandro Lukežić nije bio istog
razmišljanja, jer smatra da su za
konačno pomirenje potrebne više
instance, a da politička sila nije
usmjerena ka stvaranju pomirenja.
Debatantica Aldijana Delalić nam je rekla
da na pomirenje utječu dijalog, druženje
te razmjena učenika.
Razgovor s povodom – dio sam promjene
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Amar Solunović
Sandro Lukežić
Aldijana Delalić
Trener: Alma
Ahmethodžić
7
A o temi su razgovarali:
Koliko je u vašoj zajednici vidljiva
spremnost za spoznavanje drugog i
drugačijeg?
Ena: U mojoj zajednici spremnost na
pomirenje je obostrana, međutim politika
je faktor koji koči to pomirenje i vraća
stvari nazad u prvu polovinu devedesetih
godina, XX vijeka.
Koji čimbenici, po vašem mišljenju
utječu na pomirenje, te koliko mladi
mogu utjecati na promjene?
Patrik: To je definitivno politika vladajućih
stranaka. Ona je sve zahuktala i
smatram da je na njoj red da i sve to
ispravi.
Koliko mladi mogu utjecati na
promjene?
Leon: Mladi trenutno ne mogu mnogo
utjecati na promjene jer vlast zanemaruje
njihov glas, međutim kada mladi dođu na
vlast, stvari će se promijeniti.
Razgovor s povodom – dio sam promjene
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Ena Šljivo
Patrik Šajinović
Leon Miliša
Lejla Mujanović
Trener: Emilija
Pavićević
8
A o temi su razgovarali:
Uočavate li u svojoj zajednici
spremnost za pomirenje?
Alem: U mojoj zajednici spremnost za
pomirenje je obostrana, no politika je
faktor koji „koči“ to pomirenje i
onemogućuje napredak.
Na navedeno pitanje učenice Teona
Nešović i Melita Spahić su nam rekle da
je u njihovom okruženju izražena
jednakost te da su profesori oni koji
svojim potiču i održavaju jednakost.
Logično je da različitosti (fizičke,
psihičke, intelektualne...) postoje, no
upravo su one te koje stvaraju želju za
upoznavanjem nečeg novog i drugačijeg,
kao i za međusobnim pomirenjem.
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Alem Balić
Melita Spahić
Teona Nešović
9
Ilustrirajte svoju priču...
Sve aktivnosti na kojima se jasno i
otvoreno govori o aktuelnim temama
jasno daju doprinos društvu. Interetničko
pomirenje u BiH najaktuelnija je tema.
Ljetni debatni kamp u Neumu je
konkretan dokaz prilika mladima za nova
iskustva i susrete. Centar za kulturu
dijaloga je samim sudionicima osigurao
sredstva i doprinio razvoju mladih u BiH.
MOJA PRIČA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Trener: Alma
Ahmethodžić
10
Ilustrirajte svoju priču...
Profesorica sam hrvatskog jezika i
književnosti te latinskog jezika i rimske
književnosti u Katoličkom školskom
centru „Sv. Josip“ u Sarajevu. O temi
„Svi jednaki – svi različiti“ sam mnogo
slušala, no dolaskom u spomenutu školu
to sam i u praksi doživjela. Predavati u
školi u kojoj unatoč razlikama svi
surađuju i stvaraju ugodnu i
kompromisnu atmosferu je upravo
primjer dobre prakse. Zato, smatram da
voljom, željom i odmjerenošću možemo
mlade naraštaje poučiti postizanju mira i
solidarnosti u našim školama.
MOJA PRIČA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Trener: Emilija
Pavićević
11
Ponešto u slici
U slozi je budućnost!
Svi za jednog, jedan za sve!
Svi se pokoravamo zakonima kako bi
bili slobodni.
Mir slobodu donosi, svađa sve
razdvaja.
Živi u miru!
DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG
MIRA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Ponešto u slici
ŠKOLA
ŠKOLA: Gimnazija „Musa Ćazim
Ćatić”
GRAD: Tešanj
IMENA DEBATANATA
Almina Halvadžić
Asmira Nasić
Trener: Nađa Brkić
12
Učesnici
Lijepim govorom održavamo društvo i
uspostavljamo kompromis.
Ako želimo mir u društvu, napravimo
prvi korak prema pomirenju.
DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG
MIRA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
ŠKOLA: Srednja škola za tekstil,
kožu i dizajn
GRAD: Sarajevo
IMENA DEBATANATA
Amar Solunović
Sandro Lukežić
Aldijana Delalić
Trener: Alma
Ahmethodžić
13
Sofisticiranim razgovorom možemo
utjecati na svijest pojedinaca.
Debata zbližava pojedince bez obzira
na različitosti.
Želim biti ravnopravni i imati državu
spremnu da bude zemlja svih
DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG
MIRA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Ponešto u slici
ŠKOLA: KŠC „Sv. Jospi” Sarajevo
i KŠC „Sv. Pavao” Zenica
GRAD
IMENA DEBATANATA
Leon Miliša
Melita Spahić
Teona Nešović
Trener: Emilija
Pavićević
14
Tema stripa
U stripu sa
strane je
prikazano da
nasilje i
nepovjerenje
nikada ne mogu
donijeti ništa
dobro.
Gađanjem
protivničke kuće
nisu dobili ništa,
a izgubili su
svoju kuću koju
je gađao
protivnik.
Umjesto sukoba
i rata, uvijek
trebamo težiti ka
miru i
pomirenju.
STRIPOM DA TI KAŽEM
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
15
OPIS KVISKOTEKE
Dragi čitatelji
pred vama su
pitanja na koja svi
moramo znati
odgovore, ne zato
što trebamo biti
sveznalice nego
zato što je ovo
tema koja se
odnosi i na tebe i
na mene. Na naše
pretke, naše
roditelje, nas i
našu djecu.
Znati znači umjeti
se oduprijeti zlim
iskušenjima!
Odgovori su na 25 stranici
RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA
1. Što je tolerancija?
2. Živimo li mi toleranciju?
3. Tko je definirao pojam „tolerancije“
1955. godine?
4. Jeste li vi tolerantni?
5. Što znači termin „lapsus calami“?
6. Bolje štiti nego...
7. „Lupus in fabula“ znači?
8. Tko je bio Platon?
9. Tko je napisao „Cvijeće zla“?
10. Književnost je...
11. Koje godine je završio I svjetski rat?
12. Koliko deklinacija postoji u latinskom
jeziku?
13. Što označava riječ „logos“?
14. Margaritas ante...
15. Glavni grad BiH je...
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
16
Dragi čitatelji,
pred vama je
scenarij radionice
koji možete sami
realizirati u
manjoj ili većoj
grupi.
Nije bitno da li ste
profesor ili
učenik, NVO
aktivista ili
naprosto
građanin koji želi
podići svijet ljudi
oko sebe o
ZNAČAJU
INTERETNIČKOG
DIJALOGA
Mesto radnje: Pusti otok
Likovi: Ivan, Šejla, Slaviša
SCENARIJ: Na pustom otoku ostali su Ivan, Šejla
i Slaviša koji su pripadnici različitih vjeroispovijesti.
Brod kojim su putovali na različite lokacije je
potonuo, a njih troje su spletom okolnosti zajedno
završili na pustom otoku. No Ivan, ne želi
komunicirati sa Šejlom i Slavišom i ne želi im „dati“
vodu. Razlog tomu su predrasude i loša iskustva
vezana uz protekli rat. No, dijalogom oni uspijevaju
uvjeriti Ivana da im pomogne i da pokušaju
razgovarati o problemu i pronaći rješenje za isti.
Radionica završava stvaranjem poruke s ciljem
interetničkog pomirenja.
URADITE SAMI
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
17
Dragi čitatelji,
pred vama je
motivacijska
priča, kakvih
uvjereni smo, ima
mnogo oko vas.
