ilustrativni kljuČni indikatori uČinaka po sektoru · budžetiranje u svojim nacionalnim...
TRANSCRIPT
1
ILUSTRATIVNI KLJUČNI INDIKATORI UČINAKA PO SEKTORU
Proizvod znanja Zajednice prakse za budžet mreže PEMPAL-a je pripremljen od strane ZPB za
potrebe Mešovitog sastanka Zajednica praksi 2014. godine u Moskvi, prema zahtevu izvršnih
rukovodilaca Zajednice prakse
2
Sadržaj
UVODNE INFORMACIJE ....................................................................................................................... 3
KORISNI IZVORI INDIKATORA ......................................................................................................... 5
SEKTOR: ZDRAVSTVO I BRIGA ZA STARIJA LICA ...................................................................... 6
SEKTOR: ZDRAVSTVO ......................................................................................................................... 7
SEKTOR: MLADI ..................................................................................................................................... 8
SEKTOR: PENZIJE ................................................................................................................................ 10
SEKTOR: SOCIJALNA ISKLJUČENOST ........................................................................................ 111
SEKTOR: ZAPOŠLJAVANJE, OBRAZOVANJE I OBUKA ............................................................ 11
SEKTOR: PRIVREDA .......................................................................................................................... 133
SEKTOR: POLJOPRIVREDA I ŽIVOTNA SREDINA ..................................................................... 14
SEKTOR: SAOBRAĆAJ ........................................................................................................................ 15
Aneks 1: .................................................................................................................................................... 199
NACIONALNI PROGRAMI RUSKE FEDERACIJE ................................................................... 199
Aneks 2 ....................................................................................................................................................... 20
INDIKATORI UČINAKA ZA NACIONALNE PROGRAME RUSKE FEDERACIJE ............... 20
3
UVODNE INFORMACIJE
Indikatori učinaka mogu igrati važnu ulogu kod unapređivanja upravljanja javnim rashodima,
kao i kod olakšavanja postizanja odgovornosti i transparentnosti. S tim u vezi, ZPB je sastavila
ovaj dokument radi distribucije kao pomoćnog materijala za potrebe održavanja Mešovitog
sastanka Zajednica praksi na temu fiskalne odgovornosti i transparentnosti, maja 2014. godine.
Međutim, ovaj dokument bi se samo trebao koristiti kao ilustrativni vodič uzimajući u obzir da
ključni indikatori učinaka trebaju da budu rezultat obavljenih diskusija o tome kako meriti
učinak u odnosu na dogovorene ciljeve visoko vladinog i programskog nivoa, a koji su
identifikovani kao deo vladinog procesa strateškog planiranja.
Primeri ključnih indikatora učinaka su uglavnom izvučeni iz baze podataka Eurostats-a, koji
prikuplja informacije iz zemalja članica Evropske unije (EU) radi omogućavanja obavljanja
unakrsnog upoređivanja istih.1 Takođe su obezbeđene veze sa bazama podataka Svetske banke i
OECD-a, a u vezi indikatora koji oni prikupljaju za potrebe svojih zemalja članica. Isto tako,
predstavljena je studija slučaja o tome kako Ruska Federacija implementira programsko
budžetiranje u svojim nacionalnim programima, uključujući koji ključni indikatori učinaka su
korišćeni za njihovo praćenje, odn. monitoring (videti Aneks 1 i 2).
U datim primerima, uključene su politike i ciljevi tamo gde je to primenjivo, da bi se prikazalo
kako su indikatori odabrani radi merenja postizanja navedenih ciljeva. Dati su primeri indikatora
iz ključnih sektora zdravstva, mladih, penzija, socijalne isključenosti, obrazovanja, zapošljavanja
i obuke, privrede, poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i saobraćaja.
Indikatori su uopšteno kategorizovani za merenje ili ulaznih podataka, izlaznih rezultata ili
krajnjih rezultata vladinih aktivnosti. Uopšteno, “ulazni podaci” mere rashode za plate, dobra i
usluge i na kapital; dok “izlazni rezultati” mere koja dobra i usluge su proizvedeni iz tih ulaznih
podataka (na primer, broj vakcinacija), a “krajnji rezultati” mere koji je rezultirajući uticaj na
građane i poslovanje (na primer, umanjena učestalost bolesti protiv koje se vakcinisalo). Stope
između krajnjih rezultata, izlaznih rezultata i ulaznih podataka se nakon toga uzimaju za
određivanje efikasnosti i delotvornosti. Efikasnost se odnosi na opseg do kojeg program ili
potprogram postiže svoje određene ciljeve. Delotvornost se odnosi na vezu između izlaznog
rezultata i ulaznih podataka koji su korišćeni da se ciljevi proizvedu i obično su predstavljeni po
jedinici troška (na primer, trošak po vakcinaciji). Ostali indikatori mogu biti mereni kako bi
predstavili kontekst učinaka i ponudili mogućnost vršenja međunarodnih poređenja (na primer,
zdravstveni rashodi kao procenat BDP-a).
OECD2 je kategorizovao pristupe za integrisanje informacija o učincima u budžetski proces,
rangirajući ih od najslabijih do najjačih oblika. U najslabijem obliku, informacija o učincima je
1 Izvor podataka je sa http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/themes. Tamo gde je to relevantno, indikatori
su takođe razvrstani po parametrima jednake rodne zastupljenosti. Primerima koji se navode van baze odataka Eurostats-a je
dodeljena fusnota. 2 OECD klasifikacije preuzete iz Curristine, T. (2005), Informacije o učincima u budžetskom procesu: Rezultati OECD-ovog
upitnika iz 2005. godine, OECD časopis o budžetiranju, 5(2), stranice 88-131, Pariz, dostupno na
http://www.oecd.org/dataoecd/4/53/43480959.pdf
4
uključena u budžetsku dokumentaciju kao uvodna informacija i nema ulogu kod donošenja
odluka u vezi budžetskih alokacija. U umerenom obliku, informacija o učincima se koristi radi
informisanja, ali bez odlučivanja u vezi budžetskih alokacija. Ovaj oblik je najčešće korišćen u
OECD-u. U najjačem obliku, odluke u vezi alokacije sredstava su direktno i eksplicitno
zasnovane na jedinicama učinaka, a aproprijacije su zasnovane na formulama ili ugovorima o
učincima. Ovaj oblik budžetiranja prema učincima se samo koristi u određenim sektorima (na
primer, u sektoru zdravstva) i u ograničenom broju zemalja članica OECD-a.
ZPB je takođe na svojim wiki stranicama prikupio dobre primere zemalja sveta u vezi
izveštavanja na osnovama rezultata, uključujući upotrebu informacija o učincima iz primera
Novog Zelanda, Kanade, Austrije, Irske i Švedske
http://bcop.wikispaces.com/Knowledge+Products. Molimo da kontaktirate Izvršni odbor ZPB ili
njegov Resursni tim ukoliko želite da pristupite ovom wiki-ju. Tehnički priručnici su dostupni u
biblioteci na jezicima mreže PEMPAL-a, dok su linkovi ka glavnim dokumentima dati u
nastavku.
• Primeri budžetske dokumentacije iz Južne Afrike i Australije
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2011/01/krywanio_international-
example-handout-pack-uk-.pdf ENGLESKI JEZIK
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2011/01/krywanio_international-
example-handout-pack_ru.pdf RUSKI JEZIK
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2011/01/krywanio_international-
example-handout-pack_srhr.pdf BOSANSKI-HRVATSKI-SRPSKI JEZIK
• Pruručnik za planiranje budžeta prema učinku, autor Mark Robinson
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2012/04/pb-budgeting-manual_eng.pdf
ENGLESKI JEZIK
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2012/04/pb-budgeting-manual_rus.pdf
RUSKI JEZIK
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2012/04/pb-budgeting-manual_bos.pdf
BOSANSKI-HRVATSKI-SRPSKI JEZIK
• Strateški savetodavni pristup kao podrška uvođenju budžeta zasnovanog na rezultatima,
autor GIZ
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2012/04/giz-study_eng.pdf ENGLESKI
JEZIK
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2012/04/giz-study_rus.pdf RUSKI
JEZIK
– http://www.pempal.org/data/upload/files/2012/04/giz-study_bos.pdf BOSANSKI-
HRVATSKI-SRPSKI JEZIK
5
• OECD pregled politike “Budžetiranje prema učinku – Vodič za korisnike”
– http://www.oecd.org/gov/budgeting/seniorbudgetofficialsnetworkonperformancea
ndresults.htm ENGLESKI JEZIK
KORISNI IZVORI INDIKATORA
Svetski razvojni indikatori koji su dostupni preko data.worldbank.org pružaju pristup
ključnim razvojnim indikatorima na pet jezika: engleskom, španskom, francuskom, arapskom i
kineskom. Ovi indikatori su pažljivo preuzeti iz grupe zvanično priznatih izvora podataka i od
stratističkih partnera. Kompletna grupa indikatora Banke u vezi razvoja je takođe dostupna u
katalogu podataka uz korišćenje interaktivne alatke za upit, koji sadrži više od 2000 indikatora
vremenskih serija, za preko 200 privreda, kao i u većini slučajeva za period duži od 50 godina.
Kako bi se pristupilo ovim podacima, tabele u Excel-u i aplikacije se mogu preuzeti za iOS i
Android tablete i mobilne uređaje (http://data.worldbank.org/apps i
http://wdi.worldbank.org/tables). U njima se predstavljaju najaktuelniji i najtačniji svetski
razvojni podaci i uključuju nacionalne, regionalne i svetske procene.
Ostali korisni izvori uključuju OECD-ov Factbook (izvor podataka u obliku almanaha,
prim.prev.), prvi put objavljen 2005. godine, koji predstavlja godišnju OECD publikaciju i
kojom se u velikom broju formata pruža globalni pregled najvažnijih ekonomskih, društvenih i
indikatora vezanih za životnu sredinu. Pogledati http://www.oecd-ilibrary.org/statistics.
Factbook omogućava obavljanje poređenja za nekoliko indikatora širom mnogih zemalja,
uključujući analize trendova u sledećim oblastima:
• Stanovništvo i migracija
• Proizvodnja i dohodak
• Globalizacija
• Cene
• Energija
• Radna snaga
• Nauka i tehnologija
• Životna sredina
• Obrazovanje
• Javne finansije
• Kvalitet života
OECD takođe priprema Kratak pregled vlada, dvogodišnji periodičnjak kratkog pregleda
kvaliteta javnog upravljanja u zemljama OECD-a koji pruža preko 30 indikatora i kojima se
opisuju ključni elementi kod određivanja učinaka vlada. (Pogledati: http://www.oecd-
ilibrary.org/governance/government-at-a-glance-2013_gov_glance-2013-en). Publikacija poredi
veličinu i domašaj vlada širom zemalja članica OECD-a iz perspective prihoda, rashoda i
zapošljavanja. Takođe uključuje indikatore koji se odnose na vladine politike i prakse u oblasti
integriteta, e-vlade i otvorene vlade, te izveštava o nekoliko složenih indeksa kojima se sažimaju
6
ključni aspekti praksi javnog upravljanja u oblasti upravljanja ljudskim resursima, budžetiranja i
regulatornog upravljanja.
Indikatori učinaka koji se koriste radi procene učinaka zemalja članica Evropske unije
(prikupljeni i praćeni od strane Eurostats-a) su dostupni preko sledećeg linka
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/themes i takođe preko
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/a_to_z. Neki primeri istih su dati u
nastavku:
ILUSTRATIVNI PRIMERI – svrha istih nije da budu određujući i trebaju biti korišćeni samo
u svrhe usmeravanja
SEKTOR: ZDRAVSTVO I BRIGA ZA STARIJA LICA3
Cilj: Bolje zdravstvo
Očekivano trajanje života (uključujući razliku između manjinskih i ne-manjinskih grupa
stanovništva)
Smrtnost novorođenčadi / male dece (uključujući razliku između manjinskih i ne-
manjinskih grupa stanovništva)
Rasprostranjenost i zastupljenost važnih bolesti i povreda koje se mogu sprečiti
Potencijalni smrtni slučajevi koji se mogu izbeći
Cilj: Pažnja usmerena na prevenciju
Rasprostranjenost faktora rizika
Deca sa svim razvojnim zdravstvenim proverama (6, 12, 18 meseci, 4 godine)
Stope provere na kancer (grudi, grlić materice, debelo crevo)
Odnos broja stanovnika na broj novorođenčadi niske porođajne težine, uključujući status
manjinskog stanovništva
Stope imunizacije za vakcine prema nacionalnom raporedu
Program rashoda u oblasti javnog zdravlja kao udeo ukupnih rashoda u oblasti zdravstva
Cilj: Dostupnost
Razlike u korišćenju zdravstvene usluge
Odabrani oblici potencijalno preventivnih hospitalizacija
Vremena čekanja za različite vrste medicinskih procedura
Stope rasprostranjenosti tretiranih mentalnih oboljenja
Broj rezidencijalnih i službi zajednica za brigu o licima starijih od 70 godina na 1000
stanovnika
Lični troškovi kao udeo ukupnih troškova usluge
3 Takođe videti http://www.aihw.gov.au/health-indicators/ Izvor: Australijski Institut zdravstvene i socijalne pomoći (istraživački
institut), 2008. godina, Grupa indikatora učinaka širom zdravstvenog i sistema zaštite starijih lica, pripremljeno za potrebe
ministara zdravlja na osnovu istraživanja okvira učinaka najboljih međunarodnih zdravstvenih praksi i u oblasti zaštite starijih
lica, dostupno na http://www.aihw.gov.au/WorkArea/DownloadAsset.aspx?id=6442471955.
7
Lica koja odlažu primenu preporučene terapije usled finansijskih prepreka
Cilj: Visok kvalitet—Svrsishodnost
Udeo trudnoća sa trudničkim pregledima vršenim tokom prvog trimestra
Stopa preživelih osoba sa dijagnozom kancera (relativne stope od 5 godina)
Bolnička smrtnost za odabrane procedure
Neplanirane readmisije (ponovni prijemi) u roku od 28 dana od hirurškog / mentalno
zdravstvenog prijema
Udeo akreditovanih usluga u oblasti zdravstvene zaštite / brige o starijim licima
Cilj: Visok kvalitet—Bezbednost
Odabrani negativni događaji u akutnim i ostalim okruženjima sektora brige i zaštite
Nezavisni pregled kolega u oblasti hirurških smrti
Broj prijema odraslih pacijenata sa pregledon na rizik venske tromboemboije (krvnog
ugruška)
Cilj: Pacijent u središtu pažnje
Iskustvo pacijenta (zasnovano na oblastima od interesa za pacijente)
Cilj: Delotvornost / vrednost za uloženi novac
Trošak po složenom postupku-prilagođenom odvajanju bolnica za akutne slučajeve
Ukupni trošak po specijalističkoj medicinskoj usluzi
Cilj: Održivost
Prilivi / odlivi zaposlenih u oblasti zdravstvene / brige za starija lica kao % ukupnog
broja zaposlenih u oblasti zdravstva
Nacionalni i podnacionalni rashodi za zdravstvenu i brigu za starija lica kao % BDP-a
Broj akreditovanih / popunjenih kliničkih trening pozicija
Kapitalni rashodi kao udeo ukupnih rashoda u oblasti zdravstva / brige za starija lica
Udeo BDP-a (ili zdravstvenih rashoda) koji je potrošen na programe istraživanja i razvoja
u oblasti zdravstva
SEKTOR: ZDRAVSTVO4
Izvor: Eurostats
Cilj: Pristup zaštiti (uključujući nejednakost u dostupnosti zaštite) i nejednakosti krajnjih
rezultata
Korišćenje usluga medicinske zaštite
Samoprijavljene neispunjene potrebe u vezi medicinske zaštite
Korišćenje usluga stomatološke zaštite
Samoprijavljene neispunjene potrebe u vezi stomatološke zaštite
Udeo stanovništva pokrivenog zdravstvenim osiguranjem
Očekivano trajanje života po rođenju, u 45. i u 65. godini života
Očekivano trajanje života prema socio-ekonomskom statusu
Godine zdravog života
Godine zdravog života prema socio-ekonomskom statusu
4 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/health/introduction
8
Samopercepcija o ograničenjima u dnevnim aktivnostima (ograničenja u aktivnostima u
najmanje proteklih 6 meseci)
Samopercepcija opšteg zdravstvenog stanja
Smrtnost odojčadi
Smrtnost odojčadi prema socio-ekonomskom statusu
Cilj: Kvalitet zaštite: delotvornost, bezbednost i usmerenost na pacijenta
Pokrivenost vakcinacije kod dece
Smrtnost kod novorođenčadi
Pregled na kancer (grlić materice, grudi i debelo crevo)
Stopa preživelih osoba sa dijagnozom kancera (grlić materice, grudi i debelo crevo)
Zadovoljstvo uslugama zdravstvene zaštite
Vakcinacija na grip za odrasle osobe starije od 65 godina
Cilj: Dugoročna održivost: rashodi i efikasnost efficiency
Lekari praktikanti na 100 000 stanovnika
Medicinske sestre i babice na 100 000 stanovnika
Javni i privatni rashodi kao % BDP-a
Ukupni rashodi na glavne vrste aktivnosti ili funkcija zaštite
Ukupni rashodi za zdravstvenu zaštitu po glavi stanovnika
Ukupna zdravstvena zaštita kao % BDP-a (i budućih projekcija)
Ukupni dugoročni rashodi za zdravstvenu zaštitu kao procenat BDP-a (i budućih projekcija)
Bolnički otpusti ka stacionarima
Broj dnevnih slučajeva u bolnici
Stope popunjenosti ležaja po akutnim slučajevima zaštite
Prosečno trajanje boravka u bolnici
Redovni pušači
Korišćenje alkohola
Gojaznost
SEKTOR: MLADI5
EU Strategija za mlade (2010-18. godine) ima dva ukupna cilja: da pruži veći broj i jednake
mogućnosti za mlade ljude u oblasti obrazovanja i na tržištu rada; kao i da podstakne mlade ljude
da postanu aktivni građani i da učestvuju u društvu.
Strategija predlaže inicijative u osam polja aktivnosti:
obrazovanje i obuka
zapošljavanje i preduzetništvo6
5 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/employment_social_policy_equality/youth/indicators
9
zdravlje i dobrobit
učestvovanje (participacija)
volonterske aktivnosti
socijalna uključenost
mladi i svet
kreativnost i kultura
Ovi ciljevi i inicijative se prate preko sledećih indikatora:
Opšti kontekstualni indikatori:
Dečija populacija (0-14)
Populacija mladih (15-29)
Stopa mladih u ukupnom broju stanovnika (15-29)
Prosečna starost kada mladi napuštaju roditeljsko domaćinstvo
Cilj: Obrazovanje i obuka
Učenici/polaznici koji rano napuštaju obrazovanje i obuku
Postizanje visokog (tercijalnog) obrazovanja
Broj mladih (20-24. godine) koji su završili najmanje više sekundarno obrazovanje
Učenje najmanje dva strana jezika
Zaposlenje i preduzetništvo
Cilj: Nezaposlenost kod mladih
Stopa nezaposlenosti kod mladih
Dugoročna stopa nezaposlenosti kod mladih
Koeficijent nezaposlenosti kod mladih
Mladi zaposleni sa ugovorima o privremenom radu
Mladi koji nisu zaposleni, niti u program obrazovanja ili obuke
Cilj: Zdravlje i dobrobit
Redovni pušači
Gojaznost
Uzroci smrtnosti kod mladih – samoubistvo
Psihološki problemi
Povrede: samoprijavljene saobraćajno-drumske nesreće
Cilj: Socijalna uključenost
6 Eurostat je partner u OECD-ovom programu preduzetništva (EIP) kojim se prikupljaju međunarodno uporedive statistike o
procesima identifikovanja i započinjanja poslovnih poduhvata. Cilj EIP-a je da se razvije lista indikatora, definicija i koncepata
standarda, te da olakša prikupljanje statistike u ovoj oblasti. Izazov je da se obezbede podaci koji ne samo što omogućavaju
donosiocima odluka i akademskoj javnosti da bolje razumeju stope i vrste preduzetničkih aktivnosti, već takođe i njihov uticaj
(posebno u stvaranju bogastva, zapošljavanja i porasti produktivnosti).
10
Stopa postojanja rizika od siromaštva ili isključenosti (spoj tri podindikatora koji su navedeni u
nastavku):
Stopa postojanja rizika od siromaštva (podindikator 1):
Stopa ozbiljne materijalne oskudice (podindikator 2):
Mladi koji žive u domaćinstvima sa veoma niskim radnim angažovanjem (podindikator 3):
Samoprijavljene neispunjene potrebe za medicinskom zaštitom
Cilj: Učestvovanje (participacija) mladih: upotreba Interneta
Mladi koji koriste Internet za interakciju sa javnim organima
Mladi koji koriste Internet za ostvarivanje pristupa ili objavljivanja mišljenja na Internet
stranicama (na primer, blogovi, društvene mreže itd.) radi diskutovanja o društvenim i političkim
pitanjima (u poslednja tri meseca)
SEKTOR: PENZIJE
Ciljevi: U EU je pitanje penzija regulisano prema tri glavna cilja – adekvatnost penzija,
održivost penzija i modernizacija penzija – i njihov portfelj indikatora je strukturisan u skladu sa
ovim ciljevima. Primer je dat u nastavku, a kompletna grupa je dostupna na
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/employment_social_policy_equality/social_pr
otection_social_inclusion/indicators/pension.
Rashodi u oblasti socijalne zaštite, tekući, po funkciji bruto i neto
Ostvareni i projektovani rashodi u oblasti socijalne zaštite (% BDP-a)
Ukupni tekući penzioni rashodi (% BDP-a)
Struktura prihoda prema izvoru (penzije; druga socijalna primanja; zarade od posla; ostali izvori)
i prema prihodnoj petini za osobe starosti više od 60, 65, 75 godina
Odnos relativne srednje vrednosti (medijana) dohotka starijih lica
Stopa zaposlenosti starijih radnika
Stopa postojanja rizika od siromaštva za starija lica
Rizik od siromaštva za penzionere
Odnos relativne srednje vrednosti (medijana) dohotka starijih lica (starijih od 60 godina)
Koeficijent zavisnosti u trećem dobu (tekući i projektovani za 2010., 2030., 2050. godinu) –
ESTAT
Evolucija očekivanog trajanja života po rođenju i u dobu od 60 i 65 godina, po polovima
(trenutna i projektovana)
Koeficijent zavisnosti penzionog sistema (broj penzionera u odnosu na uplatioce doprinosa,
tekući i projektovani do 2050. godine)
Uplate u javne i privatne penzione sheme (penzione uplate u sheme javnih penzija kao udeo
BDP-a, tekuće i projektovane do 2050. godine)
11
SEKTOR: SOCIJALNA ISKLJUČENOST7
Cilj: Siromaštvo treba da bude umanjeno podizanjem najmanje 20 miliona osoba iz oblasti rizika
od siromaštva ili socijalne isključenosti do 2020. godine.
Indokatori koji se prate:
Broj osoba koji su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Broj osoba koji žive u domaćinstvima sa veoma niskim radnim angažovanjem
Broj osoba koji su u riziku od siromaštva nakon socijalnih transfera
Broj ozbiljno materijalno ugroženih
SEKTOR: ZAPOŠLJAVANJE, OBRAZOVANJE I OBUKA8
Ukupni cilj u oblasti zapošljavanja u EU je poboljšanje stope zapošljavanja za stanovništvo u
starosnoj grupi od 20-64. godina, sa ciljem od 75 odsto zaposlenih. S tim u vezi, indikator koji se
prati za određivanje da li je ovaj cilj postignut nosi naziv Stopa zaposlenosti – starosna grupa od
20-64. godine. Takođe postoje podciljevi koji se odnose na ovaj sektor, a koji su ciljani na
zapošljavanje mladih osoba, magrinalizovanih grupa itd.
Ciljevi za sektor obrazovanja i obuka su usmereni ka ostvarivanju Strategije obrazovanja i obuke
do 2020. godine, preko9:
Unapređenja jednakosti u oblasti obrazovanja i obuke;
Promovisanja efikasnosti u oblasti obrazovanja i obuke;
Ostvarivanja koncepta doživotnog učenja realnim;
Ostvarivanja ključnih oblika stručnosti kod mladih;
Modernizovanja školskog obrazovanja;
Modernizovanja stručnog obrazovanja i obuke (Kopenhagenski proces);
Modernizovanja visokog obrazovanja (Bolonjski process);
Mogućnosti zapošljavanja.
Postavljene su neke od odrednica koje se odnose na pomenute ciljeve. Osam odrednica su
definisane za 2020. godinu:10
• Prosek od najmanje 15 odsto odraslih treba da učestvuju u programima doživotnog učenja
7 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/income_social_inclusion_living_conditions/introduction
8 Radi praćenja napretka u implementaciji smernica za zapošljavanje u okviru konteksta Strategije Evrope
do 2020. godine, od strane Evropske komisije, Odbora za zapošljavanje (EMCO) i Odbora za socijalnu zaštitu (SPC) je razvijen zajednički okvir procene (JAF). JAF je sistem procene zasnovan na indikatorima. Koristi serije indikatora za merenje trenutne situacije i trendova u vremenskim serijama u zemljama članicama EU. Najveći broj indikatora za praćenje (monitoring) i analizu smernica zapošljavanja su obezbeđeni od strane
Eurostat-a. Videti http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/education/data/database. 9 Korišćeno je 29 indikatora za praćenje (monitoring) napretka u sektoru obrazovanja i obuke od 2003. do
2006. godine, sa 20 od istih koji su odabrani za vršenje praćenja (monitoringa) posle 2006. godine. 10
Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/employment_social_policy_equality/education_training
12
• Udeo 15-godišnjaka sa niskom stopom postignutih rezultata u oblasti čitanja, matematike i
nauka treba da bude niži od 15 odsto
• Udeo lica starosti od 30-34. godine sa postignutim tercijalnim obrazovnim nivoom bi trebao da
bude najmanje 40 odsto
• Udeo lica koji ranije napuštaju obrazovnje i sistem obuka bi trebao da bude niži od 10 odsto
• Najmanje 95 odsto dece starosti između 4 godine i doba za započinjanje obaveznog osnovnog
obrazovanja treba da učestvuje u sistemu predškolskog obrazovanja
• Prosek EU od najmanje 20 odsto visoko obrazovanih diplomaca bi trebalo da provede period
obavljanja visoko obrazovne studije ili treninga iz svoje oblasti obrazovanja (uključujući radno
angažovanje) u inostranstvu, što bi činilo najmanje 15 ECTS bodova (Evropski sistem prenosa i
akumulacije bodova, prim.prev), ili u minimalnom trajanju od tri meseca.
• Prosek od najmanje 6 odsto osoba starosti od 18-34. godine sa kvalifikacijama inicijalnog
stručnog obrazovanja i obuke (VET) bi trebalo da provede period obavljanja perioda inicijalne
studije ili obuke koja se odnosi na VET (uključujući radno angažovanje) u inostranstvu, u
trajanju od najmanje dve nedelje ili manje, ukoliko je isto dokumentovano od strane Europass-a.
• Udeo zaposlenih diplomaca (starosti od 20-34. godine) koji su napustili programe obrazovanja i
obuke, ne kasnije od tri godine od referentne godine poređenja, bi trebao da bude najmanje 82
odsto.
Podaci za poslednje dve odrednice u vezi mobilnosti učenja još uvek nisu dostupne. Tokom
2015. godine se očekuju određeni test podaci.
Radi obavljanja praćenja (monitoringa) u vezi postizanja ovih ciljeva i odrednica, naredni
indikatori su prikupljeni i praćeni:
Starost učitelja (% učitelja koji su stariji od 50 godina u primarnom sistemu obrazovanja,
sekundarnom)
Broj mladih
Koeficijent učenika u odnosu na nastavno osoblje
Završetak višeg sekundarnog obrazovanja
% učenika niske stope čitalačke pismenosti (Međunarodni program procene učeničkih
postignuća – PISA)
Učinak u oblasti čitanja u grupi mladih starosti 15 godina (PISA)
Učinak u oblasti matematike u grupi mladih starosti 15 godina (PISA)
Učinak u oblasti poznavanja nauka u grupi mladih starosti 15 godina (PISA)
Učestvovanje u programima obrazovanja i obuke inicijalno nisko kvalifikovanih osoba
Učenici koji upisuju studijske programe iz matematike, nauke i tehnologije (MNT) kao udeo od
svih upisanih studenata
Diplomci sa MNT grupe studija kao % svih diplomaca
Ukupan broj tercijalnih diplomaca iz MNT grupe studija (rast)
Broj diplomaca u MNT grupi studija na 1000 stanovnika
Javni rashodi u oblasti obrazovanja
Privatni rashodi na obrazovne institucije
Rashodi preduzeća na programe kontinuiranih stručnih obuka
Ukupni rashodi na obrazovne institucije po glavi učenika, u PPS (po učeniku/studentu)
Ukupni rashodi na obrazovne institucije po glavi učenika, upoređeno sa BDP-om
13
Učestvovanje u programima doživotnog učenja, stanovništvo starosti od 25-64. godine, svi,
nisko
Učestvovanje u programima kontinuirane stručne obuke, sva preduzeća
Učestvovanje u programima kontinuirane stručne obuke, obuka preduzeća
Koeficijenti učestvovanja u programima obrazovanja, učenici starosti od 15-24. godine
Udeo lica koji ranije napuštaju obrazovanje u stanovništvu starosti od 18-24. godine
Raspodela učenika po broju naučenih stranih jezika
Prosečan broj naučenih stranih jezika po učeniku
Unutrašnja/spoljašna mobilnost učitelja i trenera, Erasmus + Leonardo
Unutrašnja/spoljašna mobilnost studenata Erasmusa i Leonardo trenera
Strani studenti tercijalnog nivoa obrazovanja kao % od svih upisanih studenata, prema
nacionalnosti
Procenat studenata matične zemlje koji su upisali studije u inostranstvu
SEKTOR: PRIVREDA
Ciljevi: Postoji određeni broj ciljeva koji trebaju biti ispunjeni od strane zemalja članica EU u
vezi sa upravljanjem javnim finansijama i privredom kako bi postigle fiskalnu stabilnost i
mininizirale rizik od akumuliranja neodrživog javnog duga. Na dan 2. marta 2012. godine, 25
zemalja članica EU (isključujući Veliku Britaniju i Republiku Češku) su ratifikovale Ugovor o
stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (odnosno Ugovor o
fiskalnoj stabilnosti), koji je stupio na snagu januara 2013. godine.11
Odredbe Ugovora uključuju sledeće:
o Budžetska pozicija mora poštovati specifične srednjoročne ciljeve zemlje kao što su
definisani u Paktu o stabilnosti i rastu, sa nižim limitom “strukturnog deficita” od 0,5
odsto BDP-a, ali sa određenim vremenskim okvirom uzimajući u obzir specifičnost
održivosti rizika zemlje u pitanju.
o Niži nivo za strukturni deficit može biti uvećan na 1 odsto kada je javni dug niži od 60
odsto BDP-a.
o Brzina umanjenja deficita je određen na jednoj dvadesetini (1/20) razlike između stvarnog
deficita i limita.
o U slučaju neispunjavanja, u ime ugovorne strane radi usaglašavanja sa preporukom, može
biti pokrenuta procedura kod Suda pravde Evropske unije (CJEU) koji može nametnuti
sankciju koja ne prelazi 0,1 odsto njegovog BDP-a.
Specifični indikatori za merenje postizanja ovih odrednica uključuju strukturni deficit, javni dug
kao % BDP-a i podatke u vezi deficita kao dati primeri. Ostali šire povezani indikatori za sektor
privrede uključuju:
BDP u iskazu obima, količine
Privatna krajnja potrošnja u iskazu obima, količine
Investicije u iskazu obima, količine
11
Izvor: JØRGEN MORTENSEN (2013) http://www.ceps.be/book/eu%E2%80%99s-economic-policy-architecture-after-ratification-fiscal-stability-treaty
14
Međunarodni trgovinski bilans
Tekući bilans – Ukupni
Inflacija (Usaglašen indeks potrošačkih cena (HICP), sve stavke)
Stopa nezaposlenosti – Ukupna
Stopa nezaposlenosti - 15-24 godina
Stopa nezaposlenosti - preko 24 godine
Indeks cene rada
Zaposlenost
Cene industrijske proizvodnje
Industrijska proizvodnja
Građevinska izgradnja
Maloprodajni deflacioni promet
Vladin deficit/suficit
Bruto dug opšte države
Indikator ekonomskog sentimenta (očekivanja ispitanika)
3-mesečna kamatna stopa
Prihodi dugoročnih vladinih obveznica
Valutni kurs euro-dolar
SEKTOR: POLJOPRIVREDA I ŽIVOTNA SREDINA
Poljoprivredni ciljevi u EU uključuju one koji se odnose na zaštitu životne sredine, olakšavanje
postizanja održivih poljoprivrednih praksi, osiguravanja bezbednosti hrane, sigurnosti i dobrobiti
životinja, kao i promovisanja ruralnog razvoja. Evropska unija ima Zajedničku poljoprivrednu
politiku (CAP). U CAP-u, naglasak je stavljen na umanjivanje rizika od degradacije životne
sredine i unapređivanja održivosti poljoprivrednih-eko sistema preko:
Unakrsno-usaglašenih kriterijuma koji se odnose na mere u oblasti poljoprivrednog
tržišta – kao uslov dobijanja direktnih plaćanja, poljoprivrednici moraju da se usaglase sa
određenim zahtevima, uključujući neke koji se odnose na zaštitu životne sredine
Ciljanih mera u oblasti poljoprivrede-zaštite životne sredine – kao deo Programa
poljoprivrednog razvoja, plaćanja u oblasti poljoprivrede-zaštite životne sredine su
dostupne poljoprivrednicima koji prihvate upravljačke sheme u oblasti poljoprivrede-
zaštite životne sredine u miniminalnom periodu od 5 godina. U svom Saopštenju
COM(2006) 508 final iz 2006. godine, Evropska komisija je usvojila 28 indikatora koji
se odnose na oblast poljoprivrede-zaštite životne sredine (AEI) kako bi procenila
interakciju između CAP-a i životne sredine. Oni su reprodukovani gore i mogu se naći na http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/agri_environmental_indicators/introduction.
Specifični ciljevi se takođe primenjuju na životnu sredinu, a koji se odnose na nivoe emisija
štetnih materija i ciljanih vrednosti kao dela ratifikacije međunarodnih protokola u oblasti
klimatskih promena.
15
Ciljevi: Smanjenje emisija štetnih materija koje doprinose stvaranju efekta staklene bašte sa
ciljanom vrednošću od 20 odsto umanjenja u odnosu na nivoe iz 1990. godine. Povećanje udela
izvora obnovljive energije u strukturi krajnje potrošnje energije sa ciljanom vrednošću povećanja
na 20 odsto u ukupnom obimu. Unapređenje energetske efikasnosti sa ciljanom vrednošću od 20
odsto unapređenja.
Indikatori koji se prate:
Emisije štetnih materija koje doprinose stvaranju efekta staklene bašte u odnosu na nivoe iz
1990. godine (EU ciljana vrednost umanjenja za 20 odsto)
% udela obnovljivih izvora energije u bruto krajnjoj potrošnji energije (EU ciljana vrednost
povećanja za 20 odsto)
Milion tona naftnog ekvivalenta u primarnoj i krajnjoj potrošnji energije (EU ciljana vrednost
energetske efikasnosti bi trebala da bude unapređena za 20 odsto)
Cilj: Idetifikovanje pritisaka i koristi
Zagađenje: bruto nivo azota, rizik od zagađenja fosforom, rizik od pesticida, emisije amonijaka,
emisije štetnih gasova koji doprinose stvaranju efekta staklene bašte
Trošenje resursa: crpljenje vode, erozija zemljišta, genetska raznovrstnost
Koristi: visoka prirodna vrednost poljoprivrednog zemljišta, proizvodnja obnovljive energije
Cilj: Merenje uticaja životne sredine na biodiverzitet, prirodne resurse i pejzaž
Populacioni trendovi poljoprivrednih vrsta ptica (ptice koje doprinose smanjenju broja
poljoprivrednih štetočina, kao što je poljski vrabac, prim.prev.)
Kvalitet zemljišta
Kvalitet vode – zagađenje nitratima, zagađenje pesticidima
Pejzaž – stanje i raznovrsnost
Ciljevi koji se odnose na odgovore na javnu politiku, tehnologiju i veštine, tržišne signale i
stavove
Preuzete obaveze koje se odnose na oblast poljoprivrede-zaštite životne sredine
Poljoprivredne oblasti pod specifičnom politikom
Oblasti pod organskim oblicima poljoprivrednog uzgoja
Ciljevi: Identifikovanje i praćenje pokretačkih snaga
Upotreba ulaznih podataka: Potrošnja pesticida, potrošnja mineralnih đubriva, navodnjavanje,
upotreba energije
Upotreba zemljišta: Promena upotrebe zemljišta, obrasci sejanja useva / uzgoja stoke
Prakse kod upravljanja poljoprivrednim dobrima
Trendovi: intenziviranje / proširivanje upotrebe, specijalizacija, rizik od napuštanja zemljišta
SEKTOR: SAOBRAĆAJ
16
Osnova saobraćajne/transportne politike EU se nalazi u tz. Belom papiru EU za 2011. godinu
pod nazivom: “Putokaz prema oblasti jedinstvenog evropskog saobraćaja – U pravcu
konkurentnog i resursno efikasnog sistma saobraćaja”. Saobraćaj igra istaknutu ekonomsku
ulogu jer isporučuje dobra i usluge potrošačima; i korisnike ka njihovim radnim mestima,
školama ili radi obavljanja kupovine i rekreativnih aktivnosti.12
Evropska komisija je usvojila putokaz od 40 konkretnih inicijativa za period naredne dekade
kako bi izgradila konkurentan saobraćajni sistem koji će uvećati mobilnost, otkloniti glavne
prepreke u ključnim oblastima i podstaknuti rast i zaposlenje. U isto vreme, predlozi će
dramatično umanjiti evropsku zavisnost od uvoza goriva i umanjiti emisije štetnih karbonskih
materija nastalih u saobraćaju za 60 odsto do 2050. godine.
Do 2050. godine, ključni ciljevi će uključivati (na primer)13
:
Promenu od 50 odsto u srednjoj vrednosti udaljenosti obavljanih međugradskih putničkih i
teretnih putovanja sa kopnenih saobraćajnica na železnicu i vodoplovni saobraćaj.
Što će sve doprineti smanjenju na 60 odsto u emisijama štetnih materija nastalih na
osnovu obavljenog saobraćaja do sredine veka.
Stoga, da bi se merilo postizanje ovih ciljeva, neophodno je prikupiti i pratiti (obavljati
monitoring) indikatora koji se odnose na upotrebu različitih oblika saobraćaja. Takođe postoji
veliki broj ostalih indikatora koji su prikupljeni i koji su praćeni u vezi sa efikasnošću,
bezbednošću i dostupnosti saobraćaja.14
Indikatori koji se prate:
Emisije štetnih materija prema obliku saobraćaja
Regionalna saobraćajna statistika
Morski putnički saobraćaj po regionima
Morski teretni saobraćaj po regionima
Avio putnički saobraćaj po regionima
Avio teretni saobraćaj po regionima
Železnički putnički saobraćaj po regionima
Železnički teretni saobraćaj po regionima
Mreža autoputeva po regionima
Saobraćaj, obim i struktura oblika saobraćaja/transporta
Obim teretnog saobraćaja u odnosu na BDP
Obim putničkog saobraćaja u odnosu na BPD
Struktura putničkog transporta putnika
Struktura teretnog transporta
12
Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/transport/introduction 13
Kompletna lista ciljeva je dostupna na http://ec.europa.eu/digital-agenda/futurium/en/content/transport-2050-commission-outlines-ambitious-plan-increase-mobility-and-reduce-emissions 14
Izvor: http://ec.europa.eu/transport/modes/road/index_en.htm
17
Železnički saobraćaj
Ukupna dužina železničkih linija
Železnički putnički saobraćaj
Železnički teretni saobraćaj
Putni saobraćaj
Ukupna dužina autoputeva
Stopa motorizacije
Teretni transport putnom mrežom
Lica nastradala u saobraćajnim nesrećama
Saobraćaj unutrašnjim plovnim putevima
Teretni saobraćaj unutrašnjim plovnim putevima
Morski saobraćaj
Teretni saobraćaj morskim putem
Avio saobraćaj
Putnički avio saobraćaj
Teretni avio saobraćaj
Iz Razvojnih indikatora Svetske banke - data.worldbank.org – naredni indikatori koji se odnose
na saobraćaj su dostupni za preko 200 privreda:
Avio saobraćaj, teretni (million tona-km);
Avio saobraćaj, broj preveženih putnika;
Avio saobraćaj, registrovani broj odlazaka kompanija za prevoz na globalnom nivou;
Opterećenje carinskim procedurama, Svetski ekonomski forum, WEF (1=izuzetno
neefikasno do 7=izuzetno efikasno);
Lučki transport kontejnera (Jedinica ekvivalenta dvadeset stopa, TEU: ekvivalent jednak
jedinicama od 20 stopa);
Indeks konektivnosti brodskog prevoza (maksimalna vrednost u 2004. godini = 100);
Motorna vozila (na 1,000 osoba);
Putnička vozila (na 1,000 osoba);
Maloprodajna cena za dizel gorivo (US$ po litri);
Maloprodajna cena za benzin (US$ po litri);
Kvalitet lučke infrastrukture, Svetski ekonomski forum, WEF (1=izuzetno nerazvijen do
7=dobro razvijen i efikasan prema međunarodnim standardima);
Železničke linije (ukupna trasa-km);
Železnice, teretni saobraćaj (milion tona-km);
Železnica, putnički saobraćaj (milion putnika-km);
Gustina saobraćajnica (km puta po kvadradnom km zemljišta);
Potrošnja dizel goriva kopnenog saobraćajnog sektora (kt ekvivalenta nafte);
18
Potrošnja dizel goriva kopnenog saobraćajnog sektora po glavi stanovnika (kt ekvivalenta
nafte);
Potrošnja energije kopnenog saobraćajnog sektora (% ukupne potrošnje energije);
Potrošnja energije kopnenog saobraćajnog sektora (kt ekvivalenta nafte);
Potrošnja energije kopnenog saobraćajnog sektora po glavi stanovnika (kt ekvivalenta
nafte);
Potrošnja goriva kopnenog saobraćajnog sektora (kt ekvivalenta nafte);
Potrošnja goriva kopnenog saobraćajnog sektora po glavi stanovnika (kt ekvivalenta
nafte);
Kopneni saobraćaj, teretni saobraćaj (miliona ton-km);
Kopneni saobraćaj, putnički saobraćaj (milion putnika-km);
Putevi, asfaltirani (% od ukupnih puteva);
Putevi, ukupna mreža (km);
Vozila (po km puteva)
19
Aneks 1:
NACIONALNI PROGRAMI RUSKE FEDERACIJE
Budžetski sistem Ruske Federacije ima tri nivoa: federalni (federalni budžet), regionalni (budžeti 83
subjekata Ruske Federacije) i lokalni (budžeti 22.955 opštinskih entiteta, uključujući: 1.816 opštinskih
okruga, 517 gradskih oblasti, 1.672 gradska naselja i 18.693 seoska naselja, kao i intragradske opštinske
jedinice federalnih gradova Moskve (146) i Sankt Peterburga (111)).
U 2000. godini, Zakon o budžetu Ruske Federacije je stupio na snagu definišući najvažnije pristupe u
organizovanju budžetskog procesa na sva tri nivoa budžetskog sistema Ruske Federacije. Isti je postepeno
uveo različite instrumente time obezbeđujući implementaciju budžetskih reformi, uključujući programsko
budžetiranje.
U periodu od 2010-2013. godine, Ruska Federacija je formulisala i propisala u zakonskim aktima početak
implementacije osnovnih metodoloških pristupa u budžetiranju nacionalnih programa na federalnom
nivou. Trenutno, Vlada Ruske Federacije je odobrila listu od 42 nacionalna programa Ruske Federacije
koji pokrivaju osnovna polja (oblasti) aktivnosti izvršnih federalnih organa. (Pogledati Aneks 2 za listu
indikatora za ove programe).
Federalni budžet za 2014. godinu i planovi za 2015. i 2016. godinu su po prvi put napravljeni ne samo od
strane institucija, već su takođe zasnovani na 39 nacionalnih programa koji su odobreni od strane Vlade
Ruske Federacije. Udeo programskih rashoda u strukturi federalnog budžeta za 2014. godinu će biti do
58,6 odsto. Nakon usvajanja nacionalnih programa “Razvijanje penzionog sistema u Ruskoj Federaciji”,
“Osiguravanje kapaciteta nacionalne odbrane” i “Socijalni i ekonomski razvoj zone Artika Ruske
Federacije do 2020. godine”, udeo programskih rashoda u strukturi federalnog budžeta će preći 90
procenata.
Od 2014. godine, subjekti Ruske Federacije i opštinske jedinice mogu da odaberu da primenjuju pristup
kod budžetiranja zasnovan na strukturi nacionalnih (opštinskih) programa. Neki od regiona su već dosta
uradili u pravcu kretanja ka nacionalnom programskom budžetiranju: od 2013. godine, zakonski propisi u
vezi naloga za razvijanje i implementaciju nacionalnih programa su usvojeni od strane 45 subjekata
Ruske Federacije.
U okviru Nacionalnog programa Ruske Federacije “Omogućavanje efikasnog i odgovornog regionalnog i
opštinskog finansijskog upravljanja, unapređivanje budžetske održivosti za subjekte Ruske Federacije”,
Ministarstvo finansija Ruske Federacije obezbeđuje subvencije iz federalnog budžeta preko tenderske
procedure u vezi implementacije regionalnih programa koji se odnose na unapređivanje učinaka javne
potrošnje, uključujući, između ostalog, aktivnosti u vezi implementacije programskog budžetiranja na
regionalnim i lokalnim nivoima. U strukturi federalnog budžeta za 2014. godinu i planovima za 2015. i
2016. godinu, odredbe za ove subvencije čine do 950 miliona rubalja na godišnjem nivou.
U budućnosti, postoje planovi za ažuriranje metodologije i prakse budžetiranja za nacionalne programe
Ruske Federacije, subjekte Ruske Federacije i opštinske programe.
20
Ankes 2
INDIKATORI UČINAKA ZA NACIONALNE PROGRAME RUSKE FEDERACIJE
Broj Indikatori
001. Državni program “Razvoj zdravstvene zaštite”
Ukupna stopa smrtnosti (na 1000 stanovnika)
Smrtnost porodilja (broj slučajeva na 100 hiljada živo rođene dece)
Smrtnost novorođenčadi (broj slučaja na 1000 živo rođene dece)
Smrtnost usled kardiovaskularnih bolesti (na 100 hiljada stanovnika)
Smrtnost usled kopnenih saobraćajnih nesreća (na 100 hiljada stanovnika)
Smrtnost usled tumora (uključujući usled malignih tumora) (na 100 hiljada stanovnika)
Smrtnost usled tuberkuloze (na 100 hiljada stanovnika)
Konzumiranje alkohola (beleženo u apsolutnom alkoholu) (litri po glavi stanovnika na
godišnjem nivou)
Konzumiranje duvana u grupi odraslog stanovništva (procenat)
Konzumiranje duvana u grupi dece i omladine (procenat)
Učestalost tuberkuloze (na 100 hiljada stanovnika)
Adekvatnost broja lekara (na 10 hiljada stanovnika)
002. Državni program “Obrazovanje” za period 2013 – 2020. godine
Udeo stanovništva u starosnom dobu od 5-18 godina koje je pokriveno obrazovanjem u
ukupnom broju stanovništva u starosnom dobu od 5-18 godina, %
Dostupnost predškolskog obrazovanja (koeficijent broja dece u starosnom dobu od 3-7 godina
koja imaju mogućnost korišćenja predškolskih obrazovnih usluga prema broju dece starosne
dobi od 3-7 godina, korigovano prema broju dece starosne dobi od 5-7 godina koja idu u školu,
%
Koeficijent prosečne ocene jedinstvenog završnog ispita (po jednom predmetu) u 10 odsto
škola sa najboljim rezultatima jedinstvenog završnog ispita prema prosečnoj oceni
jedinstvenog završnog ispita (po jednom predmetu) u 10 odsto škola sa najgorim rezultatima
jedinstvenog završnog ispita
21
Udeo broja učenika u državnim (opšinskim) opštim obrazovnim institucijama koji imaju
mogućnost da studiraju u skladu sa glavnim modernim zahtevima u ukupnom broju učenika, %
Udeo broja diplomiranih učenika iz četvorogodišnjih srednjih stručnih škola zaposlenih u
skladu sa dobijenim zvanjem tokom prve godine nakon diplomiranja u ukupnom broju
diplomiranih učenika, %
Pokrivenost kontinuiranog obrazovanja (udeo zaposlenog stanovništva u starosnom dobu od
25-65 godina koji su unapredili svoje veštine i (ili) su stekli dodatnu obuku u ukupnom broju
zaposlenog stanovništva ove starosne grupe), %
Udeo broja mladih starosne dobi od 14-30 godina koji učestvuju u aktivnostima organizacija
mladih u ukupnom broju mladih u starosnom dobu od 14-30 godina, %
003. Državni program “Socijalna podrška”
Ukupna stopa nataliteta
Udeo stanovništva sa prihodom nižim od minimalnog nivoa za osnovne životne potrebe u
ukupnom broju stanovništva, %
Udeo građana koji su koristili socijalne usluge u socijalnim institucijama u ukupnom broju
građana koji su tražili socijalne usluge, %
004. Državni program “Dostupnost” za period 2011 – 2015. godine
Udeo socijalnih, saobraćajnih i građevinskih infrastrukturalnih objekata koji su dostupni
hendikepiranim osobama i osobama sa posebnim potrebama u ukupnom broju prioritetnih
objekata, %
Udeo službi za pružanje usluga medicinskih i socijalnih pregleda opremljenih specijalističkom
dijagnostičkom opremom, %
Udeo institucija opšteg obrazovanja koje su dostupne hendikepiranim osobama, %
005. Državni program “Obezbeđivanje pristupačnog i udobnog stambenog smeštaja i
komunalnih usluga za građane Ruske Federacije”
Godišnja provizija za stambeni smeštaj, mln kv metar
22
Godišnja provizija za stambeni smeštaj ekonomske (srednje) klase, mln kv metar
Udeo porodica koje žele da unaprede uslove svog stambenog smeštaja koje imaju adekvatno i
konforno rešeno stabmeno pitanje, % na kumulativnim osnovama
Umanjenje prosečne vrednosti jednog kvadratnog metra stambenog smeštaja na osnovnom
tržištu uzimajući u obzir deflatorni indeks za “izgradnju” u godini koja se posmatra, % od
nivoa u 2012. godini
Broj odobrenih stambenih zajmova, u hiljadama jedinica
007. Državni program “Olakšavanje zapošljavanja”
Udeo nezaposlenih građana koji traže zaposlenje 12 i više meseci u ukupnom broju
nezaposlenih lica registrovanih u službama za zapošljavanje, %
Broj opremljenih radnih mesta za hendikepirane osobe, u hiljadama radnih mesta
Broj razvijenih profesionalnih standarda u skladu sa privrednim zahtevima
008. Državni program “Osiguravanje javnog reda i mira i borba protiv kriminala”
Broj teških i izuzetno teških krivičnih dela kod kojih su krivični predmeti suspendovani po
prvi put u skladu sa Paragrafom 1-3, deo 1, Član 208 Krivičnog zakonika Ruske Federacije
(broj nerešenih teških i izuzetno teških krivičnih dela) u odnosu na 2011. godinu, %
Broj teških i izuzetno teških krivičnih dela počinjenih na ulicama, trgovima i parkovima, u
odnosu na 2011. godinu, %
Socijalni rizik (broj lica koja su nastradala u drumskim saobraćajnim nesrećama, na 100
hiljada stanovnika)
Poverenje građana u zaštitu njihovih ličnih i imovinskih interesa (udeo pozitivno datih
odgovora u grupi ispitanika), %
Udeo kompenzovane štete u stvarnoj šteti nastaloj na osnovu krivičnih slučajeva završenih
istragom, %
009. Državni program “Borba protiv nedozvoljene trgovine narkoticima”
23
Udeo registrovanih teških i izuzetno teških krivičnih dela koja se odnose na nedozvoljenu
trgovinu narkoticima, psihotropnim supstancama i supstancama za njihovu proizvodnju ili
sintetičkim drogama, superpotentnim supstancama za koji su pokrenuti krivični predmeti od
strane agencija za borbu protiv narkotika u ukupnom broju registrovanih krivičnih slučajeva
koji se odnose na nedozvoljenu trgovinu narkoticima, psihotropnim supstancama i
supstancama za njihovu proizvodnju ili sintetičkim drogama, superpotentnim supstancama za
koji su pokrenuti krivični predmeti od strane agencija za borbu protiv narkotika, %
010. Državni program “Zaštita stanovništva i teritorija u slučajevima vanrednih stanja,
protivpožarne bezdednosti i zaštite od poplava”
Broj razornih događaja (broj vanrednih stanja, požara, poplava), smanjeni broj (u hiljadama
jedinica)
Broj smrtnih slučajeva, povreda i nastradalih u slučajevima vanrednih stranja, požara i
poplava, smanjeni broj (u hiljadama lica)
Broj spašenih osoba u slučajevima vanrednih stranja, požara i poplava, neuvećani broj (u
hiljadama lica)
011. Državni program “Razvoj kulture i turizma”
Broj poseta kulturnih organizacija u odnosu na 2010. godinu, %
Udeo lokacija kulturne baštine u zadovoljavajućem stanju u ukupnom broju lokacija kulturne
baštine federalne, regionalne i lokalne (opštinske) važnosti, %
Rast broja kulturnih i obrazovnih događaja koji su organizovani od strane kulturnih
organizacija u obrazovnim institucijama u odnosu na 2012. godinu, %
Povećanje broja nagrađenih na međunarodnim kulturnim takmičenjima i festivalima u odnosu
na 2012. godinu, %
Rast u broju posetilaca turističkim službama koje uključuju smeštaj u odnosu na 2012. godinu,
%
012. Državni program “Zaštita životne sredine” za period 2012 – 2020. godine
Emisije zagađujućih materija iz stacioniranih izvora po jedinici BDP-a, tona po mil rubalja
BDP-a
24
Broj gradova sa visokim i vrlo viskom nivoom zagađenja vazduha
Broj stanovnika koji stanuju u nepovoljnim ekološkim uslovima (u gradovima visokog i vrlo
visokog nivoa zagađenja vazduha (indeks zagađenja vazduha preko 7), u milionima osoba
Zapremnina nastalog otpada svih vrsta hazarda po jedinici BDP-a, tona po mln rubalja BDP-a
Broj stanovnika koji stanuju na teritorijama sa nepovoljnim ekološkim uslovima koji su nastali
kao posledica negativnog uticaja povezanog sa obavljanom privrednom aktivnošću i ostalim
aktivnostima, na hiljadu osoba
Oblast Ruske Federacije koja je pokrivena posebno zaštićenim prirodnim rezervatima svih
nivoa zaštite, %
013. Državni program “Razvijanje kulture tela i sporta”
Udeo građana Ruske Federacije koji redovno idu na sportske aktivnosti u ukupnom broju
stanovništva, %
Nivo pokrivenosti stanovništva sportskim objektima koji se zasniva na stopi jednog upisa
uključujući osobe sa hendikepom i lica sa posebnim potrebama, %
Udeo ruskih sportista koji su postali osvajači medalja na Olimpijskim igrama u ukupnom broju
ruskih sportista, %
Adekvatna priprema i održavanje 27. Letnje univerzijade u Kazanu 2013. godine, XXII
Zimskih olimpijskih igara i XI Zimskih paraolimpijskih igara u Sočiju 2014. godine, FIFA-nog
Svetskog prvenstva u fudbalu 2018. godine i FIFA-nog Kupa konfederacija 2017. godine u
Ruskoj Federaciji, %
Udeo sportskih lokacija koje trebaju biti korišćene u sportske svrhe nakon održavanja 27.
Letnje univerzijade 2013. godine u Kazanu u ukupnom broju sportskih lokacija 27. Letnje
univerzijade 2013. godine u Kazanu, %
Udeo olimpijskih sportskih lokacija u Sočiju koje trebaju biti korišćene u sportske svrhe nakon
održavanja Olimpijskih igara u ukupnom broju olimpijskih sportskih lokacija, %
014. Državni program “Razvijanje nauke i tehnologija”
25
Udeo ruskih u ukupnom broju publikacija u međunarodnim naučnim časopisima indeksiran u
bazi podataka WEB of Science (procenat)
Broj publikacija ruskih autora u naučnim časopisima indeksiran u bazi podataka Scopus, na
100 istraživača (jedinice)
Broj citata po jednoj publikaciji ruskih istraživača u naučnim časopisima indeksiran u
bazi podataka WEB of Science (jedinice)
Koeficijent aktivnosti pronalazača (broj prijava za patente u Rusiji na 10 hiljada stanovnika)
(jedinice)
Udeo publikacija ruskih naučnika koji se javljaju kao ko-autori sa inostranim naučinicima u
naučnim časopisima indeksiran u bazi podataka Scopus (procenat)
015. Državni program “Ekonomski razvoj i inovativna privreda”
Ruska pozicija prema proceni datoj u publikaciji Svetske banke Doing Business (Izveštaj o
poslovanju), mesto
Udeo organizacija koje implementiraju tehničke inovacije u ukupnom broju organizacija, %
Udeo prosečnog broja zaposlenih u mikro-, malim- i srednjim preduzećima u ukupnom broju
zaposlenog stanovništva, %
Nivo zadovoljstva građana Ruske Federacije kvalitetom usluga državnog i opštinskog nivoa,
%
Nivo dostupnosti zvaničnoj statistici, %
016. Državni program “Razvijanje industrije i povećanje njene konkurentnosti”
Stopa rasta produktivnosti izlaznih rezultata, poređenje na godišnjem nivou, %
Dinamika proizvodnje u poređenju sa 2011. godinom, %
Stopa rasta radne produktivnosti, poređenje na godišnjem nivou, %
Stopa rasta investicija u uporedivim cenama, poređenje na godišnjem nivou, %
017. Državni program “Razvijanje vazduhoplovne industrije za period 2013 – 2025. godine”
Dodata vrednost vazduhoplovne industrije, u hiljadama rubalja
Broj proizvedenih vojnih i civilnih aviona, jedinice
26
Broj proizvedenih vojnih i civilnih helikoptera, jedinice
Broj proizvedenih vojnih i civilnih motora za avio letelice, jedinice
Broj proizvedenih motora za kopnena i brodska postojenja sa plinskim turbinama, jedinice
Neto profitabilnost prodaje industrijskih kompanija koje se bave proizvodnjom avio letilica, %
018. Državni program “Razvoj brodogradnje u periodu 2013 – 2030. godine”
Povećanje vrednosti izlaznih rezultata ruske brodogradilišne industrije u odnosu na 2011.
godinu, %
Povećanje izlaznih rezultata za civilni sektor ruske brodogradilišne industrije, %
Rast produktivnosti rada (izlazni rezultat po jednom radniku) u civilnom sektoru industrije u
odnosu na 2011. godinu, %
Udeo obnovljenih i novih osnovnih sredstava u brodogradilištima, %
Udeo vrednosti ruskog civilnog bordogradilištva na svetskom tržištu, %
019. Državni program “Razvijanje elektronske i radio-elektronske industrije za period 2013 –
2025. godine”
Udeo domaćih radio-elektronskih proizvoda u prioritetnim segmentima domaćeg tržišta, %
Udeo inovativnih proizvoda radio-elektronske industrije, %
Broj lokalnih i inostranih patenata primljenih od strane naučnih organizacija i njihovih
stručnjaka tokom posmatranog perioda u odnosu na broj istraživača u okviru naučnih
institucija, %
Udeo obnovljenih i novih osnovnih sredstava u sektoru, %
020. Državni program “Razvijanje farmaceutske i medicinske industrije za period 2013 –
2020. godine”
Povećanje udela visoko-tehnoloških proizvoda u ukupnom obimu izlaznih rezultata sektora u
odnosu na 2011. godinu, %
Izvozni obim lekova i medicinskih sredstava, u milijardama rubalja
27
Investicije u programe istraživanja i razvoja farmaceutskih i medicinskih proizvoda, u
milijardama rubalja
Korišćenje sredstava intelektualne svojine u farmaceutskom i medicinskom sektoru, jedinice
021. Državni program “Svemirske aktivnosti Rusije za period 2013-2020. godine”
Broj lansiranih svemirskih letilica korišćenih za državne potrebe, jedinice
Ukupni broj svemirskih letilica kao dela orbitnih grupa korišćenih za državne potrebe, jedinice
Udeo svemirskih letlica sa karakteristikama svetskog nivoa u ukupnom broju svemirskih
letilica u orbitnim grupama, %
Godišnji ukupni iznos naručenih osnovnih sredstava uključujući zemaljsku svemirsku
infrastrukturu, %
Nivo zadovoljstva spremnošću svemirske luke / kosmodroma “Vostochnyi” za lansiranje
prema korisnoj nosivosti i prema efikasnosti zemaljske svemirske infrastrukture i svemirskih
letilica, %
Vrednost izlaznih rezultata inženjerskog sektora svemirskog sistema u odnosu na 2011.
godinu, %
Radna produktivnost u preduzećima svemirskog sektora u odnosu na 2011. godinu, %
Zadovoljstvo ispunjavanja državnih i civilnih potreba za obezbeđivanjem komunikacionih i
radiotelevizijskih kanala, %
Kompletnost svemirskih podataka koji se obezbeđuju korisnicima zemljanih daljinskih senzora
očitavanja, %
Komletnost svemirskih podataka za potrebe hidrometeorologije, %
023. Državni program “Informatičko društvo” (2011-2020. godine)
Plasman Ruske Federacije u međunarodnom rangiranju prema indeksu razvoja IT sektora
Udeo građana koji dobijaju usluge državnih i opštinskih organa u elektronskom obliku, %
28
024. Državni program “Razvoj saobraćajne mreže”
Intenzitet saobraćaja u odnosu na BDP (u odnosu na 2011. godinu), %
Saobraćajna mobilnost stanovništva (u odnosu na 2011. godinu), %
Izvoz saobraćajnih usluga (u odnosu na 2011. godinu), %
Broj nezgoda koje se odnose na oblast saobraćaja (u odnosu na 2011. godinu), %
025. Državni program poljoprivrednog razvoja i regulacije poljoprivrednog, sirovinskog i
oblasti tržišta hrane za period 2013-2020. godine
Indeks poljoprivredne proizvodnje u svim kategorijama poljoprivrednih gazdinstava (u
uporedivim cenama), %
Indeks proizvodnje useva (u uporedivim cenama), %
Indeks uzgoja stoke (u uporedivim cenama), %
Indeks proizvodnje prehranbrenih proizvoda, uključujući napitaka (u uporedivim cenama), %
Indeks materijalnog obima investicija u poljoprivredna osnovna sredstva, %
Profitabilnost poljoprivrednih organizacija (uzimajući u obzir subvencije), %
Prosečna mesečna nominalna zarada u poljoprivrednom sektoru (u poljoprivrednim
organizacijama koje nisu kvalifikovane kao mali biznis), u rubljama
026. Državni program “Razvoj sektora ribarstva”
Proizvodni izlazni rezultati vodno bioloških resursa, u hiljadama tona
Proizvodnja ribe i obrađenih i konzerviranih ribljih proizvoda, u hiljdama tona
Povećanje ispuštanja vrednih bioloških vodnih resursa u prirodne vodene tokove i vodene
rezervoare (u odnosu na 2011. godinu), %
Udeo domaćih prehrambenih proizvoda od ribe i domaćeg tržišta, %
Potrošnja ribe i proizvoda od ribe po glavi stanovnika u Ruskoj Federaciji, u kg
027. Državni program “Razvijanje inostrane ekonomske aktivnosti”
Stopa rasta izvoza dobara (procenat, 2011=100%)
29
Stopa rasta izvoza ne-energetskih proizvoda (procenat, 2011=100%)
Udeo mašina, opreme i sredstava za transport u ukupnom obimu izvoza dobara (procenat)
Stopa diversifikacije izvoza dobara (od 1 do 96)
Stopa rasta broja izvoznih organizacija (procenat, 2011=100%)
Stopa rasta uzajamne trgovine ne-energetskih proizvoda u grupi država članica Carinske unije
(procenat, 2011=100%)
Mesto Rusije u vodećim međunarodnim rangiranjima o kvalitetu i efikasnosti uređenja u vezi
regulisanja pitanja inostranog ekonomskog regulatornog okruženja:
Istraživanje Svetske banke Doing Business (Izveštaj o poslovanju) – uslovi za
obavljanje prekogranične trgovine
Rangiranje Svetskog ekonomskog foruma – efikasnost carinskih procedura
028. Državni program “Reprodukcija i korišćenje prirodnih resursa”
Rast geoloških istraživanja malog obima definisan kao procenat ruske teritorije i njenog
epikontinentalnog pojasa, %
Kompenzacija istraživanja najvažnijih vrsta prirodnih resursa povećanjem rezervi, %
Udeo primenjenih licenci bez odstupanja od ugovornih uslova iz licence u ukupnom broju
izdatih licenci za istraživanje i proizvodnju mineranih resursa, %
Povećanje prinosa od voda u vodenim rezervoarima i višenamenskim sistemima vodenih
resursa, %
Udeo prinosa od voda u strukturi BDP-a, u kubnim metrima po hiljadu rubalja BDP-a u
cenama iz 2007. godine
Koeficijent stvarnog broja lovnih resursa prema procenjenoj količini lovnih resursa. Prema
vrstama:
Los, %
Vepar, %
Košuta, %
Jelen, %
Irvas, %
029. Državni program “Razvoj šumarstva” za period od 2013 – 2020. godine
30
Udeo šumskih oblasti koje su umanjene u obimu pošumljenih oblasti kao rezultat požara,
uticaja štetnih organizama, seče šuma i ostalih faktora prema ukupnoj površini pošumljenih
oblasti, %
Udeo šumskih zemljišta prema ukupnoj teritoriji Ruske Federacije, %
Udeo vrednog šumskog raspona prema ukupnoj površini pošumljenih teritorija, %
Koeficijent stvarne količine seče šuma prema dozvoljenoj količini otklona drva, %
030. Državni program “Energetska efikasnost i razvoj energetskog sektora”
Smanjenje udela energije u strukturi BDP-a, tona referentnog goriva / mil rubalja
Udeo troškova tehnoloških inovacija u ukupnom iznosu proizvodnih troškova isporučenih
dobara, obavljenog rada i pruženih usluga, %
Efikasnost prerade nafte, %
Umanjenje emisija štetnih materija koje doprinose stvaranju efekta staklene bašte, ekvivalent
CO2 mil tona
Udeo organizacija koje uvode tehnološke inovacije u ukupnom broju organizacija, %
Interni troškovi sprovođenja programa istraživanja i razvoja prema dohotku preduzeća koja
implementiraju programe inovativnih razvoja, %
033. Državni program “Regionalna politika i federalni odnosi”
Koeficijent stopa rasta ekonomskog razvoja (raspoloživi dohodak stanovništva, investicije u
osnovna sredstva, poreski i neporeski prohodi konsolidovanog budžeta konstituence Ruske
Federacije) za 10 konstituenci Ruske Federacije sa najvišim indikatorima i 10 konstituenci
Ruske Federacije sa najnižim indikatorima, vremenski periodi
Udeo građana Ruske Federacije koji sebe smatraju etničkim Rusima, %
Nivo tolerantnog stava prema predstavnicima ostalih nacionalnosti, %
Udeo građana koji pozitivno procenjuju međuetničke odnose, %
31
Udeo konstituenci Ruske Federacije koje implementiraju regionalne programe usmerene ka
jačanju građanskog jedinstva i harmonizovanja međuetničkih odnosa, %
Broj učesnika Državnog programa za pomoć dobrovoljnom preseljenju sunarodnika koji žive u
inostranstu u Rusiju, broj lica
034. Državni program “Socijalni i ekonomski razvoj Dalekog istoka i regiona Bajkal”
Stopa rasta regionalnog bruto proizvoda (GRP), poređenje na godišnjem nivou, %
Indeks proizvodnje, % od prethodne godine
Udeo proizvodnje u strukturi BDP-a, %
Stopa rasta produktivnosti radne snage, poređenje na godišnjem nivou, %
Fizički obim indeksa investicija u uporedivim cenama, poređenje na godišnjem nivou, %
Indeks rasta izvoza u uporedivim cenama, poređenje na godišnjem nivou, %
Nivo zarade u poređenju sa prosečnim nivoom u Rusiji, %
035. Državni program “Razvoj Federalnog okruga Severni Kavkaz” do 2025. godine
Regionalni bruto proizvod (GRP) u Federalnom okrugu Severni Kavkaz, u milijardama rublji
Prosečni godišnji nivo nezaposlenosti (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada), %
Poreski i neporeski prihodi konsolidovanih budžeta konstituenci Ruske Federacije, u
milijardama rublji
Investicije u osnovna sredstva (osim za budžetske investicije) u Federalnom okrugu Severni
Kavkaz, u milijardama rublji
Prosečan dohodak po glavi stanovnika, rublje na mesečnom nivou
036. Državni program “Stvaranje uslova za efikasno i odgovorno upravljanje regionalnim i
opštinskim finansijama, povećanje održivosti konstituenci Ruske Federacije”
Broj konstituenci Ruske Federacije u kojima udeo transfera sa nivoa federalnog budžeta
(izuzev sredstava grantova i subvencija iz Investicionog fonda) prelazi nivo od 60 odsto, broj
jedinica
32
Udeo docnji u rashodima konsolidovanog budžeta konstituenci Ruske Federacije, %
Udeo ciljanih programa u rashodima konsolidovanog budžeta konstituenci Ruske Federacije,
%
Broj konstituenci Ruske Federacije u kojima su otkriveni oblici kršenja budžetskog
zakonodavstva, broj jedinica
Stopa rasta fiskalnog kapaciteta u 10 najmanje bogatih konstituenci Ruske Federacije (na
kululativnim osnovama do 2012. godine), %
Broj konstituenci Ruske Federacije sa postignutim nivoom visokog i adekvatnog kvaliteta
regionalnog finansijskog upravljanja, broj jedinica
037. Državni program “Socijalni i ekonomski razvoj regiona Kalingrada”
Regionalni bruto proizvod po glavi stanovnika, u hiljadama rubalja
Investicije u osnovna sredstva (osim za budžetske investicije) po glavi stanovnika, u rubljima
Poreski prihodi u konsolidovanom budžetu regiona Kalingrada, u milijardama rubalja
Stopa nezaposlenosti (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada) u proseku u okviru
godine, %
Dohodak po glavi stanovnika, rublje na mesečnom nivou
Produktivnost rada jedne zaposlene osobe
038. Državni program “Upravljanje federalnom inovinom”
Udeo predmeta kojima se upravlja kao federalnom imovinom za koji su definisane ciljane
funkcije, uključujući:
Federalna državna unitarna preduzeća
Udele poslovnih preduzeća koji su u federalnom vlasništvu
Subjekte Trezora Rusije
Institucije federalne države
Procenat godišnje umanjenog broja akcionarskih društava sa udelom državnog vlasništva u
odnosu na prethodnu godinu
Procenat godišnje umanjenog broja federalnih državnih unitarnih preduzeća u odnosu na
prethodnu godinu
33
Prodaje velikih investiciono-atraktivnih subjekata preko instrumenta javne ponude deonica
(subjekti koji su određeni za prodaju na osnovu Odluka predsednika Ruske Federacije i/ili
Vlade Ruske Federacije u okviru tekuće godine) (berzanski prevodi i strateške prodaje)
Procenat od prihoda federalnog budžeta na osnovu upravljanja federalnom imovinom, izuzev
za prinose ostvarene na osnovu privatizacije (ukupno)
Procenat umanjenja zemljišta u vlasništvu Trezora Rusije u odnosu na 2012. godinu (izuzev za
zemljišta koja su izuzeta iz principa obavljanja ekonomskog obrta)
Procenat umanjenja broja subjekata u vlasništvu Trezora Rusije (izuzev zemljišta) u odnosu na
2012. godinu (izuzev za subjekte koji su pod ekskluzivnim vlasništvom Ruske Federacije)
Udeo subjekata federalne imovine koji su registrovani u registru federalne imovine prema
ukupnom broju otkrivenih i jedinica koje su predmet registracije subjekata (u okviru tekuće
godine)
Udeo e-usluga u ukupnom broju usluga koje pruža Federalna agencija za upravljanje
državnom imovinom
039. Državni program “Upravljanje javnim finansijama i regulisanje finansijskih tržišta”
Budžetski deficit koji isključuje prihode od nafte i gasa u odnosu na BDP, % (predmet
ažuriranja prema prognozama socijalnog i ekonomskog razvoja Ruske Federacije)
Državni dug Ruske Federacije, % BDP-a (predmet ažuriranja prema prognozama socijalnog i
ekonomskog razvoja Ruske Federacije)
Pokrivenost alokacija federalnog budžeta prema indikatorima učinaka, %
Maksimalni broj uloženih radnih sati koji se odnose na aktivnost u vezi sa poreskim
plaćanjima malih i srednjih preduzeća (kao deo istraživanja Doing Business – Izveštaj o
poslovanju, Svetska banka (odeljak poresko upravljanje)), broj sati
34
Dugoročni kreditni rejting Ruske Federacije prema ocenama vodećih međunarodnih agencija
za ocenu kreditnog rejtinga (Standart& Poor’s, Fitch Ratings, Moody’s), rejting pozicija
Indeks otvorenosti budžeta prema definiciji Međunarodnog budžetskog partnerstva, ocene
Indeks prosečnog kvaliteta finansijskog upravljanja prema glavnim administratorima fondova
federalnog budžeta, %
041. Državni program “Aktivnost spoljne politike”
Broj država sa kojima Ruska Federacija održava diplomatske i konzularne odnose, broj
jedinica
Konzularne aktivnosti koje se odnose na pružaje usluga ruskim građanima, u hiljadama
jedinica
Konzularne aktivnosti koje se odnose na pružaje usluga stranim državljanima, u hiljadama
jedinica
Broj međunarodnih i međudržavnih organizacija i udruženja preko kojih se sprovodi spoljna
politika Ruske Federacije i za potrebe kojih se vrše plaćanja, broj jedinica
Puno izvršavanje rashodnih obaveza Ruske Federacije koje proističu iz međunarodnih ugovora
i donetih odluka dogovorenih učestvovanjem Ruske Federacije i koje su predmet finansiranja
iz federalnog budžeta, %
Udeo zemalja u kojima radi Federalna agencija za međunarodnu humanitarnu saradnju u
ukupnom broju zemalja sveta, %
042. Državni program “Pravda”
Stopa broja advokata sa položenim pravosudnim ispitom u ukupnom broju stanovnika Ruske
Federacije, %
Koeficijent od broja registrovanih notara prema ukupnom broju stanovnika Ruske Federacije,
%
Broj forenzičkih ispitivanja i pravnih istraga (u novčanim iznosima, milioni rubalja)
Udeo izvršenih izvršnih postupaka, %
35
Broj zatvorskih institucija u kojima su uslovi pritvora u skladu sa zakonodavstvom Ruske
Federacije, broj jedinica