im strategija razvoja kulturnog turizma grada...
TRANSCRIPT
IM
Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke
2015.-2020.
Institut za razvoj i međunarodne odnose – IRMO, Zagreb
Naručitelj: Turistička zajednica grada Rijeke
srpanj, 2015.
Povijest dokumenta
Rev. Datum Autori Suradnici
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
Prosinac 2014.
Svibanj 2015.
Svibanj 2015.
Lipanj 2015.
Srpanj 2015.
Daniela Angelina Jelinčić, Mirna Karzen, Damir Demonja, Sanja Tišma, Žana Knežević
Danko Žitinić, Ines Boban-Štiglić, Nataša Zrilić
Putovanje je kao kocka: uvijek je povezano s dobitkom i gubitkom, a općenito najviše dobivamo tamo gdje najmanje očekujemo…
Johann Wolfgang Goethe
SADRŽAJ
Uvod 9
I. ANALIZA I OCJENA STANJA 11
1. Analiza stanja u kulturnom turizmu grada Rijeke 12
1.1. Zakonodavni okvir u kulturi i turizmu 13
1.2. Institucionalni okvir i poslovni subjekti u kulturi i turizmu Grada Rijeke
14
1.3. Strateški i planski okvir razvoja kulture i turizma 16
1.3.1. Kulturna politika 19
1.3.2. Turistički resursi i politika 27
1.4. Ekonomski pokazatelji - Zaposlenost i prihodi u sektoru kulture i turizma grada Rijeke
29
1.5. Participacija u kulturi 33
1.6. Pokazatelji napretka u sektoru turizam 35
1.6.1. Osnovni proizvod i selektivni oblici turizma 35
1.6.2. Turističke zone, gradski projekti i prioritetni kulturni projekti 37
1.6.3. Broj dolazaka/noćenja po godinama, boravak turista 39
1.6.4. Profil turista 42
1.6.5. Smještajni kapaciteti 44
2. Upravljanje kulturom i turizmom 45
3. Financiranje kulture odnosno turizma 47
4. Potencijali grada Rijeke za razvoj kulturnog turizma 53
4.1. Europske smjernice i okviri za korištenje potencijala i financiranje kulturnog turizma u Rijeci
56
4.2. Trenutni projekti kulturnog turizma u gradu Rijeci 57
5. Odnos kulture i turizma s ostalim sektorima 61
5.1. Kultura, turizam i obrazovanje 61
5.2. Kultura, turizam i prostorno uređenje/urbano planiranje 62
5.3. Poduzetništvo u kulturnom turizmu 64
5.4. Kultura, turizam i industrijska baština 65
6. SWOT analiza 67
II. STRATEŠKE ODREDNICE RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA GRADA RIJEKE
73
1. Vizija razvoja kulturnog turizma 74
2. Strateški ciljevi i prioriteti razvoja kulturnog turizma 74
3. Provedba Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 76
3.1. Institucionalni okvir 76
3.2. Organizacijski okvir 78
3.2.1.
Uloga Turističke zajednice grada Rijeke u provedbi i vrednovanju ostvarenih rezultata
78
3.2.2.
Uloga Turističke zajednice grada Rijeke u pripremi EPK 2020 80
III. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE ZA RAZDOBLJE 2015.-2016.
81
Korištena literatura 104
Popis tablica
TABLICA 1. REGISTRIRANI POSLOVNI SUBJEKTI NA PODRUČJU KULTURE .................................................................................. 15 TABLICA 2. REGISTRIRANE UDRUGE NA PODRUČJU KULTURE ............................................................................................... 15 TABLICA 3. BROJ ZAPOSLENIH U 2011. I 2012. ............................................................................................................... 29 TABLICA 4. BROJ ZAPOSLENIH U USTANOVAMA KULTURE KOJIMA JE OSNIVAČ GRAD RIJEKA U 2013. GODINI ................................ 30 TABLICA 5. BROJ ZAPOSLENIH U USTANOVAMA KULTURE OD 2003. DO 2013. ...................................................................... 30 TABLICA 6. PRIHODI USTANOVA U KULTURI U PERIODU 2003.-2013. .................................................................................. 31 TABLICA 7. BROJ ZAPOSLENIH I PRIHOD U PUTNIČKIM AGENCIJAMA U PERIODU 2008.-2013. ................................................... 31 TABLICA 8. BROJ ZAPOSLENIH U PUTNIČKIM AGENCIJAMA NASPRAM UKUPNOG BROJA ZAPOSLENIH U RIJECI, 2011.-2012. ............ 32 TABLICA 9. PRIHODI I BROJ ZAPOSLENIH NA PODRUČJU PRUŽANJA USLUGA SMJEŠTAJA ............................................................. 32 TABLICA 10. PRIHODI I BROJ ZAPOSLENIH NA PODRUČJU PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE ........................................................ 32 TABLICA 11. PRIHOD OD TURIZMA U GRADU RIJECI 2003.-2013. ....................................................................................... 33 TABLICA 12. BROJ POSJETITELJA/KORISNIKA U JAVNIM USTANOVAMA U KULTURI GRADA RIJEKE ................................................. 34 TABLICA 13. OSTVARENI DOLASCI I NOĆENJA DOMAĆIH I STRANIH TURISTA, VIŠEGODIŠNJI TREND .............................................. 39 TABLICA 14. UDJEL PLANIRANOG PRORAČUNA ZA KULTURU U UKUPNOM PRORAČUNU GRADA RIJEKE ZA RAZDOBLJE 2009.-2014. . 47 TABLICA 15. PRORAČUN GRADA RIJEKE ZA 2013. – DJELATNOST KULTURE ............................................................................ 48 TABLICA 16. RASPODJELA SREDSTAVA PO DJELATNOSTIMA (JAVNE POTREBE U KULTURI) ........................................................... 48 TABLICA 17. PRIHODI JAVNIH USTANOVA U KULTURI GRADA RIJEKE U 2013. GODINI .............................................................. 49 TABLICA 18. ODNOS PRORAČUNSKIH SREDSTAVA, OSTVARENIH PRIHODA I BROJA ZAPOSLENIH U JAVNIM USTANOVAMA
U KULTURI GRADA RIJEKE U 2013. GODINI ............................................................................................................ 49 TABLICA 19. ODNOS OSTVARENIH PRIHODA I BROJA ZAPOSLENIH U JAVNIM USTANOVAMA U KULTURI
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U 2014. GODINI ................................................................................................. 50 TABLICA 20. ODNOS OSTVARENIH PRIHODA, BROJA ZAPOSLENIH I BROJA POSJETITELJA U POMORSKOM I POVIJESNOM MUZEJU
HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA OD 2003.-2014. GODINE ........................................................................................ 51 TABLICA 21. ODNOS PRORAČUNSKIH SREDSTAVA, OSTVARENIH PRIHODA, BROJA ZAPOSLENIH I BROJA POSJETITELJA U
PRIRODOSLOVNOM MUZEJU RIJEKA OD 2003.-2014. GODINE .................................................................................. 51 TABLICA 22. IZDVAJANJA IZ PRORAČUNA GRADA RIJEKE ZA PODUZETNIŠTVO ......................................................................... 52 TABLICA 23. IZDVAJANJA ZA TURIZAM I KULTURU ............................................................................................................. 52 TABLICA 24. POSTOJEĆI KULTURNO-TURISTIČKI PROJEKTI ................................................................................................... 58 TABLICA 25. PLANIRANI KULTURNO-TURISTIČKI PROJEKTI ................................................................................................... 59 TABLICA 26. PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA U GRADU RIJECI ................................................ 80
Popis slika i grafikona
SLIKA 1. TURISTIČKE ZONE ........................................................................................................................................... 38 GRAFIKON 1. VIŠEGODIŠNJI TREND - NOĆENJA TURISTA ..................................................................................................... 40 GRAFIKON 2. PROSJEČNI BROJ DOLAZAKA STRANIH TURISTA PO MJESECIMA 2000.-2013. ....................................................... 41 GRAFIKON 3. PROSJEČNI BROJ DOLAZAKA STRANIH TURISTA PO MJESECIMA 2000.-2013 ........................................................ 41 GRAFIKON 4. PREGLED DOLAZAKA TURISTA PO DOBNIM SKUPINAMA ZA RAZDOBLJE OD 2001. DO 2013. GODINE ........................ 42 GRAFIKON 5. BROJ DOLAZAKA TURISTA (%) U PERIODU 2006.-2013. PO KATEGORIJAMA SMJEŠTAJA ........................................ 45
9
Uvod
Dokument Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke izrađen je za naručitelja Turističku zajednicu grada Rijeke. Zadani ciljevi rada na Strategiji bili su:
pripremiti analizu stanja o kulturnim i turističkim resursima grada Rijeke s ocjenom kapaciteta za razvoj kulturnog turizma,
odrediti viziju razvoja kulturnog turizma grada Rijeke, definirati strateške ciljeve i ključne razvojne prioritete u nadolazećem srednjoročnom razdoblju (2014.-2020.) te pripremiti jasan akcijski plan za naredne dvije godine,
uspostaviti i osnažiti sudjelovanje javnosti u razvoju kulturnog turizma grada Rijeke kroz partnerstvo, tj. uključivanje relevantnih aktera u proces izrade i provedbe Strategije,
pridonijeti povećanju znanja i vještina za upravljanje kulturnim turizmom u gradu Rijeci relevantnih stručnjaka i zainteresiranih aktera (javnih ustanova u kulturi grada, nezavisne kulturne scene, privatnih kulturnih i umjetničkih organizacija, samostalnih umjetnika, turističkih agencija, predstavnika smještajnih kapaciteta, ugostitelja, kulturnih i turističkih poduzetnika itd.),
intenzivirati međunarodnu suradnju i umrežavanje, pozicioniranje u europskom kulturno-turističkom kontekstu, poticati razvoj kulturnih industrija i suvremenog umjetničkog stvaralaštva, predložiti nove modele organizacije u kulturnom turizmu, s naglaskom na kulturno-turistički menadžment,
afirmirati kulturni identitet Rijeke u kontekstu suvremenog kulturnog i turističkog razvoja prateći suvremene kulturne i turističke trendove.
Metodologija izrade Strategije temeljena je na opsežnoj analizi stanja te širokom participativnom promišljanju vizije razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci, zajedničkom opredjeljenju ključnih aktera za ključne strateške ciljeve i prioritete te jasnom i preciznom definiranju aktivnosti na provedbi strategije u sljedeće dvije godine. Kroz intervjue s ključnim akterima te kroz četiri strateške radionice osmišljena je sljedeća vizija i strateški ciljevi za razvoj kulturnog turizma u gradu Rijeci u razdoblju 2015.-2020.
Vizija
Rijeka je suvremeno regionalno i europsko središte kulturnog i urbanog turizma izgrađeno na multikulturalnim temeljima i bogatoj kulturnoj, industrijskoj i maritimnoj baštini iz koje izrastaju kreativne energije novog vremena - grad u kojem se svatko dobro osjeća.
Strateški ciljevi
Strateški ciljevi
1. Razviti integrirani pristup preobrazbi grada Rijeke kao kulturno-turističkog urbanog središta
2. Učvrstiti međunarodni položaj Rijeke kao prepoznatljivog kulturno-turističkog središta
3. Stvoriti pozitivno okruženje za razvoj ljudskih resursa u domeni kulture, turizma i poduzetništva
4. Razviti sustav upravljanja kulturnim turizmom Rijeke kroz destinacijski menadžment
Dokument razmatra i šira područja od isključivo sektora kulture odnosno turizma pa je usmjeren na integrirani pristup razvoju kroz analizu odnosa kulturno-turističkog sektora s drugim društvenim sektorima (obrazovanje, poduzetništvo, prostorno uređenje i urbano planiranje, industrijska baština)
10
te prijedloge za daljnji razvoj i upravljanje u smislu postizanja inovativnih i održivih kulturno-turističkih proizvoda/sadržaja kao okosnice jačanja konkurentnosti grada Rijeke - suvremenog regionalnog i europskog središta kulturnog i urbanog turizma.
Sama izrada Strategije bila je organizirana kao širi društveni proces koji je uključio sve relevantne aktere, predstavnike pojedinih društvenih skupina iz područja kulture i turizma, ali i predstavnike iz sektora gospodarstva, sektora obrazovanja, manjina itd. kako bi se postiglo načelo partnerstva. Turistička zajednica grada Rijeke prepoznata je kao ključna organizacija koja svojim resursima osigurava praćenje i vrednovanje provedbe ove Strategije. Posebice, značajnom ocjenjujemo ulogu Turističke zajednice grada Rijeke u osmišljavanju marketinških aktivnosti (od stvaranja jasnog kulturno-turističkog identiteta do njegove sustavne promocije) vezano za kulturni turizam grada Rijeke te na povezivanju aktivnosti kulturnog turizma u gradu Rijeci s aktivnostima kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Postavljena organizacija na provedbi ove Strategije, uz Turističku zajednicu grada Rijeke pretpostavlja i aktivnu ulogu Grada Rijeke, posebice u osiguranju preduvjeta za suradnju svih aktera u području kulturnog turizma.
Voljnost i predanost sudionika u procesu izrade strategije pokazuje da je Grad Rijeka na pravom putu, a participativnim donošenjem ovog dokumenta ostvaren je preduvjet za njegovu uspješnu provedbu.
11
I. ANALIZA I OCJENA STANJA
12
1. Analiza stanja u kulturnom turizmu grada Rijeke
Rijeka je mediteranski grad i središte Primorsko-goranske županije. Treći je grad po veličini u Republici Hrvatskoj te najveća hrvatska luka. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju Rijeka je u prošlosti predstavljala snažno industrijsko središte, a ta pozicija i dalje predstavlja značajan gospodarski potencijal. Dio je važnog prometnog pravca tzv. Paneuropskog koridora1 Vb: Rijeka-Zagreb-Čakovec (u smjeru Budimpešte). Glavnina teretnog, no ne i putničkog pomorskog prometa u Hrvatskoj odvija se upravo kroz Rijeku. Zračna luka Rijeka nalazi se na otoku Krku te je udaljena od Rijeke 30 km cestom.
U okruženju grada Rijeke, 8 je jedinica lokalne samouprave: Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Klana, Kraljevica, Viškovo i Kostrena. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92) na području bivše Općine Rijeka ustrojene su uz Grad Rijeku 7 novih jedinica lokalne samouprave: općina Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Klana, Kraljevica i Viškovo. Zakonom o dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 29/94) ustrojena je i općina Kostrena.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97) tri općine dobile su status grada i to Bakar, Kastav i Kraljevica. Prema važećem Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN86/06) takav ustroj od osam jedinica lokalne samouprave u okruženju Rijeke postoji i danas, a one se nerijetko nazivaju i gradovima i općinama „riječkog prstena“ (Fičor 2008: 8).
Prema novom prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju čija se cjelovita primjena očekuje početkom 2015. godine, uz novu kategorizaciju potpomognutih područja, predlaže se i čitav niz izmjena koje će odrediti budući institucionalni okvir za provedbu regionalne politike. Tako je definirano pet planskih područja, svrha kojih je grupirati županije radi lakše koordinacije i strateškog planiranja razvoja.
Taj prijedlog Zakona za Rijeku predviđa kategoriju tzv. urbane aglomeracije. Ta je kategorija predviđena za šira područja utjecaja četiri najveća grada (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) i većih odnosno manjih urbanih područja, s obvezom donošenja svojih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih kroz fondove Europske unije i kroz druge izvore. Ta bi područja donosila svoje strategije razvoja urbanih projekata, a za koje je predviđeno oko 5% ukupnog iznosa sredstava u sklopu kohezijske politike EU-a, alociranih pojedinoj zemlji.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u Rijeci živi 128.624 stanovnika, s prosječnom dobi od 44,5 godina. Broj radno sposobnih stanovnika u Rijeci (u dobi od 15 do 64 godine) iznosi 88.271. U odnosu na popis stanovništva iz 2001., broj stanovnika smanjio se za 15.419 stanovnika odnosno za 10,7%. Zabrinjavajuća je činjenica što se broj stanovnika u dobi od 0 do 24 smanjio za 27% i stanovnika od 25 do 54 za 15% tim više što je udio te dobne skupine (0-24) u ukupnoj razlici 68% odnosno 65%. Povećao se udio stanovništva u starijoj populaciji. Unatoč smanjenju broja stanovnika, Rijeka je i dalje najgušće naseljen grad u Hrvatskoj sa 2.923 stanovnika po četvornom kilometru.
Osim u demografskoj slici u proteklih dvadesetak godina promijenila se i ekonomska struktura. Nekadašnja Općina koja je obuhvaćala područje od 516 km2 svedena je na površinu od 44 km2 (današnji grad Rijeka). Rijeci je ostalo tek 11 % industrijskih zona prijašnje Općine. Propale su mnoge velike riječke tvrtke te su samim time ugašena mnoga radna mjesta. Umjesto prijašnjih velikih tvrtki, danas su u Rijeci zastupljene manje privatne tvrtke. Broj nezaposlenih koji se iz godine u godinu povećava 2013. iznosio je 9.691 odnosno 9.7152 nezaposlenih u razdoblju od siječnja do srpnja 2014.
1 Paneuropski koridori predstavljaju definirane prometne puteve koji su od posebne važnosti za istočnu i centralnu Europu. Uz dodatna ulaganja u infrastrukturu cilj je bolje povezati zemlje u tom dijelu Europe. 2 Podaci prema statistici HDZS. Prosječni broj nezaposlenih u godini izračunat je metodom aritmetičke sredine od dvanaest mjesečnih stanja.
13
godine. Zabrinjava činjenica da su mladi u najvećoj mjeri nezaposleni; najveći broj nezaposlenih je u dobi od 25 do 29 godina. Visok je i broj nezaposlenih u dobi od 30 do 44 godine. Od zaposlenih, najveći broj radi u trgovini (24%) te u prerađivačkoj industriji (21%).
PROBLEMI POTREBE
- starenje stanovništva - niz ugašenih tvrtki i radnih mjesta - riječka luka uglavnom teretna i nije
prilagođena za putnički promet
- osiguranje uvjeta za ostanak, život i rad mladih obitelji
- potpore otvaranju novih tvrtki - uređenje infrastrukture za promet putnika u
luci
1.1. Zakonodavni okvir u kulturi i turizmu
Zakonski okvir u kulturi i turizmu primjenjiv za definiranje razvojne strategije kulturnog turizma grada Rijeke čine važeći zakoni i provedbeni propisi u kulturi i turizmu3.
U području kulture zakonski okvir uređuje, ustrojava i propisuje zadaće i način rada kao i osnovna načela financiranja i gospodarenja institucija/ustanova u kulturi (muzeja, knjižnica, kazališta), definira pravne okvire djelovanja u području djelatnosti vezanih za kulturu (audiovizualne djelatnosti, autorsko pravo, prava samostalnih umjetnika, kulturno i umjetničko stvaralaštvo, udruge), te propisuje načine zaštite i čuvanja kulturnih dobara. Temeljem tih zakona i provedbenih propisa, Grad Rijeka donio je, i donosi, niz pravilnika i odluka kojima su definirane specifične aktivnosti vezane za kulturu poput okvira za programe i financiranje programa javnih gradskih potreba u kulturi, osnivanja kulturnih vijeća, definiranja pravila dodjeljivanja nagrada i priznanja u pojedinim umjetničkim područjima i definiranja spomeničke rente.
Zakoni, provedbeni propisi te pravilnici nisu specifično orijentirani na reguliranje područja kulturnog turizma, ali posredno se tiču nekih aspekata koji mogu imati utjecaja na kulturni turizam. Primjerice, pravilnici koji se tiču visine i korištenja spomeničke rente u gradu Rijeci utječu indirektno na obnovu spomeničke baštine i na fizički izgled grada koji na taj način fizički privlači turiste. Spomenička renta u Gradu Rijeci, u I. zoni iznosi 4 kn/m² (prije je taj iznos bio 5 kn/m², ali je smanjen zbog pomoći gospodarstvu), a u II. zoni je 3 kn/m². Prihod od spomeničke rente iz godine u godinu se smanjuje. U Gradu Rijeci od 2010. godine ta sredstva iznosila su 10,9 milijuna kuna a 2014. godine iznose 8,5
3 Zakoni: Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 ,NN 27/93, NN 38/09); Zakon o upravljanju
javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01); Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 - Ispravak i NN 35/08); Zakon o kulturnim vijećima, 2004. (NN 48/04, NN 44/09); Zakon o muzejima (NN 142/98, NN 65/09); Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09); Zakon o kazalištima (NN 71/06); Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76/07,90/11); Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03; Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12); Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, NN 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14); Zakon o udrugama (NN 88/01, NN 11/02); Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (NN 43/96, NN 44/96); Propisi: Pravilnik o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 40/09, 15/11 i 21/11); Odluka o osnivanju kulturnih vijeća Grada Rijeke („Službene novine Primorsko Goranske županije“ broj 15/12); Odluka o davanju u zakup poslovnog prostora u objektima kulture u vlasništvu Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 35/08, 40/09 i 29/10); Odluka o likovnoj nagradi Ivo Kalina ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 49/11 i 46/12); Odluka o književnoj nagradi Drago Gervais ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 22/07 i 40/09); Odluka o visini spomeničke rente ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 54/12); Pravilnik o korištenju sredstava spomeničke rente za provođenje Programa sanacije i obnove pročelja i krovova građevina na području zaštićene Urbanističke cjeline grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 6/10); Pravilnik o sufinanciranju projekata u okviru programa Europske unije i drugih programa međunarodne suradnje ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 37/11).
14
milijuna kuna i u kontinuiranom su opadanju. Ta sredstva dodjeljuju se za sanaciju i obnovu pročelja i krovova građevina na području zaštićene urbanističke cjeline grada Rijeke, ali i za zaštitu drugih nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara, a odobravaju se putem javnih poziva Odjela gradskog uprave za kulturu Grada Rijeke, koji se raspisuju svake dvije godine. Iako smanjena, to su značajna sredstva koja, namjenski utrošena, mogu imati posredan utjecaj na razvoj kulturnog turizma. Također, dosad su sredstva spomeničke rente bila ulagana u obnovu industrijskog kompleksa Rikard Benčić koji je jedan od kapitalnih projekata u kulturi i zasigurno će imati značajan utjecaj na razvoj kulturnog turizma.
U području turizma više je važećih zakona i provedbenih propisa od važnosti za primjenu u konkretnim aktivnostima razvoja kulturnog turizma, i općenito turizma grada Rijeke4. Široku primjenu u pojedinim segmentima kulture, odnosno kulturnog turizma, imaju oni turistički zakoni koji definiraju pružanje usluga u turizmu i ugostiteljskoj djelatnosti te zakon o turističkim zajednicama koji je značajan za razvijanje destinacijskog menadžmenta. Uz njih, primjenjivost imaju i dva pravilnika - o javnoj turističkoj infrastrukturi i o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede. U Pravilniku o javnoj turističkoj infrastrukturi navedeno je koja sve javna infrastruktura na području turističke destinacije izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude5 uključujući institucije/ustanove u kulturi. U pravilniku za razvrstavanje naselja u turističke razrede određeni kvantitativni i kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede i način njihovog ocjenjivanja. Posebno su izdvojeni oni kvalitativni kriteriji u koje se ubraja i kulturna baština, a naročito povijesni i umjetnički spomenici i sadržaji.
1.2. Institucionalni okvir i poslovni subjekti u kulturi i turizmu Grada Rijeke
Grad Rijeka osnivač je 6 kulturnih ustanova: Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica Rijeka, Muzej grada Rijeke i Art kino Croatia. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Prirodoslovni muzej Rijeka u nadležnosti su Primorsko-goranske županije dok je Državni arhiv u Rijeci pod Ministarstvom kulture RH.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Rijeci su na području kulture registrirani poslovni subjekti iz djelatnosti i u broju prikazani u tablici 1.
4 Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, NN 88/10, NN 30/14, NN 89/14); Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, NN 152/08, NN 43/09, NN 88/10, NN 50/12, NN 80/13, NN 30/14, NN 89/14); Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08); Pravilnik o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN 131/09); Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede (NN 92/09). 5 Garaže i parkirališta s organiziranom naplatom, kongresni centri, dvorane (sportske, koncertne, kino), klizališta, ski podrška (ski-lift, žičara, vučnice, topovi), igrališta (tenisko, nogometno, košarkaško, mini-golf, dječje), zabavni parkovi, kupališta (unutarnji i vanjski bazeni) i prirodna kupališta (plaže uz obalu mora, jezera, rijeka), kupališna podrška, šetnice uz rijeke ili jezera, kroz šumu, šetnice uz more; biciklističke, jahačke, planinarske, vinske, maslinarske i slične staze; izletišta i sportsko-rekreacijski centri.
15
Tablica 1. Registrirani poslovni subjekti na području kulture
J60 Emitiranje programa 10
J592 Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa 1
J581 Izdavanje knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti 45
J5914 Djelatnosti prikazivanja filmova 1
J5911 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa 7
R90 Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti 12
R91 Knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti 9
R9002 Pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti 7
R9003 Umjetničko stvaralaštvo 1
M7311 Agencije za promidžbu (reklamu i propagandu) 72
M7312 Oglašavanje preko medija 6
M741 Specijalizirane dizajnerske djelatnosti 31
M7111 Arhitektonske djelatnosti 39
Ukupno 241 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2014.
Prema Registru udruga na području kulture u Rijeci je registrirano 307 udruga po području i broju prikazanom u tablici 2.
Tablica 2. Registrirane udruge na području kulture
Registrirane udruge broj
Balet 1
Film (udruga Liburnia film festival, udruga Okodoko, udruga Ukus) 3
Glazba 61
Kazalište 14
Kulturno-umjetnička društva 19
Likovna umjetnost 16
Ples 21
Strukovne udruge 5
Literarne udruge (Hrvatsko književno društvo, Udruga građana Sapho, udruga Poetiziranje, Društvo Haiku pjesnika) 4
Udruge iz ostalih kulturnih djelatnosti 163
Ukupno 307 Izvor: autori
Udruživanjem 6 udruga nezavisne kulture 2007. godine nastao je Savez udruga Molekula (danas ih je 10; više na http://www.molekula.org) . Savez je osnovan u cilju promocije i poticanja djelatne skrbi za ostvarivanje kulturnih, obrazovnih i drugih interesa građana te povećavanja učestalosti, kvalitete i utjecaja aktivnosti nezavisnog kulturnog sektora. Savez djeluje u tri prostora:
1. OKC Palach,
2. Filodramatica,
3. Marganovo (Hartera), i
4. Ivex.
U svim prostorima Savez provodi razne programe uključujući:
Javne programe (umjetnička događanja, izvedbeno-scenske intervencije, filmske i književne
večeri, koncerte, festivale, komorne glazbene nastupe);
16
Radionice (manje grupe korisnika, zatvoreni simpoziji);
Prezentacije (konferencije, javne prezentacije udruga/organizacija);
Sastanke afirmativnih grupa/pojedinaca (sastanci organizacija civilnog društva, udruga,
studentskih udruga, pojedinaca);
Razvoj produkcije (probe, istraživanja, razvoj projektnih aplikacija);
Druge aktivnosti.
Rijeka raspolaže sa značajnim turističkim subjektima: 4 hotela, 13 hostela, 1 prenoćište, 111 privatnih apartmana i auto-kampom Preluk. Također, u Rijeci djeluju 34 putničke agencije, 70-ak restorana, pizzerija i konoba, oko dvjestotinjak ostalih ugostiteljskih objekata i 5 udruga registriranih u području turizma. Udruge su: „Destinacija Hrvatska“ – udruga za edukaciju, promicanje i razvoj kvalitete, Udruga kamper piknik klubova „Liburnija“, Udruga privatnih iznajmljivača Grada Rijeke, Udruga turističkih vodiča Kvarnera i Udruženje centara u ronilačkom turizmu Primorsko-goranske županije „Kvarner diving“. Navedene udruge bave se različitim aspektima turističke djelatnosti, promicanjem turizma u Rijeci, podizanjem kvalitete turističkih usluga, edukacijom, suradnjom i drugim. Ni jedna od spomenutih udruga ne bavi se specifično kulturnim turizmom.
Ocjena stanja
Postojeći zakonodavni okvir u kulturi i turizmu je zadovoljavajući za razvoj kulturnog turizma. Institucionalni okvir postoji i doprinosi napretku i razvoju obje djelatnosti. Grad Rijeka osnivač je 6 ustanova u kulturi. Na području grada djeluju 2 javne ustanove kojima je osnivač Primorsko-goranska županija te 1 ustanova u nadležnosti Ministarstva kulture. Uz javne ustanove značajan je broj aktivnih poslovnih subjekata i udruga koje obavljaju aktivnosti u području kulture i turizma (241 poslovni subjekt iz područja kulture, 307 udruga, cca. 400 aktivnih subjekata u području turizma). Ostvareni su institucionalni preduvjeti za razvoj turizma, no nedostaju smještajni kapaciteti. Turistički subjekti uglavnom se bave ugostiteljstvom (restorani, konobe, drugi ugostiteljski objekti). Za razvoj kulturnog turizma potrebno je dodatno djelovati na poticanju osnivanja mikro i malih poduzeća iz domene kreativnih industrija, turizma i kulturnog turizma (turističke agencije orijentirane na osmišljavanje i promociju riječkih i kvarnerskih priča, a ne na „outgoing“ turizam, agencije za nove medije i slično) koje će kroz svoju djelatnost integrirati područje kulture i turizma te aktivno djelovati u stvaranju brenda Rijeke kao atraktivne i alternativne urbane destinacije odnosno potpunog doživljaja.
PROBLEMI POTREBE
- infrastruktura (posebice smještajni) kapaciteti nedovoljni su za potrebe i planove razvoja kulturnog turizma
- nedovoljno poduzeća iz domene kreativnih industrija, turizma, kulture
- izostanak brenda Rijeke kao središta urbanog turizma
- odrediti i provoditi mjere za poticanje smještajnih kapaciteta
- potpore otvaranju novih tvrtki iz područja kulturnog turizma
- definiranje brenda grada Rijeke kao središta urbanog turizma
1.3. Strateški i planski okvir razvoja kulture i turizma
Budući razvoj grada Rijeke analiziran je i definiran sljedećim strateškim razvojnim dokumentima i analitičkim podlogama pripremljenima na razini grada i PGŽ:
Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine
Generalni urbanistički plan Grada Rijeke (SN 7/07), 2007.
Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (SN 14/13)
17
II Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (SNGR 8/14)
Prostorni plan uređenja grada Rijeke (SN 31/03, 26/05)
Strategija kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.-2020
Strategija zdravog starenja u Rijeci 2009.-2013.
Strategija razvoja zdravstvene industrije PGŽ za razdoblje 2013.-2020.
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, 2005.
Kvarner, strateški marketinški plan turizma 2009.-2015.
Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke, Horwath Consulting, 2013.
Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, 2011.
Strategija Veleučilišta u Rijeci za razdoblje 2013.-2020., 2013.
Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije, Horwath Consulting, 2013.
U svim pobrojanim dokumentima prepoznati su i dijelom vrednovani razvojni potencijali kulture i turizma za cjeloviti razvoj Rijeke. Primjerice, prema Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Rijeka i riječki prsten nejasno su pozicionirana turistička destinacija u kojoj turizam ima marginalno značenje, a kulturne vrijednosti koje posjeduje nedovoljno su tržišno pozicionirane. Unatoč tome dokument ističe postojanje snažnog interesa za razvoj turizma, a kako bi se iste vrijednosti na pravi način valorizirale, potrebno je razviti jasan destinacijski menadžment (2005: 237). „Ova destinacija nudi jedinstven spoj tradicionalnog i suvremenog, smirenog i užurbanog ritma života, nudi opuštanje oko grada i visok ritam života i zabave u gradu. Stoga budućem turistu treba ponuditi da otputuje "našom tradicijom u budućnost" putem povijesne baštine, kulture, arhitekture, gospodarstva i obrtništva“ (2005: 238). U dokumentu je spomenuta vizija razvoja turizma grada Rijeke i riječkog prstena za 2015. godinu kao „prepoznatljive destinacije jedinstvenih doživljaja i događaja, ugode u spoju urbanog ritma i tradicijske kulture“ (2005: 242), a destinacija se pozicionira kao destinacija doživljaja i događaja za potrošače svih dobi i zahtjeva. Računa se na potražnju srednje, više i visoke-platne moći, a preporuča se poticanje kreativnih industrija (kao jedan od ciljeva naveden je razvoj Rijeke kao središta kreativnih industrija) te razvoj brenda, a u razvoju proizvoda posebno je istaknut razvoj kulturnog turizma.
Strategija razvoja Grada Rijeke 2014.-2020. (2014: 64) kao i Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije (2013: 74) navode nedovoljnu razvijenost turističkog sektora kao jedan od gospodarskih izazova grada te razvojne potrebe vide u poticanju projekata i programa urbanog turizma.
Strategija razvoja turizma RH do 2020. izdvaja kulturni turizam kao jedno od posebno važnih grupa proizvoda pri čemu se Rijeka osobito uklapa u prijedlogu „nove izgradnje objekata namijenjenih kulturnom turizmu koji se odnose na prenamjenu i/ili adaptaciju različitih trenutačno neiskorištenih industrijskih objekata“ (2013: 40).
U okviru kulturnog turizma prepoznati su različiti oblici uključujući gradski; turizam baštine; događanja te kreativni i vjerski turizam (2013: 35). Najveći je naglasak dan upravo na „gradski turizam“ (2013: 8) koji je prepoznat kao posebno relevantan proizvod kulturnog turizma za Hrvatsku kao i turizam baštine te turizam događanja. Treba naglasiti i važnost vjerskog turizma koji u Rijeci ima posebnu važnost sa središtem na Trsatu i kojeg treba dalje turistificirati. Gradska središta i gradski turizam prepoznati su kao buduća zanimljiva kulturna odredišta Hrvatske koja kroz daljnja ulaganja u „živu kulturnu scenu“ kao i obnovu ključnih objekata baštine te razvoj novih proizvoda mogu i moraju biti uvrštena na druge slične turističke itinerere (npr. UNESCO lokaliteti i druge) te postati prepoznatljive kulturno-turističke destinacije otvorene „novim potrošačkim segmentima“. (2013:40).
Strategija kulturnog razvitka Rijeke 2013.-2020. kao jedan od općih strateških ciljeva navodi i „unaprjeđenje razvoja kulturnog turizma“ (2013: 19) s obzirom da je detektirano da je taj segment kulturnog razvitka Rijeke bio neopravdano zanemaren. U tom smislu, a prepoznajući učinke turizma, očekuje se veća aktivnost kulturnih ustanova u osmišljavanju sadržaja i planiranju događanja koja će za cilj imati privlačenje domaćih i stranih turista. Osim kulturnih ustanova, kulturne i turističke
18
organizacije, kao i nadležne gradske službe, imaju zadatak osmišljavati kulturne sadržaje koji imaju potencijala postati turističke atrakcije, te poboljšati međusobnu suradnju čime se želi postići profesionalnije upravljanje postojećim resursima. Također, naglašava se nužna interdisciplinarnost i multidisciplinarnost kroz povezivanje kulturnog, turističkog, urbanističkog, gospodarskog i drugih sektora, kao i intenzivna međusektorska suradnja.
Prema dokumentu Kvarner, strateški marketinški plan turizma 2009.-2015., područje Rijeke, u koje je uključena gradska jezgra Rijeke, Trsat, riječki muzeji, riječki karneval i druga brojna događanja u Rijeci (2009: 7), smatraju se razvijenim proizvodom kulturnog turizma kojega treba dalje razvijati i, zbog izvrsnih potencijala, oblikovati kao inovativni proizvod turizma (gradskog, vjerskog i proizvoda događanja, festivala i manifestacija) (2009: 8-9). Kao posebna mogućnost ističe se daljnji razvoj tzv. doživljajnog aspekta svih proizvoda kulturnog turizma kroz poticanje inovacija postojećih i razvoj novih kulturnih atrakcija u smislu jačanja kulturnog identiteta Rijeke ili brendiranja grada.