Na temelju ove
priče postavili
smo za vas teze
za debate, a vi ne
zaboravite:
- Pažljivo istražiti
temu
- Uraditi
brainstorming
- Kreirati
argumente
- Pripremiti
unakrsno
ispitivanje
I konačno
DEBATIRAJTE
Postoje različiti pristupi interetničkom dijalogu u
bosanskohercegovačkom društvu, a tako i različito definiranje istog.
Primjer za motivacijsku priču je primjer učenika Gimnazije „Jovan
Dučić“ iz Doboja i učenika Gimnazije „Mustafa Novalić“ iz Gradačca
( različiti entiteti) jer su sportskim i debatnim susretima pokušali
doprinijeti interetničkom pomirenju.
MOTIVACIJSKA PRIČA O INTERETNIČKOM DIJALOGU
TEZE ZA DEBATU:
1. Suživot između triju konstitutuvnih naroda u BiH je
moguć.
2. Predrasude su izvor nasilja.
3. Govor mržnje treba novčano kažnjavati.
4. Interetničko pomirenje je preduvjet trajnog mira.
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
18
INTERVJU VODIO:
Dario Vrdoljak
INTERVJUIRANE
OSOBE:
Demond Đonko
Branka Kukić
Demond Đonko, Mostar
Po vašem mišljenju, smatrate li da li postoji
diskriminacija po bilo kojem osnovu u BiH?
Da, naravno, naročito je vidljiv i prisutan nepotizam na
osnovu kojeg se negira nečije pravo da bude zaposlen na
osnovu svojih sposobnosti, nivoa obrazovanja, vještina a
primaju se podobni.
Gdje se najčešće uočava diskriminacija ili segregacija?
Prilikom zapošljavanja pogledajte npr. Zapošljavanje na višim
državnim pozicijama relativno čistim etničkim sredinama gdje
će se obično zaposliti pripadnik većinskog naroda.
Koji su mehanizmi prevladavanja problema?
Arbitraža, protektorat očito nam je potreban neko da nas
posloži i po našim stvarnim sposobnostima i kvalitetama
rasporedi.
Branka Kukić, Banja Luka
Smatrate li da debatni klubovi mogu doprinijeti većem
stupnju tolerancije?
Zaista smatram da mogu. Međutim, u ovom trenutku sam u
jednoj ovakvoj organizaciji. Ako pogledate, pozitivni efekti su
već vidljivi među učenicima koji iz sata u sat prevazilaze
svoje predrasude.
Kako uključiti širu društvenu zajednicu u prevladavanje
spomenutih problema?
Šira društvena zajednica može biti uključena uvođenjem
obaveznih aktivnosti i razgovora u sve institucije i medije.
Projekcija budućnosti BiH!?
Postoje dvije mogućnosti od kojih je prva da se pojavi neki
veliki gazda koji će nas postrojiti, a drugi je potpuni raspad.
'Vako više ne može...
ZAJEDNIČKA PORUKA:
Svi zajedno trebamo kreirati bolji i ljepši svijet koji će biti
baziran na pomirenju i međusobnom uvažavanju.
INTERVJU – TOLERANCIJA, POMIRENJE,
SEGREGACIJA I DISKRIMINACIJA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
19
INTERVJU VODILA:
Muhedin Lemeš
INTERVJUIRANE
OSOBE:
Aida Sahačić
Alisa Ramić-Dudić
Aida Sahačić, Gradačac
Da li je Gradačac ostao višenacionalna zajednica?
Grad je multinacionalan, takav je bio i prije rata, a sada po
selima imamo čisto bošnjačko stanovništvo.
Da li je strah povratka zbog domicilnog stanovništva ili
samih naseljenih?
Strah i opasnost i od samih naseljenih a ne domicilnog
stanovništva.
Koji je uzrok slabog povratka?
Drugi uzrok slabog povratka je ekonomska politika.
Ekonomskim razvojem imamo veća potraživanja za radnu
snagu, zapošljavanje i bolju egzistenciju.
Alisa Ramić-Dudić, Tešanj
Nacionalna struktura prije i nakon rata?