Dokument Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma Rijeke (Horwath Consulting), između ostalog, izdvaja Rijeku kao „kulturnog predvodnika regije“ (2013: 17). Ističe se njezin geografski smještaj koji Rijeku oduvijek čini otvorenu prema novim trendovima i kretanjima te se naglašava nužnost sustavnijeg ulaganja i podupiranja projektnih inicijativa u kulturi kako bi Rijeka zadržala, i dalje ojačavala, tu poziciju, a izdvaja se ideja o pokretanju projekta „Republika“ kao pozitivan primjer tog nastojanja. Upravo temeljem daljnje izgradnje, podupiranja i jačanja svih segmenata kulture, Rijeka gradi svoju turističku poziciju i turistički postaje atraktivnijom. Analiziraju se i kulturni potencijali, koji još uvijek nemaju izrazitiju turističku komponentu i značenje (2013: 24-36). Spomenuti projekt „Republika“ dobro je zamišljen, te je u skladu s prioritetima javnih politika Europske unije. Neki mu se nedostaci, međutim naziru u samoj realizaciji što je vidljivo u nedovoljnoj „doživljenosti“ od strane samih Riječana. Također, nedovoljno je medijski prisutan, te još uvijek nije ostvario očekivanu financijsku dobit. Projekt, međutim, ima elemente koji bi Rijeci mogli donijeti značajniju kulturno-turističku i kreativnu konkurentnu prednost, osobito u okviru Europske prijestolnice kuture 2020. ukoliko doživi neke preinake odnosno osnaživanje na planu upravljanja.
Nadalje, dokument Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma Rijeke istakao je nužnost turistifikacije riječkog Karnevala s ciljem njegovog prerastanja iz lokalne i nacionalne manifestacije u međunarodnu atrakciju. Treba, međutim istaći kako je Karneval najjača i najatraktivnija manifestacija u predsezoni u RH, po kojoj je grad Rijeka poznat u zemlji i inozemstvu te koja pobuđuje interes i okuplja brojne sudionike i posjetitelje iz zemlje i inozemstva. Spomenuti dokument turistifikaciju predviđa i za Fiumanku, međunarodnu rekreativnu regatu koja se održava svake godine u lipnju te koja mora postati međunarodno događanje kako bi privukla što više turista. Nadalje, izrazitiju kulturnu atraktivnost dodatnim sadržajima trebalo bi dati središtu vjerskog turizma Rijeke, Trsatu, ali i starom gradu kroz poveznicu vjerskih središta kao što su katedrala Sv. Vida, "KOSI TORANJ" Assunta - Uznesenje Blažene djevice Marije, Dominikanska crkva i Kapucinska crkva koje se planiraju povezati kroz turistički sadržaj. Intenzivnije bi u turističke svrhe trebalo koristiti industrijsku, tehničku i maritimnu baštinu Rijeke, koja je unikatna i razlikuje Rijeku od svih drugih gradova na Jadranskom moru. Također, predlaže se da se sva kulturna ponuda Rijeke značajnije turistificira, da se u cijelosti realizira projekt Rikard Benčić6 (osobito putem EU fondova) i da se dalje jačaju muzeji i obogaćuju
6 Kompleks bivše šećerane. Premda je taj industrijski blok odavno dio središta grada, javnosti je postao dostupan 90.-ih godina prošloga stoljeća, kada se napušta proizvodnja u starim pogonima, a kompleks prelazi u vlasništvo Grada, koje ga odlučuje prenamijeniti za nove sadržaje, pa bi napušteni tvornički krug trebao postati atraktivna oaza u središtu grada s nizom poslovnih, trgovačkih, uslužnih i kulturnih sadržaja. U svibnju 2013. godine, između Ministarstva kulture RH i Grada Rijeke, potpisan je sporazum o projektu rekonstrukcije i uređenja budućeg kulturno-turističko-poduzetničkog i administrativnog kompleksa „Rikard Benčić“ gdje će biti smješteni Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej grada Rijeke i Gradska knjižnica. Istodobno je započelo i traženje sredstava putem projekata EU, a cijeli kompleks uređivat će se istovremeno, ne svaka građevina pojedinačno, dok se cjeloviti završetak uređivanja očekuje do kraja 2020. godine. U kompleksu „Rikard Benčić“ se od 2003. godine
19
njihovi postavi. Veliki kulturni potencijal koji Rijeka ima trebao bi biti više usmjeren i povezan s turizmom kako bi se generirali pozitivni učinci, te da se određena događanja trebaju turistificirati, da im se treba unaprijediti forma, s ciljem što boljeg povezivanja turizma i kulture (2013: 38).
U izradi je „Strategija kulturnog razvitka Primorsko-goranske županije 2015. – 2020.“ koja će, između ostalog, predstavljati i bitan okvir Strategiji razvoja kulturnog turizma grada Rijeke s ciljem stvaranja sveobuhvatne kulturno-turističke destinacije, s Rijekom kao prepoznatim kulturnim i urbanim središtem.
Ocjena stanja Grad Rijeka ima zadovoljavajući broj razvojnih dokumenata koji su ispravno identificirali turističke i kulturne potencijale grada Rijeke, kao i nedostatke i nedovoljnu razvijenost riječkog turističkog sektora općenito, odnosno onoga koji se tiče kulturnog turizma. Razvojni dokumenti, međutim ne odražavaju uvijek i realno stanje: tako je kulturni turizam svakako prepoznat od ključnih institucija, no njegov razvoj potrebno je sustavno organizirati. Postojeće kulturne i turističke proizvode potrebno je unaprijediti odnosno nadograditi u smislu njihovog jasnijeg povezivanja i preobrazbe u jedinstvene kulturno-turističke proizvode koji će Rijeku staviti na mapu prepoznatljivih kulturno-turističkih destinacija. Dokumenti ne ukazuju jasno na namjenu i sadržaj pojedinih lokaliteta/objekata – centara kulturnog turizma kao i moguće oblike upravljanja kako pojedinim lokalitetima tako i cjelokupnom destinacijom. Nužno je u strateške i planske dokumente uvesti mjere za razvoj kreativnih industrija, razvoj proizvoda kulturnog i urbanog turizma, prenamjenu/adaptaciju postojećih objekata industrijske baštine za kulturni turizam, aktivno uključivanje i učinkovitiju koordinaciju rada kulturnih ustanova, kulturnih i turističkih organizacija te naročito nadležnih gradskih službi u osmišljavanju, planiranju i provedbi kulturnih sadržaja i događanja namijenjenih za privlačenje turista i intenzivniji razvoj publike. Postojeće proizvode kulturnog turizma grada Rijeke (gradska jezgra, Trsat, muzeji, karneval) treba dalje nadograđivati i razvijati u inovativne turističke proizvode prepoznatljive ne samo na lokalnoj i regionalnoj već i europskoj razini.
PROBLEMI POTREBE
- kulturni turizam u Rijeci razvija se „slučajno“
- strateški razvojni dokumenti ne ukazuju na namjenu i sadržaj pojedinih lokaliteta/objekata kulturnog turizma
- definirati i provoditi mjere za razvoj kreativnih industrija i kulturnog turizma kao strateške odrednice za razvoj grada
- planirati i upravljati te pratiti i vrednovati razvoj kulturnog turizma
1.3.1. Kulturna politika Kulturna politika grada Rijeke provodi se kroz sljedeće kulturne djelatnosti:
zaštita i očuvanje kulturnih dobara,
muzejska djelatnost,
knjižnična djelatnosti,
kazališna djelatnost,
glazbena i glazbeno-scenska djelatnost,
scenske djelatnosti,
izložbena djelatnost i likovne umjetnosti,
audiovizualna djelatnost,
knjižna i nakladnička djelatnost i
od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda obavljaju opsežna istraživanja i restauratorsko-konzervatorski radovi na kasnobaroknoj palači „Šećerane“. Do 2013. godine Grad Rijeka iz financijskih sredstava spomeničke rente uložio je 7,4 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture RH 1,5 milijuna kuna.
20
nove medijske kulture.
Jedna od temeljnih djelatnosti koju obavlja Grad Rijeka u okviru djelovanja na području kulturne baštine je zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Kulturna dobra ključni su činitelj kulturnog i urbanog identiteta Rijeke, a njihova zaštita i očuvanje određeni su nedostatkom financijskih sredstava čime je otežano njihovo kvalitetno održavanje. Smanjenjem spomeničke rente smanjila su se i sredstva Grada Rijeke za financiranje zaštite spomeničke baštine, a zakonski okviri institucija za provođenje zaštite i očuvanja kulturnih dobara limitiraju njihove aktivnosti smanjujući potencijale baštine za njezino uspješnije i učinkovitije korištenje i kao razvojnog resursa.
U segmentu zaštite i očuvanja kulturnih dobara planiraju se aktivnosti zaštite: materijalne kulturne baštine, arheološke baštine, industrijske i tehničke baštine, maritimne baštine, pomoć građanima pri zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te zaštita nematerijalne kulturne baštine.
Najvažniju materijalnu kulturnu baštinu čine bivši industrijski kompleks Rikard Benčić, palača Šećerane, Teatro Fenice, Filodrammatica, prostor bivšeg augustinskog samostana, zgrada HNK Ivana pl. Zajca, Gradina Trsat i riječka groblja. Građevinsko stanje pojedinih objekata je nezadovoljavajuće zbog nedovoljnog održavanja, zapuštenosti, nedostupnosti ili ograničene dostupnosti, kao i zbog nedovoljne svijesti javnosti o važnosti i vrijednosti te baštine. Strategija kulturnog razvitka grada Rijeke 2013.-2020. predviđa ambiciozne i sveobuhvatne mjere za poboljšanja kroz analize postojećeg stanja, izrade projektne dokumentacije, izvršavanja zaštite i očuvanja, te daljnjih istraživanja materijalne kulturne baštine urbanističke cjeline grada Rijeke s obzirom na okolnosti (2013: 19-20, 21, 28-33). Provedenim navedenim aktivnostima, između ostalih, ostvarila bi se povećana dostupnost informacija o kulturnoj baštini, omogućile bi se publikacije o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, potom njihova fizička dostupnost i događanja u samim objektima. Također, namjeravaju se stvoriti infrastrukturni uvjeti za djelovanje ustanova u kulturi Grada Rijeke i ostalih kulturnih aktera u gradu Rijeci prema financijskim mogućnostima putem odabira prostora koji imaju potencijal za korištenje u kulturne svrhe, uvođenja sustava planiranja i odabira projekata za realizaciju, izrade dokumentacije i donošenja planova upravljanja i, naposljetku, izvođenjem radova. Na taj način predmetni prostori dobili bi mogućnost obnove, za one obnovljene definirala bi se programska koncepcija i mogli bi se koristiti u kulturne svrhe.
U prostoru zaštićene urbanističke cjeline grada Rijeke dva su važna i vrijedna arheološka lokaliteta, Pul Vela Crikva i Castrum Principia. U sklopu zaštite arheološke baštine, posebno arheološkog lokaliteta Pul Vela, u veljači 2012. godine izabrano je idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje uređenja Trga Pul Vele Crikve, autora Igora Franića, kao valjana podloga za izradu cjelokupne projektne dokumentacije potrebne za uređenje predmetnog područja kako bi taj prostor bio kvalitetno preuređen u urbanistički gradski prostor trga i u potpunosti dostupan javnosti.
Industrijska i tehnička baština grada Rijeke (lansirna rampa bivše tvornice Torpeda, bivši industrijski kompleks Rikard Benčić, kompleks Hartera, lučka skladišta, bivša tvornica Rade Končar, zgrada remize, dijelovi bivše rafinerije nafte na Mlaki, zgrada klaonice, lučke dizalice na lukobranu, strojevi za preradu papira, torpeda i m/b Galeb) nije zbrinuta ni korištena na odgovarajući način. Stoga je cilj zaštite industrijske i tehničke baštine njezina obnova s adekvatno definiranom namjenom i planom upravljanja. Kao problem javlja se formalno-pravni status ove baštine, jer nisu svi objekti u vlasništvu Grada Rijeke. Neki od krajnjih učinaka ovoga cilja bili bi održivo korištenje tih objekata i njihova dostupnost građanima i turistima.
Za Rijeku se tradicionalno vezuje pomorstvo i to u najširem smislu te riječi s mnogobrojnim segmentima života i rada na moru i uz more na riječkom području. Tu su uključeni brodarstvo (navigacija, iskorištavanje brodova itd.), brodogradnja (tradicijske drvene brodogradnje i ostale), morske luke i lučke djelatnosti, ratna mornarica, ribarstvo, podvodna arheologija, svjetioničarstvo, proizvodnja soli, spužvarstvo i koraljarstvo, popratne djelatnosti (pomorska agentura, špedicija, kontrola kvalitete i kvantitete robe), ronilaštvo, nautički turizam, hidrografija, oceanologija
21
(prirodoslovni aspekti), pomorska meteorologija, pomorsko školstvo i ostale institucije koje se bave izučavanjem mora i pomorstva.
Maritimna baština Rijeke jedan je od važnih slojeva identiteta grada Rijeke koju je potrebno identificirati, očuvati, revitalizirati i predstaviti. Upravo ova bogata povijest predstavlja mogući temelj za razvoj kulturno-turističkog proizvoda koji se kroz inovativnu interpretaciju povijesne i maritimne baštine te kombinaciju s obrazovnim i znanstveno-istraživačkim aktivnostima mogu integrirati u europske projekte i rute kulturnog turizma. To su i ciljevi zaštite maritimne baštine čime bi se, između ostalog, povećala dostupnost informacija o toj baštini i njihova fizička dostupnost građanima i turistima.
S ciljem sustavne valorizacije i interpretacije maritimne baštine, te sa željom očuvanja i prezentacije maritimne baštine Rijeke i regije, a uz zajedničku inicijativu raznorodnih dionika kulture – institucionalnog (PPMHP, MGR, PMR) i nezavisnog sektora (Koordinacija baštinskih udruga, udruga Pro Torpedo) planirano je uspostavljanje policentričnog Muzeja mora. Ovaj projekt ujedno je i jedan od baznih projekata kandidatura Rijeke za EPK 2020. Za ovaj projekt postoji veliki interes zajednice, a zamisao je da ovaj muzej osim muzejskih postava u zatvorenim prostorima ima i svoj otvoreni dio, a obuhvatio bi i bitne cjeline gradskog tkiva u Rijeci (Mrtvi kanal, luka, svjetionik, itd.). Muzej bi trebao biti institucija koja istražuje, osmišljava i predstavlja različite edukativne i zabavne programe od šireg interesa s misijom širenja „kulture mora“ i održavanja nacionalne pomorske tradicije i njezinog predstavljanja u svijetu. Muzej bi doprinio očuvanju i revitalizaciji pomorske baštine, ali bi prema riječima predsjednika udruge polučio i sinergijske učinke u području „kulturnog turizma“.
Rijeka i njezina regija vrlo su bogate raznovrsnom nematerijalnom baštinom koja je, također, važan čimbenik identiteta. Stoga je cilj zaštite nematerijalne kulturne baštine poticanje zaštite i promocija riječke nematerijalne kulturne baštine s krajnjim učincima povećanja broja dokumentiranih nematerijalnih dobara, razvojnih projekata i onih kulturnog turizma u koje su ta dobra uključena, te uključivanja nematerijalnih dobara u turističku ponudu grada.
U muzejskoj djelatnosti grad Rijeka svoje aktivnosti usmjerava u dva muzeja čiji je osnivač: Muzej grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU). Muzej grada Rijeke ispunjava sve djelatnosti određene Zakonom o muzejima, a veće aktivnosti usmjerava u sustavno povećavanje fundusa. S obzirom na to, ovom Muzeju koji zbog nedostatnog prostora nema stalnog postava, potrebna je nova muzejska infrastruktura. Tako će Muzej svoj prvi stalni postav dobiti u Palači šećerane u kompleksu Rikard Benčić. Naime, sama Palača zaštićeno je kulturno dobro od iznimne vrijednosti za Republiku Hrvatsku i za Rijeku te će i sama postati de facto izložak prvorazrednog značaja – i jedna od komponenti stalnog muzejskog postava u kojem će biti interpretirana i predstavljena priča o povijesti Rijeke. Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) posjeduje veliki broj umjetnina razvrstanih u nekoliko zbirki (zbirka Riječkih autora 19. stoljeća i prve pol. 20 st., zbirka hrvatskog slikarstva i kiparstva 19. i 20. st., zbirka crteža, grafika i radova na papiru hrvatskih autora 19. i 20 st.., zbirka djela stranih autora, zbirka plakata), međutim nema stalni postav ni vlastiti prostor. Od učinaka koji se žele postići razvojem muzejske djelatnosti oba muzeja, kroz niz aktivnosti, za ovu analizu najvažniji su povećanje broja posjetitelja, posebno onih inozemnih (turista), i povećanje vidljivosti oba muzeja u zajednici i širem nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Za razvoj muzejske djelatnosti kao dijela kulturno-turističke ponude izuzetno je važno jačanje znanja i vještina kapaciteta kulturnih djelatnika koji trenutno nisu u mogućnosti sustavno razvijati muzejsku djelatnost kroz inovativne i prepoznatljive kulturno-turističke proizvode. Razlozi su brojni, od nedostatnog znanja i vještina kulturnih djelatnika u smislu marketinga i razvoja proizvoda, do nedostatnih resursa za izradu većeg broja kulturno-turističkih proizvoda kao i nedovoljno razvijene koordinacije s drugim akterima iz područja turizma u smislu daljnje promocije i plasmana proizvoda na tržištu.
Knjižnična djelatnost obuhvaća rad Gradske knjižnice Rijeka organiziran kao mreža središnjih odjela i bibliobusne službe. Osim djelatnosti koje su propisane knjižničnim standardima, Gradska knjižnica Rijeka provodi brojne programske aktivnosti kojih je svake godine 600-tinjak, sustavno razvija digitalnu
22
knjižnicu (tzv. „hibridnu knjižnicu“) koja ima vrlo velik broj korisnika usluga. Problem Knjižnice je neodgovarajući prostor, nedovoljan broj zaposlenih i neodgovarajuće nabavljanje građe. Stoga je jedan od najvažnijih ciljeva osigurati primjeren prostor i opremu Knjižnice preseljenjem u kompleks Rikard Benčić nakon njegove obnove. Trenutno je u procesu izrada projektne i tehničke dokumentacije za četiri objekta Benčića koja će se financirati sredstvima EU fondova. Konkretno, do sada je pripremljeno sljedeće:
Studija izvedivosti/Analiza troškova i koristi (CBA) za sva četiri objekta,
Projektni zadatak,
Idejno rješenje,
Glavni projekt,
Građevinska dozvola (potvrda glavnog projekta očekuje se u rujnu 2015.).
Osim objekata koji su namijenjeni muzejima, u planu je i obnova objekata ciglene zgrade za „Dječju kuću“. Sredstva za izradu dokumentacije su već osigurana od strane Vlade HR, u sklopu alokacije iz EU fondova, konkretno, Prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivih resursa, Investicijski prioritet 6c, Specifični cilj 6c1: Poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom baštinom. Nakon ishođenja građevinske dozvole, planira se prijaviti projekt na relevantne natječaje EU fondova za realizaciju projekta.
Obnovom ovog objekata i preseljenjem Knjižnice pokazala bi se povezanost kulture i urbanog planiranja, a sama Knjižnica postala bi potencijalna kulturna (organiziranje kulturnih programa vezanih za promociju knjige i čitanja, provedba novih programskih sadržaja i novih usluga kulturnog i obrazovnog značaja, i drugo) i turistička žarišna točka (bolja promocija i veća prepoznatljivost u javnosti kod građana i turista). Budući da se u okviru novog prostora Gradske knjižnice predviđa i dio posebno namijenjen djeci i mladima (Dječja kuća), uloga knjižnice prerast će lokalne okvire pri čemu će ona postati vrlo bitan suvremeni čimbenik kulture, turizma, znanja i informiranja u gradu Rijeci.
Kazališna djelatnost u Rijeci temelji se na aktivnostima Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i Gradskog kazališta lutaka. HNK Ivana pl. Zajca jedno je od četiri nacionalna kazališta, ima četiri ansambla, bavi se i koncertnom djelatnosti, a u svom sastavu ima i profesionalni dramski ansambl nacionalne manjine po čemu je posebno i u svijetu. Programski je kazalište usmjereno na izvođenje redovitih predstava svih kazališnih grana, ali i brojnih manifestacija (Zajčevi dani, KamovFest, ljetni festival Riječke ljetne noći, i dr.). Aktivnosti vezane za HNK Ivana pl. Zajca usmjerene su na upravljačku i programsku reorganizaciju kazališta prema profesionalizaciji, povećanju produkcijskih i prezentacijskih potencijala, koji će u konačnici, između ostalog, podići umjetničku izvrsnost i uspješnost izvedbi na godišnjoj razini, povećati broj publike (prodanih ulaznica) te omogućiti bolju suradnju s drugim nacionalnim i međunarodnim kazališnim kućama i izvaninstitucijskim sektorom. Tome bi trebao doprinijeti i novi pristup klasičnom repertoaru koji će npr. uključiti dan posvećen LGBT skupinama, romskim manjinama i druge nekonvencionalne programe kojim kazalište demonstrira otvorenost grada Rijeke, ali i mogućnost za nove suradnje i izvedbe. Nova uprava zainteresirana je i za suradnju širu od nacionalne. Također je u planu obnova zgrade koja je u prilično lošem stanju. Za obnovu zgrade je već izrađena tehnička dokumentacija (konkretno: projektni zadatak, idejno rješenje, glavni projekt i građevinska dozvola te su ishođene sve potrebne dozvole). Projekt će se prijaviti na neki od natječaja EU strukturnih i investicijskih fondova (npr. Prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivih resursa, Investicijski prioritet 6c, Specifični cilj 6c1: Poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom baštinom za koji je alokacija: 128.351.269 EUR).
Gradsko kazalište lutaka jedina je profesionalna ustanova u Rijeci koja priprema, organizira i izvodi predstave za mlađi uzrast i bavi se razvojem, unaprjeđenjem i širenjem scenske kulture djece i mladih. Svoje aktivnosti usmjerava razvoju ponude lutkarskih predstava za djecu, mlade i odrasle, i u konačnici, namjerava privući veći broj publike, proširiti suradnju sa srodnim ustanovama izvan nacionalnih okvira,
23
te uvoditi predstave uličnog teatra čime bi bili prisutniji u gradu, posebno ljeti tijekom trajanje turističke sezone, pa bi time imali važnu ulogu u povezivanju kulture i turizma. Ovdje posebno izdvajamo međunarodnu „Reviju lutkarskih kazališta“ koju od 1996., svake godine prvoga tjedna u studenome, organiziraju Gradsko kazalište lutaka Rijeka i Odjel gradske uprave za kulturu grada Rijeke. Cilj Revije je publici grada Rijeke i regije predstaviti uspješna ostvarenja domaćih i svjetskih lutkarskih kazališta. Osim kazališnih predstava za djecu i odrasle, Revije su popraćene i dodatnim događanjima kao što su likovne i lutkarske radionice, izložbe, susreti umjetnika s publikom-djecom, predavanja, i drugo.
Glazbena djelatnost u Rijeci obilježena je „kohezijom raznovrsnosti“, obuhvaća mnogobrojne vidove glazbenih aktivnosti, profesionalizam i amaterizam, kao i novovjeku urbanu rock scenu i rocku srodne izraze. U tom smislu, osobito važno je istaknuti od strane Grada podupiranje projekata koji potvrđuju i razvijaju urbani identitet grada kroz glazbu, onih koji skrbe o tradicijskom segmentu, njeguju i revitaliziraju glazbenu baštinu i valoriziraju bogatu riječku glazbenu povijest. Ciljevi u okviru glazbene djelatnosti su: profesionalno vođenje koncertnih aktivnosti putem ureda za organizaciju i koordinaciju glazbenih događanja, stvaranje infrastrukturnih uvjeta za djelovanje riječke urbane i alternativne glazbene scene mladih u klupskim prostorima (npr. Palach, Hartera (Marganovo), Filodrammatica) kao prostora koji su od strane Grada Rijeke predani na upravljanje predstavnicima nezavisne kulturne scene, nastavak poslova i programa u okviru započetog projekta istraživanja glazbene baštine Rijeke i okolice, i rad s publikom. U sva tri naprijed navedena prostora od prosinca 2013. godine, pa sve do 2018. godine, događat će se programi koje je osmislio i predložio Savez udruga „Molekula“, koju je Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke odabrao za provedbu događanja izvaninstitucionalne kulture Grada Rijeke. Specifičnost sporazuma je u tome da je Grad Rijeka Savezu udruga „Molekula“ dao da pet godina bez naknade upravlja spomenutim prostorima i osigurava povođenje predloženih kulturnih programa koji su bili uvjet za realizaciju ustupanja prostora bez naknade.
Strategijom kulturnog razvitka Grada Rijeke za razdoblje 2013.-2020. određeni su, između ostalog, i opći strateški ciljevi kulturne politike Grada Rijeke do 2020. godine i to stvaranje materijalnih i drugih uvjeta za razvoj kulturnih djelatnosti te potpora razvoju nezavisne kulture. U tom pogledu pozicioniranje Kluba Palach, Filodrammaticae i Marganova kao novih centara nezavisne i studentske kulture je jedan o prioriteta kulturne strategije ovoga Grada, a sve u cilju maksimalnog osnaživanja kapaciteta nezavisne kulturne scene i poticanja ambicija Sveučilišta u projektu osnivanja i rada Studentskog kulturnog centra.
U cilju ostvarenja svega navedenog Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke raspisao je natječaj koji je bio usmjeren upravo ka programima kulture koji bi se odvijali u navedenim prostorima, čiji bi nositelji bili dionici nezavisne kulturne scene u gradu. Natječaj je dobio program predlagatelja Saveza udruga Molekula koji su s upravljanjem prostorima, u trajanju od četiri godine, započeli u siječnju 2014. godine.
U suradnji sa Savezom udruga Molekula, Grad Rijeka je na natječaju Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području pilot programa „Prostori (su)djelovanja“ za sufinanciranje prijavio program razvoja policentričnog društvenog kulturnog centra, te je uvršten u skupinu koja ima visoku razinu spremnosti dionika za zajednički rad. U okviru ovog pilot programa Grad Rijeka namjerava djelovati na dva polja: izrada nove i unapređivanje postojeće dokumentacije za uređenje prostora (pogotovo dokumentacija za Marganovo) i definiranje modela su-upravljanja i inkluzivnosti Policentričnog društveno-kulturnog centra, u suradnji sa Savezom udruga Molekula, Studentskim kulturnim centrom i drugim organizacijama i građanima. U sklopu pilot projekta Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva sufinancirala je izradu prostorno-programske studije Društveno-kulturnog centra Hartera.
Hartera je tako jedna od niza lokacija koja će, ako Rijeka postane EPK 2020, odigrati veliku ulogu ne samo u jednogodišnjoj manifestaciji već i u razvoju i budućnosti i jačanju riječke nezavisne kulturne i društvene scene. Kroz ovakve aktivnosti također će se graditi i sveobuhvatna urbana kulturna politika
24
grada s ciljem bolje iskoristivosti postojećih resursa, razvoja dugoročnih, a ne ad hoc strategija i stvaranja uvjeta za održivim upravljanjem postojećih i novih lokaliteta.
Realizacijom ovih ciljeva, u kontekstu kulture i turizma, osmišljenim promidžbenim aktivnostima vezanim za godišnja koncertna događanja privlače se turisti, revitalizira se infrastruktura, odnosno gradski prostori kao klubovi u kojima se realiziraju raznovrsni glazbeni sadržaji, potom glazbena građa sustavno se prikuplja, zaštićuje i predstavlja javnosti, razvija se i potiče interes, te edukacija i popularizacija kod novih generacija (od djece najmanjeg uzrasta do odrasle publike) za kvalitetne glazbene sadržaje. Važan je i edukacijski aspekt glazbene djelatnosti kroz publikacije, te uključivanje urbane rock glazbe u udžbenik za izbornu nastavu “Moj zavičaj” kojim se želi popularizirati ova vrsta glazbe i kod najmlađih. Većina aktivnosti u okviru glazbene djelatnosti trenutno, međutim, ima relativno lokalni karakter. Zato je izuzetno važno dalje turistificirati ove djelatnosti u smislu daljnje nadogradnje i razvoja glazbene baštine i srodnih aktivnosti te jačati kapacitet kulturnih djelatnika u domeni izrade i promocije glazbenih izričaja kao novih turističkih proizvoda prepoznatljivih ne samo na lokalnoj već i regionalnoj odnosno europskoj razini kroz integrirane projekte i kulturno-turističke rute (npr. grad alternativne pop-rock glazbe i slično). U okviru ovih djelatnosti važno je i povezivanje s objektima industrijske baštine koji predstavljaju idealne pozornice za ovakvu vrstu multimedijskih aktivnosti.
Aktivnosti scenskih djelatnosti (nezavisna kulturna scena dramske umjetnosti, plesa i pokreta, te kazalište mladih i za mlade), koje su u Rijeci najdinamičnije u Hrvatskoj, usmjerene su na razvoj i afirmaciju pojedinačnih darovitih umjetnika samostalno i u udrugama, te na veću ponudu programa nezavisne scenske kulture iz drugih gradova Hrvatske i regije, kao i na razvoj stručno vođene edukacije u dramskom odgoju za mlade u formi radionica sa završnim produkcijama. Realizacija tih aktivnosti, između ostalog, zahtijeva osiguranje infrastrukture (prostornih i radnih uvjeta, te odgovarajućih standarda tehničke opremljenosti) prije svega u Hrvatskom kulturnom domu, Filodrammatici i dijelu prostora Palacha, a rezultati bi se ogledali u povećanom broju programa domaćih i stranih umjetnika, većoj raznovrsnosti i kvaliteti programa, povećanju populacije obuhvaćene predmetnim aktivnostima, povećanoj mobilnosti kreativaca i različitim izvorima financiranja programa.
Grad Rijeka sustavno potiče programe likovne kulture i umjetnosti, oni su raznovrsni i pokrivaju sve aspekte djelatnosti (izložbe, edukacije, produkcija umjetničkih djela i ostalo), a organiziraju se institucionalno, izvaninstitucionalno i strukovno. Međutim, postoji i niz problema koji prate izložbene djelatnosti i likovne umjetnosti od kojih su najizrazitiji loši infrastrukturni, produkcijski i prezentacijski uvjeti. U Rijeci kao galerijski prostori funkcioniraju gradske muzejske ustanove, kao i sljedeće galerije i izložbeni prostori: Mali salon, Filodrammatica, Galerija „Kortil“, Galerija „Juraj Klović“, Galerija „Principij“, Izložbeni prostori Trsatske gradine, Galerija „Grad“, Erste Club, Mala galerija, Galerija „Bruketa“, Galerija „SIZ“ (Samoupravna interesna zajednica) i Sveučilišna knjižnica – Izložba Glagoljica. Grad Rijeka za umjetnike je osigurao je 2 stana i jedan produkcijsko-prezentacijski prostor u širem gradskom središtu. U gradu djeluje i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka koje okuplja likovne stvaratelje grada i značajno sudjeluje u kulturnom životu grada. U okviru izložbenih djelatnosti i likovne umjetnosti planira se njihov razvoj kroz poticanje najraznovrsnijih formi izložbenih programa, poticanje produkcije umjetničkih djela, razvoj infrastrukture povećavanjem broja i bolje opremljenosti prostora namijenjenih produkciji i prezentaciji, nadalje osiguravanje dodatnih sredstava financiranja i sufinanciranja putem EU projekata posebno razvoja nezavisne kulture, te poticanje programa povezivanja i razmjene likovnih umjetnika naročito putem većih potpora i razvoja tzv. Rezidencijalnog programa „Kamov“ (boravak inozemnih umjetnika i drugih kulturnih djelatnika u Rijeci čime se potiče razvoj predmetnih kulturnih djelatnosti).
Audiovizualnu djelatnost obilježavaju konkretne aktivnosti usmjerene proaktivnoj politici očuvanja i razvijanja svih segmenata audiovizualnih umjetnosti: prikazivalaštvo u Art-kinu Croatia, povećanje broja filmskih manifestacija, bogata ponuda filmske edukacije i aktivna filmska produkcija, odnosno autorska scena. Tim namjerama ustrojena je novoosnovana ustanova art-kino kao platforma za razvoj riječke audiovizualne djelatnosti koja za cilj ima povećanje broja publike, raznovrsniji i kvalitetniji
25
prikazivački program, povećani broj gostovanja, filmskih programa, radionica i filmskih obrazovnih programa te jačanje lokalnih filmskih produkcija, dakle onih koje su autorski ili tematski vezane za Rijeku, osobito mladih autora, te posebno povećanje zastupljenosti riječkih filmova na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima. Aktivnosti riječke audiovizualne djelatnosti nadalje su usmjerene na jačanje infrastrukturnih uvjeta odnosno pronalaženje prostora za nove art kino-dvorane i instaliranje nove suvremene opreme. Uz navedeno, definirano je širenje filmske i općenito audiovizualne kulture i specifičnih znanja vezanih za audiovizualno stvaralaštvo djece i mladih, dakle njihova veća nazočnost u obrazovnom sustavu putem školskih i izvanškolskih programa, radionica i predavanja. Posebnu aktivnost predstavlja očuvanje audiovizualne baštine i unaprjeđenje javne dostupnosti kulturno vrijednog domaćeg i svjetskog nasljeđa što će u konačnici rezultirati prikupljenom i sistematiziranom audiovizualnom baštinom Rijeke i regije te njezinom povećanom dostupnosti, odnosno vidljivosti prema građanima.
Knjižna i nakladnička djelatnost u Rijeci postoji i razvija se, produkcijski i prezentacijski doseg limitiran je isključivo na Rijeku i Riječku regiju, no osnivaju se ogranci i neformalne skupine pisaca. Dosadašnja aktivnost u području knjižne i nakladničke djelatnosti (prevođenje djela riječkih pisaca i spisateljica na strane jezike, njihov plasman na strana tržišta, itd.) ili nije u središtu zanimanja riječkih nakladnika, ili projekti i aktivnosti (npr. Projekt Izdavačka akademija) nisu imali većeg učinka. Nema ni fizičkog prostora za okupljanje pisaca i spisateljica, održavanje tribina, razgovora, sučeljavanja, prezentacija. Također, mali je broj knjižara (sedam: Edit, Kršćanska sadašnjost, Profil, V.B.Z., Ribook, Školska knjiga i Verbum) i antikvarijata (dva: Exlibris i Mali neboder) u centru Rijeke, a njihovi su programi književnih događanja povremeni i rijetki. Ipak, redovito se već više godina održavaju književne manifestacije (Goranovo proljeće, festival stripa Rijeka Stripa, sajam knjiga KIČMA/Riječki sajam knjiga, Bookfest, i druge), ali pokušaj ujedinjavanja sajmova nije uspio. Nakladništvo časopisa, njih sedam, upitno je zbog dvojbe u njihovu vrsnoću i brojnost. Uz to, financijska sredstva za predmetne djelatnosti vrlo su limitirana i neodgovarajuća, što dovodi u pitanje opstanak knjižne i nakladničke djelatnosti u Rijeci. Zbog svega navedenog, prije svega je definirano povećanje prostornih kapaciteta za pripremu i izvedbu književnih programa. Za tu svrhu predviđen je namjenski prostor u kompleksu Rikarda Benčića, u kojem će se smjestiti i Gradska knjižnica Rijeka. Istovremeno u centru grada planira se osposobiti i staviti u funkciju književno-nakladnički inkubator (za planiranje pripremanje, proizvodnju i izvođenje književnih programa). Detektirano je da se korisnici riječke nakladničke, knjižne i knjižnične djelatnosti kao glavni izvor financiranja isključivo oslanjaju na sredstva Grada kao jedina, odnosno najvažnija, stoga se namjerava aktere književno-nakladničke scene usmjeriti na privlačenje sredstava iz EU fondova. Od ostalih ciljeva namjeravaju se okrupniti književna događanja radi njihove veće prepoznatljivosti, na najviše dvije velike književne manifestacije u godini, kako bi one postale medijski vidljive i privukle domaću i inozemnu javnost (turiste).
Kao i u drugim kulturnim djelatnostima, problem djelatnosti novih medijskih kultura je prostorna infrastruktura koja ili ne postoji ili je neodgovarajuća/nezadovoljavajuća, ali se ti programi i projekti, kao i oni nezavisne scene koja se, također, sustavno financira, izvedbeno uklapaju u prostore bivših industrijskih pogona (tvornica Torpedo, bivši kompleks Rikard Benčić, Energana, tvornica papira Hartera). Slijedom navedenog ciljevi Nove medijske kulture u Rijeci su poboljšanje uvjeta za stvaranje novomedijskih produkcija i obrazovanje u nezavisnoj kulturnoj sceni, poboljšanje i osuvremenjivanje tehničke podrške u postojećoj i novoj infrastrukturi, te regionalna (prekogranična) i međugradska suradnja sa susjednim festivalima i projektima u novomedijskoj umjetnosti. Ispunjavanjem tih ciljeva uspostavila bi se kvalitetnija i stabilnija novomedijska scena (produkcije), postiglo bi se učinkovitije umrežavanje na lokalnoj, regionalnoj i međudržavnoj razini, ustrojio bi se prostor, i osigurali radni uvjeti, koji bi bio prepoznatljiv po novomedijskoj umjetnosti te bi se, naposljetku, razvila međugradska i regionalna (prekogranična) suradnja predstavljena kroz valorizaciju i novomedijsku interpretaciju programa i prostora, njihovu razmjenu (domaća i međunarodna gostovanja i predstavljanja) i edukaciju nositelja programa, te lakše dobivanje i korištenje sredstava EU fondova.
26
Ocjena stanja
U svim kulturnim djelatnostima su limitirana financijska sredstva i time je otežano njihovo odgovarajuće funkcioniranje. Osim do sada nedostatnih financijskih resursa koji će se povećavati kroz nove financijske mogućnosti u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova te Programa Unije, jedan od osnovnih izazova predstavlja i nedovoljno sustavno promišljanje mogućnosti i načina održivog upravljanja i financiranja projekata koji su trenutno u planu ili već predani na upravljanje predstavnicima kulturne nezavisne scene. Tu se prvenstveno misli na objekte u okviru industrijske i tehničke baštine za koje, bez obzira na definiranje prioritetnih projekata i dalje nema sveobuhvatnog plana realizacije odnosno upravljanja i održivog financiranja. Također nema suglasnosti i učinkovite koordinacije između relevantnih odjela unutar Grada Rijeke. U svezi s time, sve ustanove u kulturi oslanjaju se na financiranje iz proračuna Grada Rijeke, dok se nedovoljno iskorištavaju ili se uopće ne iskorištavaju mogućnosti financiranja putem projekata EU, naročito u smislu prijave za financiranje pripreme projektne dokumentacije. Evidentna je i nezadovoljavajuća infrastruktura u muzejskoj, knjižničnoj, kazališnoj, glazbenoj, glazbeno-scenskoj i audiovizualnoj djelatnosti, koju prate i nezadovoljavajući produkcijski i prezentacijski uvjeti. Uočena je i nedovoljna vidljivost prema javnosti (građanima i turistima) većine kulturnih djelatnosti, odnosno pojedinih njezinih segmenata. Institucije svoje snage usmjeravaju na preživljavanje, a malo ili uopće ne na razvoj novih proizvoda i/ili ideja koje bi mogle imati značajniju atraktivnost za kulturno-turističko tržište. Razlog tome je prvenstveno nedostatak kapaciteta djelatnika kulturnih institucija u domeni razvoja kulturno-turističkih proizvoda i sadržaja kao i njihove promocije. Razvijena je svijest o potrebi očuvanja i revitaliziranja pojedinih segmenata baštine. Prepoznata je nužnost stvaranja/osiguravanja odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta u svim kulturnim djelatnostima kojima je ona nužna za odgovarajuće djelovanje, kao i hitra potreba za još većom dostupnosti kulturnih djelatnosti građanima i turistima.
PROBLEMI POTREBE
- nedovoljno financijskih sredstava za kulturne djelatnosti
- zapuštenost materijalne kulturne baštine
- ne postoji zaštita industrijske i tehničke baštine
- industrijska i tehnička baština nije dostupna građanima
- maritimna baština nije u funkciji razvoja kulturnog turizma
- neodgovarajuća infrastruktura (nedostatak prostora) za razvoj kulturnih djelatnosti
- nedovoljna znanja i vještine djelatnika u kulturi
- nedovoljna vidljivost većine kulturnih djelatnosti
- iznalaženje i korištenje novih/dodatnih izvora financiranja za razvoj kulturnih djelatnosti (EU, WB, UN, privatni sektor i ostali izvori financiranja)
- obnova s jasnom namjenom industrijske i tehničke baštine
- rješenje pitanja vlasništva industrijske i tehničke baštine
- povećati dostupnost i interpretirati maritimnu baštinu za potrebe građana i turista
- osnivanje muzeja mora - osiguranje primjerenog prostora za
muzeje, knjižnice i kazalište - daljnje obrazovanje djelatnika u sustavu
(posebice u marketingu, prezentaciji, promociji i upravljanju) za potrebe razvoja kulturnog turizma
1.3.2. Turistički resursi i politika
Rijeka raspolaže s 4 hotela, 13 hostela, 1 prenoćištem, 111 privatnih apartmana i auto-kampom Preluk. Pored toga, u Rijeci djeluju 34 putničke agencije, 70-ak restorana, pizzerija i konoba te oko dvjestotinjak ostalih ugostiteljskih objekata. Na području Rijeke djeluje 5 udruga s područja turizma.
27
U Rijeci je izraziti nerazmjer u broju smještajnih kapaciteta i u njihovoj popunjenosti. Hotelski kapaciteti nedostatni su za veće skupine gostiju, a popunjenost postojećih hotela je ispod 50% - što ukazuje na neodgovarajuću kvalitetu postojeće ponude. U sljedećih nekoliko godina planira se izgradnja novog hotela na Costabelli. Unazad nekoliko godina raste broj hostela u Rijeci, uglavnom zahvaljujući jednostavnoj registraciji, no oni više nalikuju apartmanima nego hotelima.
Neovisno o broju putničkih agencija, sadržaj njihovih programa u kulturno-turističkom smislu je nedovoljno iskorišten. Osim nekoliko iznimaka, agencije se uglavnom bave outgoingom što za destinaciju nije povoljno. Posebne aranžmane za urbani turizam u Rijeci nudi riječka agencija (My travel) kroz programe riječkih priča za razgledavanje grada.
Ponuda restorana i konoba je raznolika. Nastojanja Turističke zajednice grada Rijeke idu u smjeru poticanja konoba i restorana s mediteranskim akcentom, uz razumijevanje potrebe poslovanja i onih koji nude raznovrsnu međunarodnu kuhinju. Turistička zajednica grada Rijeke razvila je program „RI gastro“ u kojem već sudjeluje nekoliko restorana, a očekuje se intenziviranje aktivnosti na širenju i jačanju ove ponude.
U okviru gradske uprave, turizam nije prepoznat kao zasebni već je u ingerenciji Odjela gradske uprave za poduzetništvo. Opis djelatnosti Odjela uključuje suradnju s akterima u turizmu i ugostiteljstvu, koordinaciju nad planovima i projektima razvoja turizma, mjere podrške jačanju svih oblika turizma u cilju razvoja turističkih proizvoda i unapređenja ponude turističke destinacije Rijeka. U provedbi zakona kojim se regulira radno vrijeme ugostiteljskih objekata, Odjel predlaže određivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata te s tim u svezi provodi upravni postupak. Prema postojećim dokumentima kojima je bila razrađena provedba turističke politike Grada Rijeke (Akcijski plan razvoja gradskog turizma Grada Rijeke 2009.-2013., Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o., 2002., Rijeka 2002.) Grad Rijeka i riječki prsten bila je jedna od osam destinacija Primorsko-goranske županije (uz Cres, Crikveničko-vinodolsku rivijeru, Gorski kotar, Krk, Lošinj, Opatijsku rivijeru i Rab) uključena u glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije prema modelu razvoja turističke destinacije Kvarner temeljenom na integralnom menadžmentu kvalitete (IQM). Prema spomenutom dokumentu, Grad Rijeka trebao je postati prepoznatljiva turistička destinacija u spoju tradicije i modernog kozmopolitizma s ciljem povećanja turističkog prometa, podizanja kategorizacije smještajnih kapaciteta i njihovog broja, poboljšavanja svih turističkih usluga i kreiranja novih turističkih proizvoda. Ovaj plan trebalo je ostvariti uključujući prepoznatljive kulturno-povijesne atrakcije Grada Rijeke, već prepoznate i uključene u niz drugih novih riječkih razvojnih dokumenata, kao što je, npr. „Strategija kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.-2020.“ godine (Rijeka 2013.), koji, na stanovit način, nastavljaju razvojne smjernice postavljene u „Akcijskom planu razvoja gradskog turizma Grada Rijeke 2009.-2013.“. Radi se, naime, o profanoj (arhitektonska baština palača, urbanih mikrolokacija, riječka luka, industrijska baština, arheološki ostaci, Trsatska gradina i drugo) i sakralnoj baštini. Ciljevi su bili Grad Rijeku marketinški bolje pozicionirati unutar destinacije Kvarner i kao turističku urbanu destinaciju, bolje razviti komunalnu i turističku infrastrukturu, te poduzetništvo putem novih inicijativa za turizam i sustavno pronalaziti nove izvore financiranja za nove inicijative. Radi se o dokumentu koji je prepoznao i artikulirao čitav korpus akcija nužnih za unaprjeđenje razvoja turizma Grada Rijeke, na kojima je riječki turizam moguće nastaviti razvijati. Dakle, iz ovoga dokumenta mogu se izdvojiti određene smjernice, koje bi se mogle smatrati svojevrsnom turističkom politikom Grada Rijeke:
potrebe za turističkom, sportskom, prometnom i komunalnom infrastrukturom,
razvoj novih sadržaja u turizmu,
revitalizacija i turistička valorizacija kulturno-povijesne i prirodne baštine,
razvijanje poduzetničkih inicijativa,
potreba za kvalitetnom i sustavnom promocijom, i
sustavno jačanje konkurentne prednosti Rijeke kao turističke destinacije unutar destinacije Kvarner i Hrvatske.
28
Izdvaja se i „Subregionalni marketinški plan turizma područja Rijeke“ (Turistička zajednica Kvarnera, Rijeka i Institut za turizam, Zagreb, 2008.), koji je sastavni dio „Strateškog plana turizma Kvarnera 2009.-2015.“. Njegov je cilj bio postizanje umreženog i osnaženog marketinškog nastupa područja Rijeke na turističkim tržištima, domaćim i inozemnim, i on u jednom svom segmentu obrađuje područje/prostor Turističke zajednice grada Rijeke (uz još šest drugih turističkih zajednica područja Rijeke). Uz analizu tržišnih trendova i situacijsku analizu, koja je obuhvatila sve riječke baštinske resurse, kao i aktualne proizvode kulturnog, vjerskog, kongresnog (poslovnog), nautičkog i eno-gastro turizma, sunce i more, sport, planinarenje i hodanje te ronjenje („Subregionalni marketinški plan turizma područja Rijeke“, Turistička zajednica Kvarnera, Rijeka i Institut za turizam, Zagreb, 2008., 8-14), koji su prepoznati i u prijašnjim dokumentima, spomenuti marketinški plan je na temelju navedenoga predložio poželjnu marketinšku strategiju (Ibidem., 18-33). Prema njoj, ključno polazište je tzv. „novi turist“, pa su se iz njegovih potreba i njegovog odnosa prema resursima destinacije razradili prijedlozi pozicioniranja i brendiranja, proizvodi i tržišna komunikacija područja Rijeke. S obzirom da je ovaj dokument još uvijek aktualan (do kraja 2015. godine), još nisu poznati njegovi konkretni učinci, osobito rezultati projekata podrške koji su trebali pridonijeti operacionalizaciji ovog marketinškog plana turizma, no može ga se smatrati odgovarajućim temeljom za promišljanje i razvijanje budućih turističkih politika Grada Rijeke. Prema posljednjim turističkim dokumentima Grada Rijeke, treba izdvojiti „Akcijski plan razvoja Rijeke kao turističke destinacije s naglaskom na segment cruising turizma“ (Horwath Consulting Zagreb, Zagreb 2012.). Ovaj dokument vrednuje mogućnosti za funkcioniranje Grada Rijeke kao cruising destinacije, ukazavši da Rijeka može postati dominantno „port of call“ (luka ticanja) destinacija na kratki do srednji rok s mogućnosti prerastanja u „home port“ destinaciju na dugi rok, te koje je sve preduvjete i aktivnosti potrebno ostvariti za realizaciju spomenutog cilja, s posebnim osvrtom na otvorena pitanja vezana za funkcioniranje mogućeg proizvoda riječkog cruising turizma (Ibidem., 3).
Ocjena stanja Za organizaciju većih događanja, hotelski smještaj pokazuje se nedostatnim budući da nije u stanju primiti veći broj ljudi (npr. u okviru kongresnog turizma). Iako je naglo narastao broj hostela, niti oni se ne pokazuju kao dovoljna zamjena smještajnih kapaciteta po broju gostiju koje mogu primiti. S druge strane, trenutna popunjenost smještajnih kapaciteta je nezadovoljavajuća što ukazuje na nedovoljnu suradnju kulturnih i turističkih subjekata kao i nedovoljnu prepoznatljivost Rijeke kao atraktivne turističke destinacije. U agencijskom poslovanju postoji nužnost veće orijentacije programa na samu Rijeku kako bi se potakla prodaja u samoj destinaciji. Restorane i konobe potrebno je snažnije uključiti u događanja koja promoviraju Rijeku. Također, moguće ih je povezati s projektima kulturnih/kreativnih industrija budući da su i sami dio tog koncepta prakticirajući kreativnu kuhinju. Općenito, oni mogu postati značajni promotori kulture grada Rijeke za što je potrebno ostvariti suradnju s nositeljima kulturnih programa koja je zasad gotovo nepostojeća. U tom smislu postižu se i ciljevi destinacijskog menadžmenta. Ciljevi dosadašnje turističke politike (razvoj novih sadržaja u turizmu, revitalizacija i turistička valorizacija kulturno-povijesne i prirodne baštine, razvijanje poduzetničkih inicijativa, potreba za kvalitetnom i sustavnom promocijom, te sustavno jačanje konkurentne prednosti Rijeke kao turističke destinacije) u skladu su s razvojem kulturnog turizma te je moguć nastavak rada na ovim ciljevima upravo kroz ovaj vid turizma specifičnih interesa.
PROBLEMI POTREBE
- nedovoljna i neodgovarajuća ponuda (smještajnih) kapaciteta
- turizam nije prepoznat kao nositelj razvoja Grada
- nedovoljna usmjerenost turističke promocije na sam grad Rijeku
- izgradnja novog hotela (u planu) i podizanje kvalitete (i umrežavanje – „grad-hotel“) postojeće ponude
- sustavno jačanje konkurentnih prednosti Rijeke kao turističke destinacije
29
- nedovoljna uključenost ugostiteljskih objekata u organiziranu turističku ponudu Grada
- restorane, konobe i ostale ugostiteljske objekte potrebno je snažnije uključiti u događanja koja promoviraju Rijeku
1.4. Ekonomski pokazatelji - Zaposlenost i prihodi u sektoru kulture i turizma grada Rijeke
Prema osnovnim ekonomsko-financijskim pokazateljima FINA-e, u 2013. godini došlo je do povećanja gospodarske aktivnosti kod riječkih poduzetnika kao nastavak pozitivnog trenda započetog u prvom kvartalu 2012. godine. U 2013., u odnosu na 2012. godinu, povećan je broj poduzetnika (za 3,3%) i povećan broj zaposlenih (za 2,9%), no zabilježeno je smanjenje ukupnih prihoda.
Promatrajući ostvarene rezultate riječkih poduzetnika prema područjima djelatnosti na međugodišnjoj razini, ističu se podaci o najvećem porastu ukupnih prihoda u djelatnostima Umjetnost, zabava i rekreacija (60%) te Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (46%). Iako te djelatnosti u ukupnim prihodima sudjeluju s malim udjelom od 3,3%, ovo se povećanje dijelom može promatrati i kao povećanje prihoda od turističke ponude Grada Rijeke. Najveći porast broja zaposlenih ostvarile su djelatnosti s najvećim rastom prihoda, odnosno u djelatnostima Pružanja smještaja, te Pripreme i usluživanja hrane došlo je do povećanja zaposlenih od 20% dok je u djelatnosti Umjetnost, zabava i rekreacija taj porast bio 9,2%.
Prema podacima iz 2012. godine, ukupan broj zaposlenih u Rijeci iznosio je 31.602. od tog broja, njih 1200 radilo je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, njih 910 u području informacija i komunikacija, a 200 ih je bilo zaposleno u području umjetnosti, zabave i rekreacije (vidi Tablicu 1.). Prema tome, udjel zaposlenih u kulturi (područje umjetnosti, zabave i rekreacije te područje informacija i komunikacija) 2012. godine iznosio je 3,5%, a udjel zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnom stanovništvu grada iznosio je 3,8%. Putničke agencije nalaze se u kategoriji administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, a udjel zaposlenih u tom sektoru je 6,64%. Na temelju dobivenih informacija iz Financijske agencije zaposlenih osoba u putničkim agencijama 2012. bilo je 130 što predstavlja 0,4% ukupno zaposlenih u Rijeci. Prema broju zaposlenih, dakle, u sektoru turizma nešto je više zaposlenih nego u kulturi.
Tablica 3. Broj zaposlenih u 2011. i 2012.
Područje djelatnosti 2011 2011% 2012 2012% Indeks
Broj zaposlenih u Rijeci 31.476 100,00% 31.602 100,00% 100,4
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
1.116 3,55% 1.200 3,80% 107,53
Informacije i komunikacije 908 2,88% 910 2,88% 100,22
Umjetnost, zabava i rekreacija 173 0,55% 200 0,63% 115,61
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
2.062 6,55% 2.097 6,64% 101,7
Izvor: Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine
30
Na području umjetnosti, zabave i rekreacije7 unutar jedne godine (2011. su zaposlene 173 osobe, a 2012. zaposleno je 200 osoba) zabilježeno je povećanje zaposlenih za 27 osoba odnosno za 2 osobe na području informacija i komunikacija8.
U ustanovama kulture čiji je Grad Rijeka vlasnik i osnivač zaposlene su 432 osobe.
Tablica 4. Broj zaposlenih u ustanovama kulture kojima je osnivač Grad Rijeka u 2013. godini
Ustanova Broj zaposlenih %
HNK Ivana pl. Zajca 310 71,76%
Gradska knjižnica Rijeka 58 13,43%
Gradsko kazalište lutaka 27 6,25%
MMSU Rijeka 16 3,70%
Art kino 9 2,08%
Muzej grada Rijeke 12 2,78%
Ukupno 432 100,00% Izvor: Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, Direkcija programa, studeni 2014.
Iz sljedeće je tablice vidljivo povećanje broja zaposlenih u svim gradskim ustanovama kulture u periodu 2003.-2013.
Tablica 5. Broj zaposlenih u ustanovama kulture od 2003. do 2013.
GRAD RIJEKA - USTANOVE KULTURE /BROJ ZAPOSLENIH
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA
GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA
GRADSKA KNJIŽNICA RIJEKA
MUZEJ GRADA RIJEKE
MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI
PRIRODOSLOVNI MUZEJ RIJEKA
POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA
2003. 284 19 49 8 12 8 16
2004. 287 19 50 8 13 9 18
2005. 292 20 50 8 13 9 19
2006. 285 21 49 8 14 9 19
2007. 295 22 48 9 16 9 19
2008. 310 22 53 12 15 10 19
2009. 314 25 54 11 18 10 20
2010. 310 26 53 11 19 10 20
2011. 313 27 53 11 19 9 20
2012. 314 27 56 11 17 9 20
2013. 310 27 58 12 16 11 20
Izvor: Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, Direkcija programa, 2014.; Prirodoslovni muzej Rijeka te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog Primorja Rijeka, svibanj 2015.
Porast broja zaposlenih u posljednjih 11 godina (2003.-2014.) bilježi se i u županijskim ustanovama kulture (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka te Prirodoslovni muzej Rijeka).
Porast zaposlenih u ustanovama kulture grada Rijeke u periodu 2003.-2013. slijedio je i porast prihoda (uz određene fluktuacije po godinama, a najveći porast prihoda ostvario je Muzej moderne i
7 Prema nacionalnoj klasifikaciji tu spadaju kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti (izvođačka djelatnost, umjetničko stvaralaštvo, rad umjetničkih objekata), knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti (knjižnice, arhivi, muzeji, povijesna mjesta i građevine namijenjene posjetiteljima, botanički i zoološki vrtovi te prirodni rezervati), djelatnost kockanja i klađenja, sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti.
8 Informacije i komunikacije: izdavačka djelatnost, izdavanje softvera; proizvodnja filmova, video filmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanje glazbenih zapisa; Emitiranje programa; Telekomunikacije; Računalno programiranje; Informacijske uslužne djelatnosti.
31
suvremene umjetnosti (46%) prvenstveno zbog aktivne prijave i sudjelovanja u projektima financiranim od EU fondova (Program Kultura). Na isti način, porast prihoda vidljiv je i u županijskim ustanovama kulture.
Tablica 6. Prihodi ustanova u kulturi u periodu 2003.-2013.*
GRAD RIJEKA - USTANOVE KULTURE /PRIHOD
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA
GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA
GRADSKA KNJIŽNICA RIJEKA MUZEJ GRADA RIJEKE
MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI
2003. 39.004.215,00 3.110.603,00 8.764.385,00 2.061.222,81 2.771.966,00
2004. 43.096.542,00 3.946.490,45 8.881.378,00 2.554.265,98 4.089.817,80
2005. 45.439.236,00 3.252.978,00 9.195.663,00 2.701.375,38 4.576.164,00
2006. 47.431.337,00 3.233.890,00 9.431.334,00 3.149.151,17 3.973.308,00
2007. 50.646.548,00 4.611.848,26 11.413.381,00 3.135.865,94 5.769.996,16
2008. 56.709.244,00 4.738.529,00 11.938.702,00 3.832.138,97 5.108.252,73
2009. 57.355.582,00 4.858.273,23 11.334.384,00 3.266.804,65 5.165.339,54
2010. 51.695.642,00 5.173.571,55 10.733.366,00 277.387,71 8.323.003,00
2011. 50.517.362,00 5.234.685,94 10.464.693,00 2.816.775,74 7.527.109,52
2012. 49.730.052,00 5.097.438,39 10.673.287,00 2.883.707,29 4.928.400,00
2013. 49.391.690,00 5.140.107,84 10.781.953,00 2.686.585,74 5.177.860,00
Izvor: Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, Direkcija programa, 2014.
*Prihode županijskih ustanova u kulturi vidi u tablicama 19. i 20.
Jasnim podacima o broju zaposlenih kao ni o prihodu u privatnom odnosno civilnom kulturnom sektoru se ne raspolaže.
Broj zaposlenih 2012. u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane iznosio je 3,8% (1.200 zaposlenika) što je za 8% više u odnosu na prethodnu godinu, a u putničkim agencijama ih je iste godine bilo 130 odnosno 0,41% ukupno zaposlenih. Taj se broj 2013. neznatno povećao (za 11%) pa ih je te godine bilo zaposleno 144.
Tablica 7. Broj zaposlenih i prihod u putničkim agencijama u periodu 2008.-2013.
Putničke agencije Prihod u 000 kn Broj zaposlenih Verižni indeks
2008. 83.084 112
2009. 92.880 107 95,54%
2010. 116.844 137 128,04%
2011. 129.490 138 100,73%
2012. 116.577 130 94,20%
2013. 188.549 144 110,77% Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2014.
Broj zaposlenih u putničkim agencijama 2012. godine iznosio je 0,41% od ukupno zaposlenih u Rijeci što je prikazano u idućoj tablici.
32
Tablica 8. Broj zaposlenih u putničkim agencijama naspram ukupnog broja zaposlenih u Rijeci, 2011.-2012.
Područje djelatnosti 2011. 2011% 2012. 2012% Indeks Broj zaposlenih u Rijeci
31.476 100,00% 31.602 100,00% 100,4
Broj zaposlenih u putničkim agencijama 138 0,44% 130 0,41% 94,20%
Izvor: Financijska agencija, 2014.
Iako bi se dalo zaključiti da je povećanje broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane djelomično posljedica povećanja smještajnih kapaciteta, posebice broja hostela, detaljniji podaci pokazuju da se broj zaposlenih, kao i prihod u području pružanja usluga smještaja 2013. u odnosu na prethodne godine smanjio (izuzev 2012. godine kada je broj zaposlenih bio najniži u posljednjih 10 godina). Suprotna je situacija na području ugostiteljstva i putničkih agencija gdje su prihodi i broj zaposlenih porasli (vidi Tablicu 9., Tablicu 10. i Tablicu 11.).
Tablica 9. Prihodi i broj zaposlenih na području pružanja usluga smještaja
Smještaj Prihod u 000 kn Broj zaposlenih
2003. 68.639 256
2004. 50.342 216
2005. 52.061 214
2006. 76.083 239
2007. 76.863 265
2008. 75.160 276
2009. 78.056 272
2010. 75.348 273
2011. 76.763 260
2012. 49.226 193
2013. 54.232 201
Izvor: Financijska agencija, 2014.
Tablica 10. Prihodi i broj zaposlenih na području pripreme i usluživanja hrane
Priprema i usluživanje hrane
Prihod u 000 kn Broj
zaposlenih
2003. 105.318 569
2004. 105.358 566
2005. 110.932 581
2006. 145.822 736
2007. 190.047 868
2008. 198.781 922
2009. 195.525 996
2010. 184.183 966
2011. 195.272 930
2012. 187.926 899
2013. 292.558 1.107
Izvor: Financijska agencija, 2014.
33
Skupni prihod od turizma u Rijeci prikazan je u Tablici 12. gdje je u 10-godišnjem razdoblju vidljiv više nego dvostruki porast.
Tablica 11. Prihod od turizma u gradu Rijeci 2003.-2013.
Godina
Prihod u 000 kn (smještaj + priprema i usluživanje hrane + putničke agencije)
2003. 250.405
2004. 231.918
2005. 239.377
2006. 308.355
2007. 388.610
2008. 357.025
2009. 366.461
2010. 376.375
2011. 401.525
2012. 353.729
2013. 535.339 Izvor: Financijska agencija, 2014.
Ocjena stanja
U gradu Rijeci broj zaposlenih u sektoru turizma nešto je veći od broja zaposlenih u sektoru kulture, 4,2% ukupno zaposlenih u turizmu u odnosu na 3,5% zaposlenih u kulturi. Unatoč slaboj percepciji grada kao turističke destinacije, broj zaposlenih u turizmu ipak je veći od broja zaposlenih u kulturi. Oba sektora, međutim, ne broje velik broj zaposlenih. Broj zaposlenih u svim gradskim i županijskim ustanovama kulture u stalnom je porastu (uz određenu fluktuaciju po godinama) što je u skladu s porastom prihoda u tim ustanovama, posebno u onim muzejskima. U sektoru turizma, ponajprije u riječkim putničkim agencijama, također je prisutno povećanje broja zaposlenih i prihoda u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Rijeci. Pad prihoda i zaposlenih vidljiv je jedino u kategoriji smještaja, no razvoj kulturnog turizma može na to imati značajan utjecaj u smislu povećanja prihoda. Generalno gledajući, prihod od turizma po godinama gotovo kontinuirano raste, a u razdoblju od posljednjih deset godina se udvostručio.
PROBLEMI POTREBE
- za snažniji pomak ka razvoju kulturnog turizma nedovoljan broj zaposlenih djelatnika u kulturi i turizmu (izostanak novih inovativnih tvrtki)
- definiranje i provedba mjera za poticanje inovativnih aktivnosti i nova zapošljavanja u području urbanog turizma
1.5. Participacija u kulturi
Gradske ustanove u kulturi u 2013. godini većinom bilježe porast posjetitelja/korisnika. To je osobito vidljivo za Muzej moderne i suvremene umjetnosti koji je svoje posjetitelje u odnosu na prošlu godinu gotovo udvostručio. HNK Ivana pl. Zajca i Gradsko kazalište lutaka također bilježe značajniji broj posjetitelja u odnosu na 2012. godinu. Gradska knjižnica kao i Muzej grada Rijeke također su imali povećanje posjetitelja u odnosu na godinu prije, ali je taj broj ipak osjetno manji od onoga koji su imali još 2009. što je vidljivo iz sljedeće Tablice.
34
Tablica 12. Broj posjetitelja/korisnika u javnim ustanovama u kulturi u gradu Rijeci
Ustanova 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
HNK Ivana pl. Zajca
99.600 95.205 103.005 92.827 116.387
Gradsko kazalište lutaka
36.000 33.000 30.400 35.200 41.000
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
15.916 20.261 13.089 14.765 28.628
Gradska knjižnica Rijeka*
15.860/22.389 9.081/18.740 13.646/17.575 10.134/18.069 11.347/18.252
Muzej grada Rijeke
15.064 13.523 15.308 13.121 13.984
Art kino 27.812
Prirodoslovni muzej Rijeka
7.870 8.532 13.467 16.037 21.173
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
18.603 19.261 21.284 23.338 22.399
Izvor: Grad Rijeka - Odjel gradske uprave za kulturu, 2014.; Prirodoslovni muzej Rijeka i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, svibanj 2015. *Broj korisnika programa/članova
Za Prirodoslovni te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka čiji je osnivač Primorsko-goranska županija podaci su kako slijedi: Prirodoslovni muzej Rijeka 2013. godine brojio je 21.173 posjetitelja (povećanje od više od 50% u odnosu na 2004. godinu kad je imao 10.146 posjetitelja iako se njihov broj u 2014., kada ih je bilo 18.624, nešto smanjio). Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka 2014. godine imao je 25.308 posjetitelja. Ni jedan od tih muzeja ne evidentira participaciju posebno za strane odnosno domaće posjetitelje već samo njihov ukupan broj.
Na pad broja članova Gradske knjižnice Rijeka u 2011. godini za 6% u odnosu na prethodnu godinu najvećim dijelom utjecala je zatvorenost Središnjeg odjela od 21. studenog 2011. zbog revizije knjižničnog fonda i radova na uređenju prostora (Strategija kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.-2020: 41). Taj pad, međutim, nije toliko značajan koliko je velika razlika u broju korisnika programa odnosno članova ukoliko se usporede podaci s 2009. godinom kada su ti brojevi bili znatno veći.
Participacija na drugim većim događanjima je kako slijedi:
Riječki karneval: sudjelovanje oko 250.000 na svim događanjima, uključujući oko 110.000 na glavnom događanju i između 30.000 i 50.000 na Dječjem karnevalu.
Ljeto na Gradini: broj posjetitelja između 7.000-10.000. 2014. godine (prema izvješću novog organizatora, SUB ROSA d.o.o., oko 10.000 posjetitelja);
35
Riječke ljetne večeri: 2014. godine, u 28 programa bilo je 9.210 posjetitelja, od toga na samom otvaranju oko 3.500;
Hartera Festival: oko 35.000 posjetitelja;
Fiumanka: oko 20.000 posjetitelja;
Međunarodni festival malih scena – Rijeka: oko 250 posjetitelja po predstavi. 2014. godine bilo je u periodu od 30. 04. do 8. 05. deset predstava.
Broj posjetitelja na Trsatskoj gradini varira od godine do godine. U 2014. godini do listopada Svetište je pohodilo ukupno 84.551 posjetitelja, odnosno hodočasnika. Najčešći su posjetitelji iz Hrvatske (ukupno 64.754 hodočasnika, od čega 35.000 na dan Velike Gospe).
Ocjena stanja U smislu povećanja participacije, najveći iskorak u posljednjih godinu dana učinio je MMSU koji je posjetitelje gotovo udvostručio a prihode povećao za ukupno 46%, a povećanje bilježe i gradska kazališta. Muzej grada odnosno Gradska knjižnica, iako u posljednjim godinama bilježe mali rast posjetitelja/korisnika, ne dostižu brojeve iz 2009. godine. Ni jedan od muzeja ne evidentira posebno domaće i posebno inozemne posjetitelje, već bilježi samo njihov ukupni broj, besplatne ulaze odnosno segmentaciju po dobi. Općenito, muzeji nisu usmjereni prema turističkom tržištu, nemaju kapaciteta za osmišljavanje, promociju i prodaju turističkih proizvoda, nedovoljno surađuju s turističkim sektorom, a zanimanje za posjetu više pokazuju strani nego domaći posjetitelji što ukazuje na potrebu razvoja publike odnosno osuvremenjivanja postava. Također, nedostaje im značajnija vidljivost u javnosti. Što se tiče drugih događanja, najveća je posjećenost na Riječkom karnevalu i to oko 110.000 ljudi na glavnom događanju (dva dana), odnosno oko 250.000 na svim događanjima. Na Dječjem karnevalu je između 30.000 do 50.000 posjetitelja. Posjeta na drugim događanjima je u prosjeku oko 10.000 posjetitelja, odnosno na Fiumanki oko 20.000. Broj ovisi o samom događanju, odnosno ukoliko se radi o događanjima na otvorenom, o vremenu. Posjete Trsatskoj gradini variraju, ali su značajne.
Među programom jačanja znanja i vještina djelatnika kulturnih institucija u domeni promocije i marketinga, kreiranja i prodaje turističkih proizvoda te društvenih medija, potrebno je staviti i naglasak na uvođenje programa razvoja publike kao dijela programa strateškog upravljanja kulturnim ustanovama/organizacijama. Iako se u većini slučajeva radi o neprofitnim ili javnim ustanovama i organizacijama, potrebno je sustavno djelovati na jačanju njihovog kapaciteta u smislu diversifikacije izvora financiranja i postizanja (samo)održivosti kroz posebne programe i teme kao što su poslovno i financijsko planiranje, prijava na EU fondove i kulturno-turistički menadžment. Također treba raditi na dokapacitiranju djelatnika, ali i na stvaranju mogućnosti za outsourcing vanjskih stručnjaka naročito iz područja marketinga i brendiranja te pripreme projekata za EU fondove.
PROBLEMI POTREBE
- muzeji nisu usmjereni prema turističkom tržištu,
- muzeji nemaju kapaciteta za osmišljavanje, promociju i prodaju turističkih proizvoda,
- nedovoljna suradnja ustanova u kulturi sa turističkim sektorom,
- nema podataka o inozemnim posjetiteljima kulturnih događanja
- jačanje znanja i vještina djelatnika kulturnih institucija za promociju i marketing, kreiranje i prodaju turističkih proizvoda
- jačanje suradnje sa medijima i razvoj publike
- jačanje strateškog upravljanja kulturnim ustanovama/organizacijama
- iznalaženje dodatnih izvora financiranja za promociju kulturnog turizma (EU fondovi i ostale međunarodne institucije, suradnja s gospodarstvom i sl.)
36
1.6. Pokazatelji napretka u sektoru turizam
1.6.1. Osnovni proizvod i selektivni oblici turizma
Prema nalazima studije Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke (Horwath Consulting, 2013), Rijeka se u svom osnovnom proizvodu fokusira na urbani turizam. „Grad je osnovna pozornica svih turističkih događanja Rijeke koja onda objedinjuje i kulturnu ponudu/proizvodnju grada, vjeru kao sub-proizvod, aktivnosti i sve ostalo što Rijeka trenutno nudi i što može nuditi u budućnosti. Urbani turizam na globalnoj sceni bilježi značajan rast“. Za Rijeku je ovaj trend obećavajući obzirom na četiri relevantna turistička proizvoda koja se uklapaju u razvoj urbanog turizma: kulturni turizam, vjerski turizam, MICE turizam i city break turizam. Svi navedeni proizvodi imaju snažnu kulturnu komponentu i dijelom su kulturnog turizma te su okosnica urbanog turizma u Rijeci.
Jedan od zastupljenijih oblika turizma u Rijeci je poslovni turizam. Grad trenutno raspolaže s kongresnim kapacitetom za više od 3.500 sudionika. Zbog nastojanja da se Rijeka pozicionira kao kongresna destinacija, 2008. godine pri Turističkoj zajednici grada Rijeke osnovan je Kongresni ured. Primarna funkcija tog ureda bila je promidžba i osmišljavanje kongresne ponude sa svrhom privlačenja raznih kongresa. 2012. novom sistematizacijom radnih mjesta aktivnosti Kongresnog ureda preraspoređene su i preuzeo ih je voditelj marketinga. Unatoč tome, Rijeka je domaćin raznim kongresima, simpozijima i gospodarskim priredbama poput Rijeka Nautic show, Crovespa, Sajam automobila, Mineralexpo, međunarodni sajam dragog i poludragog kamenja, Magifest, festival najboljih mađioničara Hrvatske itd.