Prije rata, općina Tešanj brojala je 60% Bošnjaka, a 40%
Hrvata, da bi nakon rata općina bila izdijeljena na Bošnjački ili
Tešanj i Hrvatsku općinu Usora.
Ima li diskriminacije u vašem gradu?
Prijem radnika u radni odnos u obrazovne institucije je očit
primjer diskriminacije jer radnik sa diplomom a bez radnog
iskustva boduje više zbog oca borca.
Da li postoji mogućnost interetničkog pomirenja (Tešanj
– Usora)?
Postoji, jer je to jedina budućnost egzistencije. Za ovo su
nam potrebni politički i ekonomski uslovi. Svi zajedno svojim
odnosom moramo doprinijeti napretku ali mislim da je
ekonomija prvi i osnovni element suživota.
ZAJEDNIČKA PORUKA:
Zajednička poruka osoba koje su participirale u intervjuu
građanima BiH, a u vezi sa interetničkim pomirenjem:
I dalje raseljena lica su pod dejstvom mržnje, ako dolaze i
obilaze svoje imanje i groblja
Za rješenje treba činovnike nesreće u BiH (rata) izvesti pred
sud (lice pravde).
INTERVJU – TOLERANCIJA, POMIRENJE,
SEGREGACIJA I DISKRIMINACIJA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
20
INTERVJU VODILA:
Dušanka Marin
INTERVJUIRANE
OSOBE:
Branka Barać
Emilija Pavićević
Branka Barać, Mostar
S obzirom da se u vašoj gimnaziji provode dva plana i
programa odvojeno za djecu hrvatske i bošnjačke
etničke pripadnosti, da li je razlika u znanju dva odlična
učenika?
Znanje koje učenici steknu je isto. Kao i u drugim školama
sve se svodi na rad i zalaganje učenika i profesora.
Postoji li segregacija među učenicima u vašoj gimnaziji?
Radim direktno sa djecom koja uče po dva programa i
odgovorno tvrdim da segregacija postoji među učenicima. Sa
mnom se neće složiti nijedan političar. Oni ih namjerno drže
podijeljene jer hoće da BiH bude podijeljena i da se zna ko
gdje dominira.
Emilija Pavićević, Sarajevo
Da li je broj predmeta, program rada i sadržaj drugačiji u
KŠC ili drugoj opštoj gimnaziji?
Plan i program je isključivo na Hrvatskom jeziku, broj
predmeta je veći jer ima više izbornih predmeta a sadržaj je
isti.
Vjerujete li da se u takvim gimnazijama (KŠC, Medresa)
učenici više nauče od drugih?
Mislim da se više nauče a dokaz je priznatost njihove diplome
na stranim fakultetima.
ZAJEDNIČKA PORUKA:
U školama prema iskustvu profesora koji rade u njima,
segregacija među učenicima postoji, politika je ta koja joj stoji
na putu.
Mogućnost školovanja u KŠC ili Medresi stvara novi način,
još jedna vrsta da se mladi obrazuju na način koji sami žele.
INTERVJU – TOLERANCIJA, POMIRENJE,
SEGREGACIJA I DISKRIMINACIJA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
21
Mediji o pomirenju
Slažete li se sa
stavovima koji
su izneseni u
tekstu?
Može li doći do
pomirenja
između BiH i
Srbije?
Pomažu li
potpisani
sporazumi
napretku i
pomirenju?
Analizirajmo zajedno:
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
22
Mediji o pomirenju
Riječi u slici
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
23
DEBATOLOGIJA
U decembru smo govorili o sljedećim
temama:
Za nastavak pomirenja regiji trebaju
službeni podaci o žrtvama?
Treba li BIH pomoć susjednih zemalja u
procesu stabilizacije i pomirenja?
Jesu li razlike ono što nas spaja na putu
pomirenja?.
Odluka Ustavnog suda BiH da 9. januar
kao Dan Republike Srpske proglasi
neustavnim nanosi štetu procesu
nacionalnog pomirenja u BiH?