U Rijeci je razvijen vjerski turizam i to zahvaljujući najstarijem Marijanskom svetištu u Hrvatskoj - svetištu Trsat. Na dan Velike Gospe svetište Trsat posjeti oko 35 tisuća posjetitelja. Prema podacima Svetišta Majke Božje Trsatske u 2014. godini do listopada Svetište je pohodilo ukupno 84.551 posjetitelja, odnosno hodočasnika. Najčešći su posjetitelji iz Hrvatske (ukupno 64.754 hodočasnika, od čega 35.000 na dan Velike Gospe). Također u većem broju su posjetitelji iz Italije (njih 1.715 do kraja listopada 2014. godine), Slovenije (1.418 hodočasnika do kraja listopada 2014. godine) i Austrije. Procjenjuje se da je ukupni broj posjetitelja na godišnjoj razini veći od 100.000, jer se mnogi od njih ne prijavljuju. Ovaj oblik turizma također je oblik kulturnog turizma. Mogućnosti za daljnji razvoj je kroz povezivanje s drugim sličnim vjerskim destinacijama primjerice kroz stvaranje ruta vjerskog-kulturnog turizma u široj regiji i Europi. Jedan od izazova za razvoj ovog oblika turizma, konkretno na svetištu Trsat, je nedostatna infrastruktura naročito prometna povezanost svetišta i ostalih dijelova Trsata (kule na Trsatu) i drugih dijelova grada te izgradnje primjerenijeg centra (trga) na Trsatu. U planu gradskog Odjela za urbanizam te Turističke zajednice grada Rijeke koja ima Ugovor o zakupu Trsatske gradine upravo je obnova prometnog čvorišta i trga na Trsatu. Jedna od ideja je da se bivši prostor „Varteksa“ na Koblerovom trgu prenamijeni u Muzej sakralne baštine, no to je tek u začetku. U listopadu 2014. godine, Grad Rijeka je na Ministarstvo turizma prijavio izradu projektne dokumentacije za izgradnju žičare na Trsatu kao jednog dijela obnove prometnog čvorišta i obnove Trsata. U planu je i obnova kule na Trsatu te drugih dijelova Trsata.
Jedan od vidova turizma u Rijeci je i zdravstveni turizam; najveću dentalnu polikliniku Rident godišnje posjeti 30.000 pacijenata.
Iako se Rijeka nastojala uključiti u cruising promet, predviđanja o udvostručenju ukupnog prometa u nautičkom turizmu nisu ostvarena9. U pogledu malih brodova na kružnim putovanjima, Rijeka ostvaruje mali promet te je u 2011. godine realizirano 212 ticanja jedrenjaka s ukupno 7.216 putnika. U 2012. je ostvareno 216 ticanja s 7.781 putnika (Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke. 2013: 12). Pri tome, važno je istaknuti kako Rijeka kao luka ticanja odmah može prihvaćati cruisere kapaciteta 500 do 700 putnika, dok je za veće cruisere trebalo razmotriti ili sidrenje ili novu
9 Broj putnika u 2010. je u odnosu na prethodnu godinu smanjen za 12%. Cruising brodovi u Rijeci tijekom 2011. godine nisu pristajali dok je u 2012. zabilježeno jedno pristajanje cruisera s 1.758 putnika. U travnju 2013. realizirano je samo jedno pristajanje cruisera.
37
alternativnu lokaciju za pristajanja koja bi omogućila pristajanje većih plovila (do 1200 putnika) (Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije 2013: 99). U tom je smislu napravljen tzv. vanjski vez za cruisere što će omogućiti prihvat velikih plovila, a već ove godine dolazi 8 cruisera.
Grad Rijeka nema marinu, a aktualni projekti grada Rijeke vezani za nautički turizam uključuju Gateway projekt (modernizacija luke)10, izgradnju marine Pećine11 te projekt Preluk12.
Važno je izdvojiti Projekt prenamjene lučkih područja (oko 17 ha) kao sastavni dio Rijeka Gateway projekta čiji je cilj da se aktualne lučke aktivnosti realociraju u korist razvoja rezidencijskog, komercijalnog, turističkog i rekreacijskog gradskog središta odnosno stvaranja „waterfronta“ kao područja koje spaja lučki i urbani dio grada. „Port City Interface“ (PCI) predviđa potpunu prenamjenu dijela lučkog područja pod upravom Lučke uprave Rijeka na način da se dio prostora na kojem se danas skladišti i pretovaruje teret, pretvori u urbano središte koje će raznovrsnim sadržajima unaprijediti imidž Rijeke kao pomorskog i mediteranskoga grada te značajno utjecati na razvoj urbanog turizma. Ova 300 mil. EUR vrijedna investicija planira se graditi u fazama koje će u konačnici predstavljati funkcionalnu cjelinu. U prvoj fazi predviđa se izgradnja nautičkog centra u Porto Barošu, nakon čega će uslijediti druge faze izgradnje područja.
Specifičnim podacima o kulturnom turizmu odnosno kulturnim turistima ne raspolažemo.
Ocjena stanja
Rijeka nema osnovni turistički proizvod iako se može reći da svi proizvodi koje razvija generički pripadaju obliku urbanog turizma. Dobro su razvijeni poslovni turizam, vjerski i zdravstveni turizam. Razvojne potencijale pruža nautički turizam, a nautički turisti potencijalni su novi turisti koje bi se trebalo animirati kulturnim turizmom. Iako podaci o dosadašnjem poslovanju kulturnog turizma nisu dostupni, obzirom na resurse, vidljiv je njegov razvojni potencijal.
PROBLEMI POTREBE
- više vidova turističkog razvoja bez fokusa na jedan prepoznatljiv turistički proizvod
- nezadovoljavajuća infrastruktura za daljnji rast i razvoj vjerskog turizma na Trsatu
- novi projekti izgradnje i opremanja turističke infrastrukture na Trsatu
- povezivanje i uključivanje u regionalne/europske rute vjerskog turizma
- priprema programa koji povezuju nautički turizam i kulturni turizam
1.6.2. Turističke zone, gradski projekti od značaja za kulturni turizam
Razvojnim projektima grada Rijeke definirane su 4 turističke zone: TZ Panorama, TZ Preluk, TZ Kostabela i TZ Kantrida.
10 U sklopu projekta planira se izgradnja nove marine Porto Baroš, atraktivnog nautičkog centra i novog putničkog terminala. Terminal bi mogao primiti cruisere do 500 osoba, ali i druge putničke brodove. 11 Predviđa se uređenje 118 komercijalnih vezova i 80 nekomercijalnih vezova za brodice raznih veličina. 12 Predviđa se gradnja marine s 80-120 vezova.
38
Slika 1. Turističke zone
Izvor: Razvojni projekti turizma grada Rijeke, 2013
U turističkoj zoni Preluk na površini od 63.000 m2 planira se izgraditi hotelski kompleks s 400 kreveta, kongresni centar, wellnes centar, višenamjenske arene i drugi prateći sadržaji. Turistička zona Panorama predviđena je za hotelsko-edukacijski centar (u turizmu), a TZ Kantrida za izgradnju hotela. Utvrđene su tri lokacije za izgradnju marina: Marina Preluk, Baroš i Brajdica za 900 vezova te dvije pojedinačne lokacije za izgradnju hotela.
U kategoriji gradskih projekata su Turistički kompleks Preluk, Gradska knjižnica, MMSU i Muzej Grada Rijeke u kompleksu bivše tvornice Rikard Benčić, Rezidencijalna i poslovna zgrada s garažom u Vodovodnoj ulici, Marina Pećine, Delta - riječki Waterfront, Urbana i prometna revitalizacija centra grada Rijeke, Izgradnja Kompleksa Zapadna Žabica, Projekt Rijeka Gateway, Projekt Europske prijestolnice kulture 2020, revitalizacija Trsata, uređenje podzemnih tunela i obnova Energane (Tvornica papira), žičara na Trsatu te drugi projekti koji su u raznim fazama planiranja i pripreme. Svi oni imaju izravnu ili neizravnu vezu s razvojem kulturnog turizma.
Projekt Europske prijestolnice kulture 2020 ima strateško značenje za kulturni, turistički, gospodarski i cjelokupni razvoj Rijeke i Primorsko-goranske županije. U sklopu ovog, krovnog projekta u planu je niz drugih projekata koji osim kulturno-umjetničkog, imaju izuzetan značaj za razvoj kulturnog turizma.
Prioritetni kulturni projekti Grada Rijeke do 2020. godine su sljedeći:
1. Slijedom prijedloga Europskog parlamenta o provedbi projekta Europske prijestolnice kulture – EPK nakon 2020. godine u srpnju 2012. godine, Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke uvrstio je kandidaturu Rijeke za EPK 2020. godine kao jedan od najvažnijih strateških projekata u Prijedlog strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. – 2020. Prijava je trenutno u procesu izrade: Grad Rijeka uspješno je prošao prvi krug u natjecanju za EPK i tako se plasirao u drugi krug za stjecanje te titule što podrazumijeva još predaniji rad na prijavi. Odrednice: Luka, Rad, Različitost i Voda sjedinjene su u slogan „Rijeka 2020 - luka različitosti" trebaju poslužiti ne samo kao polazište za priču o Rijeci i njezinoj povezanosti s Europom, već i za postavljanje iznimno važnih i urgentnih pitanja kao što su položaj i budućnost rada i radnika, pitanja rada kao umjetnosti i umjetnosti kao rada, ugroženosti vode kao resursa, propitivanje naše i europske multikulturalnosti i interkulturalnosti i tako dalje. Ovaj je projekt krovni u smislu provedbe i upravljanja drugim prioritetnim projektima naročito kompleksnim projektom Benčić. U okviru EPK planira se i osnivanje Zaklade Ri-EPK 2020 koja će imati u svojoj funkciji upravljanje projektima i namicanje sredstava iz raznih izvora financiranja.
39
2. Obnova kompleksa bivše tvornice Rikard Benčić (izrađena je projektna i tehnička dokumentacija koja je osigurana sredstvima EU fondova u iznosu od 20 milijuna kn; projektni prijedlog je u izradi, a građevinska dozvola za sva četiri kompleksa se očekuje u rujnu 2015. godine).
3. Obnova objekta Energana za smještaj Tehničkog muzeja (većina dokumentacije je pripremljena, a ishodovanje građevinske dozvole očekuje se u drugoj polovici 2015.).
4. Hartera (Marganovo) nastavit će se kao prostor privremene namjene dok se ne realizira sama obnova prostora te će se pridružiti Palachu i Filodrammatici kao centrima nezavisne i studentske kulture,
5. Uspostavljanje prostora Bernardi kao centra kreativnih industrija. Trenutno se ovaj prostor koristi za provedbu projekta Creative StartUp (također kao prostor privremene namjene), ali je u planu daljnja obnova prostora za co-working, kreativne industrije i interdisciplinarni studij s temama vezanim uz kulturni menadžment, kulturno poduzetništvo, društveno poduzetništvo i sl.
Ocjena stanja
Rijeka ima veći broj gradskih potencijalnih projekata koji bi mogli biti u funkciji kulturnog turizma grada. Generalni je stav da je kulturni turizam Rijeci potreban te da ima potencijala za razvoj. To pokazuju i gradske strategije odnosno prioritetni projekti. Za potpunu iskoristivost resursa u kulturnom turizmu, nužno je planiranje, pripremu i provedbu projekata planirati iz jedne koordinacijske točke odnosno kroz integrirani pristup između gradskih odjela.
PROBLEMI POTREBE
- izostanak integriranog i organiziranog pristupa razvoju kulturnog turizma
- izostanak suradnje aktera
- zajednička platforma za razvoj kulturnog turizma u Rijeci
1.6.3. Broj dolazaka/noćenja po godinama, boravak turista
Udjel riječkog turizma po broju noćenja turista u ukupnom turizmu Republike Hrvatske iznosi svega 0,23%. Posljednjih desetak godina primjećuju se pozitivni pomaci u turističkom prometu grada Rijeke (Tablica 13). Rijeku je 2013. godine posjetilo 76.299 turista što je za 105 % više nego 2000.godine. Više od 60% turista koji dolaze u Rijeku su stranci, čiji broj iz godine u godinu raste13. Od 2000. do 2013. broj stranih gostiju povećao se za 177%.
Tablica 13. Ostvareni dolasci i noćenja domaćih i stranih turista, višegodišnji trend
Godina
Dolasci Noćenja
Prosječni boravak
Godišnja stopa rasta -
ukupno dolasci
Godišnja stopa rasta -
ukupno noćenja
Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno
2000. 21.140 16.001 37.141 38.167 26.387 64.554 1,74 0% 0%
2001. 25.062 15.681 40.743 59.282 28.322 87.604 2,15 9,70% 35,71%
2002. 31.166 17.549 48.715 65.928 30.324 96.252 1,98 19,57% 9,87%
2003. 32.374 19.819 52.193 70.049 34.287 104.336 2,00 7,14% 8,40%
2004. 34.226 19.665 53.891 72.441 33.355 105.796 1,96 3,25% 1,40%
2005. 30.889 19.763 50.652 65.750 33.466 99.216 1,96 -6,01% -6,22%
2006. 40.582 22.177 62.759 78.838 38.988 117.826 1,88 23,90% 18,76%
13 Eventualne razloge tome možemo pronaći u zatvaranju hotela Jadran 2005. te renoviranju hotela Continental 2008. Iste godine zatvoreno je prenoćište Rijeka, a kamp Preluk započeo je s radom nešto kasnije.
40
2007. 48.522 21.132 69.654 91.802 37.828 129.630 1,86 10,99% 10,02%
2008. 44.955 21.334 66.289 79.990 37.287 117.277 1,77 -4,83% -9,53%
2009. 47.600 18.238 65.838 91.262 32.765 124.027 1,88 -0,68% 5,76%
2010. 51.082 17.336 68.418 95.381 31.962 127.343 1,86 3,92% 2,67%
2011. 53.781 17.016 70.797 101.935 33.845 135.780 1,92 3,48% 6,63%
2012. 52.997 16.695 69.692 102.016 33.564 135.580 1,95 -1,56% -0,15%
2013. 58.646 17.653 76.299 112.656 33.521 146.177 1,92 9,48% 7,82%
Prosjek 40.930 18.576 59.506 80.393 33.279 113.671 1,92 5,60% 6,51%
Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2014.
2013. godina, osim što je rekordna godina po ukupnom broju dolazaka, rekordna je i po broju noćenja (146.177). Broj noćenja povećao se za 126% u odnosu na 2000. godinu i to prvenstveno zahvaljujući stranim turistima kojih je u 2013. bilo 112.656 (77%). Isto je prikazano Grafikonom 1.
Grafikon 1. Višegodišnji trend - noćenja turista
Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2014.
Prosječan broj dana boravka turista u Rijeci iznosi svega 1,9 dana. Turisti nešto duže borave u hostelima (3,4 dana) te u privatnom smještaju gdje prosječno ostaju 2,5 dana (prosjek temeljen na posljednjih 5 godina). U hotelima i kampu ostaju u pravilu 1,7 dana. 2013. godine zabilježen je porast prosječnog broja dana zadržavanja turista u privatnom smještaju s 2,4 na 3,7 dana dok se u hostelima broj prosječnih dana zadržavanja turista smanjio s 4 dana na 2 dana.
Za razliku od stranih turista koji Rijeku najčešće posjećuju u ljetnim mjesecima (lipanj – rujan) (Grafikon 2.). Domaćih je gostiju nešto više van sezone (Grafikon 3), posebice u studenome kada se održava Međunarodna revija lutkarskih kazališta i Jazz time. Također je to period u kojem se održavaju razni kongresni skupovi.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
160.000
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Višegodišnji trend - noćenja
Noćenja Strani Noćenja Domaći Noćenja Ukupno
41
Grafikon 2. Prosječni broj dolazaka stranih turista po mjesecima 2000.-2013.
Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2014.
Grafikon 3. Prosječni broj dolazaka stranih turista po mjesecima 2000.-2013
Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2014.
Ocjena stanja
Evidentan je uzlazni godišnji trend dolazaka i noćenja turista, s dominacijom stranih turista i u dolascima i u noćenjima. Strani turisti brojniji su od domaćih u ljetnim mjesecima (lipanj-rujan), a domaći su brojniji izvan sezone (studeni) upravo zbog kulturnih događanja/manifestacija (Riječki karneval, Riječke ljetne večeri i Ljeto na Trsatu i dr.). Turizam još uvijek nije dovoljno osviješten od strane relevantnih aktera kao gospodarska grana koja predstavlja potencijal razvoja za grad Rijeku. Ne postoji specifična opredijeljenost za neki poseban oblik turizma iako se donekle izdvaja poslovni/kongresni, vjerski i urbani turizam u koji ulazi više proizvoda.
PROBLEMI POTREBE
- turizam nije prepoznat kao gospodarska grana koja predstavlja potencijal razvoja,
- jačanje percepcije aktera o mogućnostima i značaju razvoja turizma za grad Rijeku
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
Prosječni broj dolazaka stranih turistapo mjesecima 2000.-2013.
0
500
1.000
1.500
2.000
Prosječni broj dolazaka domaćih turista po mjesecima 2000.-2013.
42
- ne postoji specifična opredijeljenost za neki poseban oblik turizma iako se donekle izdvaja poslovni/kongresni, vjerski i urbani turizam u koji ulazi više proizvoda
- jasno definiranje turističkih proizvoda grada i njihova promocija
1.6.4. Profil turista
2013. godine Rijeku je najviše posjetilo turista u dobi od 19 do 30 godina, njih 18.661 odnosno 24 %. Slijede turisti u dobi od 31 do 40 godina (14.703 odnosno 19 %). Najmanje su zastupljeni turisti u dobi od 0 do 18 (Tablica 13, Grafikon 4) što ukazuje na činjenicu da Rijeku zaobilaze turisti s djecom.
Grafikon 4. Pregled dolazaka turista po dobnim skupinama za razdoblje od 2001. do 2013. godine
Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2014. Najvjerniji turisti u posljednjih 13 godina su turisti iz Italije, a slijede ih državljani Njemačke, Francuske i Španjolske. Od ostalih zemalja još se ističu Velika Britanija, Mađarska, Slovenija, Austrija i Japan. Prema podacima Turističkog informativnog centra (TIC) Rijeka navodimo dvije analize, Top deset analiza ukupnih dolazaka i Top 10 analiza ukupnih noćenja:
Top 10 analiza ukupnih dolazaka
Od 2002. do 2013. najveći ukupni broj dolazaka gostiju iz Italije bio je preko 100.000;
Druga skupina zemalja uključuje oko 40.000 dolazaka posjetitelja iz Francuske, Njemačke i
Španjolske;
Treću skupinu zemalja s između 15.000 i 20.000 dolazaka čine posjetitelji iz Japana, Velike
Britanije, Austrije, Slovenije, Mađarske i Izraela.
Ako se gleda u odnosu na 2002. dio zemalja je nekoliko puta uvećao broj dolazaka (npr. Španjolska čak 5 puta, Njemačka 117,07%, a Francuska 147,67%).
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Pregled dolazaka turista po dobnim skupinama za razdoblje od 2001. do 2013.
godine
0 do 12
13 do 18
19 do 30
31 do 40
41 do 50
51 do 60
preko 60
43
Top 10 analiza ukupnih noćenja
Od 2002. do 2013. najveći je ukupni broj noćenja gostiju iz Italije i bio je 188.725;
Drugi po redu gosti iz Njemačke sa 78.203 noćenja, a treći Francuzi sa 62.960;
Ostatak posjetitelja iz top 10 zemalja ostvario je između 30.000 i 50.000 noćenja.
Ako se gleda u odnosu na 2002., dio zemalja je nekoliko puta uvećao broj noćenja (npr. Španjolska čak 5,5 puta, Njemačka 162,67%, Francuska 189,23%).
Nema podataka o vrsti prijevoza koje koriste turisti koji dolaze u Rijeku. Turisti koji dolaze u Primorsko-goransku županiju najviše koriste automobil (73,2%). 12,1% turista dolazi automobilom s kamp kućicom, 7% autobusom, 3% auto-domom, 1,7% zrakoplovom – redovitim linijama te 1,3% motociklima. Ostala prijevozna sredstva su pojedinačno zastupljena s manje od 1% (zrakoplovi – čarter linije, vlak, brod ili trajekt, jahta ili jedrilica, automobili s plovilom).
Čak 71,9% turista dolazi u samostalnoj organizaciji, 22,1% ima samo organiziran smještaj posredstvom turističke agencije, 5,3% turista koristi paket aranžman (prijevoz i smještaj) dok 0,7% turista ima samo prijevoz organiziran posredstvom turističke agencije. Dakle, većinu turista u Primorsko-goranskoj županiji čine individualni gosti (Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011.-2013. 2011: 77).
Na razvoj broja posjetitelja i same destinacije sve više utječu i niskotarifne zrakoplovne kompanije kojih je i u Hrvatskoj sve više. Zbog uspjeha svog modela, niskotarifni zračni prijevoznici proširuju svoje mreže i nastavljaju rasti, dok se natjecanje s drugim prijevoznicima povećava. Promijenili su navike putovanja, otvorili nove direktne rute prema europskim gradovima koji nisu bili dostupni konvencionalnim prijevoznicima, potaknuli prijevoznike na promjenu modela poslovanja i popularizirali regionalne zračne luke.
Prema podacima iz 2009. godine, u Europi ih je djelovalo 60, s trendom porasta na više od 30% udjela među zrakoplovnih prijevoznicima14. U Hrvatskoj će broj niskotarifnih prijevoznika u budućnosti također rasti, što će za posljedicu imati i povećanje prometa u zračnim lukama. Za sada je zračna luka Rijeka, od manjih zračnih luka u Hrvatskoj, uspjela privući u ukupnom prometu najveći udio niskotarifnih prijevoznika, prvenstveno nudeći nisku cijenu aerodromskih usluga. Zračna luka Rijeka je i jedina u Hrvatskoj čija su buduća ulaganja u infrastrukturu izravno povezana s prometom niskotarifnih prijevoznika15.
Ocjena stanja Rijeku posjećuje najviše mlađih turista, u dobi od 19 do 30 godina, a najmanje onih od 0 do 18 godina. Nedostatni su sadržaji namijenjeni djeci odnosno obitelji, osim u vrijeme Riječkog/dječjeg Karnevala. Najbrojniji su turisti iz Italije. Za dolazak u Rijeku turisti najviše koriste automobil, i uglavnom dolaze u samostalnoj organizaciji. Prometna povezanost Rijeke predstavlja potencijal za snažnije privlačenje međunarodnog turističkog tržišta. Riječki turisti su većinom individualni gosti što odgovara profilu kulturnih turista. Iako su druge urbane destinacije kao što su Pula, Zadar i Split u posljednjih nekoliko godina doživjele povećanje broja turista upravo zbog pristupačnosti jeftinih avionskih linija kao što je Easy Jet, Zračna luka Rijeka zbog niza ograničenja i nedovoljne zainteresiranosti suvlasnika još uvijek zaostaje kako prema broju letova tako i prema broju putnika. Podaci ukazuju na činjenicu da bi se s povećanjem broja jeftinih letova te boljom koordinacijom između zračne luke i drugih ključnih aktera u gradu Rijeci (turističke agencije, ali i druge turističke pa i kulturne institucije) moglo utjecati na
14 Štimac, Vidović, Sorić, „Utjecaj niskotarifnih zrakoplovnih kompanija na prometne učinke zračne luke Zagreb“, https://bib.irb.hr/datoteka/409248.Utjecaj_niskotarifnih_zrakoplovnih_kompanija_na_prometne_uinke_Zrane_luke_Zagreb.pdf 15 Ibid
44
privlačenje novih posjetitelja naročito ciljnih tržišta kao što su mladi (ciljana skupina od 19-30) koje privlače urbani sadržaji i doživljaji. Boljom koordinacijom kulturno-turističkih aktera riječke destinacije ili kroz osnivanje agencije za destinacijski menadžment kao koordinatora, s drugim destinacijama u Hrvatskoj i široj regiji, taj bi se broj značajno povećao te bi se tako i Rijeka našla na mapi prepoznatljivih turističkih destinacija u kojoj se prema viziji grada Rijeke „svatko dobro osjeća“.
PROBLEMI POTREBE
- izostanak sadržaja za djecu (osim Riječkog karnevala)
- ograničenja i nezainteresiranost za intenziviranje povoljnih letova prema Rijeci
- izostanak destinacijskog managementa i koordinacije aktivnosti na porastu atraktivnosti i dostupnosti Rijeke turistima
- povećanje broja jeftinih letova i bolja koordinacija između zračne luke i drugih ključnih aktera u gradu Rijeci (turističke agencije, ali i druge turističke pa i kulturne institucije)
- privlačenje novih posjetitelja naročito ciljnih tržišta kao što su mladi
- jačanje koordinacije kulturno-turističkih aktera riječke destinacije primjerice kroz osnivanje agencije za destinacijski menadžment kao koordinatora,
- tematsko povezivanje s drugim destinacijama u Hrvatskoj i široj regiji
1.6.5. Smještajni kapaciteti
Rijeka raspolaže s 4 hotela, 13 hostela, 1 prenoćištem, 111 privatnih apartmana i auto-kampom Preluk. Tri hotela nalaze se u širem centru Rijeke i rade tijekom cijele godine. Riječki hosteli nastoje pratiti trend modernih dizajnerskih hostela. Tako je u Rijeci otvoren bajkerski hostel, vegetarijanski hostel i brod-hotel.
Prema podacima Turističke zajednice grada Rijeke, u Rijeci djeluju 34 putničke agencije, 70-ak restorana, pizzerija i konoba te oko dvjestotinjak ostalih ugostiteljskih objekata.
Broj raspoloživih ležajeva prema podacima TZ Rijeke 2013. iznosio je 2.113 što je povećanje za 24% u odnosu na 2012. kada je bilo 1.704 ležaja. U posljednjih nekoliko godina otvorilo se 12 hostela u Rijeci. Broj kreveta u hostelima u 2013. povećao se za 225% u odnosu na 2012. Također je zabilježen porast broja kreveta u privatnom smještaju i to za 51% dok se broj kreveta u hotelima, kampu te prenoćištima posljednjih godina nije mijenjao.
Iako je broj privatnog smještaja i hostela porastao, podaci pokazuju kako se turisti i dalje najčešće odlučuju za riječke hotele te kamp Preluk koji radi 6 mjeseci (15.4. do 15.10.).
45
Grafikon 5. Broj dolazaka turista (%) u periodu 2006.-2013. po kategorijama smještaja
Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2014.
2013. godine, hoteli su primili najviše turista (67%). Udio privatnog smještaja iznosio je 9%, hostela 8%, a kampa 17%.
Po stupnju iskorištenosti kapaciteta u proteklih 5 godina, hoteli i hosteli su pri vrhu. 2013. godine iskorištenost kapaciteta hotela iznosila je 42% dok je iskorištenost hostela iznosila svega 9%. Taj pad iskorištenosti kapaciteta hostela upućuje na činjenicu da povećanje smještajnih jedinica nije popraćeno ravnomjernim povećanjem broja turista u istima te da svoje poslovanje hosteli baziraju prvenstveno na sezonalnosti.
Ocjena stanja
Rijeka raspolaže raznovrsnom smještajnom infrastrukturom u kojoj dominiraju privatni apartmani (111), hosteli (13), hoteli (4) i ostale vrste smještaja. Najveći stupanj iskorištenosti kapaciteta smještaja je u hotelima, premda su cijene smještaja visoke, te potom u hostelima. Porast smještajnih jedinica u hostelima nije popraćen ravnomjernim povećanjem broja turista u njima, što govori o sezonalnosti poslovanja hostela. Raznovrsni proizvodi kulturnog turizma mogli bi biti pokretač povećanja iskorištenosti smještajnih kapaciteta u hostelima. Potrebno je, stoga, dalje poticati omladinski turizam zbog hostela i urbanog doživljaja.
PROBLEMI POTREBE
- visoke cijene smještaja u hotelima - izražena sezonalnost poslovanja
- poticanje omladinskog turizma
2. Upravljanje kulturom i turizmom
Model upravljanja gradskim kulturnim sektorom preslikava nacionalnu razinu, a uključuje zakonodavno/predstavničko tijelo, izvršno tijelo/vlast, savjetodavna tijela te kulturni sektor. U operativnom smislu najužu suradnju s kulturnim sektorom ima Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke.
Kulturni programi u gradu Rijeci artikulirani su, kao i u drugim hrvatskim gradovima, Programom javnih potreba u kulturi Grada Rijeke. Svi kulturni programi koji su uvršteni u Program javnih potreba u kulturi i iz njega se sufinanciraju, prošli su ocjenu Kulturnih vijeća nadležnih za pojedine djelatnosti kulture u kojima se program ostvaruje. Rad Kulturnih vijeća određen je normativima sufinanciranja programa što je osnovni preduvjet za transparentnost dodjele sredstava.
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
70,00%
80,00%
Hostel
Privatni smještaj
Kamp
Hotel
46
Sam ustroj djelatnosti koje se sufinanciraju iz Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke ne prepoznaje izravno kulturni turizam kao djelatnost. Ipak, strateški dokumenti Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke kao i oni izrađeni za potrebe turističkog razvoja grada Rijeke vide kulturu kao jedan od osnovnih resursa razvoja turizma tog grada. Također, ne može se reći da je financiranje programa koje se ostvaruje putem Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke usmjereno na razvoj kulturnog turizma već radije na sufinanciranje osnovne djelatnosti pojedinih kulturnih institucija/udruga odnosno njihovih programa, no osnaživanjem te osnovne djelatnosti stvaraju se preduvjeti za razvoj kulturnog turizma.
Upravljanje turizmom odvija se kroz Odjel gradske uprave za poduzetništvo budući da specijalizirane uprave za turizam nema. Odjel surađuje s akterima u turizmu i ugostiteljstvu, vodi koordinaciju nad planovima i projektima razvoja turizma, pruža mjere podrške jačanju svih oblika turizma u cilju razvoja turističkih proizvoda i unapređenja ponude turističke destinacije Rijeka. U provedbi zakona kojim se regulira radno vrijeme ugostiteljskih objekata, Odjel predlaže određivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata te s tim u svezi provodi upravni postupak. Također, Odjel vodi koordinaciju manifestacija i sajmova koji su od značaja za predstavljanje Grada i poduzetništva Grada te predlaže namjenu objekata poslovne namjene koji se daju u zakup putem Odjela gradske uprave za gospodarenje imovinom.
Krovno tijelo u upravljanju turizmom je Turistička zajednica grada Rijeke. Njezina osnovna zadaća je unaprjeđivanje općih uvjeta boravka turista, promocija turističkog proizvoda te razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, odnosno očuvanje i unaprjeđenje svih elemenata turističkog proizvoda. Turistička zajednica grada Rijeke financira, sufinancira i podupire programe, projekte i manifestacije temeljem dostavljenih zamolbi i programa organizatora, a sukladno svom godišnjem Planu rada, s time da se posebna pozornost posvećuje programima koji se održavaju u pred i po sezoni, koji imaju i prednost u financiranju. Od mnoštva programa, projekata i manifestacija koje financijski podupire Turistička zajednica grada Rijeke, onih koji se tiču kulturnog turizma je dvadesetak, a među ključnima su: Riječki karneval i njegovi osnovni programi (Izbor kraljice Karnevala i primopredaja ključa Grada, Dječja karnevalska povorka, Međunarodna karnevalska povorka i Paljenje pusta na moru), Festival Riječke ljetne noći, Ljeto na Gradini, Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije „Fiumare“, Festival Hartera, projekt „Brodom kroz industrijsku baštinu“, Riječke stepenice, Ljeto u Starom gradu, likovna izložba na otvorenom „Put Kaštela“ na Trsatu i izložbe fotografija na otvorenom u centru grada „Hrvatska iz zraka“ i „Prijatelji mora“, izrada originalnih i kvalitetnih riječkih suvenira, te izrada promotivnih materijala kojima se promoviraju kulturno-zabavni sadržaji i kulturno-povijesni spomenici i atrakcije Grada Rijeke („Welcome to Rijeka“ i projekt „Hrvatska 365“ kojima se Grad Rijeka promovira na inozemnim tržištima). Posebno se izdvaja sufinanciranje izrade mobilne aplikacije „Adria Guide“ za područje Grada Rijeke i riječkog prstena, te financiranje izrade mobilne aplikacije „Rijeka Connect“ za područje Grada Rijeke, vodiča i informacija o kulturnim i zabavnim sadržajima i kulturno-povijesnim spomenicima i atrakcijama Grada Rijeke na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, za mobilne uređaje i sustave iOs i Android. Osim navedenih aktivnosti, Turistička zajednica grada Rijeke temeljem Ugovora s Gradom Rijekom iz 2005. godine, na rok od 10 godina, preuzela je upravljanje kulturnim dobrom, Trsatskom gradinom. Ondje je u nekoliko unutarnjih prostora postav izložbe o povijesti Trsatske gradine, dok se vanjski prostor koristi za organizaciju raznih događanja, prije svega kulturno-turističkih.
Ocjena stanja
Programima javnih potreba u kulturi Grada Rijeke ne financiraju se programi izravno usmjereni kulturnom turizmu već osnovne djelatnosti pojedinih kulturnih ustanova/institucija i njihovi programi. Turizmom upravljaju Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke i Turistička zajednica grada Rijeke. Većina projekata Turističke zajednice grada Rijeke nema snažnu međunarodnu valorizaciju dok su inovativni projekti vezani uz korištenje novih tehnologija nužnost u suvremenom kulturno-turističkom poslovanju. Kroz razgovore s ključnim akterima iz gradskih odjela, ali i drugih relevantnih sektora, postavila se potreba za jedinstvenim odjelom ili radnim tijelom koje će koordinirati rad odjela
47
kulture, poduzetništva, ali i drugih odjela kao što je to gospodarstvo, Ured Gradonačelnika, naročito u segmentima prijave na EU fondove (savjetnica za EU fondove), te drugih relevantnih odjela u smislu integriranog pristupa te sustavnog planiranja i provedbe projekata koji ulaze u više segmenata rada Grada Rijeke. Na taj način, odjeli neće aplicirati na fondove na ad hoc već planskoj osnovi, a samim time će i mogućnost postizanja učinkovitosti odnosno uspješnosti projekata biti veća. Također će se na taj način i financijska sredstva potrebna za sufinanciranje moći planski namijeniti. Iskazala se i potreba za postavljanjem uvjeta za osnivanje agencije za destinacijski menadžment.
PROBLEMI POTREBE
- ne financiraju se programi izravno usmjereni kulturnom turizmu
- turistički programi ne privlače velik broj međunarodnih turista
- izostanak inovativnih projekata vezanih uz korištenje novih tehnologija
- osnivanje tijela koje će integrirati i koordinirati pojedinačna nastojanja aktera u Gradskoj upravi vezano uz razvoj kulturnog turizma
3. Financiranje kulture odnosno turizma
Grad Rijeka za kulturni sektor iz proračuna grada izdvaja oko 90 milijuna kuna. Dodatno, dio sredstava ostvaruje se iz županijskog proračuna, državnog proračuna, te drugih izvora financiranja poput europskih financijskih programa, donacija od strane zaklada, donacija iz poslovnog sektora.
Sustav financiranja kulturnih djelatnosti iz proračuna Grada Rijeke slijedi isti model kao i drugi hrvatski gradovi bez značajnijih promjena tijekom godina. Sredstava za kulturne programe su, međutim sve manja, što se odražava na sve kulturne djelatnosti. Udio proračuna predviđenog za kulturu u ukupnom proračunu grada Rijeke posljednjih godina kreće se u rasponu 9 -11%. U 2013. godini, iako je ukupni proračun bio nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, planirani udio za kulturu se povećao za 8% u odnosu na 2012. godinu. U 2014. također je zabilježeno povećanje za 0.68% u odnosu na 2013. godinu. U narednim godinama, ne očekuje se povećanje sredstava za kulturu. Iako su sredstva uvijek potrebna, to, međutim, ne označava nužnost samo jednog (javnog) izvora financiranja već upozorava na nužnost diversifikacije izvora financiranja (od EU i drugih međunarodnih fondova do inovativnih kulturno-poduzetničkih projekata odnosno razvoj kulturnog turizma).
Tablica 14. Udjel planiranog proračuna za kulturu u ukupnom proračunu Grada Rijeke za razdoblje 2009.-2014.
Izvor: Službene stranice Grada Rijeke
Najveći dio financiranja s nacionalne razine usmjeren je na sufinanciranje HNK Ivana pl. Zajca iz sredstava Ministarstva kulture koje sufinancira rad i nekih drugih javnih ustanova odnosno udruga i umjetničkih organizacija. Također, tu doprinosi i Hrvatski audiovizualni centar s financiranjem filmske produkcije i distribucije. Značajan dio sredstava dolazi i sa županijske razine (1.092.000,00 kn u 2014. godini) dok se o iznosima koji kulturni sektor dobiva iz raznih donacija ne može govoriti sa sigurnošću budući da s tim podacima ne raspolažemo. Pojedine javne institucije imaju i značajne vlastite prihode (npr. Gradska knjižnica).
Iz gradskog se proračuna najviše izdvaja za funkcioniranje gradskih kulturnih ustanova. U 2013. godini od ukupnog iznosa predviđenog za kulturu, 73% je izdvojeno za ustanove kulture, 14.3% za kapitalna
Godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Kultura 109.092.900 98.355.010 82.433.300 78.863.100 85.458.600 86.040.900
Ukupno 941.390.700 867.950.000 979.500.000 835.000.000 834.600.000 819.800.000
Udjel 11,59% 11,33% 8,42% 9,44% 10,24% 10,50%
48
ulaganja u objekte kulture te 4.26 % za javne potrebe u kulturi. Od svih ustanova kulture, HNK Ivana pl. Zajca daleko prednjači pred svim ostalim institucijama u udjelu financiranja iz gradskog proračuna (Tablica 16).
Tablica 15. Proračun grada Rijeke za 2013. – djelatnost kulture
Program Iznos %
Kulturna vijeća 19.786,30 0,02%
Kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture 2020. 51.397,33 0,06%
Rezidencijalni programi 52.448,71 0,07%
EU projekti 61.385,70 0,08%
Art kino Croatia 1.250.593,33 1,57%
Programi od strateškog značaja 1.355.358,88 1,70%
Kapitalne donacije i pomoći 1.934.690,69 2,42%
Rash. za redovan rad objekata kojima upravlja Odjel 1.972.454,28 2,47%
Javne potrebe u kulturi – djelatnosti 3.405.711,88 4,26%
Kapitalna ulaganja u objekte kulture 11.444.455,76 14,33%
UKUPNO 21.548.282,86 26,98%
USTANOVE KULTURE KOJIMA JE GRAD OSNIVAČ
HNK Ivana pl. Zajca 40.353.064,14 50,52%
Gradska knjižnica Rijeka 7.418.934,05 9,29%
Gradsko kazalište Lutaka 4.149.598,24 5,20%
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 3.669.587,78 4,59%
Muzej grada Rijeke 2.185.588,08 2,74%
Art-kino javna ustanova u kulturi 548.312,49 0,69%
UKUPNO 58.325.084,78 73,02%
SVEUKUPNO 79.873.367,64 100,00%
Izvor: Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu
Najveći dio sredstava namijenjen kulturnim djelatnostima odlazi na preuzete obveze iz proteklih godina (29,5%), zatim na manifestacije (20% - Ljeto na Gradini, Festival Hartera, Festival komorne glazbe, All Star Guitar Nights, 22. međunarodni festival Jazz Time, 35. Ri Rock, Bašćinski glasi i Međunarodni festival malih scena) te na filmsku djelatnost 10%.
Tablica 16. Raspodjela sredstava po djelatnostima (javne potrebe u kulturi)
KULTURNE DJELATNOSTI 2013. %
PREUZETE OBVEZE IZ PROTEKLE GODINE 1.002.921,25 29,45%
MANIFESTACIJE 692.000,00 20,32%
FILMSKA DJELATNOST 351.000,00 10,31%
PROGRAMI ZAŠTITE I OČUVANJA KULTURNIH DOBARA 264.500,00 7,77%
IZLOŽBENA DJELATNOST 230.300,00 6,76%
SCENSKA DJELATNOST 212.000,00 6,22%
PROGRAMI KULTURNE SURADNJE 197.074,49 5,79%
GLAZBENA DJELATNOST 178.353,64 5,24%
49
NOVI MEDIJI 105.000,00 3,08%
NAKLADNIČKA DJELATNOST 97.000,00 2,85%
KULTURNI PROGRAMI MJESNIH ODBORA 27.000,00 0,79%
UDRUGE PRIJATELJSTVA 26.000,00 0,76%
KULTURNA STRATEGIJA GRADA 9.562,50 0,28%
PROGRAMI KULTURE NACIONALNIH MANJINA 8.000,00 0,23%
UDRUGE U MJESNIM ODBORIMA 5.000,00 0,15%
UKUPNO PROGRAM 3.405.711,88 100,00%
Izvor: Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu
Prihod pojedinih javnih gradskih ustanova u kulturi Grada Rijeke u 2013. godini ostvaren je u iznosima navedenim u Tablici 17. Sveukupni prihod svih šest javnih ustanova u kulturi Grada Rijeke iznosi 73.638.204,98 kn. Najveći prihod ostvarilo je HNK Ivana pl. Zajca, 49.391.690,00 kn ili 66,18% ukupnog prihoda svih šest ustanova u kulturi Grada Rijeke dok je najmanji onaj Art-kino javne ustanove u kulturi, 1.450.518,00 kuna ili 1,94%. Nakon HNK Ivana pl. Zajca, slijedi Gradska knjižnica Rijeka, 10.781.953,00 kn ili 14,45% ukupnog prihoda, zatim Muzej moderne i suvremene umjetnosti s ostvarenih 5.177.860,00 kn ili 6,94% udjela u ukupnom prihodu javnih ustanova u kulturi, potom Gradsko kazalište lutaka koje je uprihodilo 5.140.107,84 kn ili 6,89%, te Muzej grada Rijeke s prihodovanih 2.686.585,74 kn što iznosi 3,60% ukupnog prihoda ostvarenog od gradskih ustanova u kulturi.
Tablica 17. Prihodi javnih ustanova u kulturi Grada Rijeke u 2013. godini
GRAD RIJEKA - USTANOVE KULTURE Iznos u kunama
%
HNK Ivana pl. Zajca 49.391.690,00 66,18%
Gradska knjižnica Rijeka 10.781.953,00 14,45%
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 5.177.860,00 6,94%
Gradsko kazalište lutaka 5.140.107,84 6,89%
Muzej grada Rijeke 2.686.585,74 3,60%
Art-kino javna ustanova u kulturi 1.450.518,00 1,94%
UKUPNO 73.638.204,98 100%
Izvor: Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, Direkcija programa, 2014.
U idućoj Tablici, prikazan je odnos proračunskih sredstava, prihoda te broja zaposlenih u tim ustanovama.
Tablica 18. Odnos proračunskih sredstava, ostvarenih prihoda i broja zaposlenih u javnim ustanovama u kulturi Grada Rijeke u 2013. godini
GRAD RIJEKA - USTANOVE KULTURE Proračunska sredstva u
kunama
Prihodi u kunama
Broj zaposlenih
HNK Ivana pl. Zajca 40.353.064,14 49.391.690,00 310
Gradska knjižnica Rijeka 7.418.934,05 10.781.953,00 58
Gradsko kazalište lutaka 4.149.598,24 5.140.107,84 27
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 3.669.587,78 5.177.860,00 16
Muzej grada Rijeke 2.185.588,08 2.686.585,74 12
Art-kino javna ustanova u kulturi 548.312,49 1.450.518,00 9
50
UKUPNO gradske ustanove 58.325.084,78 73.638.204,98 432
Pomorsko-povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
N/A 5.351.982,00 20
Prirodoslovni muzej Rijeka 2.292.507,69* 2.986.330,10 11
UKUPNO županijske ustanove 8.338.312,79 31
Izvor: Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, Direkcija programa, 2014.; Pomorsko-povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Prirodoslovni muzej Rijeka, svibanj, 2015.
*Prihodi PGŽ
HNK-u Ivana pl. Zajca 2013. godine iz proračuna je dodijeljeno 40.353.064,14 kn (što je 50,52% ukupnog iznosa proračuna za djelatnosti kulture Grada Rijeke), dok je prihodovalo tek nešto više od dobivenog iznosa, 49.391,690,00. Ta ustanova ujedno ima i najveći broj zaposlenih (310). Najveći prihod, od 1.450.518,00 kn, u odnosu na dobivena gradska proračunska sredstva, koja su iznosila 548.312,49 kn, i s tek 9 zaposlenih, ostvarilo je Art-kino javna ustanova u kulturi. Ta institucija ostvarila je 2,6 puta veći prihod od uloženih sredstava. Gradskoj knjižnici Rijeka, s 58 zaposlenih, iz proračunskih je sredstava dodijeljeno 7.418.934,05 kn, ili 9,29% od ukupnog proračuna Grada Rijeke za djelatnosti kulture u 2013. godini, a ostvarila je svega 10.781.953,00 kn prihoda što je 14,45% ukupno ostvarenog prihoda svih šest javnih ustanova u kulturi u 2013. godini. Muzej moderne i suvremene umjetnosti broji 16 zaposlenika, iz proračuna je za 2013. godinu dobio 4,59% proračunskih sredstava, što je u kunama iznosilo 3.669.587,78 kn, a uprihodio je 6,94% ukupnih prihoda javnih ustanova u kulturi ili 5.177.860,00 kn. Za djelatnost Muzeja Grada Rijeke, koji zapošljava 12 djelatnika, za 2013. godinu izdvojeno je 2,74% proračunskih sredstava ili 2.185.588,08 kn, a Muzej je uprihodio tek nešto više od uloženog, točnije 2.686.585,74 kn, što čini 3,60% u ukupno ostvarenom prihodu ustanova u kulturi kojima je Grad Rijeka osnivač. Naposljetku, Gradsko kazalište lutaka, s 27 zaposlenih, u 2013. godini uprihodilo je 5.140.107,84 kn, što čini 6,89% ukupnog prihoda javnih gradskih ustanova u kulturi. Prema predstavljenim i analiziranim podacima, najznačajniji prihod u odnosu na uložena proračunska sredstva i broj zaposlenih, ostvarilo je Art-kino javna ustanova u kulturi (2,6 puta više od uloženog). Dvije javne ustanove kojima je osnivač Županija prihodima, a i brojem zaposlenih dostižu Muzej moderne i suvremene umjetnosti odnosno Muzej grada Rijeke. Iz analize je vidljiva potreba diversifikacije izvora financiranja što će omogućiti dodatne prihode koje je moguće uložiti u razvoj programa pa tako i onih vezanih uz kulturni turizam. Neke od javnih ustanova u kulturi prema trenutnom stanju za to imaju više kapaciteta (npr. MMSU) od ostalih.
Pored javnih gradskih ustanova, ovdje donosimo podatke i o dvije javne županijske ustanove u kulturi, Pomorsko-povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka te Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Njihov prihod kao i broj zaposlenih u 2014. godini prikazan je u Tablici 19. Sveukupni prihod tih dvaju javnih ustanova u kulturi iznosi 8.741.364,68 kn. Zanimljivo je napomenuti kako je u Pomorsko-povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka broj zaposlenih u odnosu na 2003. godinu, kada ih je bilo 16, narastao za 5 djelatnika, a prihodi su se više nego udvostručili (2003. godine bili su 2.527.511.00 kn). Prihod je, međutim u posljednjih 11 analiziranih godina najveći bio 2008. i 2009., a na razini od cca. 500 tisuća kn veći nego danas. Stavimo li to u odnos s brojem posjetitelja koji, iako su od 2004. naovamo rasli no u odnosu na 2003. godinu (kada ih je bilo 25.308), ipak su se smanjili, možemo zaključiti kako prihod većinski ne ovisi o posjećenosti. Broj zaposlenih u Prirodoslovnom muzeju Rijeka također je narastao u odnosu na 2003. godinu: tada je bilo 8 zaposlenih, a sada ih je 12. Prihodi su se također znatno povećali.
Tablica 19. Odnos ostvarenih prihoda i broja zaposlenih u javnim ustanovama u kulturi Primorsko-goranske županije u 2014. godini
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA - USTANOVE KULTURE
Prihodi u kunama
Broj zaposlenih
51
Pomorsko-povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
5.291.072,00 21
Prirodoslovni muzej Rijeka 3.450.292,68 12
UKUPNO 8.741.364,68 33
Izvor: Pomorsko-povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Prirodoslovni muzej Rijeka, svibanj-lipanj 2015.
U Tablici 20. odnosno 21. donosimo podatke o odnosima prihoda, broja zaposlenih i broja posjetitelja za svaku od tih ustanova zasebno.
Tablica 20. Odnos ostvarenih prihoda, broja zaposlenih i broja posjetitelja u Pomorsko-povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka od 2003.-2014. godine
Godina Prihodi Broj
zaposlenih
Broj posjetitelja (bez dislociranih
izložbi)
2003 2.527.511,00 16 25.308
2004 3.009.551,00 18 9.138
2005 3.728.004,00 19 14.673
2006 4.496.400,00 19 14.852
2007 5.462.899,00 19 18.998
2008 5.887.382,00 19 22.317
2009 5.855.901,00 20 18.603
2010 5.391.657,00 20 19.261
2011 4.959.727,00 20 21.284
2012 5.150.112,00 20 23.338
2013 5.351.982,00 20 22.399
2014 5.291.072,00 21 23.255 Izvor: Pomorsko-povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, svibanj 2015.
Tablica 21. Odnos proračunskih sredstava, ostvarenih prihoda, broja zaposlenih i broja posjetitelja u Prirodoslovnom muzeju Rijeka od 2003.-2014. godine
Godina Prihodi PGŽ Prihodi - ostali izvori
Broj zaposlenih
Broj posjetitelja (bez dislociranih izložbi)
2003 8 5.710,00
2004 9 10.146,00
2005 1.892.344,82 253.132,00 9 11.330,00
2006 9 13.060,00
2007 2.435.619,00 343.804,00 9 16.020,00
2008 2.653.963,00 559.088,00 10 4.595,00
2009 2.525.500,00 648.097,62 10 7.870,00
2010 2.486.488,00 436.540,00 10 8.532,00
2011 2.349.457,99 570.394,06 9 13.467,00
2012 2.375.738,38 364.413,80 9 16.037,00
2013 2.292.507,69 693.823,10 11 21.173,00
2014 2.656.142,70 794.149,98 12 18.624,00 Izvor: Prirodoslovni muzej Rijeka, lipanj 2015.
52
Izdvajanja za turizam iz Proračuna Grada Rijeke su relativno mala: izdvaja se manje od 1% za Odjel gradske uprave za poduzetništvo odnosno oko 0.10% za program Razvoj turističke destinacije.
Tablica 22. Izdvajanja iz Proračuna Grada Rijeke za poduzetništvo
ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVO 2009 2010 2011 2012 2013
Ukupno proračun 778.690.009,63 858.255.823,75 818.346.467,22 856.000.000 729.527.404,05
Ukupno poduzetništvo 3.852.015,38 3.480.532,83 3.305.424,90 7.317.000 6.222.445,51
Ukupno poduzetništvo % 0,49% 0,41% 0,40% 0,85% 0,85%
Program: RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE 740.000 590.000 605.000,00 1.250.000 797.188,78
Program: RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE % 0,10% 0,07% 0,07% 0,15% 0,11%
Aktivnost: Kongresni ured 500.000,00 360.000,00 300.000,00
Aktivnost: Projekt City bus 100.000,00 100.000,00 50.000
Aktivnost: Više cvijeća manje smeća 70.000,00 80.000,00 70.000,00 70.000 29.787,50
Aktivnost: Naj naj - najljepši izlog 50.000,00 50.000,00 50.000 23.583,13
Aktivnost: Promocija turističke destinacije 85.000,00 1.080.000 743.818,15
SAJMSKO NASTUPANJE 515.406,15 49.141,45
Izvor: Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke, prosinac 2014.
Pored izdvajanja iz za to predviđenih proračunskih stavki, za sektore kulture i turizma dodatno se iz Proračuna izdvaja pod drugim stavkama. Tako se u 2013. godini u sklopu Ureda Grada izdvojilo za gradske manifestacije u funkciji razvoja urbanog turizma, za naknade za rad kazališnih i upravnih vijeća ustanova. U sklopu Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenjem zemljištem izdvojilo se za kapitalni projekt – Marina Brajdica, Riječke šetnice, projekt Zapadna Žabica, Hrvatski dom na Vežici.
Tablica 23. Izdvajanja za turizam i kulturu
Kapitalni projekt: GLAVNI PROJEKT UREĐENJA ULICA I TRGOVA STAROG GRADA
31.401,88
Kapitalni projekt: RIJEČKE ŠETNICE 73.877,00
Kapitalni projekt: AUTOBUSNI KOLODVOR ZAPADNA ŽABICA 1.275.406,29
Kapitalni projekt: HRVATSKI DOM NA VEŽICI 211.250,00
Kapitalni projekt: MARINA BRAJDICA 23.750,00
Aktivnost: GRADSKE MANIFESTACIJE U FUNKCIJI RAZVOJA URBANOG TURIZMA
655.785,80
Aktivnost: POKROVITELJSTVA SPORTSKIH, KULTURNIH I OSTALIH MANIFESTACIJA OD ZNAČAJA ZA GRAD RIJEKU
491.579,93
Aktivnost: GRADSKA GLAZBA TRSAT 72.000,00
Aktivnost: PRVE RIJEČKE MAŽORETKINJE 66.724,98
Aktivnost: NAKNADE ZA RAD KAZALIŠNIH I UPRAVNIH VIJEĆA USTANOVA 455.132,17
Kapitalni projekt: UREĐENJE NOVOG PROSTORA ZA ART KINO CROATIA 189.442,84
Izvor: Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu
Ocjena stanja
Najviše gradskih proračunskih sredstava za kulturu izdvaja se za financiranje rada gradskih kulturnih ustanova (73% ukupnog proračuna), a ostatak su programska sredstva. Većina sredstava izdvaja se za financiranje tzv. hladnog pogona ustanova u kulturi dok su programska sredstva znatno niža. Najveći
53
proračunski korisnik je HNK Rijeka na što se izdvaja preko 50% proračuna za kulturne ustanove kojima je osnivač Grad Rijeka, a ta ustanova ima i najviše zaposlenih, što je proporcionalno proračunu. Prema izvorima financiranja, javne ustanove u kulturi mahom se oslanjaju na proračunska sredstva pa je njihova diversifikacija više nego nužna (značajniji izuzetak je Art kino). Stoga je djelatnike tih ustanova nužno dokapacitirati znanjima potrebnima za prijavu na EU fondove i druge izvore financiranja.
Prema kulturnim djelatnostima, najveći dio sredstava, osim preuzetih obveza iz prošle godine namijenjen je za manifestacije. U tom smislu, može se reći kako postoje ulaganja u razvoj kulturnog turizma budući da manifestacije imaju određenu privlačnost za kulturno-turističko tržište. Nekoliko kapitalnih ulaganja (npr. Marina Brajdica, Riječke šetnice, projekt Zapadna Žabica, projekt uređenja ulica i trgova starog grada) za koje se izdvajaju proračunska sredstva iz Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenjem zemljištem također posredno imaju utjecaj na razvoj kulturnog turizma. Proračunska sredstva Grada Rijeke za turizam su mala i dodjeljuju se preko Odjela gradske uprave za poduzetništvo. Najveći dio sredstava izdvaja se za razvoj turističke destinacije u okviru čega je su najvažnije promotivne aktivnosti, a ostali projekti koji se financiraju imaju samo posredan utjecaj na kulturni turizam. Vrlo malo na sredstava dodjeljuje se za aktivnosti kontinuiranih turističkih akcija poput uređivanja grada (čistoća, uređenost izloga). Konkretni turistički projekti, kao što je npr. „Projekt City bus“, financiraju se rijetko, odnosno sporadično i s minimalnim iznosima. Učinak usmjeravanja sredstava uglavnom na promociju grada Rijeke kao turističke destinacije vidljiv je kroz povećanje broja turista, no čini se još uvijek nedovoljnim obzirom da se Rijeka ne percipira u zadovoljavajućoj mjeri kao turistički grad, odnosno destinacija. Gradska proračunska sredstva koja se ulažu u kulturu i turizam stvaraju preduvjete za razvoj kulturnog turizma.
PROBLEMI POTREBE
- javne ustanove u kulturi uglavnom se financiraju iz gradskog proračunska,
- Konkretni turistički projekti financiraju se rijetko, odnosno sporadično i s minimalnim iznosima
- nedovoljno financiranje mjera za promociju Rijeke kao turističke destinacije
- nužna diversifikacija izvora financiranja institucija u kulturi
- nova znanja i vještine djelatnika u kulturi za prijave projekata na EU fondove i druge izvore financiranja.
4. Potencijali grada Rijeke za razvoj kulturnog turizma
Istraživanje koje je 2011. godine proveo Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Rijeke pokazalo je da su turisti zadovoljni Rijekom kao turističkom destinacijom. Na ljestvici od 1 do 7 događaje u Rijeci su ocijenili ocjenom 5,6, kulturne sadržaje 5,21, a kulturnu baštinu 5,26. Lokalno stanovništvo ocijenilo je kulturnu baštinu ocjenom 5, događaje ocjenom 4,76, a kulturne sadržaje ocjenom 4,58. Prema nalazima istraživanja, građani Rijeke kritičniji su prema kulturno-turističkoj ponudi od njihovih korisnika-turista, a da prema ponudi, i s jedne i druge strane postoji pozitivan stav.
Prema istraživanjima analize tajnog gosta u Tržišnom okviru funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije (Horwath Consulting, 2013.), muzeji su ocijenjeni prosječnom ocjenom 1,63, restorani 3,96, trgovine/suveniri 3,85, hoteli 4,12, vođenje po kulturnoj baštini 3,00 i Turistički-informativni centar 3,40. U odnosu na istraživanje Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, rezultati tajnog gosta pokazuju veliku kritičnost kada je riječ o muzejima i nisku prosječnu ocjenu od 1,63, vođenje po kulturnoj baštini ocijenjeno je prosječno s 3,00, dok su veću ocjenu, 3,85, dobile suvenirnice, odnosno galerije koje prodaju i suvenire. U muzejima je loše ocjenjena infrastruktura (izgled i dojam zgrada u kojima se nalaze muzeji), neodgovarajuća interpretacija, postav i organizacija, te posebno radno vrijeme koja nije prilagođeno turističkim potrebama. Zamjerke su bile i na cijene ulaznica koje su previsoke u odnosu na sam doživljaj, a loše su i ocjene internetskih stranica muzeja (samo na
54
hrvatskom jeziku, nisu interaktivne, neatraktivne su i nedovoljno informativne). Vođenje po kulturnoj baštini je ocijenjeno prosječnom ocjenom 3,00, a najveće zamjerke su nedostatak entuzijazma i faktografsko, neatraktivno predstavljanje. Dobru ocjenu dobile su web stranice udruženja vodiča koje su informativne i dobro dizajnirane. Suvenirnice su dobile ocjenu 3,85, a ističe se dobra ponuda proizvoda i prihvatljiv odnos cijene i vrijednosti suvenira i zadovoljstvo djelatnicima, no zamjetan je nedostatak suvenira tipičnih za Rijeku. Nedostatak je mali broj aktivnih web stranica suvenirnica, a osrednja je atraktivnost i funkcionalnost postojećih.
Rezultati Pulsovog istraživanja o imidžu grada Rijeke16 iz 2007. godine, kao dominantne karakteristike
Rijeke navode položaj Rijeke, lučki grad, mentalitet Riječana, multikulturalnost, kulturnu ponuda grada, alternativu i karneval. Prednost Rijeke je lokacija, blizina mora i planina. Istraživanje je pokazalo da su pozitivne asocijacije na Rijeku najviše naglašene među Riječanima i Karlovčanima te stanovnicima u okolici Rijeke. Dio ispitanika iz drugih gradova Rijeku i dalje doživljava kao industrijski i lučki te prljav grad, a njihovi odgovori upućuju na činjenicu da dugo nisu bili u Rijeci.
Pozitivan imidž Rijeke odnosi se na njezine stanovnike koji su percipirani kao tolerantni, otvoreni, komunikativni, marljivi i ljubazni na što su sami Riječani izrazito ponosni. Rijeka se percipira kao grad bogat kvalitetnom kulturnom ponudom, alternativnom scenom i to posebice rock scenom. Također se doživljava kao grad koji je bogat društvenim životom, s velikim mogućnostima za izlazak mladih. Nedostatak je slabo oglašavanje događaja.
Po pitanju upravljanja gradom, zanimljiva je činjenica da je Rijeka po treći puta ponijela titulu najtransparentnijeg grada na temelju rezultata LOTUS-a, trećeg u nizu istraživanja transparentnosti i otvorenosti rada jedinica lokalne i regionalne samouprave koje provode GONG i Udruga gradova. Ovo treće istraživanje provedeno je kao i prethodno na svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave i to u razdoblju od lipnja do listopada ove godine17.
Ono po čemu svi prepoznaju Rijeku je riječki karneval iako lokalno stanovništvo smatra da se karneval nedovoljno iskorištava za pozicioniranje Rijeke. Zanimljivo je, međutim da dokument Kvarner, strateški marketinški plan turizma 2009.-2015. gradsku jezgru Rijeke, Trsat, riječke muzeje, riječki karneval (2009: 7) smatra razvijenim proizvodima kulturnog turizma. Druga su istraživanja, međutim pokazala drugačije rezultate (npr. Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije, Horwath Consulting, Pulsovo istraživanje o imidžu grada Rijeke te analize provedene u okviru izrade ovog strateškog dokumenta). Tako su npr. riječki muzeji prilično nisko ocijenjeni, a Karneval je prepoznatljiv kao lokalni proizvod bez šire turističke valorizacije. No, ukoliko se sada uzmu u obzir i novi rezultati studije „Strategija kulturnog razvitka Primorsko-goranske županije 2015. – 2020.“, koja je pred završetkom, vidljivo je da Riječki karneval ima primat kada se govori o Rijeci i kulturi. Prema tom dokumentu, ispitanici s područja Županije ističu Riječki karneval kao najvažniju kulturnu identifikaciju Rijeke što može označavati jasnije pozicioniranje tog brenda od strane Turističke zajednica grada Rijeke i Grada Rijeke.
Od potencijala su prepoznati pozicija, brodogradnja, kulturna ponuda te mentalitet ljudi. U turističkom smislu Rijeka ne nudi dovoljno (nedostatak hotela, infrastrukture) iako ima brojne potencijale. Najveće prednosti vide se upravo u kulturnom turizmu jer je Rijeka grad koji može ponuditi „društveni turizam“ kroz svoje brojne manifestacije. Također, preporuke istraživanja su da se Rijeka može okrenuti i kongresnom i zdravstvenom turizmu, ali i kreativnim industrijama.
Rezultati navedenih istraživanja u skladu su s gradskim razvojnim planovima što je vidljivo i u odabiru prioritetnih projekata, a isti predstavljaju preduvjete za značajniji razvoj kulturnog turizma.
16 Istraživanje je provedeno na dvije ciljane skupine odnosno obuhvatilo je 10 fokus grupa s općom populacijom iz gradova Rijeke, Zagreba, Splita i Karlovca i 3 fokus grupe javnih osoba (jedna grupa je obuhvaćala Riječane koji stanuju u Zagrebu, a druge dvije poznate osobe iz Rijeke). 17 http://www.rijeka.hr/GradRijekaPonovo
55
Razvoj grada Rijeke kao buduće suvremene regionalne i europske kulturno-turističke destinacije prepoznaje se kao nadogradnja na postojeće resurse u smislu financijskih, ljudskih, infrastrukturnih i sadržajnih koji predstavljaju ogroman potencijal za nove projekte i potpunu urbanu obnovu Rijeke kao dinamičnog, alternativnog i turističkog grada regije.
Glavni izvori financiranja razvoja kulturno-turističke ponude uključivo i obnovu industrijske i tehničke baštine kao kompleksnih projekata, trenutno su i dalje uglavnom svedeni na proračunska sredstva Grada Rijeke. Iz tih se sredstava financiraju kulturne ustanove, ali i većina organizacija nezavisne kulturne scene odnosno civilnog sektora iako ima pozitivnih primjera udruga koje aktivno apliciraju i dobivaju sredstva iz EU fondova (npr. udruga Drugo more i druge).
Grad Rijeka je trenutno uključen u niz EU projekata poput:
Creative StartUp (http://www.rijeka.hr/CreativeStartUp) kojem je cilj jačanje poduzetničkih kapaciteta sektora kreativnih industrija na prekograničnom području
LOCLOUD kojem je cilj dodavanje sadržaja Europeani, jedinstvenoj internetskoj arhivi europske kulturne baštine, davanjem podrške institucijama lokalne kulturne baštine koristeći infrastrukturu u "oblaku", http://www.rijeka.hr/LoCloud)
SOFT CONTROL (projekt MMSU-a) s ciljem istraživanja kulturnih fenomena na sjecištima umjetnosti, znanosti i javne sfere. U fokusu je povezivanje različitih područja kulture i znanosti, na način da se uspoređuju i razmjenjuju modeli kritičkog mišljenja, istraživanja, eksperimentiranja i aktivizma (http://www.rijeka.hr/SoftControl).
Potreba za dodatnim i proširenim prostorima u kulturi i turizmu ima mnogo, naročito za veliki broj eksponata gradskih muzeja i fundus Gradske knjižnice koji su u potpuno neadekvatnim prostorima. Potreba je također za dodatnim, prilagođenijim prostorima za kulturno-turističke manifestacije kao što je npr. Festival Hartera, projekt Republika ili slični projekti koji imaju za cilj poticanje kreativnih i kulturnih industrija te mnoga druga turistička i kreativna događanja koja se upravo zbog infrastrukturnih ograničenja nisu u mogućnosti intenzivnije turistificirati, odnosno nadograditi na regionalnu i europsku razinu. Obnova objekata industrijske i tehničke baštine koja je u strateškim odrednicama Grada Rijeke te u aplikaciji za Europsku prijestolnicu kulture 2020 predstavlja izazov u smislu velikih investicija kako kroz EU fondove tako i kroz proračunska sredstva. S druge strane, oni predstavljaju i okvir za sustavni i održivi pristup razvoja kulturnog i urbanog turizma grada Rijeke odnosno preduvjet za pozicioniranje Rijeke na mapi suvremenih kulturno-turističkih destinacija.
Ljudski resursi u Rijeci u domeni kulturnog turizma predstavljaju ogroman izazov i istovremeno ogroman potencijal. Djelatnici koji se bave kulturnim turizmom imaju uglavnom imidž samozatajnih osoba s manjkom inicijative za promociju i samopromociju. U okviru kulturnih institucija, ali i nezavisne kulturne scene djeluju vrhunski stručnjaci koji predstavljaju osnovu za razvoj kvalitetnih kulturnih proizvoda. Za razvoj novih i prepoznatljivih kulturno-turističkih proizvoda potreban je pomak ka stjecanju novih znanja i vještina posebice u području marketinga, brendiranja i promocije. Također, nužno je omogućiti integriranje razvojnih inicijativa kroz povezivanje i zajednički rad s drugim relevantnim akterima u gradu, prvenstveno poduzetnicima i turističkim agencijama u smislu zajedničke izrade i promocije novih proizvoda te novih i kompletnih doživljaja. Iako se u gradu nude određeni oblici obrazovanja u domeni marketinga, brendiranja i slično, ta je ponuda nedovoljna i nije kontinuirana. Stoga, nužne su aktivnosti za zajedničko osmišljavanje i provedbu obrazovnih programa kroz sve relevantne sektore s ciljem daljnjeg jačanja kulturnog turizma u Rijeci.
4.1. Europske smjernice i okviri za korištenje potencijala i financiranje kulturnog turizma u Rijeci
Urbana obnova je strateška smjernica Europske komisije te jedan od prioriteta EU programa poput Integriranih teritorijalnih investicija (ITI) i Urbact III koji su upravo namijenjeni financiranju brownfield investicija u koje ulaze i objekti/lokaliteti bivših riječkih industrijskih tvornica i lučkih skladišta.
56
ITI je novi program za 2014.-2020. koji je u potpunosti usmjeren na poticanje održivog urbanog razvoja u četiri najveća grada u Republici Hrvatskoj i nekolicini manjih gradova (iznad 50 000 stanovnika). U okviru ovog programa financiranje je osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj uz dopunjenu alokaciju drugih fondova.
Osnovna načela održivog urbanog razvoja prema smjernicama EU su:
• Poticanje konkurentnosti – prepoznavanje razvojnih potencijala i centara razvoja, • Teritorijalna kohezija – posebni pristupi područjima koja zaostaju u razvoju s ciljem
ujednačenog regionalnog razvoja, • Integrirane aktivnosti – kroz pripremu integriranih strategija.
Glavni ciljevi održivog urbanog razvoja prema smjernicama EU su:
• Prepoznavanje specifičnih razvojnih potreba svakog prostora, • Razvoj urbanih centara kao pokretača razvoja cijele države, • Omogućavanje jednakih razvojnih prilika područjima koja zaostaju u razvoju te područjima s
posebnim razvojnim potrebama.
Temelj za provedbu održivog urbanog razvoja su upravo strategije koje predviđaju integrirane mjere za suočavanje s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima koji pogađaju urbana područja, istodobno uzimajući u obzir potrebu za promicanjem urbano-ruralnih veza. Prioritetni strateški cilj za razvoj turizma u gradu Rijeci je usmjeren na razvoj integriranog pristupa preobrazbi grada Rijeke kao kulturno-turističkog urbanog središta što je i jedna od ključnih smjernica razvoja navedenih u Partnerskom sporazumu Europske unije i Republike Hrvatske (2014)18. Prema tom ključnom dokumentu projekte iz područja kulturnog turizma grada Rijeke moguće je vezati za neke od slijedećih specifičnih ciljeva Europskih strukturnih i investicijskih fondova:
Prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivih resursa, Investicijski prioritet 6c, Specifični cilj 6c1:
Poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom baštinom. Alokacija za ovaj specifični cilj
128.351.269 Eura
Prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivih resursa, Investicijski prioritet, Specifični cilj 6e2:
Obnova brownfield lokacija (bivša vojna i industrijska područja) unutar Programa Integriranih
teritorijalnih investicija. Budući da će ovaj program biti namijenjen manjem broju gradova na
temelju prijava i konkurencije među gradovima, izuzetno je bitno da se Grad Rijeka i ostali
partneri na vrijeme pripreme i da počnu djelovati na integrirani način kroz suradnju različitih
odjela, a s ciljem povlačenja sredstava iz EU.
URBACT III kao zanimljiv Program EC koji je namijenjen upravo obnovi gradova kroz tri mreže
(planiranje, jačanje kapaciteta i prijenos znanja).
Partnerski sporazum spominje i Strategiju pametne specijalizacije u Republike Hrvatske (S3, u izradi) koja će također biti okvir za razvoj kulturnih industrija kroz nekoliko prioritetnih horizontalnih tema:
18 Iz Partnerskog sporazuma: „Glavni očekivani rezultati za EFRR se odnose na valorizaciju prirodne i kulturne baštine kao razvojnih resursa odnosno osiguravanje doprinosa prirodne i kulturne baštine regionalnim gospodarstvima u smislu otvaranja radnih mjesta, novih poduzetničkih prilika, gospodarske diversifikacije i inovacija (uglavnom povezanih s turizmom). Očekuje se ekonomska korist od poboljšanja kulturne baštine i prirodnog okoliša. Što se tiče urbane regeneracije/obnove brownfield lokacija, glavni očekivani rezultati povezani s EFRR-om su novi javni sadržaji razvijeni u urbanim brownfield lokacijama za razne javne svrhe. To će biti provedeno putem mehanizma ITU-a te će se na taj način omogućiti najbolja moguća integracija sanacije brownfield lokacija i rezultata koji se očekuju u sklopu ostalih TC-ova, a sukladno kojima će se razvijati usluge i sadržaji unutar saniranih brownfield lokacija“. Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020., str. 73
57
ključne tehnologije koje potiču razvoj inovacija (en.: key enabling technologies, KET), informacijsko–komunikacijske tehnologije (IKT), inženjerstvo, turizam te kreativne i kulturne industrije19.
4.2. Trenutni projekti kulturnog turizma u gradu Rijeci
Ove godine Rijeka se kandidirala i za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Iako se Rijeka ističe brojnim kulturnim događanjima, mnogi su još uvijek lokalnog karaktera. Jedriličarska regata „Fiumanka“ (50% sudionika su jedriličari iz inozemstva) nije dovoljno turistički iskorištena i prepoznata na europskoj i međunarodnoj razini te nije u cijelosti podržana od strane turističkog sektora u koji bi trebali biti uključeni i javni i privatni subjekti (Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke, 2013., Horwath Consulting). Iako ona nije prvenstveno projekt kulturnog turizma, nosi identitet pomorske baštine pa je, stoga, razmatramo u tom kontekstu. Riječki karneval ima ograničeno trajanje, no najveća je riječka manifestacija u predsezoni. U posljednjih nekoliko godina napravljen je napredak u smislenom brendiranju Karnevala no još uvijek ima prostora za rast.
Niti jedna manifestacija u Rijeci nije snažno orijentirana prema turistima. Iskoraci su učinjeni u organizaciji Riječkih ljetnih noći i Ljeta na Gradini. Dok Riječki karneval posjeti oko 250.000 posjetitelja, procjenjuje se da Riječke ljetne noći posjeti oko 10.000 posjetitelja, a Ljeto na Gradini oko 5.000 posjetitelja. Prema navodima predstavnika hotelijera, u vrijeme održavanja manifestacija kao npr. Hairstyle News, Međunarodna izložba pasa svih pasmina, Fiumanka, Fiumare, Hartera, Rijeka Advent i Ri gastro rasprodani su svi smještajni kapaciteti u gradu. Od ostalih manifestacija u gradu Rijeci, nešto veću posjećenost, no još uvijek ne značajan potencijal za razvoj kulturnog turizma bilježe:
Međunarodni festival Jazz Time kojeg posjeti oko 800 do 1000 posjetitelja;
Međunarodni festival malih scena koji privuče 2500 gledatelja;
Večeri na Pavlinskom (u kolovozu) - 800 posjetitelja,
Krajanske spevanki (susret čeških pjevačkih zborova )- 1000 sudionika i gledatelja,
Dani Matice slovačke - 1000 sudionika i posjetitelja,
Goranovo proljeće u Rijeci - 100-tinjak gledatelja,
Sajam knjiga VRISAK posjeti oko 5000 posjetitelja,
Festival književna karika - Lit Link festival - 100-tinjak gledatelja,
Festival europske kratke priče - 100-tinjak gledatelja.
Godine 2013. pokrenut je festival kreativnih industrija „Republika“ s namjerom da Rijeku pozicionira kao grad kreativnosti i kreativnih industrija, te okupi napredne mislioce sa svih strana svijeta. „Republika“ je predstavljena kao festival edukativnog i konferencijskog karaktera, snažno okrenut novim tehnologijama i njihovom značenju za razvoj kulture i suvremenog načina života. Osim samog sadržaja, bit „Republike“ bilo je brendiranje dva ključna infrastrukturna resursa grada- kompleks Rikard Benčić s Palačom šećerane i brod „Galeb“ - oba zaštićeni spomenici kulture Republike Hrvatske. Od značaja za razvoj kulturnog turizma je i „Hartera Festival“, glazbeno događanje koje se održava od 2005. godine. Festival je utjecao na revitalizaciju i prenamjenu prostora zatvorene Tvornice papira za kulturne i javne sadržaje. Od 2005. godine do danas Festival je privukao oko 35.000 posjetitelja i predstavio 200-tinjak izvođača i performera iz regije i svijeta20, a proglašen je i jednim od najboljih malih festivala u regiji21. U planu je i daljnja organizacija Festivala u prostoru Hartere kao „pop-up“ ili
19 Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020., str. 57. 20 (http://www.hartera.com/) 21 Najbolji glazbeni festival u regiji zapad (Rijeka/Istra) prema HGU; najbolji festival u Hrvatskoj prema Muzika.hr; ulazak u 10 najboljih malih festivala u Europi prema European Festival Awards; ulazak u 40 najboljih festivala u Europi prema britanskom Guardianu; ulazak u najuži izbor projekta EDEN (Ministarstvo turizma i HTZ) za najbolje projekte revitalizacije i za turističku nagradu HTZ-a Plavi cvijet.
58
događanje privremene namjene. Festival trenutno zbog nedostatka financijskih sredstava nije na razini svojih prvih godina kako po kvaliteti tako i strukturi posjetitelja te se planira aktivniji angažman namicanja sredstava od sponzora i drugih donatora. Ideja je također da Festival preraste u multidisciplinarno događanje (koncerti, radionice, kulturno-umjetnička događanja) koje će trajati mjesec ili više dana kroz različita događanja na različitim prostorima grada.
Uz manifestacije, turisti posjećuju i Korzo, Trsatski kaštel, katedralu Sv. Vida, Gradski toranj, Gradsku tržnicu, svetište Majke Božje Trsatske i franjevački samostan Trsat, bivšu Guvernerovu palaču, Astronomski centar Rijeka, Lukobran, Peek&Poke – Muzej informatike i Muzej djetinjstva. Također, posjećuju dva zanimljiva i jedinstvena muzeja: Muzej informatike i tehnologije Peek&Poke koji je jedan od prvih 5 svjetskih muzeja ove tematike i najveći takav postav u ovom dijelu Europe. Muzej izlaže preko 2000 eksponata svjetske i hrvatske računalne povijesti, audio, video i foto tehnike. Smješten je na prostoru od 300 kvadratnih metara, u centru Rijeke. Udruga Calculus koja vodi Muzej informatike, osnovala je i prvi hrvatski muzej posvećen djetinjstvu, igrama, knjigama i igračkama – Muzej djetinjstva. Ovaj muzej nudi preko 600 eksponata od kojih najstarija igračka datira još iz 1900. godine. Tematski je podijeljen na Park stvaranja, Zonu fosila, Društveni krug, Oglasni prolaz, Knjiški kutak, Carstvo lutaka, Pješčanu arenu, Zov ulice i Ispred ekrana. Specifičnost ovog muzeja je i što ga stvaraju upravo građani svojim igračkama i uspomenama na djetinjstvo.
Vrijedne kulturno-turističke atrakcije u Rijeci su i crkva Sv. Jeronima i Dominikanski samostan, crkva Gospe Lurdske i Kapucinski samostan, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Prirodoslovni muzej, Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Peek&Poke – Muzej djetinjstva, Sveučilišna knjižnica – Izložba Glagoljica, Stara vrata ili Rimski luk, Sudbena palača, Stendarac, parkovi i šetnice (Kazališni park, park Mlaka, Kanjon Rječine), Torpedo – lansirna stanica, riječka groblja, stube Petra Kružića, Tetaro Fenice, Riječki Neboder, Kino-teatar Corso, bivši Hotel Royal, Hotel Continental, palača Adria, i brojne druge. Trsatsko svetište godišnje posjeti više od 100.000 posjetitelja.
U tablicama koje slijede navedeni su ključni postojeći i planirani kulturni odnosno turistički projekti grada Rijeke. Većinom su lokalnog karaktera no neki od njih donekle predstavljaju potencijal grada za razvoj kulturnog turizma u budućnosti.
Tablica 24. Postojeći kulturno-turistički projekti
Festival MIK (Melodije Istre i Kvarnera), nositelj: Melody d.o.o.
"Distune vam predstavlja..." serija koncerta domaćih i inozemnih glazbenika, započet u jesen 2010., mjesečno po dva glazbena gostovanja izuzev ljetnih mjeseci (lipanj-kolovoz), nositelj - Distune
Festival mitova i legendi Istre i Kvarnera – Malik fest 2015., nositelj: Goran Gračanin – Udruga NEOS – Centar za poticanje osobnog razvoja. Multimedijalni festival na kojem se predstavljaju mitovi i legende regija Kvarnera, Istre i šire
Dani Zametskog korena + Zametski koren kulturno-umjetnički program koji njeguje tradiciju glazbenog stvaralaštva zapadnog dijela Rijeke
"Izgubljena priča: Ivica i Marica" (u suvremenoj lutkarskoj izvedbi uličnog kazališta) i "Palačinka mog života" (lutkarska komedija monodrama koja promovira zdrav način prehrane), nositelj: Gradsko kazalište lutaka Rijeka
Međunarodna revija lutkarskih kazališta, nositelj: Gradsko kazalište lutaka Rijeka
Ljeto na Gradini, nositelj: tvrtka Sub Rosa Manifestacija - 1000 svijeća na Gradini, Titanic, Gradina Dance ART, Light Transformation Gradina, Festival mode - City 45 20
Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre: Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije FIUMARE. Projekt obuhvaća organizaciju festivala koji traje desetak dana na više lokacija u Rijeci s ciljem promocije Rijeke i Kvarnera kroz prezentaciju i valorizaciju baštinskih potencijala u području pomorstva, ribarstva i tradicijske brodogradnje organizacijom čitavog niza
59
atraktivnih događanja, ali i prezentacije Kvarnerskih destinacija s njihovim specifičnim eko-etno proizvodima.
Večer za Ljubota, KŠR Zamet – koncert zborova, klapa i instrumentalista sa šireg riječkog područja, Istre i Slovenije posvećen radu i djelu maestra Ljubomora Mulca
Kresnikovi dani Tamara Mataija, edukativno-glazbena manifestacija kojom Muzej prezentira i promovira glazbenu baštinu pohranjenu u fundusu Zbirke Kresnik
Zavičajni memento Margita Cvijetinović Starac, stalni postav arheološke baštine od prapovijesti do antike
Jedra Kvarnera, Nikša Mendeš, stalni postav koji pruža uvid u razvoj jedrenjaka, opremu broda, pregled riječkih brodovlasnika i brodograditelja
Programi u sklopu projekta „Rijeka Advent“ tijekom mjeseca prosinca
Projekt „RI gastro“ (očuvanje tradicije mediteranske prehrane i promocija lokalnih vrijednosti u proizvodnji i pripremi hrane i pića, četiri puta godišnje)
Festival „Riječke ljetne noći“
Festival Hartera
Hal's All Star Guitar Festival, nositelj: Udruga Hal Rijeka
Jazz time festival, nositelj: G.I.S.d.o.o.
Međunarodni studentski filmski festival-STIF, nositelj: Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci (projekcije filmova u Art-kinu Croatia i Galeriji SKC u Klubu Palach), edukativne radionice, paneli, diskusije)
Projekt „Brodom kroz industrijsku baštinu“
„Dani Trsata“
„Stopama La Guardie“
„Riječke stepenice“ - kulturno-modna, zabavna manifestacija; nositelj: Udruga za promicanje kulture odijevanja „Riječke stepenice“ Rijeka
Ljeto u Starom gradu
„Put Kaštela“ (na Trsatu) (tradicionalna likovna izložba na otvorenom)
„Hrvatska iz zraka“ (na Korzu) i „Prijatelji mora“ (na Korzu) (izložbe fotografija na otvorenom u centru grada)
Projekt Putujuća izložba glagoljice po frankopanskim dvorcima „Glagolji grad“ (na Trsatskoj gradini)
aktivnosti udruge PRO Torpedo (znanstveni skup)
aktivnosti udruge Calculus (Muzej računalne tehnologije PEEK&POKE)
aktivnosti udruge KUD-a Baklje (ženska klapa „Vidulice“ i muška klapa „Flumen“)
projekt „Đir po Pećinama“
koncertni nastupi gostujućih glazbenih sastava i orkestara iz inozemstva na Korzu Izvor: autori
Tablica 25. Planirani kulturno-turistički projekti
DORF u Rijeci filmski festival glazbenih dokumentaraca, travanj; nositelj: Distune
Pust Zamet – edukacija djece o tradiciji maškara i zvončara te čakavskog dijalekta; nositelj: KŠR Zamet
Predstave „Lutkofor“ i „Glagoljica“; Lutkofor je umjetničko-edukativni program sastavljen od male predstave u mini kazalištu o kazalištu te interaktivne radionice za djecu. Glagoljica bi trebala biti neverbalna predstava za djecu i mlade koja promovira hrvatsku kulturnu baštinu i propituje potragu za vlastitim identitetom; nositelj: Gradsko kazalište lutaka Rijeka.
Riječki lukobran - projekt obuhvaća prezentaciju pomorske i brodograđevne baštine Rijeke postavljanjem prigodnih panoa uzduž riječkog lukobrana (uklapa se i u ideju „Muzeja mora“);
60
nositelj: Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre.
Muzej mora - Osnivanje suvremenog muzeja mora u kojem bi se prezentirala pomorska baština i hrvatski pomorski identitet za što postoji interes zajednice. Ovaj muzej, osim muzejskih postava u zatvorenim prostorima, imao bi i otvoreni dio, a obuhvatio bi i bitne cjeline gradskog tkiva u Rijeci (Mrtvi kanal, luka, svjetionik, itd.). Muzej bi trebao biti institucija koja istražuje, osmišljava i predstavlja različite edukativne i zabavne programe od šireg interesa s misijom širenja „kulture mora“ i održavanja nacionalne pomorske tradicije i njezinog predstavljanja u svijetu. Muzej bi doprinio očuvanju i revitalizaciji pomorske baštine, ali bi zasigurno polučio sinergijske učinke u području „kulturnog turizma“; nositelj: Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre.
Izložba o Tartiniju i zborna izvedba Tartinijevih djela te izvedba na gudačkim instrumentima; nositelj: Tartini, Pomorski muzej Pirano i Tamara Mataija.
Pazi što jedeš - izložba kojom se prezentira razvoj tržnica, izbor namirnica za pripremu jela i navike pri objedu; nositelj: Ivana Šarić Žic.
Conrad - izložba o Conradovom književnom stvaralaštvu; nositelj: Tea Perinčić i Muzej iz Genove.
Izvor: autori
Ocjena stanja Iako postoje značajni resursi i inicijative koje mogu doprinijeti razvoju kulturnog turizma u gradu Rijeci, kulturna događanja i manifestacije uglavnom su lokalnog karaktera i nisu dovoljno turistički iskorišteni. Neka kulturna događanja i manifestacije s izrazitijim turističkim potencijalima (Riječki Karneval i Fiumanka) nisu dovoljno prepoznati na međunarodnoj razini. Samo tri manifestacije, Riječki karneval, Riječke ljetne noći i Ljeto na Gradini, privlače veći broj turista. Nema istaknutijeg proizvoda kulturnog turizma od strane ustanova u kulturi. Nedovoljna znanja djelatnika u kulturi vezano uz promociju postojećih programa. Izostanak integracije različitih sektora, zajedničke platforme, u cilju daljnjeg razvoja kulturnog turizma. Neki projekti odnosno projektne ideje imaju značajniji potencijal u razvoju kulturnog turizma (npr. Muzej mora, Peek&Poke).
PROBLEMI POTREBE
- nedovoljna i neodgovarajuća infrastruktura za daljnji razvoj kulturnog turizma
- izostanak integracije različitih sektora, zajedničke platforme, u cilju daljnjeg razvoja kulturnog turizma
- kulturna događanja i manifestacije uglavnom su lokalnog karaktera
- postojeći potencijali i projekti nedovoljno su iskorišteni za potrebe turizma
- nejasan proizvod kulturnog turizma
- osnivanje zajedničke razvojne platforme za kulturni turizam sa svrhom zajedničkog planiranja, međusobnog informiranja, obrazovanja i pripreme projekata u kulturnom turizmu
- osmišljavanje i provedba mjera za pripremu infrastrukturne osnove za razvoj kulturnog turizma
- sustavna promocija postojećih manifestacija na međunarodnom tržištu
5. Odnos kulture i turizma s ostalim sektorima 5.1. Kultura, turizam i obrazovanje
U području umjetničkog obrazovanja, u Rijeci djeluje Akademija primijenjenih umjetnosti, a u području turizma Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu gdje je ujedno bilo upisano i najviše studenata (3.156). Akademiju primijenjenih umjetnosti polazi 276 studenata. Na Filozofskom fakultetu
61
Sveučilišta u Rijeci u ponudi je preddiplomski i diplomski studij Kulturologije, a u pripremi su i programi vezani uz područje kulturnih politika.
Na području srednjoškolskog obrazovanja djeluje Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci i Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Rijeka, a na području osnovne naobrazbe pri školi „Vežica“ djeluje i osnovna škola za klasični balet i suvremeni ples. U gradu također postoje i dvije glazbene osnovne škole i jedna privatna Waldorfska škola22.
U osnovnom školstvu ne postoji poseban program kroz koji se priprema i obrazuje djecu za područje kulture i turizma23. Ipak, škole kroz svoj redoviti program uključuju i neke kulturne aktivnosti (npr. terenska nastava vezana za učenje o zavičaju, posjete kulturnim ustanovama) odnosno međunarodnu suradnju za koju se može reći da razvija osnovna znanja vezana uz turizam (gostovanja, razmjene koji potiču interkulturalno učenje). Grad je pokrenuo projekt „Moja Rijeka“ s ciljem stjecanja i produbljivanja znanja o vlastitom gradu. Projekt se provodi u osnovnoj školi i u tu je svrhu izdan i priručnik „Moja Rijeka“.
Također, u sklopu redovitog 10-satnog programa, i riječki gradski vrtići planiraju posjete raznim muzejima, kazalištu te kroz šetnje, priče i projekte upoznaju svoj grad. Na razini ustanova, organiziraju se i izleti u susjedne gradove i države, a djeca sudjeluju i u posebnim kulturnim odnosno (neizravno) turističkim projektima24. U tom smislu, može se reći da je minimum senzibilizacije djece vrtićke dobi za kulturu odnosno turizam zadovoljen, no učinci programa nisu mjereni pa ne možemo davati jasnu ocjenu programa.
Pored navedenih obrazovnih institucija, u Rijeci postoje i brojne udruge u kulturi koje organiziraju razne seminare, radionice i predavanja u području kulture. Jedna od takvih udruga na području Rijeke je udruga „Katapult“, osnovana početkom 2006. godine s ciljem edukacije mladih u svim segmentima izdavačkog procesa. 2011. započeli su projekt „Izdavačka akademija“, financiran od strane IPA programa „Mladi na tržištu rada“. Projekt je sufinanciran od strane Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područnog ureda Rijeka. Cilj projekta bio je poboljšanje konkurentnosti visokoobrazovanih s područja Primorsko-Goranske županije.
„Grad financira niz projekata koji potiču kreativnost djece i mladeži: Informatika u razrednoj nastavi, E-matematička učionica, Likovni istraživački atelier, Novigradsko proljeće, Dječji festival Kvarnerić, Festival znanosti u Rijeci (radionice, izložbe i predavanja za učenike u osnovnim školama Grada Rijeke, gradska smotra i natjecanje Lidrano, učenje jezika za osnovnoškolce u pojedinim školama (češkog, slovenskog, makedonskog, albanskog). Sve su škole uključene u projekte Rijeka pliva, Zajedno više možemo i KEŠ – Kreativno-edukativna radionica i preventivni programi. Posebno treba istaknuti program Moja Rijeka koji se ove godine započeo provoditi u pet osnovnih škola, a sljedeće školske godine u njegovo ostvarivanje uključuju se sve škole. Ovaj program učenicima omogućuje bolje upoznavanje vlastitog zavičaja, za što je izrađen i poseban priručnik kojim se učenici služe u svome radu“ (Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. - 2020. godine 2013: 66).
Iako se uz redoviti program provode dodatni i posebni programi, nijedan izuzev Waldorfske pedagogije koja svojim programom obuhvaća umjetničko izražavanje (slikanje, modeliranje, muziciranje, dramatiziranje) posebnu pažnju ne pridaje kulturi i umjetnosti. U okviru dječjeg vrtića Rijeka provode se kraći specijalizirani programi (od kojih je kulturi posvećena jedino scenska igraonica). Programi su
22 Privatna osnovna škola „Grivica“ zbog smanjenog interesa djece za upis se zatvara. Novi učenici se neće upisivati.
23 Informaciju pripremile Tea Mičić i Marina Peranić-Ševeljević iz Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo.
24 Ibid.
62
namijenjeni polaznicima vrtića, ali i djeci koja nisu obuhvaćena redovitim programom25. Također, u privatnim vrtićima ne postoje programi bazirani na kulturi i umjetnosti.
Ocjena stanja
Na akademskoj razini, Rijeka posjeduje specijalizirane obrazovne programe kako u kulturi i umjetnosti tako i u turizmu dok na srednjoškolskoj razini postoji jedna škola u području primijenjene umjetnosti odnosno glazbena škola. Dvije su osnovne glazbene i jedna plesna škola. U općem osnovnoškolskom programu postoje zasebni projekti kojima se potiču znanja iz područja kulture i turizma, a slično je i na razini predškolskog odgoja. Postojeći obrazovni programi nisu specijalistički usmjereni na područja koja bi povezala kulturu i turizam već su prilično usko usmjereni uglavnom s ciljem kapacitiranja sudionika u određenom području. Ipak, programi osnovnoškolskog obrazovanja mogu imati značaj u odgoju i obrazovanju djece i mladih o kulturnom identitetu grada Rijeke stvarajući tako ljudski kapital koji predstavlja temelj za razvoj kulturnog turizma u lokalnoj zajednici. Samo Sveučilište u Rijeci posjeduje preduvjete koji bi mogli biti značajan potencijal u pružanju usluga cjeloživotnog obrazovanja kulturnih i turističkih djelatnika u smislu dokapacitiranja njihovih znanja u području kulturno-turističkog menadžmenta. Pri Sveučilištu djeluju i Centar za industrijsku baštinu i Strip d.o.o. koji imaju izuzetnu važnost u znanstvenom, ali i primijenjenom aspektu upravljanja kulturnim turizmom.
PROBLEMI POTREBE
- postojeći obrazovni programi nisu specijalistički usmjereni na područja koja bi povezala kulturu i turizam
- izostali su projekti za osnovne škole koji djecu od samih začetaka obrazovnog procesa usmjeravaju ka vrijednostima lokalne zajednice
- Sveučilište u Rijeci posjeduje preduvjete koji bi se trebali značajnije usmjeriti na usluge cjeloživotnog obrazovanja kulturnih i turističkih djelatnika
- uvesti obrazovne programe za učitelje i profesore u osnovnim i srednjim školama o promicanju lokalne baštine
5.2. Kultura, turizam i prostorno uređenje/urbano planiranje
Turistička zajednica grada Rijeke još kratko vrijeme ima ingerenciju nad Trsatskom kulom, a gradski Odjel za urbanizam i prostorno uređenje i Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke u svojoj ingerenciji imaju važne objekte kulturne i industrijske baštine, ali i uređenje javnih prostora. Također, Lučka uprava u okviru svojih djelatnosti provodi značajne projekte revitalizacije riječke Delte kao sportsko rekreativnog centra, uređenja Porto Baroš prostora u luci i uređenje i izgradnju dodatnih kulturno-turističkih sadržaja u lučkim skladištima (Molo Longo).
Uz gradsku upravu značajne su i aktivnosti udruga u poticanju razvoja kulturnog turizma u Rijeci. Primjerice, udruga Pro-Torpedo je aktivna u valorizaciji i promociji industrijske i tehničke baštine, ali manje u turističkim promišljanjima i izričajima. Također, udruga „Drugo more“ bavi se promišljanjima modela prema kojima bi se pojedine arhitektonske cjeline ili pojedini arhitektonski objekti Grada Rijeke mogli trajno koristiti, odnosno zaživjeti kao mjesta - prostori kulture. Udruga „Drugo more“ kroz brojne radionice nastoji posljednjih godina oživjeti bivšu tvornicu papira u Rijeci – Harteru, koju je Grad namijenio kulturnim sadržajima. Značajan je i projekt „HeartEra“ kojim zajednica gradi kulturno-društveno-umjetničko-edukacijski centar na prostorima bivše tvornice Hartera. Ove inicijative i projekti ukazuju na dobre prakse uključivanja zainteresiranih građana u urbanizam i urbano planiranje Grada Rijeke, koristeći potencijale kulture.
Savez udruga Molekula također je aktivan u primjeni/korištenju kulture u funkciji urbanog planiranja. Uz financijsku podršku Grada Rijeke Molekula je „oživjela“ prostor kluba „Palach“, dio prostora zgrade Filodrammatice i prostor Marganova u Harteri, koji su postali novi centri nezavisne i studentske kulture
25 Troškove ovih programa snose roditelji.
63
Grada Rijeke26. Ovakvim intervencijama, odnosno primjerima dobre prakse u kojima je kultura sredstvo za oživljavanje neiskorištenih urbanističkih prostora Grada Rijeke, stvaraju se i potencijalno zanimljive te atraktivne i turističke gradske točke koje pomažu urbanoj revitalizaciji grada.
U Rijeci, u okviru Sveučilišta, djeluje Centar za industrijsku baštinu kroz istraživanje, edukaciju i umrežavanje aktera zainteresiranih za industrijsku baštinu. Centar bi trebao osigurati suradnju svih zainteresiranih aktera za sustavno promišljanje, informiranje, planiranje i upravljanje prenamijenjenim industrijskim pogonima. Interdisciplinarnim pristupom temi vrše se istraživanja koja su temelj za širenje informacija i promišljanje o alternativnim načinima prenamjene industrijskih prostora. Cilj Centra je, također, raditi na umrežavanju, spajanju različitih institucija i struka radi podizanja kvalitete prezentacije industrijske baštine i baštine općenito.
Ocjena stanja
Izazov za sustavno planiranje i uređenje prostora je upravo u nedovoljnoj koordinaciji pojedinih gradskih odjela u smislu poboljšane učinkovitosti. Iako postoje zanimljive inicijative, treba dalje jačati i poticati rad organizacija civilnog društva u promišljanju inovativnih rješenja korištenja industrijske baštine. Centar za industrijsku baštinu moguća je platforma za istraživanja, umrežavanja i nove inicijative, no nedostatna su financijska sredstva za njegov daljnji razvoj. Samoodrživost ovog Centra u biti je moguća kroz izradu kompletnih kulturno-turističkih itinerera.
PROBLEMI POTREBE
- nedovoljna suradnja među gradskim odjelima vezano za planiranje i korištenje prostora
- izostanak financijskih sredstava za rad Centra za industrijsku baštinu pri riječkom Sveučilištu
- jačanje suradnje svih aktera, a posebice uloge civilnog društva u planiranju i upravljanju prostorom u gradu
- osiguravanje izvora financiranja za poslovanje Centra za industrijsku baštinu
5.3. Poduzetništvo u kulturnom turizmu
U Rijeci je registrirana ukupno 241 tvrtka u raznim područjima kulturnih djelatnosti27. Zbog izmiješanih područja u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, teško je odrediti točne službene podatke o broju tvrtki iz područja kulturnih i kreativnih industrija, no prema podacima HGK Rijeka na području dizajna djeluje 31 tvrtka, na području arhitekture njih 39, 45 je nakladnika i 72 tvrtke registrirane u području oglašavanja. Tvrtki u ostalim kulturnim djelatnostima znatno je manje.
Neke tvrtke imaju značajnu ulogu u kreiranju ikoničkih struktura grada (npr. Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, crkvena dvorana na Trsatu) ili pak u kreiranju i promociji identiteta grada kroz dizajn (npr. brend „Šta da?“). Isti, osim što doprinose kulturnom poduzetništvu, imaju i određeni značaj u turističkom poslovanju, bilo kroz doprinos modernoj urbanoj slici prostornog uređenja grada bilo kroz doprinos u stvaranju originalnih turističkih proizvoda-suvenira.
„Pridodamo li tome ubrzani razvoj „start-up“ zajednice, može se reći da Rijeka raspolaže sa značajnim potencijalima za razvoj tzv. „kulturnog i kreativnog sektora“, gdje se kultura povezuje s gospodarstvom, novim tehnologijama i znanošću“ (Nacrt strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.- 2020.). Trenutno u Rijeci djeluju tri poduzetnička inkubatora: Start-up inkubator Rijeka, Inkubator za uslužne djelatnosti Torpedo i Poduzetnički inkubator za proizvodne djelatnosti Rujevica.
Start-up inkubator Rijeka se fokusira na razvoj od ideje do proizvoda koji može biti u fizičkom obliku ili samo konceptualno (tj. poslovni model za razvoj nekog proizvoda ili usluge). Cilj mu je stvaranje
26 http://pogledaj.to/drugestvari/rijecka-nezavisna-kultura-u-novim-prostorima/ 27 Hrvatska gospodarska komora, 2014.
64
poticajnog okruženja za samozapošljavanje mladih kroz realizaciju vlastitih poslovnih ideja, podizanje radnih kompetencija za zapošljivost mladih te utjecaj na razvoj poduzetničke kulture mladih. Njegovi korisnici su mladi ljudi i timovi koji imaju znanja i ideje s područja informacijskih tehnologija, računalnih aplikacija, industrijskog dizajna te studenti iz različitih znanstvenih i drugih područja. Dosad nije bilo projekata iz područja kulturnog turizma, a samo jedan projekt (DAMA) imao je za cilj destinacijski menadžment. Stručna pomoć pri realizaciji vlastite ideje osigurana je od strane mentora koji su stručnjaci iz gospodarstva ili sveučilišne zajednice. Inkubator je u dvije i pol godine poslovanja imao 107 korisnika i 45 timova (79 korisnika i 33 tima u prve 2 godine inkubacije i 28 korisnika i 12 timova u 6 mjeseci idućeg perioda inkubacije) što ga čini brojnijim u smislu korisnika od ostalih inkubatora. Rezultati Start-up inkubatora u kratkom vremenu njegova poslovanja pokazuju kako su osnovana 3 nova gospodarska subjekta na području grada Rijeke; zaposlene su 4 osobe u navedenim gospodarskim subjektima, a 5 je osoba zaposleno kod drugih; osnovan je 1 gospodarski subjekt u inozemstvu; mjere potpore razvoja poduzetništva koristila je 1 osoba; 3 osobe planiraju vlastite poduzetničke aktivnosti.
Inkubator za uslužne djelatnosti Torpedo djeluje u interesu i cilju općeg gospodarskog rasta i razvoja poduzetnika i obrtnika, te omogućava poduzetnicima i obrtnicima-početnicima korištenje usluga poduzetničkog inkubatora te poslovnog prostora28. Trenutno u njemu posluje 17 poduzetnika. Poduzetnički inkubator za proizvodne djelatnosti Rujevica specijaliziran je za proizvodnju, a u njemu trenutno posluje 13 poduzetnika.
Kulturna politika Grada jasno se odredila prema razvoju kreativnih industrija što je vidljivo kroz kandidaturu Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture i kroz prioritetne projekte obnove kompleksa bivše tvornice Rikard Benčić te Festivala kreativnosti Republika. Ovakvo usmjerenje Grada predstavlja značajan temelj za razvoj kulturnog turizma obzirom da kulturne/kreativne industrije imaju veliku snagu u stvaranju suvremenog urbanog imidža Rijeke koji može biti turistički atraktivan. Također, postojanje razvojnih dokumenata te jasnog određenja Grada prema razvoju sektora kreativnih industrija otvara znatne mogućnosti za financijsku potporu ovom sektoru iz sredstava europskih fondova obzirom da su kreativnost i inovativnost prioritetne teme u tekućem periodu programiranja 2014.-2020.
Nedostaci su vidljivi u manjku poduzetničkih vještina u poslovanju javnog kulturnog sektora koji, prema vlastitoj ocjeni, ne posjeduje značajnija znanja iz kulturnog menadžmenta odnosno nema afiniteta prema marketinškim aktivnostima. To je vidljivo i u slaboj diversifikaciji podataka o vlastitoj publici što ukazuje na slabu orijentiranost prema korisnicima.
Nije vidljivo značajnije povezivanje i umrežavanje aktera kako bi se postigla znatnija poduzetnička sinergija u smislu veće vidljivosti na tržištu, povećanja broja korisnika/kupaca, a u konačnici s ciljem jasnog upravljanja destinacijom. Kulturni subjekti se žale da su nedovoljno informirani od strane Grada Rijeke o planovima koje planiraju predlagati i realizirati. Vidljiv je i nedostatak novih ideja za razvoj proizvoda turizma odnosno kulturnog turizma.
Ocjena stanja
Najveći broj registriranih tvrtki vezano za kulturu u Rijeci je u području oglašavanja; slijedi nakladništvo, arhitektura i dizajn. To su ujedno i područja najbliža tržišnom poslovanju. Pojedina arhitektonska i dizajnerska rješenja specifična su za Rijeku i imaju potencijal u stvaranju identitetskog sustava tj. brendiranja grada što posljedično može utjecati na razvoj turizma. Postoji nekoliko inicijativa razvoja poduzetništva kroz inkubatore što je pohvalno, no funkcije su im izmiješane dok je učinak njihove
28 Usluge se odnose na usluge prostora (subvencionirani najam prostora kroz 3 godine), administrativno-
poslovne usluge (savjeti oko računovodstva i sl.), usluge poslovnog savjetovanja, usluge pružanja pomoći u izradi poslovnog plana, usluge pružanja pomoći u pronalaženju izvora financiranja za pokretanje i razvoj poslovanja, usluge pružanja edukacije iz područja rasta i razvoja poduzetništva.
65
uspješnosti nedovoljno vrednovan. Donekle su mjerljivi jedino rezultati Start-up inkubatora Rijeka koji se čini uspješnijim od preostala dva.
Određenje kulturne politike Grada prema razvoju kulturnih/kreativnih industrija je vrlo jasno što predstavlja važnu odrednicu i za razvoj kulturnog turizma. Nedostaci u području kulturnog poduzetništva vidljivi su u manjku poduzetničkih vještina, osobito u javnom sektoru odnosno nepostojanju snažnije percepcije Rijeke kao turističkog grada. Također, poduzetništvo u kulturi grada Rijeke nedovoljno je povezano sa sektorom turizma, premda potencijali postoje, ali nisu dovoljno artikulirani ni razvijeni. Veća povezanost kulturnih subjekata međusobno, a onda i s turističkim sektorom imala bi znatniji utjecaj na razvijanje destinacijskog menadžmenta.
PROBLEMI POTREBE
- manjak marketinških znanja i poduzetničkih vještina u kulturi, osobito u javnom sektoru
- djelatnici u kulturi grada Rijeke nedovoljno su povezani s poduzetnicima i sa sektorom turizma,
- veća povezanost kulturnih subjekata međusobno, a onda i s turističkim sektorom imala bi znatniji utjecaj na razvijanje destinacijskog menadžmenta
- jačanje poduzetničkih vještina u sektoru kulture
- jačanje povezanosti djelatnika u kulturi s poduzetnicima i turizmom
5.4. Kultura, turizam i industrijska baština
Za Rijeku i širi Kvarner, u kontekstu razvoja kulturnog turizma, značajna je i bogata riječka industrijska i tehnička baština koja datira iz 19. stoljeća, doba razvoja suvremenih svjetskih inovacija i industrijske revolucije. Nekadašnji veliki industrijski pogoni i hale smješteni su diljem grada, od područja Mlake, oko Industrijske ulice te se smatraju neiskorištenim resursima Rijeke. U posljednjih dvadesetak godina, Rijeka ima u planu obnovu barem nekih industrijskih objekata i hala koji su trenutno u većinskom vlasništvu Grada. Realizacija tako velikih infrastrukturnih projekata iziskuje ogromna ulaganja, rješavanja projektno-tehničke dokumentacije i zadovoljavanje mnogobrojnih zahtjeva Konzervatorskog zavoda odnosno Ministarstva kulture pa većina objekata i hala nije obnovljena. Kako se s novim financijskim mogućnostima i izvorima financiranja iz sredstava Europske Unije i gradovima otvaraju mogućnosti za obnovu ovog tipa infrastrukture, Grad Rijeka među prioritetne projekte postavlja upravo obnovu bivše tvornice Rikard Benčić (četiri zgrade na oko 23.120,91 m²). Planirana vrijednost investicije je oko 45 mil. EUR. Projekt se realizira u kontekstu kandidature grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Projektom bi se osigurao prostor za rad kulturno-obrazovnih institucija koje se nalaze u neadekvatnom prostoru, poput nove gradske knjižnice, novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, novog Muzeja grada i Dječje kuće (zamišljena kao kulturni sadržaj namijenjen edukaciji i odgoju djece), a objedinjavat će aktivnosti Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Gradske knjižnice Rijeka, Muzeja grada Rijeke i Art-kina Croatia.
Zbog veličine projekta, realizacija će biti fazna, ovisno o predviđenim sredstvima i očekivanim natječajima. Krenulo bi se sa smještajem knjižnice do uređenja prostora Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te dovršetka rekonstrukcije Palače Šećerane do 2018. godine. Muzej moderne i suvremene umjetnosti i Gradska knjižnica trebali bi biti smješteni u postojeće objekte industrijske baštine u zoni Rikard Benčić u vlasništvu Grada Rijeke, MMSU u H-objekt, ciglenu zgradu i dio Palače Šećerane, a Gradska knjižnica u T-objekt.
U kontekstu razvoja kulturnog turizma, realizacija ovakvog projekta značit će otvaranje izuzetno velikih mogućnosti za osmišljavanje, provedbu i promociju novih kulturno-turističkih proizvoda i sadržaja, kako u okviru muzeja koji se tek moraju otvoriti kao turistička središta, tako i u prostorijama Gradske
66
knjižnice koja i turistima, naročito djeci i mladima može ponuditi informativno-edukacijske i kulturno-turističke sadržaje.
U Rijeci je također 2014. godine realizirana obnova starih lučkih dizalica kao još jedan projekt obnove industrijske baštine. Projekt je pokrenut na inicijativu Grada Rijeke, a proveden je u suradnji Grada Rijeke, Lučke uprave Rijeka i nadležnog Konzervatorskog odjela. Po dovršetku obnove dizalica realiziran je projekt njihovog osvjetljavanja. Na svakoj dizalici nalazi se više reflektora koji imaju mogućnost stvaranja svjetlosti u raznim bojama i različitog intenziteta. Riječ je o dvije poluportalne dizalice čiji je proizvođač tvrtka GANZ – Budapest. Jedna je dizalica proizvedena 1957. godine, a druga dizalica 1948. godine i više nisu u funkciji. Za obnovu dizalica i njihovo osvjetljenje Grad Rijeka izdvojio je 1,9 milijuna kuna iz sredstava spomeničke rente. Mogućnosti za valorizaciju i buduće korištenje lučkih dizalica je mnogo naročito u smislu stvaranja poveznice između kulturnih i sportsko-rekreativnih, pa čak i pustolovnih sadržaja koji bi uključivali aktivnosti poput bungee jumpinga ili drugih inovativnih sadržaja i alternativnih doživljaja kulturne baštine.
Na lokalitetima i u objektima industrijske baštine održavaju se i druga kulturna i turistička događanja uključujući Festival Hartera u jednoj od hala Tvornice Papira; pojedine kulturne manifestacije u okviru Riječkog kulturnog ljeta (Tvornica Torpedo) kao i turističke ture te razgledavanja lokaliteta industrijske baštine kao posebnih turističkih itinerara. U Rijeci su se sačuvali brojni baštinski elementi torpedne tehnologije, prije svega lansirna rampa i dio kompresorskih uređaja te neka povijesna torpeda i njihova oprema. Ostavština riječkog torpeda je najvrjedniji dio hrvatske industrijske baštine u cjelini, a potencijal je za europsku/svjetsku tehnološku baštinu.
Sustavnim istraživanjem, valorizacijom i promocijom industrijske i tehničke baštine grada Rijeke već dugi niz godina bavi se Pro torpedo Rijeka, udruga za promicanje i očuvanje riječke industrijske baštine, a od 2013. godine i Centar za industrijsku baštinu pri Sveučilištu u Rijeci. Jedan od najznačajnijih projekata Centra je mapiranje industrijske baštine koje je objedinjeno u online mapi i prikazano na web stranici http://rijekaheritage.org/.
Ocjena stanja
U posljednjih dvadesetak godina u Rijeci se sustavno radilo na području istraživanja, valorizacije, izrade projektne dokumentacije i predstavljanja bogatstva industrijske i tehničke baštine grada Rijeke kroz rad pojedinih gradskih odjela te stručnih udruga kao što je Pro-Torpedo i Centar za industrijsku baštinu. Međutim, nedostaje sustavan i sveobuhvatan pristup obnovi industrijske baštine s jedinstvenim planom realizacije, namjene, plana fazne obnove i ono što je najbitnije, plana upravljanja kao i realnog financijskog plana koji će predvidjeti način financiranja i održivosti pojedinih prostora i projekata. Drugi je razlog nesustavnog plana i realizacije u tome što su pojedini lokaliteti predani na upravljanje drugim gradskim odjelima sukladno njihovoj predviđenoj namjeni. To znači da svaki odjel rješava pitanje financiranja samostalno – od pripreme projektne dokumentacije do pripreme eventualnih projektnih prijava na natječaje EU fondova ili relevantnih ministarstava iako se radi o integriranim projektima koji i po svojem obimu, namjeni i budućem planu održavanja ulaze u razne strukture i sektore Grada Rijeke.
Budući da se prvenstveno zbog nedostatne koordinacije između gradskih odjela, ali i nedostatnih ljudskih resursa za pripremu ovako kompleksnih infrastrukturnih projekata još uvijek dešava ad hoc realizacija, preporuča se formiranje koordinacijskog tijela koje će predstavljati vezu između relevantnih odjela Grada Rijeke, ali i drugih sektora koji su u ovakvim projektima ključni ne samo u fazi korištenja već planiranja i izvedbe. Tu prvenstveno mislimo na Sveučilište u Rijeci koje u tim prostorima može ponuditi alternativne obrazovne programe znanstveno-tehnološkog i istraživačkog karaktera; druge muzeje i kulturne institucije koji u ovim lokalitetima mogu naći adekvatniji ili alternativni prostor za svoje eksponate i sadržaje, ali i poduzetnike te predstavnike civilnog sektora, naročito nezavisne kulturne scene koji kroz partnerstvo s drugim sektorima mogu potaknuti razvoj kreativnih industrija i novih izričaja.
PROBLEMI POTREBE
67
- nedostaje sustavan i sveobuhvatan pristup obnovi industrijske baštine s jasnom namjenom i jedinstvenim planom realizacije
- pojedini lokaliteti predani su na upravljanje različitim gradskim odjelima sukladno što otežava pripreme projektnih prijava za EU fondove
- jačanje Centra za industrijsku baštinu kao okvira za planiranje i upravljanje industrijskom baštinom
- jačanje znanja i vještina djelatnika za održivo upravljanje industrijskom baštinom
- umrežavanje i povezivanje svih aktera
6. SWOT analiza
SWOT analiza omogućuje da se prepoznaju, otkriju i utvrde ključni čimbenici razvoja kulturnog turizma, potencijali za razvoj te ograničenja razvoja. Analiza utvrđuje sve ono što na području grada Rijeke predstavlja snage koje se mogu iskoristi za urbani i kulturni turizam, ali i slabosti koje sputavaju i onemogućuju ta nastojanja. Također, utvrđuje što su u okružju grada Rijeke, dakle izvana, prilike i mogućnosti koje bi trebalo iskoristiti za kulturni turizam i njima povećati snage, a umanjiti slabosti. Zatim, koje su to vanjske prijetnje, opasnosti za razvoj kulturnog turizma u Rijeci koje treba smanjiti i izbjegavati kako ne bi umanjile njegove snage i povećale slabosti. SWOT analiza ukazuje na složenu povezanost između utvrđenih snaga i slabosti kao unutrašnjih faktora razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci s vanjskim faktorima, prilikama i opasnostima. Slabosti su u pravilu prepreke za aktualizaciju snaga i korištenje prilika.
SWOT analiza razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci je izrađena na radionicama Radne skupine. Sva četiri elementa analize – snage, slabosti, prilike i opasnosti – analizirani su prema važnim područjima/temama obrađenim u osnovnoj analizi.
68
Snage Slabosti
Općenito
- Povoljan geografski položaj (cestovna dostupnost) - Postojanje gradskih strateških razvojnih dokumenata - Geografska raznolikost na malom prostoru (blizina Opatije,
Mošćeničke drage, Gorskog kotara, Kvarner)
Dobra i usluge
- Različiti kulturni sadržaji, manifestacije, povijesne priče - Razvijen sustav kulturnih institucija - Bogata povijesna, kulturna, maritimna, vjerska, a posebice
industrijska, arhitektonska i urbanistička baština - Imidž grada koji njeguje supkulturu - Nematerijalna baština s popisa UNESCO-a u okružju Rijeke (Istarska
ljestvica, zvončari, mediteranska prehrana) - Nove inicijative u području modne industrije - Gastro-manifestacije koje promoviraju autentične namirnice i
lokalnu kuhinju - Trsat kao jedno od vodećih vjerskih središta Hrvatske i centar
privlačenja vjerskih turista iz okolice i regije
Kulturno/turističko stvaralaštvo i produkcija
- Nove poduzetničke inicijative u turizmu koje pridonose kreiranju imidža/identiteta grada (npr. Šta da?, Drugi par rukava)
- Tradicija i kontinuitet održavanja festivala/manifestacija (npr. Ljeto na Gradini, Riječki karneval, regate i sl.)
- Specifična suvremena glazbena produkcija
Ljudski resursi
- Otvorenost, tolerancija, multikulturalnost i multikonfesionalnost Riječana
Općenito
- Slaba povezanost Rijeke putem željezničkog prometa - Nedovoljno razvijen/iskorišten zračni promet - Neodgovarajuća povezanost Rijeke s okolnim područjem - Neprimjerena prostorna infrastruktura autobusnog kolodvora - Nizak komoditet unutar-gradskog prometa - Nedovoljna osviještenost i samopouzdanje građana u turistički
potencijal vlastitog grada
Dobra i usluge
- Nedovoljno razvijeni turistički odnosno kulturno-turistički proizvodi - Nedovoljna ponuda izvan sezone - Nedovoljno prepoznatljiva kulturna ponuda grada - Nedovoljno korištenje postojećih kulturnih, baštinskih vrijednosti u
razvoju kulturnog turizma - Mali broj inicijativa turističkih razgleda grada Rijeke - Nedovoljna uređenost grada kao pješačke zone odnosno Trsata
(nedostatna infrastruktura naročito prometna povezanost svetišta i ostalih dijelova Trsata - kule na Trsatu i drugih dijelova grada te izgradnje primjerenijeg centra tj. trga)
Kulturno/turističko stvaralaštvo i produkcija
- Slab doseg novih kulturnih sadržaja - Nedovoljni međunarodni doseg festivala/manifestacija - Usmjerenost kulturnih sadržaja uglavnom na lokalnu publiku - Nedovoljno razvijen cruising turizam - Dominantna usredotočenost na vjerski turizam i sport u službi turizma
Ljudski resursi
69
- Kompetentni stručnjaci u području industrijske baštine - Postojanje organizacijskih kapaciteta - Aktivno djelovanje studentskog zbora (projekti, dobra organizacija) - Dobra komunikacija, povezanost i spremnost suradnje gradskih vlasti
s mladim ljudima, Sveučilištem, udrugama, nezavisnom scenom, itd.
Financiranje i upravljanje
- Stabilnost ustroja i funkcioniranja kulturnih institucija/ustanova i relativno stabilno, iako smanjeno financiranje sektora kulture iz javnih sredstava
- Postojanje baze podataka kulturne i industrijske baštine
Publika/tržište
- studentski grad (kampus) sa 16.000 studenata
Kulturne i turističke institucije, infrastruktura i tehnologija
- Projekti prenamjene i preobrazbe lučkih i industrijskih objekata i lokaliteta za kulturno-sportske, turističke i druge namjene (Riječki lukobran, Torpedo – lansirna rampa, „Port City Interface“ - Delta i Porto Baroš, razvoj središnjeg dijela luke u smislu otvaranja prostora za privez/boravak jahti/manjih putničkih brodova)
- Dobra suradnja Sveučilišta s gradskom upravom i nezavisnom scenom
- Novoosnovani Sveučilišni centar za kulturnu baštinu (projekt digitalne prezentacije kulturne baštine)
- Primjena novih tehnologija u prezentaciji digitalnih sadržaja knjižnica - Povećanje svih vrsta smještajnih kapaciteta u Rijeci - Start-up inkubatori za razvoj kulturnih/kreativnih industrija - Suradnja Grada Rijeke i PGŽ po pitanju cjelodnevnog radnog
vremena muzeja
Prostor za kulturu
- Nedostatna sustavna educiranost kulturnih i turističkih djelatnika u području kulturno-turističkog menadžmenta (npr. razvoj proizvoda, marketing, brendiranje, upravljanje, prezentacija, interpretacija itd.)
- Nedostatna edukacija i broj stručnih kadrova za prijavu i provedbu EU projekata za kulturu
- Nedostatna znanja u upravljačkom segmentu - Nedostatna umreženost kulturnih i turističkih subjekata odnosno
javnog-privatnog-civilnog sektora - Gubitak interesa i vjere građana u mogućnost revitalizacije
industrijske baštine grada - Nedovoljna inovativnost u kreiranju kulturnih odnosno kulturno-
turističkih programa - Nedostatni razvoj ljudskih kapaciteta (u smislu cjeloživotnog
obrazovanja)
Financiranje i upravljanje
- Financiranje ustanova u kulturi pretežito putem javnog proračuna te kontinuirano smanjenje financiranja kulture iz javnog proračuna
- Mali udio institucijskih projekata financiran iz EU fondova (MMSU dobar primjer prakse)
- Preveliki udio proračuna javnih ustanova u kulturi usmjeren na osnovna sredstva
- Vrlo niska programska sredstva javnih ustanova u kulturi - Nepovezanost i neodgovarajuća komunikacija na različitim razinama
između kulture i gospodarstva - Neatraktivna promocija (nedostatno korištenje tehnologija, loša
vizualna rješenja) - Nepostojanje usmjerenog marketinga - Terminska neusklađenost kulturne ponude s turističkim promotivnim
aktivnostima - Istovremeno održavanje programa manifestacija i događanja - Nedostatnost edukacijskih programa u segmentu planiranja i
upravljanja
70
- postojanje prostora industrijske baštine predodređenog za kulturnu namjenu (npr. Marganovo, Energana itd.)
- Nedostatna povezanost programa s publikom/tržištem - Neodgovarajuće radno vrijeme kulturnih institucija (osim inicijative u
muzejima)
Publika/tržište
- malo i nedovoljno razvijeno tržište - nepostojanje ciljnog tržišta - nepostojanje cjelovite marketinške strategije razvoja kulturnog
turizma grada Rijeke
Kulturne i turističke institucije, infrastruktura i tehnologija
- Nedostatak destinacijskog menadžmenta - Hoteli s neadekvatnim kapacitetima (nedovoljni kapaciteti za
organizaciju većih događanja) - Nedovoljno jaka medijska scena (novine, TV)
Prostor za kulturu
- Neriješena prostorna infrastruktura pojedinih kulturnih institucija
Prilike Prijetnje
Općenito
- Iskoristivost postojećih city-break turista - Stvaranje zajedničkih programa za cruising turiste suradnjom Lučke
uprave Rijeka, Grada Rijeke, TZ i privatnih poduzetnika - Blizina snažnih turističkih regija (izletišna destinacija) - Kandidatura Rijeke za EPK 2020 - Otvorenost kulturnih i turističkih djelatnika za međunarodnu
suradnju - Razvoj sustavne suradnje unutar destinacija na razini Županije - Blizina turističkih mjesta koja razvijaju cjelogodišnji turizam - Daljnji razvoj zračne luke Rijeka - Niskobudžetni avio-prijevoznici u Zračnoj luci Rijeka
Općenito
- Brži razvoj kulture/turističkih proizvoda regije i gradova u okruženju (Zagreb, Ljubljana, Trst)
- Neprilagođena zakonska regulativa – sporost u izmjeni i donošenju novih zakona – generalno (npr. u području pomorskog dobra)
Ljudski resursi
- Odljev kvalitetnih kadrova
Financiranje i upravljanje
- Kontinuirano smanjenje javnog proračuna - Opća financijska kriza - Nedostatak financijskih sredstava za nabavu modernih tehnologija
71
Dobra i usluge
- Nove programske odrednice HNK I. pl. Zajca Rijeka (LGBT, Romi, uključivanje regionalno poznatih glumaca…)
- Daljnji razvoj tematskih turističkih tura - Atraktivna arhitektura grada (za kulturne programe, npr. Barokna
Rijeka, Secesijska Rijeka i sl.) - Projekti start-up zajednice, inkubatora, kreativnih industrija
Kulturno/turističko stvaralaštvo i produkcija
- Stvaranje programa gastronomske povijesti Rijeke - Poticanje i umrežavanje samostalnih inicijativa koje promiču
kulturno-turistički identitet Rijeke - Razvoj kulturnih/kreativnih industrija - Mogućnost razvoja specifične kulturne ponude (određena povijesna
razdoblja, skloništa, alternativni turizam) - Mogućnost razvoja filmske kulture na međunarodnoj razini
Ljudski resursi
- Rast Sveučilišta i mogućnosti za edukaciju (mogućnost educiranja za kulturni menadžment pri Filozofskom fakultetu u Rijeci)
- Znanstveni resursi Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu
- Uključivanje postojećeg obrazovnog kadra u kreiranje i provedbu kulturno-turističkih programa odnosno edukaciju za kulturni turizam
- Otvorenost za suradnju s renomiranim umjetnicima i stručnjacima iz zemlje i svijeta
Financiranje i upravljanje
- Razvoj studentskih institucija i centara - Članstvo u međunarodnim udruženjima (MEDCRUISE, IACP, IFLA) kao
mogućnost promocije destinacije u kulturnom smislu - Mogućnost širenja postojećih manifestacija i kapaciteta
umrežavanjem
- Nedostatna i neefikasna koordiniranost između gradskih odjela - Nedostatak inozemnih investicija za kapitalne investicije (npr.
industrijska baština)
Kulturne i turističke institucije, infrastruktura i tehnologija
- Nedostupnost svih atrakcija (industrijska baština) - Nefunkcionalnost pojedinih objekata kulturne baštine (npr.
nedostatak prostora za muzejsku građu) - Nedostatak kulturne infrastrukture u slučaju lošeg vremena
Prostor za kulturu
- Dugoročnost projekata koji imaju za cilj riješiti infrastrukturne probleme pojedinih ustanova
72
- Suradnja na regionalnoj razini - Porast mogućnosti financiranja iz EU fondova
Publika/tržište
- Daljnji razvoj Rijeke kao studentskog grada - Mogućnosti ponude specifičnih programa za publiku iz susjednih
destinacija (Riječki prsten) - Razvoj tematskih programa u okviru destinacijskog menadžmenta za
specifičnu publiku (npr. za kinesko tržište na temu komunizma)
Kulturne i turističke institucije, infrastruktura i tehnologija
- Prenamjena industrijske i kulturne baštine (npr. zgrada bunkera kao objekt za kulturnu i ugostiteljsku svrhu, povijesni vojni bunker u putničkoj luci, Brod Galeb u procesu koncesioniranja za investitore)
Prostor za kulturu
- Aktivnosti na revitalizaciji projekta Benčić
73
II. STRATEŠKE ODREDNICE RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA GRADA RIJEKE
74
1. Vizija razvoja kulturnog turizma
Rijeka je suvremeno regionalno i europsko središte kulturnog i urbanog turizma izgrađeno na multikulturalnim temeljima i bogatoj kulturnoj, industrijskoj i maritimnoj baštini iz koje izrastaju kreativne energije novog vremena - grad u kojem se svatko dobro osjeća.
Ova vizija u skladu je s vizijom Strategije kulturnog razvitka grada Rijeke 2013.-2020. prema kojoj je „Rijeka grad u kojem građani prepoznaju kulturu i umjetnost kao temelj svog zajedničkog identiteta, osjećaja povezanosti i pripadnosti gradu koji je po svojoj kulturnoj i umjetničkoj vitalnosti prepoznatljiv u nacionalnom i međunarodnom okruženju“. Također, u skladu je i s Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-goranske županije koji Rijeku i riječki prsten vidi kao „prepoznatljivu destinaciju jedinstvenih doživljaja i događaja, ugode u spoju urbanog ritma i tradicijske kulture“. Takva je vizija i u skladu s kandidaturom Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. (EPK) koja se temelji na temama rada, različitosti i vode objedinjenim u krovnoj temi luka. Predloženi slogan je: Rijeka 2020 – Luka različitosti / Rijeka 2020 – Port of Diversity. Bitna odrednica identiteta Rijeke očituje se u otvorenosti, tolerantnosti i multikulturalnosti njezinih građana. Isto je vidljivo i u njezinoj bogatoj industrijskoj baštini što se ogleda u temi rada u prijavi za EPK dok se njena maritimna baština u istoj prijavi očituje kroz temu vode odnosno krovnu temu luke. Kreativne energije grada Rijeke koje su vidljive kako kroz njegovu alternativnu kulturu, rock scenu, zanimljiva arhitektonska rješenja, ali i već spomenutu industrijsku, maritimnu i kulturnu baštinu trebaju ostati konstanta koja se prilagođava novom vremenu, ali i građanima koji u Rijeci žive.
2. Strateški ciljevi i prioriteti razvoja kulturnog turizma
Strateški ciljevi
1. Razviti integrirani pristup preobrazbi grada Rijeke kao kulturno-turističkog urbanog središta
2. Učvrstiti međunarodni položaj Rijeke kao prepoznatljivog kulturno-turističkog središta
3. Stvoriti pozitivno okruženje za razvoj ljudskih resursa u domeni kulture, turizma i poduzetništva
4. Razviti sustav upravljanja kulturnim turizmom Rijeke kroz destinacijski menadžment
Ostvarenje zadane vizije predviđeno je kroz četiri strateška cilja. Oni nisu navedeni po važnosti već po logici provođenja i svaki, na svoj način ima jednaku stratešku vrijednost. Isti su razrađeni u specifične ciljeve/prioritete kako slijedi:
1. Razviti integrirani pristup preobrazbi grada Rijeke kao kulturno-turističkog urbanog središta
1.1. Obnoviti i oživjeti kulturno-povijesnu cjelinu grada Rijeke
1.2. Obnoviti i prenamijeniti lokalitete/objekte industrijske i kulturno-povijesne baštine
1.3. Razvijati kontinuirano uređenje javnih površina u gradu
1.4. Razviti i urediti dijelove lučkog područja smještenog u središtu grada u novi urbani turistički i kulturni centar
2. Učvrstiti međunarodni položaj Rijeke kao prepoznatljivog kulturno-turističkog središta
2.1. Razviti konkurentnu kulturno-turističku ponudu i nove proizvode/usluge
75
2.2. Razviti mobilnost kulturno-turističkih djelatnika i proizvoda te uspostaviti sustavnu međunarodnu suradnju
2.3. Razviti pristupačnost kulturno-turističkim proizvodima grada Rijeke kroz korištenje novih tehnologija (online and off-line)
3. Stvoriti pozitivno okruženje za razvoj ljudskih resursa u domeni kulture, turizma i poduzetništva
3.1. Ostvariti suradnju svih djelatnika u turizmu, kulturi i poduzetništvu
3.2. Ojačati znanja i vještine djelatnika u kulturnim i turističkim institucijama za upravljanje kulturno-turističkim proizvodima/uslugama
3.3. Poticati stvaranje i održivost kreativnih industrija
4. Razviti sustav upravljanja kulturnim turizmom Rijeke kroz destinacijski menadžment
4.1. Ispitati mogućnosti i model upravljanja destinacijom
4.2. Uspostaviti i promovirati jasni kulturno-turistički identitet (brend) destinacije
Ostvarenje strateških odnosno specifičnih ciljeva nadalje je razrađeno u mjere na sljedeći način:
1.1. Obnoviti i oživjeti kulturno-povijesnu cjelinu grada Rijeke
1.1.1. Utvrđivanje postojećeg stanja i potreba revitalizacije
1.1.2. Estetsko uređenje postojećih lokacija
1.2. Obnoviti i prenamijeniti lokalitete/objekte industrijske i kulturno-povijesne baštine
1.2.1. Priprema lokaliteta/objekata industrijske i kulturno-povijesne baštine za financiranje iz EU i drugih fondova
1.2.2. Provedba postojećih prioritetnih projekata
1.3. Razvijati kontinuirano uređenje javnih površina u gradu
1.3.1. Utvrđivanje stanja i prioriteta javnih površina grada te provedba postojećih prioritetnih projekata
1.4. Razviti i urediti dijelove lučkog područja smještenog u središtu grada u novi urbani turistički i kulturni centar
1.4.1. Oživljavanje aktivnosti u dijelu luke smještenom u središtu grada
2.1. Razviti konkurentnu kulturno-turističku ponudu i nove proizvode/usluge
2.1.1. Stvaranje poticajnog okruženja za jačanje postojećih kulturno-turističkih proizvoda te osmišljavanje, izradu i promociju kulturno-turističkih proizvoda
2.1.2. Stvaranje inovativnih i konkurentnih kulturno-turističkih proizvoda
2.1.3. Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.
2.2. Razviti mobilnost kulturno-turističkih djelatnika i proizvoda te uspostaviti sustavnu međunarodnu suradnju
2.2.1. Poticanje razmjene kulturnih i turističkih djelatnika i njihovih proizvoda
76
2.2.2. Podrška za organizaciju i promociju kulturno-turističkih manifestacija nacionalnih manjina
2.3. Razviti pristupačnost kulturno-turističkim proizvodima grada Rijeke kroz korištenje novih tehnologija (online and off-line)
2.3.1. Stvaranje uvjeta za razvoj i primjenu novih tehnologija u kulturi i turizmu
2.3.2. Jačanje kapaciteta relevantnih aktera za primjenu novih tehnologija u valorizaciji i interpretaciji kulturno-turističkih proizvoda
3.1. Ostvariti suradnju svih djelatnika u turizmu, kulturi i poduzetništvu
3.1.1. Stvaranje platforme za redovitu komunikaciju i suradnju djelatnika u turizmu, kulturi i poduzetništvu
3.1.2. Umrežavanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih aktera (gradske službe, Ministarstvo kulture, gradske i županijske javne ustanove, udruge, sveučilište i dr.)
3.2. Ojačati znanja i vještine djelatnika u kulturnim i turističkim institucijama za upravljanje kulturno-turističkim proizvodima/uslugama
3.2.1. Poticanje obrazovanja iz područja upravljanja kulturno-turističkim proizvodima/uslugama
3.3. Poticati stvaranje i održivost kreativnih industrija
3.3.1. Jačanje znanja i vještina aktera (projektnih timova) u području kreativnih industrija
4.1. Uspostaviti model upravljanja destinacijom
4.1.1. Odabir modela upravljanja destinacijom (predloženi model 1, 2 ili 3)
4.2. Uspostaviti i promovirati jasni kulturno-turistički identitet (brend) destinacije
4.2.1. Stvaranje jasnog kulturno-turističkog identiteta grada Rijeke te sustavna promocija kulturnog turizma grada Rijeke
4.2.2. Poticaji za kreativno stvaralaštvo s turističkom namjenom.
Konkretne aktivnosti/projekti koji proizlaze iz predloženih mjera detaljno su razrađene u Akcijskom planu koji donosi njihov popis, nositelje, potrebno financiranje i izvore financiranja, razdoblje provedbe te pokazatelje uspješnosti.
3. Provedba Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke
3.1. Institucionalni okvir
Za provedbu Strategije razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci potrebno je ojačati upravljačku strukturu uz osiguranje suradnje svih aktera, jasnu ulogu Turističke zajednice grada Rijeke i snažnu podršku Uprave Grada. Provedba konkretnih aktivnosti, odnosno proizvoda i usluga integriranog i održivog kulturnog turizma grada Rijeke zahtijeva integraciju svih do sada rascjepkanih aktivnosti i koordiniranu provedbu projekata u budućnosti.
Za integrirano upravljanje kulturnim turizmom grada Rijeke predlažu se tri moguća organizacijska modela.
MODEL 1 - Odjel za kulturni turizam pri Turističkoj zajednici grada Rijeke
77
Osnivanje posebnog odjela za kulturni turizam pri Turističkoj zajednici grada Rijeke. Preporuka je da se unutar već postojeće upravljačke strukture kao što je Turistička zajednica grada Rijeke, formira poseban razvojni odjel za integrirani i održivi kulturni turizam grada Rijeke.
Zadaci Odjela bili bi planiranje, koordinacija aktivnosti provedbe i vrednovanje rezultata Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke kroz:
a) izradu cjelovite marketinške strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke;
b) koordinaciju provedbe marketinških aktivnosti uključivo osmišljavanje i izradu te prodaju kulturno-
turističkih proizvoda i usluga temeljenih na načelima održivosti (poticanje, organiziranje i kreiranje
kulturno-turističkih proizvoda i usluga s akterima na terenu) u skladu sa smjernicama razvoja
identitetskog sustava (brenda) grada u području kulturnog turizma;
c) koordinaciju i umrežavanje postojećih kulturno-turističkih proizvoda/usluga;
d) cjeloživotno obrazovanje aktera grada Rijeke u području kulturnog turizma;
e) kontinuirano propitivanje, razvoj i usklađivanje identitetskog sustava (brenda) grada Rijeke u
području kulturnog turizma;
f) savjetodavne usluge na terenu u cilju pokretanja i upravljanja održivim kulturno-turističkim
proizvodima i uslugama;
g) promotivne aktivnosti grada Rijeke u području kulturnog turizma u skladu s marketinškom
strategijom;
h) donošenje kriterija standardizacije i klasifikacije (quality scheme);
i) „one stop shop“, odnosno referentni „centar“ integriranog i održivog kulturnog turizma grada Rijeke;
j) praćenje i vrednovanje provedbe Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke i marketinške
strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke.
MODEL 2 – Organizacija za upravljanje destinacijom (DMO) za razvoj kulturnog turizma
Formiranje posebne organizacije za upravljanje destinacijom - DMO, s pravnom osobnošću, za razvoj integriranog i održivog kulturnog turizma grada Rijeke kroz društvo s ograničenom odgovornošću, ili zadrugu, čiji zadaci bi bili isti kao i u prethodno predloženom modelu. Partneri bi bili Grad Rijeka, Turistička zajednica grada Rijeke i Sveučilište u Rijeci.
Rijeka je u okviru prijave za EPK 2020 planirala osnivanje Zaklade Ri-EPK 2020, a Model 2 omogućio bi objedinjavanje aktivnosti vezanih uz EPK 2020 kroz direktno upravljanje i promociju prioritetnih projekata. DMO ili DMC (tvrtka za upravljanje destinacijom) može osnovati Zakladu s ciljem promicanja i poticanja inovativnosti i kvalitete u kulturi, kreativnim industrijama i kulturnom turizmu kao i daljnjeg prikupljanja sredstava za kontinuirano poticanje kulturnog i kreativnog stvaralaštva.
MODEL 3 – tvrtka za razvoj kulturnog turizma
Formiranje trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Osnivači društva (članovi) su Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Rijeke zajedno sa zainteresiranim tvrtkama i pojedincima (fizičke i pravne osobe).
78
Zadaci društva bili bi prodaja kulturno-turističkih proizvoda; koordinacija i umrežavanje postojećih kulturno-turističkih proizvoda/usluga; cjeloživotno obrazovanje članova društva u području kulturnog turizma te zajedničke promotivne aktivnosti za proizvode/usluge kulturnog turizma članova društva.
3.2. Organizacijski okvir
Izabrana organizacijska platforma, jedan od ponuđenih modela, preuzeo bi cjelovitu koordinaciju provedbe Strategije razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci, osigurao uključenost svih aktera te pripremu i provedbu projekata u području kulturnog turizma. Trenutni izgledi za implementaciju strateškog okvira na nacionalnoj razini i raspoloživi resursi za planiranje i upravljanje kulturnim turizmom u gradu Rijeci upućuju na Model 1 – Odjel za kulturni turizam pri Turističkoj zajednici grada Rijeke kao najizgledniji za uspješnu provedbu Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke. Ukoliko se poslovi Odjela uhodaju i narastu, u budućnosti je moguće njegovo izrastanje u Model 2 ili Model 3.
Neovisno o izboru jednog od ponuđenih modela, predlaže se i imenovanje osobe – savjetnika za kulturni turizam u Uredu Gradonačelnika koja bi omogućavala nesmetanu provedbu Strategije razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci. Neki od zadataka savjetnika za kulturni turizam bili bi:
integracija mjera provedbe Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke u ostale sektorske razvojne politike ka zajedničkom cilju razvoja grada Rijeke kao destinacije urbanog turizma;
usklađivanje planiranja proračuna Grada i programa javnih investicija s prioritetima definiranima u Strategiji razvoja kulturnog turizma;
koordinacija razrade i implementacije projekata identificiranih u Strategiji među nadležnim gradskim odjelima, Turističkom zajednicom grada Rijeke, susjednim jedinicama lokalne samouprave, Županijom i institucijama na nacionalnoj razini, a koji doprinose realizaciji strateških ciljeva i prioriteta;
koordinacija gradskih službi u pripremi podloga za projekte u području kulturnog turizma koji su potencijal za financiranje iz europskih fondova i ostalih međunarodnih i domaćih izvora;
nadogradnja i daljnji razvoj projekata koji su specifični i provode se od strane Turističke zajednice grada Rijeke.
3.2.1. Uloga Turističke zajednice grada Rijeke u provedbi i vrednovanju ostvarenih rezultata
Turistička zajednica grada Rijeke jedna je od ključnih organizacija u koordinaciji aktivnosti vezanih uz kulturni turizam grada Rijeke. Prepoznala je važnost kulturnog turizma za razvoj grada što se, između ostalog, očituje i u iniciranju izrade Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke te u ključnoj ulozi u kasnijoj provedbi iste.
Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke osigurava podlogu i okvir za buduće aktivnosti koje treba provoditi veliki broj aktera kako u okviru Grada Rijeke tako i izvan gradskih odjela (privatni, znanstveni, civilni sektor). Grad osigurava podršku (savjetnik), a provedbu i vrednovanje provedbe, ukoliko se usvoji Model 1, trebala bi raditi Turistička zajednica grada Rijeke.
Zadaci TZ grada Rijeke u provedbi ove Strategije su dvojaki:
a) provedba konkretnih aktivnosti predloženih u Akcijskom planu ove Strategije;
79
b) koordinacija i vrednovanje provedbe cjelokupne Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke.
Pod provedbom konkretnih aktivnosti predloženih u akcijskom planu ove Strategije podrazumijevaju se:
odabir, osnivanje i uspostavljanje rada organizacijske platforme za kulturni turizam grada Rijeke;
izrada strateškog i akcijskog plana upravljanja destinacijom što uključuje i kulturni turizam grada
Rijeke;
izrada i provedba marketinškog i akcijskog plana kulturnog turizma grada Rijeke;
polugodišnja (ili češće, ovisno o potrebi i ciklusu natječaja za financiranje projekata) koordinacija s
ostalim gradskim odjelima i drugim akterima u domeni kulturnog turizma o definiranju prioritetnih
projekata odnosno evaluacija do sada pripremljenih projekata, stupnja pripremljenosti, mogućnosti
financiranja; priprema kalendara natječaja u suradnji s nadležnim Ministarstvima i gradskim uredom
za EU fondove/Razvojnom agencijom PORIN i dr.;
u suradnji s drugim gradskim odjelima i akterima, izrada operativnog plana pripreme i apliciranja na
EU fondove radi bolje koordinacije i odgovaranja na stvarne potrebe;
organizacija promotivnih aktivnosti i radionica s ciljem daljnje koordinacije i prikupljanja projektnih
ideja i projekata u domeni kulturnog turizma;
provedba i praćenje provedbe aktivnosti u okviru akcijskog plana koji se izravno odnose na Turističku
zajednicu grada Rijeke u domeni marketinga, upravljanja destinacijom, brendiranja, mobilnosti,
međunarodne suradnje i sl.;
organizacija (ili su-organizacija) obrazovnih aktivnosti za turističke agencije, poduzetnike, kulturne
institucije i dr. u domeni pripreme projekata za EU fondove, marketinga, kulturnog poduzetništva i
menadžmenta radi jačanja njihovih kapaciteta i učinkovitije pripreme i provedbe projekata iz
akcijskog plana;
provedba konkretnih projekata u nadležnosti Turističke zajednice grada Rijeke (npr. projekt
Podzemnih tunela).
Koordinacija i vrednovanje provedbe cjelokupne Strategije razvoja kulturnog turizma grada Rijeke podrazumijeva:
koordinaciju procesa praćenja, vrednovanja i izvještavanja o realizaciji Strategije u skladu s utvrđenim
sustavom pokazatelja;
vođenje javno dostupne baze podataka za praćenje provedbe projekata koji doprinose razvoju
kulturnog turizma u gradu Rijeci;
izradu godišnjeg izvještaja o implementaciji Strategije razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci s
preporukama za konkretne aktivnosti u sljedećim godinama.
Izvještaj o provedbi Strategije trebao bi sadržavati ocjenu ostvarenja aktivnosti predviđenih Akcijskim planom (pregled pripremljenih i provedenih projekta, pregled postignuća prema pokazateljima). Komentari mogu
80
sadržavati potvrdu izvještaja, preporuke za poboljšanja i definiranje prioritetnih aktivnosti – akcijskog plana za naredne dvije godine.
Dokumenti koji se pripremaju za praćenje provedbe Strategije su javni i prikazani su u tablici u nastavku. Tablica 26. Praćenje provedbe Strategije razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci
Dokument Za koga se priprema
Terminski okvir Odgovoran za pripremu dokumenta
Godišnji izvještaj o provedbi Strategije razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci
Gradonačelnika Gradsku Skupštinu TZ Sveučilište Stručnu javnost
Jednom godišnje Novo osnovano tijelo (model 1/2/3)
Godišnji izvještaj o napretku u razvoju kulturnog turizma u gradu Rijeci
Javnost Jednom godišnje Novo osnovano tijelo (model 1/2/3)
3.2.2. Uloga Turističke zajednice grada Rijeke u pripremi EPK 2020
Slijedom predaje prijavne dokumentacije 17.04.2015. godine, Rijeka je odabrana među devet gradova za nastavak natjecanja za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. Duga prijavna dokumentacija dostavit će se ocjenjivačkom panelu krajem godine, a konačni rezultati natjecanja bit će objavljeni početkom 2016. godine.
TZ grada Rijeke, uz ulogu u praćenju i vrednovanju Strategije, ima ključni značaj u promotivnim aktivnostima vezanima uz kandidaturu Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. To podrazumijeva:
a) aktivno sudjelovanje u svim fazama pripreme projekta EPK 2020;
b) sudjelovanje u Povjerenstvu za odabir aktivnosti koje će se odvijati u okviru EPK 2020.;
c) promotivne aktivnosti vezane za sam projekt EPK 2020.
Ukoliko Rijeka osvoji titulu Europske prijestolnice kulture 2020. Turistička zajednica grada Rijeke imala bi ključnu ulogu u promociji grada i svih odabranih aktivnosti odnosno u koordinaciji turističkih i kulturnih subjekata sa svrhom promocije. Također, TZ grada Rijeke imala bi odgovornost usklađivanja ciljeva, prioriteta i mjera Strategije razvoja kulturnog turizma s aktivnostima predviđenima u okviru EPK 2020 te usklađivanja operativne provedbe istih. Nastojanja za razvoj kulturnog turizma u gradu Rijeci uvjetuju i bitnu ulogu TZ grada Rijeke u usklađivanju aktivnosti na pripremi i provedbi marketinškog plana kulturne promocije u okviru Strategije kulturnog turizma grada Rijeke odnosno marketinških aktivnosti za potrebe EPK 2020.
81
III. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE ZA RAZDOBLJE 2015.-2016.
82
Grad Rijeka ima sve prirodne (ugodna klima, more i priroda te ljubazni i gostoljubivi građani) i znatne izgrađene resurse za razvoj kulturnog turizma. Dugogodišnja percepcija grada kao industrijskog središta i teretne / trgovačke luke danas otežava njegovo pozicioniranje i percepciju kao turističke destinacije.
Trendovi razvoja novih industrija i gospodarska kriza utjecali su na zatvaranje većine industrijskih pogona koji danas uz postojeće institucije i manifestacije predstavljaju značajan resurs za razvoj urbanog turizma i posebice kulturnog turizma. Također, u gradu postoji odgovarajući zakonski i institucionalni okvir za nova kreativna razvojna usmjerenja.
Ove ideje jasno su izražene kroz gotovo sve strateške razvojne dokumente Grada, ali i šire kroz razvojne dokumente Primorsko-goranske županije. Snažna opredijeljenost i želja svih aktera za razvoj urbanog turizma, kulturnog turizma i kreativnih industrija temljena su okosnica i ove Strategije razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci.
Opredijeljenost i želja svih aktera izražena je kroz viziju Rijeke kao grada kreativne energije novog vremena.
Tijekom rada na Strategiji prikupljeno je niz projektnih ideja i projektnih prijava vezanih uz kulturni turizam u različitim fazama pripreme i/ili realizacije. Sve dosadašnje aktivnosti uglavnom karakterizira izrazita rascjepkanost i sektorska usmjerenost. Izostanak integriranog pristupa i zajedničke platforme za suradnju u razvoju kulturnog turizma uz ograničena javna financijska sredstva te nedovoljna stručna znanja i vještina djelatnika u području upravljanja, poduzetništva, promocije, marketinga ograničavajući su čimbenik ostvarenja predložene vizije.
Reakcije na ključna ograničenja razvoja kulturnog turizma u ovoj su Strategiji jasno razgraničena te su predložene aktivnosti za njihovo uklanjanje, otvaranje prostora i osiguranje podrške novim inicijativama. Ključne aktivnosti na ostvarivanju strateških ciljeva i prioriteta u području kulturnog turizma u gradu Rijeci u razdoblju 2015.-2016. godine, s razdobljem trajanja njihove provedbe, potrebnim financijskim sredstvima i izvorima sredstva te pokazateljima za praćenje uspješnosti provedbe sadržani su u dvogodišnjem akcijskom planu.
83
STRATEŠKI CILJ 1: Razviti integrirani pristup preobrazbi grada Rijeke kao kulturno-turističkog urbanog središta
Specifični ciljevi Mjera Aktivnosti/projekti Razdoblje provedbe
Planiranja sredstva i struktura (u kn na godišnjoj razini)
EU fondovi (očekivani natječaji i alokacije
2015.-2016.)
Očekivani rezultati/pokazatelji
1.1. Obnoviti i oživjeti kulturno-povijesnu cjelinu grada Rijeke
1.1.1. Utvrđivanje postojećeg stanja i potreba revitalizacije
1.1.1.1. Nadogradnja Plana procjene i integrirane obnove kulturno-povijesne cjeline grada Rijeke (nositelj: Grad Rijeka)
Do kraja 2015.
Ukupno: 75.000 kn Izvori: Grad Rijeka
Izrađen Plan
nadogradnje
Procijenjeni
projekti
1.1.1.2. Izrada projektne i tehničke dokumentacije za konkretne aktivnosti obnove (npr. uvođenje biciklističkog prometa s idejnim rješenjima biciklističke infrastrukture. Drugi projekti bit će definirani kroz plan) (nositelj: Grad Rijeka)
Do rujna 2015.
Ukupno: 750.000 kn (po projektu) Izvori: EU, Grad Rijeka
Ministarstvo turizma (Izrada Studije za uvođenje biciklističkog prometa prijavljena na Ministarstvo turizma u listopadu 2014., u procesu evaluacije)
Izrađen projektni
prijedlog
Djelomično
izrađen projektni
zadatak
1.1.2. Estetsko i funkcionalno uređenje
1.1.2.1. Snažnija
implementacija
propisa kojima se
Kontinuirano
Ukupno: 0 kn
Estetski uređen
javni prostor
84
postojećih lokacija
uređuje i organizira
eksterijer (npr.
regulacija
postavljanja klima
uređaja, uređenje
natpisa i izloga
trgovina, širenje
terasa ugostiteljskih
objekata, grafiti i
sl.) (nositelj: Grad
Rijeka)
Zadovoljstvo
građana i
posjetitelja
1.2. Obnoviti i
prenamijeniti
lokalitete/objekt
e industrijske i
kulturno-
povijesne baštine
s mogućnosti
kombiniranja
kulturno-
turističke javne i
komercijalne
namjene
1.2.1. Priprema
lokaliteta/obje
kata
industrijske i
kulturno-
povijesne
baštine za
financiranje iz
EU i drugih
fondova
1.2.1.1. Izrada projektne i
tehničke
dokumentacije za
Rikard Benčić
(nositelj: Grad
Rijeka): četiri
glavne zgrade; 1.
Upravna zgrada, T-
objekt, H-objekt,
Dječja kuća-ciglena
zgrada (nositelj:
Grad Rijeka)
Tijekom 2015.
Ukupno: 20 mil. kn Izvori: EU (osigurana sredstva od strane Vlade RH/Ministarstvo kulture – EU iz Prioritetne osi 6), Grad Rijeka
Strukturni
fondovi:
Prioritetna os
6: Zaštita
okoliša i
održivih
resursa,
Investicijski
prioritet 6c,
Specifični cilj
6c1:
Poboljšanje
sustava zaštite
i upravljanja
kulturnom
baštinom.
alokacija:
Do sada pripremljeno:
Studija
izvedivosti/An
aliza troškova i
koristi (CBA) za
sva četiri
objekta
Projektni
zadatak
Idejno rješenje
Glavni projekt
Građevinska
dozvola/potvr
da glavnog
projekta bit će
ishodovana u
rujnu 2015.
85
128.351.269
EUR.
Projektni
prijedlog je u
izradi
1.2.1.2. Hartera
(Marganovo) -
(nositelj: Grad
Rijeka, partneri,
udruge, nezavisna
kulturna scena. Za
pojedine projekte
nositelji: udruge)
Do kraja 2015.
Ukupno: 1.000.000 kn za pripremu dokumentacije; oko 75.000 kn za pripremu projektnih prijedloga Izvori: EU, Grad Rijeka
Strukturni
fondovi:
Prioritetna os
6: Zaštita
okoliša i
održivih
resursa za
infrastrukturnu
obnovu
(prosinac
2014.);
Specifični cilj
6e2: Obnova
brownfield
lokacija (bivša
vojna i
industrijska
područja)
unutar ITI-a
Tehnička i
projektna
dokumentacija u
izradi (studije
izvedivosti i
analize troškova i
koristi; glavni
projekt, projektni
prijedlog)
1.2.1.3. Festival Hartera
(nositelj: udruga
Klub ljubitelja buke)
Do kraja 2015.
Ukupno: oko 35.000 kn za pripremu projektnih prijedloga
Kreativna
Europa
(Program
Kultura, list
2015); Adriatic
Ionian
Pripremljen
barem jedan
projektni
prijedlog
86
Programme
2014-2020 za
događanja -
privremeno
korištenje
prostora
1.2.1.4. Energana (nositelj:
Grad Rijeka) -
pripremljena sva
dokumentacija
glavnog projekta
potrebna za
ishođenje
građevinske
dozvole; čeka se
HEP za projekt
trafostanice u
objekta; projektni
prijedlog u izradi.
Studija
izvedivosti/CBA nije
pripremljena.
Namjena: Tehnički
muzej/Muzej Grada
Do kraja 2015.
Ukupno: 19.000.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka
Strukturni
fondovi:
Prioritetna os
6: Zaštita
okoliša i
održivih
resursa,
prosinac 2014.;
Specifični cilj
6e2: Obnova
brownfield
lokacija (bivša
vojna i
industrijska
područja)
unutar ITI-a.
Do sada je
pripremljeno sljedeće:
Dokumentacija
glavnog projekta
za ishođenje
građevinske
dozvole - osim
HEP-ovog projekta
trafostanice koja je
u sklopu objekta
Projektni zadatak
Idejno rješenje
HEP započeo
izradu knjige
glavnog projekta
Troškovnik za
radove izrađen
(dorada za
tehničke
specifikacije)
Građevinska
dozvola se očekuje
87
u drugoj polovici
2015.
1.2.1.5. Muzej mora
(nositelj: Grad
Rijeka, partner:
Koordinacija
udruga za očuvanje
i revitalizaciju
pomorske, ribarske
i brodograđevne
baštine Kvarnera i
Istre). Namjena
Tehnički
muzej/Muzej Grada
Tijekom 2015.
Ukupno: 80.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka
Ministarstvo turizma, natječaj za projektnu dokumentaciju
Izrađena barem
jedna projektna
prijava;
definirano
partnerstvo na
nivou Hrvatske i
EU
1.2.1.6. Podzemni tuneli
(odrediti namjenu)
(nositelj: Grad
Rijeka, TZGR)
Tijekom 2015.
Ukupno: 50.000 kn Izvori: Grad Rijeka, TZGR
Ministarstvo Turizma, natječaj za projektnu dokumentaciju
Izrađena
projektna prijava
1.2.1.7. Bernardi - projekt
"Creative Start-ups"
trenutno u
provedbi u okviru
Bernardija,
završava u lipnju
2015. Nastavak
programa u domeni
co-working
Do kraja 2015.
Ukupno: 70.000 kn
URBACT III, Kreativna Europa (program Kultura) Drugi fondovi (ESF, Strukturni fondovi, Prioritetna os
Izrađena
projektna prijava
88
prostora, fab-labs,
razvoj kreativnih
industrija i
interdisciplinarnog
studija (nositelj:
Grad Rijeka)
9, obrazovanje, cjeloživotno učenje i sl.)
1.2.1.8. Lansirna rampa -
Torpedo (nositelj: u
procesu
definiranja).
Namjena: muzej
Do kraja 2015.
Ukupno: 500.000 kn
U procesu definiranja nositelja i sljedećih koraka za pripremu projektne prijave na relevantne natječaje
Pripremljena
projektna
dokumentacija
1.2.1.9. Obnova povijesne
jezgre Trsat - prva
faza Žičara Trsat
Do kraja 2015.
Ukupno: 1.300.000 kn za žičaru
Predana prijava na Min. turizma za izradu dokumentacije idejnog projekta i predstudije izvedivosti. Projektni zadatak i idejno rješenje u izradi. Kompletan projekt
Definiran koncept
projekta s OGU za
kulturu i drugim
dionicima
Pripremljena
projektna i
tehnička
dokumentacija
89
revitalizacije potrebno je definirati s OGU za kulturu i ostalim dionicima.
1.2.1.10. Priprema
plana upravljanja
(mapiranje
prostora, namjena,
upravljanje i
koordinacija)
(nositelj: Grad
Rijeka s
partnerima/korisnic
ima)
Tijekom 2015.
Ukupno: 350.000 kn
URBACT III, Strukturni fondovi: Prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivih resursa
Izrađen plan
upravljanja
1.2.1.11. Mapiranje
svih ostalih
potencijalnih
prostora,
definiranje
namjene, plana
upravljanja,
Lokalnog akcijskog
plana kroz Urbact
III (nositelj: Grad
Do 2020.
Ukupno: 250.000 kn Izvori: Grad Rijeka, vlasnici prostora
URBACT III, Ministarstvo zaštite okoliša, Integrirane teritorijalne investicije
Izrađena mapa
potencijalnih
prostora
Izrađen Lokalni
akcijski plan (kroz
Urbact III do 2018
godine)
90
Rijeka i vlasnici
prostora)
1.2.2. Projekt Mlaka -
kolijevka
industrijske baštine
Do 2020 Ukupno: 1.000.000 EUR za projektnu dokumentaciju Izvori: EU, Grad Rijeka
Ministarstvo
zaštite okoliša,
MRRFEU,
Ministarstvo
gospodarstva,
drugi fondovi
Definirati koncept
projekta i
njegovu
dugoročnu
namjenu
1.2.3. Realizacija
prioritetnih
projekata
1.2.3.1. Projekt Rikard
Benčić (nositelj:
Grad Rijeka)
Do 2020.
Ukupno: 342.000.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka
URBACT III,
Ministarstvo
zaštite okoliša,
Integrirane
teritorijalne
investicije
Završen projekt
Broj
posjetitelja/koris
nika
1.2.3.2. Projekt
infrastrukturne
obnove Hartere
(nositelj: Grad
Rijeka)
Do 2020.
Ukupno: 20.000.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka, HTZ, TZGR
URBACT III,
Ministarstvo
zaštite okoliša,
Integrirane
teritorijalne
investicije;
drugi fondovi
Završen projekt
Broj
posjetitelja/koris
nika
1.2.3.3. Festival Hartera
(nositelj: udruga
Klub ljubitelja buke)
Do 2018. Kreativna
Europa,
Ministarstvo
turizma
Održan festival uz
produženo
trajanje
91
Broj
posjetitelja/koris
nika
1.2.3.4. Projekt obnove
Energane (nositelj:
Grad Rijeka)
Do 2016.
Ukupno: 750.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka, HTZ, TZGR
Integrirane
teritorijalne
investicije
(obnova vojnih
i industrijskih
objekata).
Ministarstvo
zaštite okoliša,
Kulturna
baština
Završen projekt
Broj
posjetitelja/koris
nika
1.2.3.5. Muzej mora
(nositelj: Grad
Rijeka i partneri)
Do 2016.
Ukupno: 18.000.000 kn kn Izvori: EU, Grad Rijeka
Integrirane
teritorijalne
investicije
(obnova vojnih
i industrijskih
objekata).
Ministarstvo
zaštite okoliša,
Kulturna
baština
Završen projekt
Broj
posjetitelja/koris
nika
1.2.3.6. Projekt podzemnih
tunela (nositelj:
Grad Rijeka s
Do 2018.
Ukupno: 7.600.000 kn
Integrirane
teritorijalne
investicije
Završen projekt
Broj
posjetitelja/koris
92
partnerima, TZGR,
drugi partneri)
Izvori: EU, Grad Rijeka
(obnova vojnih
i industrijskih
objekata).
Ministarstvo
zaštite okoliša,
Kulturna
baština
nika
1.2.3.7. Bernardi (nositelj:
Grad Rijeka i/ili
nezavisna kulturna
scena/udruge na
korištenje)
Ukupno: 7.500.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka
URBACT III (Fab-lab, kreativne industrije, co-working prostor), strukturni fondovi: Investicijski prioritet 1b, Specifični cilj 1b3: uvedene društveno-korisne promjene koje poboljšavaju životne uvjete zajednice; Investicijski prioritet 9; socijalno poduzetništvo
Završen projekt
Broj
posjetitelja/koris
nika
1.2.3.8. Lansirna rampa
Torpedo (nositelj:
Do 2016. Ukupno: 8.000.000 kn;
Integrirane
teritorijalne
Obnovljena
lansirna rampa
93
Grad Rijeka)
Izvori: EU, Grad Rijeka
investicije
(obnova vojnih
i industrijskih
objekata).
Ministarstvo
zaštite okoliša,
Kulturna
baština
Osmišljeni
sadržaji
1.3. Razvijati
kontinuirano
uređenje javnih
površina u gradu
1.3.1. Utvrđivanje
stanja i
prioriteta
javnih površina
grada te
provedba
postojećih
prioritetnih
projekata
1.3.1.1. Izrada projektne i
tehničke
dokumentacije za
konkretne zone
(nositelj: Grad
Rijeka i Lučka
uprava)
Do rujna 2015.
Ukupno: 1.000.000 kn po zoni Izvori: EU, Grad Rijeka, Lučka uprava
Strukturni
fondovi
Izrađena
projektna
dokumentacija za
1-2 zone
1.3.1.2. Uređenje pješačkih
zona Trsata,
proširenje
postojećih
pješačkih zona
centra grada,
uređenje parkova i
šetnica uz more
(nositelj: Grad
Rijeka)
Do 2016.
Ukupno: 1.000.000 kn (po zoni) Izvori: EU, Grad Rijeka, Lučka uprava
Strukturni fondovi
Bar 1 uređena
pješačka zona
94
1.4. Razviti i urediti
dijelove lučkog
područja
smještenog u
središtu grada u
novi urbani
turistički i
kulturni centar
1.4.1. Oživljavanje
aktivnosti u
dijelu luke
smještenom u
središtu grada
1.4.1.1. Uređenje prostora
Delte i Porto Baroša
sukladno
definiranoj namjeni
(nositelj: Lučka
uprava)
U fazama
Ukupna vrijednost cijele investicije: 2.280.000.000 kn (u sklopu Ri Gateway projekta Izvori: EU, EBRD; Svjetska Banka, financijski instrumenti)
Uređeni prostori
Broj korisnika
prostora
Novi kulturno-
turistički sadržaji
1.4.1.2. Plan mogućih
sadržaja na
prostoru Molo
longa (nositelj:
Lučka uprava s
potencijalnim
partnerima)
Tijekom 2015.
Ukupno: 0 kn
Popis mogućih
sadržaja i njihovih
nositelja
STRATEŠKI CILJ 2: Učvrstiti međunarodni položaj Rijeke kao prepoznatljivog kulturno-turističkog središta
2.1. Razviti konkurentnu kulturno-turističku ponudu i nove proizvode/usluge
2.1.1. Stvaranje poticajnog okruženja za jačanje postojećih kulturno-turističkih proizvoda te osmišljavanje, izradu i promociju
2.1.1.1. Mapiranje postojećih potencijalnih kulturno-turističkih proizvoda (nositelj: TZGR)
Do rujna 2015.
Ukupno: 0 kn
Izrađen popis
proizvoda s
opisom stanja i
potencijala
2.1.1.2. Podrška u pripremi projektnih prijava,
Do kraja 2015.
Ukupno: 150.000 kn
MinPo,Prioritetna os 3:
Broj
pripremljenih
95
kulturno-turističkih proizvoda
poslovnih planova i druge relevantne dokumentacije (nositelj: novi DMO/TZGR, Porin i HUP)
Izvori: DMO, EU + vlastiti izvori polaznika
Poslovna konkurentnost, Investicijski prioritet 3a,Specifični cilj 3a2 Povoljno okruženje za razvoj poduzetništva; Ministarstvo turizma
prijava, poslovnih
planova i druge
relevantne
dokumentacije
Broj klijenata
Broj uspješnih
prijava
2.1.1.3. Financijski poticaji za razvoj i promociju inovativnih kulturno-turističkih proizvoda (nositelj: novi DMO/TZGR)
Do kraja 2015.
Ukupno: 500.000 kn Izvori: EU, DMO, PGŽ
Ministarstvo turizma, drugi fondovi
Broj poticaja
Broj inovativnih
kulturno-
turističkih
proizvoda
2.1.2. Stvaranje inovativnih i konkurentnih kulturno-turističkih proizvoda
2.1.2.1. Konkretni proizvodi (npr. Riječki karneval – nadogradnja i daljnji razvoj u EU projekt i EU kulturno turističku rutu; Rijeka – turistička rock magistrala; Rijeka – grad antifašizma; tematski kafići; knjiga o Rijeci; valorizacija Arheološkog parka; Dijecezanski muzej; igre
Kontinuirano
Ukupno: 100.000 kn po proizvodu Izvori: EU, DMO
Ministarstvo turizma, drugi fondovi
Broj
korisnika/posjetit
elja
96
lova na blago; proizvodi temeljeni na običajima i pričama; brodovi Galeb, Liburnija (party brod), projekt Brod Karpatija, Titanic; muzej iseljeništva; vintage muzej; tvornica čokolade; specijalizirane tematske ture; projekt 100 godina od „Krvavog Božića“; jedrenjaci; itd.) (nositelji: razni)
2.1.3. Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.
2.1.3.1. Predavanje projektne prijave (nositelj: Grad Rijeka)
Travanj 2015.
Izvori: Grad Rijeka
EPK financiranje
Predaja prijave
Objava rezultata
2.1.3.2. Produkcija kulturnih proizvoda i sadržaja u okviru EPK (povezati u provedbi s mjerom 2.1.2). (nositelj: Grad Rijeka)
Kontinuirano
Ukupno: 100.000 kn (Grad Rijeka, PGŽ, UNIRI)
Broj novih
proizvoda
Broj
korisnika/posjetit
elja
2.1.3.3. Osnivanje "Zaklade Ri-EPK 2020" (nositelji: Grad Rijeka, suosnivači/partneri -Grad Rijeka, PGŽ, Sveučilište u Rijeci, TZGR)
Nakon objave evaluacije prijava EPK 2020.
Osnovana
Zaklada i DMO
97
2.2. Razviti mobilnost kulturno-turističkih djelatnika i proizvoda te uspostaviti sustavnu međunarodnu suradnju
2.2.1. Poticanje razmjene kulturnih i turističkih djelatnika i njihovih proizvoda
2.2.1.1. Priprema i provedba projekata koji razvijaju mobilnost, razmjenu iskustava i međunarodnu suradnju na temu kulturnog turizma (nositelj: Sveučilište u Rijeci)
Kontinuirano
Ukupno: 50.000 kn
Npr. Kreativna
Europa,
Erasmus +,
Horizon 2020 i
drugi
Broj
pripremljenih i
provedenih
projekata
2.2.1.2. Rezidencijalni programi i drugi edukacijski programi (npr. Međunarodne ljetne škole kulturnog turizma) (nositelj: Sveučilište u Rijeci)
Do rujna 2015.
Ukupno: 15.000 kn po polazniku Izvori: kotizacija
ERASMUS Plus,
Strukturni
fondovi:
Prioritetna os
9:
Obrazovanje,
vještine i
cjeloživotno
učenje
Broj
rezidencijalnih
programa
Broj polaznika
2.2.1.3. Sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, konferencijama i edukativnim programima (nositelj: HGK, HUP, TZGR)
Kontinuirano
Ukupno: 5.000 kn po sudioniku Izvori: EU, HGK, vlastita sredstva
Ministarstvo
turizma,
Ministarstvo
gospodarstva
(kroz podršku
Klasteru
turizma)
Broj sajmova i
događanja
2.2.2. Podrška za organizaciju i promociju kulturno-turističkih manifestacija
2.2.2.1. Zajednički europski interkulturni festival nacionalnih manjina (nositelj: Koordinacijsko
Do ožujka 2016.
Ukupno: 150.000 kn Izvori: Grad Rijeka, veleposlanstv
Kreativna
Europa:
Program
Kultura
Broj sudionika
Broj novih
suradnji
98
nacionalnih manjina
tijelo predstavnika manjina)
a, vlastita sredstva
2.2.2.2. Multimedijalni centar za nacionalne manjine za poticanje suradnje, umrežavanja i mobilnost članova nacionalnih manjina (nositelj: Koordinacijsko tijelo predstavnika manjina)
Do rujna 2015.
Ukupno: 1.000.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka, veleposlanstva
Strukturni fondovi: Prioritetna os 8, Socijalno uključivanje i zdravlje; ili Prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivih resursa
Otvoren
multimedijalni
centar
Broj korisnika
Broj događanja
Broj razmjena
2.3. Razviti pristupačnost kulturno-turističkim proizvodima grada Rijeke kroz korištenje novih tehnologija (online and off-line)
2.3.1. Stvaranje uvjeta za razvoj i primjenu novih tehnologija u kulturi i turizmu
2.3.1.1. Osuvremenjivanje softvera kulturnih ustanova za digitalizaciju građe (nositelj: Grad Rijeka i partneri)
Do kraja 2015.
Ukupno: 250.000 kn Izvori: EU, privatni sektor
Strukturni
fondovi,
Prioritetna os
6, Prioritetna
os 2: Korištenje
informacijske i
komunikacijske
tehnologije;
Horizon 2020
(digitalna
interpretacija
kulturne
baštine)
Izrađen softver
2.3.1.2. Projekti digitalizacije građe
Kontinuirano
Ukupno: 1.500.000 kn
Strukturni
fondovi,
Prioritetna os
Digitalizirana
građa
99
(nositelj: pojedine kulturne ustanove)
Izvori: EU, vlastita sredstva
6, Prioritetna
os 2: Korištenje
informacijske i
komunikacijske
tehnologije;
Horizon 2020
(digitalna
interpretacija
kulturne
baštine)
Broj
pripremljenih
projekata
2.3.1.3. Podrška u pripremi projektnih prijava za relevantne EU fondove (nositelj: Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci s partnerima)
Kontinuirano
Ukupno: 50.000 kn Izvori: Porin, vlastita sredstva
Strukturni
fondovi,
Prioritetna os
6, Prioritetna
os 2: Korištenje
informacijske i
komunikacijske
tehnologije;
Horizon 2020
(digit.
interpret
kulturne
baštine)
Broj prijava
2.3.2. Jačanje kapaciteta relevantnih aktera za primjenu novih tehnologija u valorizaciji i
2.3.2.1. Edukacija kulturnih i turističkih djelatnika (npr. hackathon, labovi, on-line platforme, radionice) (nositelj: TZGR)
Do rujna 2015. te kontinuirano
Ukupno: 3.000 kn po sudioniku Izvori: privatni sektor,
Strukturni fondovi: Prioritetna os 9, Obrazovanje, vještine i
Broj održanih
edukacija
Broj polaznika
100
interpretaciji kulturno-turističkih proizvoda
vlastita sredstva
cjeloživotno učenje
STRATEŠKI CILJ 3: Stvoriti pozitivno okruženje za razvoj ljudskih resursa u domeni kulture, turizma i poduzetništva
3.1. Ostvariti suradnju svih djelatnika u turizmu, kulturi i poduzetništvu
3.1.1. Stvaranje platforme za redovitu komunikaciju i suradnju djelatnika u turizmu, kulturi i poduzetništvu
3.1.1.1. One stop shop kao referentni centar integriranog i održivog turizma (nositelj: TZGR ili DMO)
Do rujna 2015.
Ukupno: 350.000 kn Izvori: ovisno o modelu DMO-a
Osnovan i
ekipiran
referentni centar
3.1.2. Umrežavanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih aktera (gradske službe, Ministarstvo kulture, gradske i županijske javne ustanove, udruge, sveučilište i dr.)
3.1.2.1. Formiranje integriranog multisektorskog koordinacijskog tijela za razvoj i provedbu projekata kulturnog turizma i kreativnih industrija (nositelj: Grad Rijeka)
Odmah Ukupno: 0 kn
Osnovano
koordinacijsko
tijelo
3.2. Ojačati znanja i vještine djelatnika u kulturnim i turističkim institucijama za upravljanje kulturno-turističkim proizvodima/uslugama
3.2.1. Poticanje obrazovanja iz područja upravljanja kulturno-turističkim proizvodima/uslugama
3.2.1.1. Izrada modula i provedba programa edukacije u području razvoja i promocije kulturno-turističkih proizvoda (nositelj: novi DMO/TZGR, Sveučilište u Rijeci i partneri)
Do rujna 2015.
Ukupno: 90.000 kn Izvori: HUP, HGK, TZGR + vlastiti izvori polaznika
EU: Priorit. os 9 (obrazovanje...), Prioritetna os
2 (poslovna konkurentnost
Broj polaznika
Broj
osuvremenjenih
odnosno novih
kulturno-
turističkih
proizvoda
101
3.3. Poticati stvaranje i održivost kreativnih industrija
3.3.1. Jačanje kapaciteta postojećih aktera i projekata u području kreativnih industrija
3.3.1.1. Analiza stanja i definiranje sadržaja i namjene te stavljanje u funkciju prostora Bernardi kao prostora kreativnih industrija (nositelj: Grad Rijeka)
Tijekom 2015.
Ukupno: 100.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka
URBACT III, Kreativna Europa (program Kultura), Strukturni fondovi (Prioritetna os 6, vidi Strateški cilj1.), Min. gospodarstva kroz podršku HKKKKI (Hrvatskom klasteru konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija)
Definiran sadržaj i
namjena
Prostor stavljen u
funkciju
3.3.1.2. Povezivanje i koordinacija postojećih start-upova i inkubatora s objedinjenim pristupom i namjenom (nositelj: Multisektorsko koordinacijsko tijelo)
Do rujna 2015.
Ukupno: 5.000 kn Izvori: Grad Rijeka
Kreativna Europa (Program Kultura) i drugi EU fondovi
Novi model
funkcioniranja i
koordinacije
3.3.1.3. Daljnji razvoj festivala „Republika“ (nositelj: Grad Rijeka poveznica s prostorom
Kontinuirano
Ukupno: 1.000.000 kn Izvori: EU, Grad Rijeka
Kreativna Europa
(Program
Definiran
program
102
Bernardi, vidi mjera gore i mjere pod Strateškim ciljem 1.)
Kultura), drugi fondovi
Osigurano
financiranje kroz
EU
STRATEŠKI CILJ 4: Razviti sustav upravljanja kulturnim turizmom Rijeke kroz destinacijski menadžment
4.1. Uspostaviti
model
upravljanja
destinacijom
4.1.1. Odabir modela
upravljanja
destinacijom
(predloženi
model 1, 2 ili
3)
4.1.1.1. Osnivanje
organizacijske
platforme za
upravljanje
destinacijom (nositelj:
TZGR, Grad Rijeka)
Do kraja 2015.
Ukupno: ovisno o odabranom modelu Izvori: ovisno o odabranom modelu
Osnovano krovno
tijelo
4.1.1.2. Izrada strateškog i
akcijskog plana
upravljanja
destinacijom (nositelj:
TZGR, Grad Rijeka)
Do kraja 2015.
Ukupno: 200.000 kn Izvori: TZGR
Izrađen strateški i
akcijski plan
4.1.1.3. Usklađivanje
aktivnosti provedbe
Strategije s projektom
EPK 2020 (ukoliko
Rijeka bude imenovana)
(nositelj: TZGR)
Do kraja 2015.
Ukupno: 0 kn
Usklađene
aktivnosti
4.2. Uspostaviti i
promovirati
jasan kulturno-
turistički
identitet
4.2.1. Stvaranje
jasnog
kulturno-
turističkog
identiteta
4.2.1.1. Izrada
marketinškog i
akcijskog plana
kulturnog turizma
grada Rijeke zajedno s
Do svibnja 2016.
Ukupno: 250.000 kn Izvori: TZGR
Izrađen
strateško-
marketinški i
akcijski plan
kulturnog turizma
103
(brend)
destinacije
grada Rijeke te
sustavna
promocija
kulturnog
turizma grada
Rijeke
vizualnim identitetom
(nositelj: TZGR)
grada Rijeke
4.2.1.2. Provedba
promotivnih aktivnosti
određenih
marketinškim i
akcijskim planom
(izrada tematskih mapa,
postavljanje
interpretativnih tabela
na kulturnim dobrima,
promocija u medijima,
QR kodovi i sl.) (nositelj:
TZGR)
Kontinuirano
Ukupno: 100.000 kn prosjek po aktivnostima Izvori: TZGR, novi DMO, EU, vlastita sredstva pojedinih aktera
Ministarstvo turizma, Min. gospodarstva kroz klaster turizma
Broj provedenih
promotivnih
aktivnosti
Broj pojavljivanja
u medijima
Povećan broj
posjetitelja
4.2.2. Poticaji za
kreativno
stvaralaštvo s
turističkom
namjenom
4.2.2.1. Nagrada za vizualni
identitet kulturnog
turizma grada Rijeke
(nositelj: TZGR)
Do rujna 2016.
Ukupno: 20.000 kn Izvori: TZGR
Izrađeni kriteriji
nagrade
Uspostavljeno
povjerenstvo
Dodijeljene 3
nagrade
104
Korištena literatura
Blažević Branko (2012). Ocjena turističke ponude Kvarnera. Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
Fičor, Miljenko (2008.). Gradovi i općine „Riječkog prstena“ 1993.-2008. Grad Kraljevica, Kraljevica.
Grad Rijeka (2013). Nacrt strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.- 2020. Rijeka: Grad Rijeka.
Grad Rijeka (2014). Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu. Rijeka: Grad Rijeka.
Grad Rijeka (2014). Prijedlog koncepta kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Rijeka: Grad Rijeka.
Grad Rijeka (2013). Prijedlog strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine. Rijeka: Grad Rijeka.
Grad Rijeka (2013). Strategija kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.-2020. godine. Rijeka: Grad Rijeka
Horwath Consulting Zagreb (2012.). Akcijski plan razvoja Rijeke kao turističke destinacije s naglaskom na segment cruising turizma.
Horwath Consulting Zagreb (2013.). Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke.
Horwath Consulting Zagreb (2013.). Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije.
Mišković, Davor. Riječka kultura. Preuzeto u kolovozu s: http://www.drugo-more.hr/wordpress/wp-content/uploads/2012/09/D.Miskovic-Rijecka-kultura1.pdf
Objavljeni podaci: turizam. Preuzeto u kolovozu 2104. godine s: http://www.dzs.hr/
Pan-Europski i Trans-Europski koridori. Preuzeto u kolovozu 2014. s: http://www.prometna-zona.com/koridori.php
Perić, Jože (2012). Izmjene i dopune Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije. Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
Popis svih srednjih škola u Rijeci. Preuzeto u kolovozu 2014. godine s: http://www.rijeka.hr/SrednjeSkole
Proračun Grada Rijeke. Preuzeto u kolovozu 2014. godine s: http://www.rijeka.hr/ProracunGradaRijeke2
Puls d.o.o. (2007.). Image grada Rijeke.
Red plovidbe 2014. godine. Preuzeto u kolovozu 2014. s: http://www.jadrolinija.hr/
Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. Rijeka (2002). Akcijski plan razvoja gradskog turizma
Grada Rijeke 2009.-2013.
Registar udruga. http://www.appluprava.hr/RegistarUdruga/
Registrirana nezaposlenost. Preuzeto u kolovozu 2014. godine s: http://statistika.hzz.hr/
Statističke zanimljivosti o Rijeci. Preuzeto u kolovozu 2014. godine s:
http://www.rijeka.hr/StatistickeZanimljivosti
Turistička zajednica Kvarnera, Rijeka i Institut za turizam, Zagreb (2008). Subregionalni
marketinški plan turizma područja Rijeke.