Riječi u slici
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
24
U nastavku donosimo nekoliko komentara
koji su obilježili navedene teze na Debatologiji:
Smatram da BiH kao veoma mala drzava, takodje
ekonomski doboljno ne razvijena, itekako treba
pomoc. Medjutim ta pomoc nece imati nikakve svrhe
do god ljudi u nasoj drzavi ne prestanu se osvratiti
na proslost. Svjedoci smo da danas veliki broj
mladih ljudi mnogo stvari cuje iz kuce pa prenosi to
na svoju okolinu, i time samo unazaduj nase
drustvo, koje je ionako primitivno, sto je potpuno
pogresno; ne kazem da taj rat smijemo zaboraviti ali
jednostavno trebamo gledati u buducnost, jer zivimo
u 21. vijeku a ne da se dovodimo u situaciju da
djeca medju sobom ne pricaju zbog proslosti; s toga
smatram da BIH treba prvo da pocne od svog
naroda, a zatim da se ugleda na druge drzave, i da
koraca sigurno ka boljem svjetlu.
DEBATOLOGIJA
Riječi u slici
Dok sam ja predsednik, slavićemo 9. januar kao Dan
Republike, jer je tad osnovana Srpska, pre oružanih sukoba
- istakao je Dodik.
Najviši zvaničnici RS tvrde da se u kontinuiranom
sarajevskom napadu na republičke simbole i praznike vidi
jasna bošnjačka namera da uništi ustavne pozicije Srpske!
Istakli su da ova odluka vodi daljoj destabilizaciji BiH, u
trenutku sve većih pretnji od terorističkih napada.
Vlasti u RS su spremile kontramere - najavljena je
mogućnost povlačenja srpskih predstavnika iz institucija BiH,
a u nedelju će biti održan sastanak predstavnika svih
političkih partija i zvaničnika RS, na kojem će od Ustavnog
suda zatražiti da ekspresno povuče ovu "političku i sramnu
odluku".
On je rekao da je očigledno da Bošnjaci upravljaju i
sudovima u BiH. I ovaj čin je, kaže Dodik, dokaz da se neće
stati sa nametanjem odluka, kao što nisu stali ni nakon grba,
himne i odluke o formiranju Suda i Tužilaštva BiH.
(http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuel
no.655.html:578710-Dodik-Odluka-Ustavnog-suda-BiH-je-
ponizavajuca )
Nacionalnog pomirenja nema u praksi, tako da smatram da
je odluka Ustavnog suda BiH da 9. januar kao Dan
Republike Srpske proglasi neustavnim sasvim u redu i da
ne nosi mnogo veću štetu procesu nacionalnog pomirenja,
nego što ta šteta već jeste.
25
ODGOVORI IZ
KVISKOTEKE SA
STRANICE 15:
1. Uvažavanje.
2. Ne živimo.
3. UNESCO
4. Da, velike.
5. Greška u
pisanju.
6. ...trpit.
7. Vuk u priči.
8. Grčki filozof.
9. Charles
Baudelaire
10. Umjetnost
riječi
11. 1918.
godine
12. Pet (5)
13. Znanost
14. Porcos
15. Sarajevo
Interetnički dijalog u našem društvu „kategorija“ je
u kojoj uočavamo mnogobrojne promjene ukoliko
se osvrnemo na stanje u nekoliko proteklih godina.
Svemu tome možemo zahvaliti različitim
aktivnostima poput proteklog omladinskog kampa
održanog u Neumu. Poruka ovog kampa bila je:
„Razvijajmo svijest o
premošćivanju predrasuda i
gradimo zajedničku
budućnost.“
UMJESTO KRAJA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
ZA VAS SU PISALI:
1. Nađa Brkić
2. Alma Ahmethodžić
3. Emilija Pavićević
27
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta, Harun Macić,
Azra Džananović, Mariana Sedić
DTP Anesa Vilić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga
Debatne novosti, br. 12. Decembar, 2015. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH
[email protected] www.ckdbih.com
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts