Javna ustanova „Park prirode

Medvednica“

ZAGREB, VELJAČA 2020.

STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA 2020 -2024

1

Organizacija i sudionici

Odgovorna osoba

dr. sc. Marina Popijač

Središnji tim za planiranje (Javna ustanova „Park prirode Medvednica“)

Tajana Ban Ćurić, dipl. ing. geol.

Martina Jurjević Varga, dipl. ing. šum.

Andrea Kostelić, prof. geog.

Stručni suradnici (Javna ustanova „Park prirode Medvednica“)

Martina Belović Kelemen, dipl. ing. šum.

Denis Kovačić, mag. geog.

Sanja Končar, mag. ing. silv.

Stručna podrška

WWF Adria

Dokument je usklađen s Planom upravljanja Parka prirode Medvednica (2011-2020) te služi kao izvor i podloga za izradu novog Plana upravljanja Parka prirode Medvednica i Plana upravljanja ekološkom mrežom HR2000583 Medvednica.

Izrađena Strategija sadrži razrađene aktivnosti za petogodišnje razdoblje, ali je primjenjiva i za iduće petogodišnje razdoblje.

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Javne ustanove „Park prirode Medvednica“.

2

Sadržaj

Uvod .................................................................................................................................................... 4

Osnovne informacije ............................................................................................................................ 6

Položaj Parka ........................................................................................................................................ 7

Zonacija ............................................................................................................................................ 8

Klima .................................................................................................................................................... 8

Prirodne vrijednosti ............................................................................................................................. 8

Kulturno-povijesne vrijednosti Parka prirode Medvednica ................................................................ 10

Dionici ................................................................................................................................................ 11

Turizam, infrastruktura i posjetitelji ................................................................................................... 12

Posjetitelji ...................................................................................................................................... 15

Prometna povezanost ........................................................................................................................ 18

SWOT analiza ..................................................................................................................................... 19

STRATEGIJA ....................................................................................................................................... 21

Trenutna situacija .............................................................................................................................. 21

ECST principi ...................................................................................................................................... 22

Misija ................................................................................................................................................. 23

Vizija................................................................................................................................................... 23

Strateški ciljevi ................................................................................................................................... 23

Uloga Javne ustanove „Park prirode Medvednica“ ............................................................................ 24

Akcijski plan (aktivnosti, indikatori, troškovnik) ................................................................................. 24

Literatura ........................................................................................................................................... 25

Prilozi ...................................................................................................... Error! Bookmark not defined.

3

Popis kratica

AZO – Agencija za zaštitu okoliša

BK – biciklistički klub

DZZP - Državni zavod za zaštitu prirode

CEETO - Central Europe Eco-Tourism: tools for nature protection

METT - Management Effectiveness Tracking Tool

ECST - European Charter for Sustainable Tourism

EIONET - The European Environment Information and Observation Network

GIS - Geografski informacijski sustav

HAOP - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

NN -Narodne novine

OPG – Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PPM – Park prirode Medvednica

POVS - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

RTV - radiotelevizija

SINCERE – Spurring INnovations for Forest ECosystem SERvices in Europe

TV - televizija

ZET – Zagrebački električni tramvaj

ZP – zaštićeno područje

ŽC - županijska cesta

Popis slika

Slika 1. Područje ekološke mreže HR2000583 Medvednica 18.530 ha (izvor http://www.bioportal.hr/gis/) ................................................................................................................. 6 Slika 2. Raspored posjetiteljske infrastrukture u Parku .......................................................................... 15

Popis tablica

Tablica 1. Popis infrastrukture za posjećivanje kojom upravlja Javna ustanova .................................... 12 Tablica 2 Pregled aktivnosti Akcijskog plana održivog turizma 2019 – 2023 ......................................... 24

4

Uvod

U razdoblju od 2014. do 2019. godine Park prirode Medvednica (u daljnjem tekstu: Park) nositelj je certifikata za održivi turizam (European Charter for Sustainable Tourism - ECST, EUROPARC).

Park se nalazi u neposrednoj blizini glavnog grada, u okruženju više od četvrtine stanovništva Hrvatske (29 %) s rastućim zahtjevima prema uslugama ekosustava, zbog čega je izložen raznim pritiscima. U 2014. godini provedeno je istraživanje pritisaka i prijetnji na Medvednicu kao zaštićeno područje te su definirane mjere za njihovo ublažavanje1. Za identificiranje i ocjenu pritisaka i prijetnji korištena je METT metodologija dopunjena referentnom listom pritisaka i prijetnji EIONET-a. Analiza je pokazala da su za sve tri zone zaštite locirani visoki, srednji i niski pritisci i prijetnje.

Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ (u daljnjem tekstu: Javna ustanova) upravlja prostorom Parka temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Razvijanje i upravljanje turizmom u skladu s propisima zaštićenog područja i u interesu svih dionika dovelo je do osnivanja Foruma dionika u skladu s principima ECST – certifikata za održivi turizam.

Na području Parka djeluje veliki broj dionika različitih zahtjeva i interesa koje je ponekad teško pomiriti. Sve izazove pokušavamo riješiti ili potaknuti njihovo rješavanje na sastancima Foruma na kojima dionici aktivno i slobodno iznose svoja stajališta.

U proteklih nekoliko godina učinjeno je puno na standardizaciji i prepoznatljivosti zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj od signalizacije, interpretacije do znakovlja parkova – razvijen je zajednički vizualni identitet zaštićenih područja.2

Vizualni identitet Javne ustanove važan je za prepoznatljivost prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske baštine Parka, a time i osnova za razvoj održivog turizama kao spoj baštine i turističkih aktivnosti na način da profitiraju svi dionici. Aktivnosti i ulaganja trebala bi pratiti potrebe i pojavnosti koje se događaju u prostoru Parka.

Nepobitno je da turizam, ali i dionici, štetno djeluju na više načina: velikim brojem posjetilaca, organizacijskim i tehničkim mjerama (nekontrolirana, neplanska, prekomjerna, stihijska i neracionalna izgradnja, narušavanje turističko-ambijentalne ravnoteže i povećana aero- i hidro- zagađenja, preopterećenost lokalne infrastrukture) i hotimičnim ili slučajnim oštećenjima koja izazivaju.

Veliki negativni utjecaj na prostoru parka imale su i prirodne nepogode. Krajem 2013. godine Park je poharalo snažno olujno nevrijeme Teodor koje je prouzročilo goleme štete i probleme, a velike posljedice su zabilježene nepopravljivo na šumskim sastojinama. Nažalost, olujno nevrijeme Teodor nije izoliran incident, obzirom da kroz 2014. godinu svjedočimo nizu manjih vjetroloma, nekoliko ledoloma, a u svibnju 2019. godine i olujnom nevrijemenu Rea, također sa velikim posljedicama u prirodi, naročito šumama, koje se još saniraju.

1 Izrađena je Analiza pritisaka i prijetnji u Parku prirode Medvednica, HAOP. Analiza je na hrvatskom jeziku dostupna na poveznici http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/knjige/Analiza_pritisaka_i_prijetnji_u_parku_prirode_Medvednica.pdf 2 Izrađen je Pravilnik o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_09_108_2096.html

5

Usprkos navedenom, dionici ulažu velike napore u normalizaciju stanja. Primjerice, Hrvatske šume d.o.o., nositelj gospodarenja državnim šumama na Medvednici organizirale su press konferenciju kako bi informirali javnost o započetim radovima na sanaciji.

Plan upravljanja Parkom prirode Medvednica 2011-20203 je u zadnjoj godini provedbe (u daljnjem testu: Plan upravljanja) te se u 2020. godini još uvijek vodimo planiranim aktivnostima. Ujedno je Javna ustanova provodila i aktivnosti Strategije održivog turizma 2014-2018 (u daljnjem tekstu Strategije za održivi turizam) zajedno s Akcijskim planom Medvedgrada i Akcijskim planom Veternice4. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, omogućeno je financiranje i provođenje projekata kroz razne EU programe. Javna ustanova iskoristila je mogućnosti prijave nekoliko projekata na dostupne i otvorene pozive. Trenutno, u 2020. godini provodimo tri europska projekta. Najvažniji je projekt vezan za Centar za posjetitelje u Parku pod nazivom „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica", KK.06.1.2.01.0012 koji je prijavljen na otvoreni poziv "Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim i parkovima prirode KK.06.1.2.01. Drugi projekt pod nazivom CEETO iz programa Interreg Središnja Europa, ima za cilj uspostavu inovativnog sustava upravljanja održivim turizmom temelji se na participativnom pristupu i provodi se u razdoblju od 2017. – 2020. godine. Treći projekt, SINCERE iz programa Horizon 2020, ima za cilj pronalaženje inovativnih metoda kojima će se vrednovati usluge šumskih ekosustave te razviti metodologija vrednovanja. Ostvareni rezultati projekta partnera planiraju se implementirati u strateške smjernice politike Europske unije. Na komunikaciji s dionicima i korisnicima Parka radimo puno što između ostaloga uključuje održavanje redovnih sastanaka i interaktivnog poticanja na suradnju. Prema evidentiranim podacima u 2018. i 2019. godini održano je 148 sastanaka na kojima je sudjelovalo preko 500 dionika. Uz tradicionalno višegodišnje održavanje manifestacija i događanja u Parku, a odnosi se na redovita obilježavanja (akcije čišćenja, korporativna volontiranja, Srednjovjekovni dani na Medvednici, važni datumi iz zaštite prirode, Međunarodna noć šišmiša, Tjedan Parkova, Medvedgradske glazbene večeri, Zagreb Fantastic Film festival), po prvi puta je u sklopu projekta Interreg održan i Dan otvorenih vrata Medvednica u lipnju 2019. godine. Javna ustanova u svom djelovanju provodi primarne poslove koje su vezani uz očuvanje zaštite prirode i ima za cilj svake godine povećavati opsege monitoringa u prostoru Parka kako bi se pratilo djelovanje svih pritisaka i prijetnji uvjetovanih djelovanjem dionika i posjetitelja u parku, te sve učestalijim nepredvidljivim vremenskim uvjetima.

3 Plan upravljanja objavljen je na službenim Internet stranicama Javne ustanove https://www.pp-medvednica.hr/wp-content/uploads/2019/05/Plan-upravljanja-Parka-prirode-Medvednica.pdf 4 Strategija s Akcijskim planovima dostupna je na službenim Internet stranicama Javne ustanove https://www.pp-medvednica.hr/wp-content/uploads/2019/05/Strategija-i-akcijski-plan-odr%C5%BEivog-turizma-Parka-prirode-Medvednica.pdf

6

Osnovne informacije

Medvednica je prvi put zaštićena 1963. godine kada je proglašeno osam posebnih rezervata šumske vegetacije, dok je parkom prirode proglašena 1981. godine (Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, NN 24/81) u površini od 22. 832, 00 ha. U veljači 2009. godine Zakonom o izmjeni Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode (NN 25/09) granice Parka su izmijenjene (smanjene) te danas površina Parka iznosi 17. 938, 00 ha. Javna ustanova upravlja i područjem POVS područjem HR2000583 Medvednica prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19, u daljnjem tekstu Uredba) u površini od 18. 530,00 ha. Granice ekološke mreže obuhvaćaju područje Parka i dio Grada Donja Stubica (povećanje za 592,00 ha)(Slika 1.).

Slika 1. Područje ekološke mreže HR2000583 Medvednica 18.530 ha (izvor http://www.bioportal.hr/gis/)

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) Parkom upravlja Javna ustanova osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske 3. rujna 1998. godine (Uredba o osnivanju Javne ustanove „Park prirode Medvednica“ (NN 118/98)). Javna ustanova trenutno zapošljava 19 djelatnika u četiri (4) odjela i ured ravnatelja (17 djelatnika na državni proračun i dvoje na projektima). Forum dionika Parka prirode Medvednica (u daljnjem tekstu: Forum) osnovan je u lipnju 2013. godine. Rad Foruma temelji se na povjerenju, odgovornosti i kompromisnim rješenjima kako bi svi dionici bili zadovoljni.

7

Forum se sastaje ovisno o potrebama te izazovima koje treba prevladati, a metode komunikacije su sastanci, radionice, e-mailovi i telefonski pozivi.

Položaj Parka

Ljudskih naseobina na Medvednici je bilo još u pretpovijesno doba, zatim kroz srednji vijek, a ruralni način života i izgradnja odvijaju se od 17. do 19. stoljeća. Nakon izgradnje željezničke pruge u drugoj polovici 19. stoljeća Zagreb se širio uglavnom prema istoku i zapadu, a kasnije i južno od Save. Do promjene granica u veljači 2009. godine unutar granica Parka živjelo je 33. 614 stanovnika. Nakon smanjenja granica ukupan obuhvat Parka čini 28 naselja odnosno dijelova naselja. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine na području granica Parka živi 7. 417 stanovnika (Prostorni plan Parka prirode Medvednica, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, 2014 u daljnjem tekstu Prostorni plan, 2014)5. Od ukupne površine Parka (17. 938, 00 ha) najveći dio otpada na zagrebačko područje 7. 305,00 ha ili 40,7 %, slijedi zagorsko ili stubičko područje sa oko 5. 941,00 ha ili 30,6 %, zatim bistransko (4. 303, 00 ha ili 22,5 %) te sesvetsko područje u Parku sa 6,2 %, što se prostire na površini od 1. 109, 00 ha (Prostorni plan, 2014). Medvednica je smještena u neposrednoj blizini Zagreba, na području triju županija (Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Krapinsko – zagorska županija). Predstavlja cjelinu koja se izdiže između riječnih dolina Save, Krapine i Lonje. Na području Parka ističu se dvije krajobrazne cjeline. Jednu čini šumski kompleks, a drugu pristupno područje s naseljima i okolnim otvorenijim prostorima. Šumski kompleks je uglavnom cjelovit, s vrlo malim udjelom livadnih površina. Veliki broj potoka s duboko usječenim dolinama, te prostori s izraženim krškim oblicima (strme stijene, litice, vrtače, doline, špilje, jame i dr.) doprinose krajobraznoj raznolikosti šumskog područja, odnosno raznolikosti staništa općenito. Pristupno područje je jednim dijelom zadržalo svojstva tipičnog prigorskog, odnosno zagorskog krajobraza u kojemu se isprepliću gradska, prigradska i seoska naselja s okolnim poljoprivrednim površinama (voćnjaci, vinogradi, obradive površine) i izdvojenim šumarcima. Naselja seoskog karaktera koja su zadržala tradicionalni izgled preostala su još uglavnom samo na sjevernim padinama, najvećim dijelom na stubičkom području. (Stručna podloga zaštite prirode, 2012.). Temeljne vrijednosti ovoga prostora, koje uvjetuju njegovu namjenu i način upravljanja, vezane su uz šume. Unutar prostranog šumskog kompleksa najvrjedniji dijelovi izdvojeni su kao posebni rezervati šumske vegetacije dok preostali dio šume predstavlja rekreacijsku zonu (Prostorni plan, 2014). Medvednica je od izuzetne važnosti za grad Zagreb s ekološkog (zaštita tla od erozije, sprječavanje bujica, utjecaj na klimu, kvalitetu zraka i vode), estetskog, rekreativnog i turističkog gledišta (Prostorni plan, 2014).

5 Cjelovit Prostorni plan Parka dostupan je na poveznici https://mgipu.gov.hr/prostorno-uredjenje-3335/prostorni-planovi-8193/prostorni-planovi-drzavne-razine/prostorni-planovi-parkova-prirode/prostorni-plan-pp-medvednica/3393

8

Zonacija

Upravljanje Parkom provodi se temeljem Plana upravljanja i Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode „Medvednica“, NN 89/14 (u daljnjem tekstu: Prostorni plan). U svrhu očuvanja prirodnih vrijednosti i potrebne razine upravljanja i načina korištenja, područje Parka podijeljeno je u sljedeće upravljačke zone i podzone koje su preuzete iz Prostornog plana: I. Zona stroge zaštite II. Zona usmjerene zaštite II.a Zona usmjerene zaštite – posebni rezervati šumske vegetacije II.b Zona usmjerene zaštite – šumski kompleks II.c Zona usmjerene zaštite i istraživanja II.d Zona usmjerene zaštite – vršna zona III. Zona korištenja III.a Zona posjetiteljske infrastrukture III.b Zona naselja III.c Kamenolomi - otvorena eksploatacijska polja III.d Zona skijališta

Klima

Medvednica, u odnosu na okolne nizinske krajeve, klimatološkim svojstvima ponaša se kao „otok“, s više oborina, nižim temperaturama, duljem trajanju i količini snježnog pokrivača te gotovo 100 sunčanih dana više od Zagreba. Područje Medvednice nalazi se u temperaturnoj zoni u kojoj se temperatura zraka smanjuje za 0, 5 °C na svakih 100 metara. Srednja godišnja temperatura zraka je 6, 2 °C, dok je u Zagrebu 11, 4 °C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka -3, 1 °C. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnom temperaturom 15, 2 °C (Prostorni plan, 2014).

Prirodne vrijednosti

Najveća odlika prirodnih vrijednosti Medvednice jest njena velika bioraznolikost. Unatoč tome što se Park nalazi u neposrednoj blizini glavnog grada i što je izložen mnogobrojnim pritiscima i prijetnjama, predstavlja vrlo vrijedno područje koje je potrebno zaštiti ne samo zbog očuvanja prirode već i zbog brojnih ljudskih interesa.

Šume i šumske zajednice čine temeljni fenomen Parka. U Parku je osam posebnih šumskih rezervata, proglašeni kao lokaliteti vrijednih šumskih zajednica još 1963. godine. Cijeli Park dio je ekološke mreže Natura 2000 (HR2000583 Medvednica). Osim toga prisutno je i zabilježeno 12 različitih šumskih zajednica koje se pojavljuju ovisno o nadmorskoj visini, reljefu i inklinaciji.

Državnim šumama, koje čine 50 % šumskih staništa Parka, aktivno gospodare Hrvatske šume d.o.o., dok privatnim šumama, koje čine preostalih 50 % šumskih staništa Parka, upravljaju privatni šumoposjednici. U većem djelu u privatnim šumama nema gospodarskih aktivnosti, te su iste uglavnom prepuštene prirodnom razvoju.

9

Unatoč velikom postotku šumskih staništa nikako ne treba zanemariti i ostala staništa (livade, travnjake, podzemlje, voćnjake, vinograde, seoska područja). Posebno treba izdvojiti brojna vodena staništa (70 potoka, 200 izvora, trajne i povremene lokve i ribnjaci) koja su ugrožena ljudskom djelatnošću i to prije svega problemom otpadnih voda te kanaliziranost i izgradnje retencija.

Geološka građa Medvednice vrlo je složena. Gledano stratigrafski na Medvednici nalazimo stijene u rasponu starosti od paleozoika (oko 440 milijuna godina), jedne od najstarijih stijena u bližem području, do najmlađih naslaga iz kvartara. Zastupljeni su svi genetski tipovi stijena: magmatske, sedimentne i metamorfne stijene. Kao važna podzemna staništa treba istaknuti brojne speleološke objekte (30-ak) koji su većinom zatvoreni za javnost, osim špilje Veternice (u turističkoj funkciji) koja je zaštićena u posebnoj kategoriji kao geomorfološki spomenik prirode od 1979. godine. Zanimljivo je da se nalazi u svojevrsnom krškom džepu unutar okolnog nekrškog područja. Kompleksna geološka građa upotpunjena je pojavom ruda, u prvom redu srebrnosnih olovno-cinkovih (Rudnik Zrinski koji je dio posjetiteljske infrastrukture), željeznih i bakrenih ruda. Utvrđene su i naslage ugljena, soli, a u literaturi se spominje i zlato (Marković, 2002). Potresi na južnoj i sjevernoj strani Medvednice dosta česti. Kod mjesta Kašina i Planina, bilo je žarište najjačeg potresa 1880. godine.

Travnjačka staništa su uglavnom ugrožena sukcesijom, no postoje rijetki suhi kontinentalni travnjaci na rubovima šume kao istaknuti lokaliteti velike bioraznolikosti. Iako u postotku prekrivaju mali dio površine Parka, njihova važnost kao staništa brojnih rijetkih i ugroženih biljnih i gljivljih vrsta je velika.

Raznolika staništa na Medvednici (šume, šikare, livade, krčevine, gorski potoci i dr.), kao i visinska raslojenost, pružaju dom raznolikoj fauni.

Od sisavaca su rasprostranjene uobičajene šumske vrste: srna, divlja svinja, lisica, jazavac, lasica, kuna zlatica i bjelica, tvor, divlja mačka, zec, vjeverica, sivi puh i puh orašar, te niz drugih tzv. 'malih sisavaca' (glodavci i kukcojedi), te šišmiši. Na Medvednici je utvrđeno čak 25 vrsta šišmiša. Neki od njih obitavaju u špiljama među kojima je najbolje istražena Veternica, dok su drugi vezani uz šumu te njihov opstanak izravno ovisi o stanju šuma. Radi prisutnosti osam vrsta šišmiša područje Medvednice je uključeno u Natura 2000 mrežu.

Dosadašnjim istraživanjima je na području Parka utvrđeno 96 vrsta ptica šumskih staništa. Fauna ptica uključuje veliki broj pjevica, djetlovke, lještarku, nekoliko vrsta ptica grabljivica, sove i druge. Istraživanjem u 2019. godini ustanovljeno je da od ukupnog broja zabilježenih vrsta, 27 vrsta je ekološki povezano sa šumama, 5 su vrste rubova šuma i prijelaznih staništa, a jedna vrsta nije ekologijom vezan uz šume. Do danas su na Medvednici opisane 43 šumske vrste (Božić, B. 2019.)

Od vodozemaca i gmazova, kao skupine čije su sve vrste zakonom zaštićene, jedino je vrsta žuti mukač (Bombina variegata) ujedno i Natura 2000 vrsta koja se mora pratiti u okviru nacionalnog monitoringa.

Od ribljih vrsta ulovljenih na svih 13 potoka u području Parka osam je autohtono, dok su tri vrste alohtone. To su kalifornijska pastrva, babuška i šaran. Status strogo zaštićene divlje svojte ima ciljna vrsta Natura 2000 mreže potočna mrena (Barbus balcanicus) dok dvoprugasta uklija (Alburnuides bipunctatus), peš (Cottus gobio), krkuša (Gobio obtusirostris) i potočna pastrva (Salmo trutta) imaju status zaštićene divlje svojte.

Od beskralješnjaka valja spomenuti skupinu leptira sa Natura 2000 vrstama Lyacaena dispar, Phengaris arion, Euphydryas aurinia i Leptidea morsei. Na području Parka zabilježeno je 435

10

vrsta noćnih leptira od kojih je njih 388 po prvi puta zabilježeno na istraživanome području. Ukupan popis noćnih leptira Parka sada ima 457 vrsta (Koren T., 2019.)

Bogatstvo faune kornjaša (Coleoptera) u velikoj mjeri odražava očuvanost, kvalitetu i raznolikost staništa, što predstavlja indikator stanja ekosustava. Tijekom nekoliko istraživanja šumskih zajednica utvrđeno je 43 vrste trčaka (Carabidae), te 13 vrsta ostalih kornjaša od kojih su Natura 2000 vrste jelenak (Lucanus cervus), alpska strizibuba (Rosalia alpina), mirišljavi samotar (Osmoderma eremita) i velika četveropjega cvilidreta (Morimus funereus).

Istraživanjima potočne faune zabilježeni su predstavnici skupina Ephemeroptera, Crustacea, Oligochaeta, Trichoptera, te Plecoptera. U potocima nalazimo nekoliko vrsta endemskih člankonožaca, a potočni rak (Austropotamobius torrentium) je naveden na Dodatku II Direktive o staništima.

Uz člankonošce, u potocima žive i endemski puževi, dok je obradom materijala sakupljenog prilikom speleoloških istraživanja Veternice do sada sa sigurnošću utvrđeno 56 svojti.

Park kao Natura 2000 područje na popisu ima 22 ciljne vrste i 8 staništa sukladno Uredbi za POVS područja HR2000583 Medvednica .

Problem rasprostranjenosti i širenja areala invazivnih i alohtonih vrsta je prepoznat kao velika prijetnja unutar Parka. Osim što invazivne vrste ugrožavaju autohtonu floru i faunu te uzrokuju narušavanje izvornih ekosustava neke od njih ujedno predstavljaju i veliku prijetnju ljudskom zdravlju (npr. Ambrosia artemisiifolia). S obzirom na veliki godišnji broj posjetitelja s ciljem očuvanja njihovog zdravlja Javna ustanova provodi aktivnosti uklanjanja invazivnih vrsta.

Kulturno-povijesne vrijednosti Parka prirode Medvednica

Prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti Medvednice međusobno se isprepliću. Brojnost arheoloških nalaza i lokaliteta svjedoči o dugotrajnom prisustvu čovjeka na Medvednici. Na području Parka do sada je evidentirano preko 20 arheoloških lokaliteta na kojima su pronađeni ostaci materijalne baštine od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Bogatstvo materijalne kulturne baštine rezultiralo je sa preko 20 registriranih kulturnih dobara. U Studiji zaštite kulturnih dobara (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, 2003.), podlozi izrađenoj za potrebe Prostornog plana, evidentirani su elementi kulturno-povijesnog identiteta prostora koji su vrijedni za očuvanje, iako nemaju obilježja kulturnog dobra, te su i te vrijednosti uvrštene na popis. Najstariji dokazi o prisustvu čovjeka na prostoru Medvednice pronađeni su u špilji Veternici. To su brojni kameni artefakti koje su još u paleolitiku (oko 43. 000 g. pr. Krista) izradili i koristili neandertalski lovci musterijanske kulture. Oružje i oruđe iz kasnijeg kamenog doba pronađeno je i na drugim dijelovima Medvednice: u Vidovcu i Kraljevom vrhu, Stubici i kod Marije Bistrice. Najpoznatiji nalaz brončanog doba je brončana sjekira (tzv. kelt), pronađena na Medvedgradu, koja datira iz 12. - 11. st. pr. Krista. Prostor Medvednice, kao i cijele središnje Hrvatske, od 1. do 5. stoljeća poslije Krista u sastavu je Rimskog Carstva. Kamen za izgradnju svojih naselja Rimljani su vadili na Medvednici - zabilježena su barem četiri rimska kamenoloma: Bizek, Vrapče, Črna voda kod Markuševca i Čučerje. U tim su kamenolomima pronađeni žrtvenici posvećeni rimskim bogovima: Jupiteru, Silvanu i Herkulu. Rimljani su koristili i prirodna skloništa na Medvednici – u Veternici, osim nekih uporabnih rimskih predmeta, pronađeni su novčići rimskih careva Valentijana II, Gracijana i Teodozija I. iz 4. st. poslije Krista.

11

U povijesnim izvorima naziv Medvednica se prvi put spominje 1145. godine u Zlatnoj Buli Bele III, kojom Gradecu daruje posjede u toj gori. Kralj Bela IV daruje građanima Gradeca šumske posjede, a kralj Ludovik 1345. godine dopušta iskapanje soli na Slanom potoku. U 13. stoljeće na ovim prostorima obilježavaju žestoki napadi konjaničkih hordi s Istoka, zato stanovništvo ponovo traži zaštitu u utvrdama izgrađenim na nepristupačnim dijelovima planine. U to se doba na Medvednici izgrađuju Medvedgrad u središnjem, Susedgrad na zapadnom i Zelingrad na krajnjem istočnom dijelu planine. Taj sustav utvrda je kasnije priječio prodor Turaka na zapad. U srednjem vijeku život se koncentrira u plemićkim gradovima-utvrdama kao središtima Medvedgradskog (13. st. ) i Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva (14. st.), te u naseljima u njihovu podgrađu. Tada se, najčešće vezana uz crkve i župe, prvi put spominju sela koja i danas postoje na obroncima Medvednice poput Čučerja, Donje Stubice, Marije Bistrice i Bistre, Vrapča, Mikulića i Podsuseda, Markuševca, Vidovca i Bidrovca. Njihovi stanovnici za račun vlastelina i plemića pod čijom su vojnom zaštitom obrađuju polja i vinograde, iskorištavaju šume, rade u kamenolomima i rudnicima. Nakon prestanka opasnosti od Turaka mijenja se način života na ovom području. Na obroncima Medvednice izgrađuju kurije, dvorce i ljetnikovce s prekrasnim parkovima kao što su Kulmerov dvorac u Šestinama, ljetnikovac Pongratz u Mikulićima, kurija Junković u Gornjem Stenjevcu, dvorac Oršić u Gornjoj Bistri, dvorac Golubovec, dvorac Oršić u Gornjoj Stubici, ljetnikovac Thauzsy u Vugrovcu, ljetnikovac Ružić u Vugrovcu i drugi. U početku se u njima živjelo dosta skromno, ali s vremenom ti dvorci postaju sve sjajniji i raskošniji te središta gospodarske, društvene i kulturne moći. Sredinom 19. stoljeća Medvednica postaje rekreativno-turističko područje. 1870. godine izgrađena je prva drvena piramida na najvišoj točki Medvednice koja predstavlja prvi planinarski objekt u povijesti hrvatskog planinarstva. Osnovani su brojni planinarski putovi i domovi, a krajem 19. stoljeća izgrađena je Sljemenska cesta. Još 1934. godine uređena je prva skijaška skakaonica, a 1935. godine (nakon što je 1934. požarom uništen) na današnjoj lokaciji gradi se hotel Tomislavov dom. Nakon II. svjetskog uređuju se skijaške staze (1946. godine Crveni spust) i gradi skijaška žičara na današnjoj Panjevini, a 1963. godine izgrađena je velika žičara od Tunela. Na taj način sport i rekreacija postaju jedno od značajnih obilježja prostora Medvednice. Žičara od Tunela prestala je s radom 2007. godine te su upravo u tijeku radovi na izgradnji nove žičare koja će spajati Gračansko Dolje s vrhom Medvednice – Sljemenom, a bit će u prometu sredinom 2020. godine.

Dionici

Prostor Parka koristi veliki broj dionika različitih interesa. Za djelovanje velikog broja različitih subjekata i njihovo učinkovito funkcioniranje na relativno malom prostoru, ključno je partnerstvo i razumijevanje, te razvijanje kontinuirane suradnje u cilju zaštite prirode, okoliša, prirodne i kulturne baštine. Prilikom izrade prve Strategije za održivi turizam 2013. godine, osnovan je Forum dionika te je prethodna suradnja dostigla višu razinu. Park se nalazi u milijunskom okruženju i da se u njemu i njegovoj neposrednoj blizini odvijaju brojne aktivnosti, stoga je Javna ustanova prepoznala vrijednost ECST i njegovih principa/načela kao i doprinos svakog od dionika Foruma u upravljanu i razvijanju održivog turizma u ovom zaštićenom području i okolici. Također zajedničko upravljanje, brinući o pritiscima turizma na

12

prirodu dobrobit je za sve dionike, kako za ekonomsku dobit tako i veću društvenu vrijednost područja koju ovakav upravljački model nosi. Dio problema riješen je zajedničkim naporima, ali izazovi koji još uvijek ostaju su rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se infrastrukturni planovi mogli realizirati. Veliki broj aktivnosti i izazova Javna ustanova ne može riješiti samostalno jer nisu u njezinoj nadležnosti, ali može biti posrednik i inicijator.

Turizam, infrastruktura i posjetitelji

Turizam na Medvednici počeo se razvijati u drugoj polovici 19. stoljeća s promjenom načina življenja (širenje Zagreba, industrijalizacija) kada Medvednica postaje utočište od gradske vreve i stresa svojim brojnim posjetiteljima. Porastom posjećivanja razvija se i infrastruktura za posjetitelje: planinarske staze, planinarski domovi, hoteli i restorani, skloništa, ceste, osnovana su različita društva. Korisnici Parka su sportaši, planinari, rekreativci, izletnici i turisti iz cijeloga svijeta. Prema rezultatima Istraživanja strukture i stavova posjetitelja Parka prirode Medvednica provedenim 2009. i 2012. godine, kao glavni motivi dolaska u Park navode se boravak u prirodi i kontakt s prirodom te druženje s obitelji i prijateljima, a zatim i rekreacija, edukacija i dr. Uz očuvan bogat i raznolik biljni i životinjski svijet, te temeljni fenomen šumu čije zajednice prekrivaju 81 % površine Parka, rastu i zahtjevi današnjih posjetitelja koji potražuju dodatne sadržaje kojima bi obogatili svoje vrijeme provedeno na Medvednici. Javna ustanova upravlja zaštićenim područjem proteklih dvadesetak godina čuvajući i ističući vrijednosti Medvednice. Među ostalim, Javna ustanova veliki naglasak stavlja na posjetiteljsku infrastrukturu. Kontinuirano uspostavlja sustav posjećivanja instaliranjem turističkih sadržaja i različitih interpretativnih usluga za posjetitelje, što uključuje postavljanje odmorišta, poučnih staza, edukativnih i interpretativnih ploča, izradu brošura i letaka o vrijednostima Parka, te ponudu niza edukativnih programa. Ujedno, Javna ustanova veliki dio svojih aktivnosti usmjerava na promociju i edukaciju o prirodnim i kulturnim vrijednostima Medvednice. Tijekom prošlih desetak godina organiziran je sustav posjećivanja. Između ostaloga, Javna ustanova danas upravlja s tri glavne turističke atrakcije: špiljom Veternicom – geomorfološkim spomenikom prirode te sa dva kulturna dobra RH: Rudnikom Zrinski i Medvedgradom. Info centar Bliznec s edukativnim labirintom Natura 2000 nalazi se na glavnom ulazu u Park. U tom se sustavu nalazi i cijela mreža različitih staza (nekoliko tematskih poučnih staza, 150 km biciklističkih, 1 hodočasnički put, 70 planinarskih staza te prva u Hrvatskoj poučna staza prilagođena osobama s invaliditetom) (Tablica 1). Uređena je i Enduro biciklistička staza o kojoj brine biciklistički klub Opušteno. Tablica 1. Popis infrastrukture za posjećivanje kojom upravlja Javna ustanova

Naziv Površina/dužina Svrha

Medvedgrad - centar za posjetitelje

1. 435, 25 m² Posjećivanje, Edukacija

Rudnik Zrinski 1, 2 ha Posjećivanje, Edukacija

Špilja Veternica 7, 100 m, turistički dio 380 m Posjećivanje, Edukacija

Info centar Bliznec 12 m ² Posjećivanje, Edukacija

Nadzorničke postaje 12 m ² Područni ured

13

Poučna staza Miroslavec Duljina staze: 2, 7 km Rekreacija, Edukacija

Šumska staza Bliznec Duljina staze: 800 m Edukacija

Poučna staza Bistra Duljina staze: 12, 5 km Planinarenje, Edukacija

Poučna staza Slani potok Duljina staze: 4, 4 km Rekreacija, Edukacija

Poučna staza Slap Sopot Duljina staze: 3, 7 km Rekreacija, Edukacija

Poučna staza Kameni svati Duljina staze: 2, 8 km Planinarenje, Edukacija

Poučna staza Gorsko zrcalo Duljina staze: 900 m Rekreacija, Edukacija

Poučna staza Horvatove stube

1, 2 ha Posjećivanje, Edukacija

9 biciklističkih staza 150 km Rekreacija

Marijanski hodočasnički put Duljina staze: 50 km Hodočašće, Planinarenje, Rekreacija

Geološki stup – 2 komada (Bliznec i Bistra)

1 x 3 m Edukacija

S obzirom da broj posjetitelja u Parku iz godine u godinu neprestano raste, neophodno je da proporcionalno s tim raste i svijest o važnosti zaštite tog područja. Iz tog se razloga paralelno uspostavlja i monitoring utjecaja turističkog korištenja Parka na sve prirodne sastavnice te kontinuirano provode istraživanja strukture i stavova posjetitelja. Prvo istraživanje posjetitelja koja je provela Javna ustanova 2009. godine pokazuje da je 99% posjetitelja Parka iz neposredne okolice, prvenstveno Zagreba. Iako Medvednicu posjećuju većinom domaći posjetitelji čiji su motivi odmor i rekreacija, trendovi koji su aktualni u svijetu pa i kod nas su povećana briga za zdravlje što zahtjeva aktivan boravak u prirodi a time i Medvednica postaje interesantna destinacija. Posjetitelji su danas sve zahtjevniji, traže više u pogledu usluga i sadržaja. Način da se poveća zadovoljstvo turista, osim očuvanjem prirodnih i kulturnih vrijednosti, je interpretacija. Dobro planiranom interpretacijom moguće je: povećanje svijesti javnosti o potrebi zaštite i temeljenim vrijednostima Parka, podršku Javnoj ustanovi u upravljanju i uključivanje u rad volontera sve do političke podrške u sektoru. Procjena godišnjeg broja posjetitelja Parka iznosi 1. 005. 000 i preuzeta je iz Elaborata „Struktura i stavovi posjetitelja Parka prirode „Medvednica“ iz 2009. godine. Točan broj posjetitelja nije moguće utvrditi jer nema naplate ulaza, no bilježe se posjeti različitim programima, broj prodanih ulaznica na turističkim atrakcijama, zatim podaci dobiveni brojačima prometa (cestovni i pješački), te podaci dobiveni prema procjenama broja posjetitelja na različitim događanjima u Parku. U svrhu praćenja stanja vozila postavljeni su brojači prometa koji su bilježili promet od kraja 2008. do kraja 2012. godine. Od 2009. do 2012. godine zabilježeno je 230.314 vozila. Projektom CEETO6 iz programa Interreg Central Europe, koji za cilj ima praćenje utjecaja turizma/posjećivanja na bioraznolikost, postavljeni su novi brojači prometa na dvije lokacije (zamijenjen je stari novim brojačem uz sjedište Ustanove te jedan novi postavljen kod Hunjke).

6 CEETO integrates environmental, social and economic aspects, in defining innovative governance models for a sustainable tourism in protected and conserved areas, including ecological network Natura 2000, to make tourism a real driver for nature protection and for local economic and social wellbeing. https://ceeto-network.eu/

14

Na postavljenim brojačima u 2019. godini zabilježeno je sljedeće: brojač na Bliznecu 245.232 vozila i brojač kod Hunjke 74.141 vozila. Jedan od ciljeva CEETO projekta je i smanjenje pritiska posjetitelja. Kroz promatrano razdoblje mjerenja cestovnog prometa vidljiv je trend porasta broja vozila. Povećanja broja vozila u Parku je može se povezati zatvaranjem ZET-ove žičare 2007. godine koja je godinama prevozila posjetitelje prema vrhu. Zbog povećanog interesa korištenja prostora Parka broja vozila raste, ali se nadamo smanjenju završetkom izgradnje nove žičare koja je u tijeku. U svibnju 2020. godine očekuje se završetak radova nove žičare. Planiramo poticati posjetitelje na korištenje javnog prijevoza (redovna autobusna linija i žičara) te pješačenje kao alternativu korištenja osobnih vozila, koja bukom i emisijom plinova umanjuju doživljaj boravka u prirodi, a naše aktivnosti planiramo provoditi kontinuiranim edukacijama i objavama putem medija i društvenih mreža. Zagreb se posljednjih godina razvija kao turističko središte, pa tako Medvednica zbog svoje blizine postaje interesantna destinacija za posjećivanje. Trendovi razvoja turističkih proizvoda idu u prilog proizvodima zdravstvenog turizma, cikloturizma, pustolovno-sportskog, kulturnog i poslovnog turizma. Zdravstveni turizam podrazumijeva osobnu brigu za zdravlje i opću dobrobit što također uključuje prakticiranje sporta i rekreacije na otvorenom. Park ima 70-ak planinarskih staza te se kroz projekt SINCERE, u sklopu programa Horizon 2020, provodi vrednovanje zdravstvene funkcije usluga ekosustava Parka. U sklopu projekta napravili smo pilot istraživanje procjene energetskih kapaciteta planinarskih staza čiji rezultati posjetiteljima daju informaciju koliko koja staza ima i kakav utjecaj na korisnika. Primjerice, za osobe koje paze na unos energije i energetsku potrošnju pritom pazeći na kilograme i liniju, parametri staza koji se odnose na potrošnju bazalnog metabolizma biti će zanimljivi jer će pomoću informacija odlučiti kojom stazom hodati jer će potrošiti više kalorija (parametar frekvencije srca na pojedinoj stazi - na račun ovakve informacije zaključiti će da je možda određena staza prenaporna ako ima određeni zdravstveni problem i slično). Prateći trend rasta proizvoda kulturnog turizma ističemo srednjovjekovnu utvrdu Medvedgrad koja se trenutno obnavlja kroz projekt Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica, KK.06.1.201.0012, koji će biti Centar za posjetitelje Medvednice. U okviru projekta provodi se građevinska obnova Medvedgrada a potom će dobiti i novi sadržaj za posjetitelje koji uključuje tri trajna postava. Najvrjedniji postav je u Južnoj kuli u kojoj će predstavljena Medvednica, njezine najvažnije prirodne i kulturne značajke, u Velikom palasu uz suvenirnicu i multimedijalnu dvoranu za seminare i konferencije bit će i izložba posvećena povijesti Medvedgrada, dok će u Malom palasu biti prikaz srednjovjekovne smočnice i kazalište sjena. Također u podrumskom dijelu Velikog palasa bit će ugostiteljski objekt. U ponudi, uz spomenuti sadržaj bit će i mogućnost sudjelovanja u tematskim šetnjama, najam elektro bicikala te najam prostora Medvedgrada i organizacija različitih događanja, poput vjenčanja, rođendana, seminara, team buildinga, koncerata, predstava. Kroz spomenuti projekt uređuju se biciklističke rute u Parku te izrađuje Strategija za upravljanje posjetiteljima.

15

Slika 2. Raspored posjetiteljske infrastrukture u Parku

Posjetitelji

U tijeku je izrada Studije za upravljanje posjetiteljima.

Glavni zaključci Istraživanja strukture i stavova posjetitelja iz 2009. godine:

• Park uglavnom posjećuju domaći posjetitelji (99,53 %)

• stanovništvo iz neposredne okolice (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) najveći je izvor potražnje za PPM (91,72 %)

• većina posjetitelja Parka je mlađe i srednje životne dobi, srednje (42,9 %) i visokoobrazovana (40,52 %), te zaposlena (67 %)

• većina posjetitelja u Park dolazi vikendom (80,5 %), nekoliko puta godišnje (37,4 %), svega 5,3 % ispitanika odgovorilo je da je u Parku po prvi puta

• većina posjetitelja Park posjećuje u društvu prijatelja (50 %) i obitelji (34 %)

• čak 42 % posjetitelja informaciju je dobilo putem neformalnih izvora (usmenom preporukom prijatelja i rođaka), a od službenih kanala slijede Internet (12,4 %, članci u novinama (10,5 %), te RTV prilozi (2,7 %)

• 74 % posjetitelja u Parku se zadržava pola dana, a gotovo četvrtina ispitanika ostaje cijeli dan

• tri najposjećenija lokaliteta u Parku su Puntijarka, Vidikovac-TV toranj i Grafičar

• 43 % posjetitelja u Park dolazi osobnim vozilom

• većina posjetitelja bila je zadovoljna ponudom, razina zadovoljstva ponudom za koju je odgovorna Javna ustanova je nešto viša, osim u slučaju Info punkta

• 57% posjetitelja zadovoljno je općom signalizacijom Parka

• među ispitanim posjetiteljima sljedeći su motivi primarni: boravak u prirodi, druženje s obitelji i prijateljima, te odmor i rekreacija

16

• ukupan broj procijenjenih posjetitelja u godini dana u Parku iznosi 1 005 000 posjetitelja

• prosječna potrošnja po ispitaniku je 48,76 kn

• ukupna potrošnja za procijenjeni broj posjetitelja iznosi 49 003 800 kn

• 34,8 % ispitanika je izrazilo spremnost na plaćanje hipotetske ulaznice izračunate srednje vrijednosti koja iznosi 11,86 kn

• Ukupna monetarna vrijednost turističko rekreativne funkcije Parka iznosi u slučaju A: 53 148 140,00 kn, a u slučaju B: 60 923 900,00 kn.

Glavni zaključci Istraživanja strukture i stavova posjetitelja iz 2012. godine:

• Park prirode „Medvednica“ uglavnom posjećuju domaći posjetitelji (99,09 % za razliku od 2009. godine 99,53 %)

• stanovništvo iz neposredne okolice (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) najveći je izvor potražnje za Parkom prirode „Medvednica“ (91,92%, a 2009. 91,72%)

• većina posjetitelja Parka je mlađe životne dobi do 35 godina (57,66%, u 2009. 59,88%), srednjeobrazovana (32,62%, u 2009. 42,9%) i visokoobrazovana (35,1%, u 2009. 40,52%), te zaposlena (50,77%, u 2009. 67%)

• većina posjetitelja dolazi nekoliko puta godišnje (30,78%, 2009. godine 34,7%) dok je 12,89% po prvi puta na Medvednici (2009. godine svega 5,3%)

• većina posjetitelja dolazi s prijateljima (40,85%, 2009. 50%) i s obitelji (24,42%, 2009. godine 34%)

• 30,6% posjetitelja informaciju o događanjima u Parku saznalo je putem interneta, za razliku od 2009. godine kada je postotak iznosio samo 12,4%. Preporuku od rodbine je dobilo 20,88% a 2009. godine 42%, dok 22,04% posjetitelja ima naviku dolaziti na Medvednicu za razliku od 2009. godine kada je postotak bio veći sa 29,27%

• većina posjetitelja dolazi subotom 37,47% i ostaje pola dana 59,12%

• tri najposjećenija lokaliteta su TV Toranj - Vidikovac, Puntijarka i Grafičar

• 41% posjetitelja dolazi u Park osobnim vozilom (u 2009. 43%)

• većina posjetitelja bila je zadovoljna ponudom u Parku

• 55,4% anketiranih je zadovoljno općom signalizacijom Parka

• glavni motivi za dolazak su: boravak u prirodi (30,86%), druženje s obitelji i prijateljima i odmor (23,97) i rekreacija (20,23%).

Anketiranje posjetitelja kroz projekt SINCERE iz 2018. godine na temu razine svijesti o uslugama šumskih ekosustava dalo je sljedeće zaključke:

• 66, 2 % posjetitelja je iz Zagreba, 19,6 % iz ostalih mjesta tri županije u okruženju, 2,04

% stranci, 12,16 % iz ostatka RH

• čak 69 % ispitanika ne zna što su usluge šumskih ekosustava, 31 % upoznato s

terminom

• jednom godišnje Park posjeti 13,46 % ispitanika, nekoliko puta tjedno 12,18 %, jednom

tjedno 11,54 %, 8,9 % je u Parku nekoliko puta mjesečno, 4,49 % jednom mjesečno,

dok je ostatak ispitanika odgovorio nekoliko puta godišnje.

• način na koji su došli u Park: 70 % je došlo hodajući

17

• 35,29 % odgovorilo je da ne bi platilo ulaznicu u Park, a 64,71 % bi. Od tih koji su

spremni platiti ulaznicu 48,48 % izdvojilo bi 10 kn, 26,26 % 15 kn, a 25,25 % svega 5 kn.

Anketiranje korisnika i posjetitelja u sklopu CEETO projekta provedeno je u siječnju i veljači 2019. godine sa svrhom prikupljanja informacija o navikama i stavovima korisnika prostora, prvenstveno skijališta, ali i ostalih sadržaja vršne zone, kao i njihovu percepciju utjecaja na prirodne vrijednosti Parka prirode Medvednica i uloge javne ustanove koja upravlja Parkom u okviru svojih nadležnosti. Anketiranje je izvršeno na uzorku od 406 ispitanika, većinom direktnim ispitivanjem i indirektnim ispitivanjem (on-line anketiranje, prikupljanje anketa na distribucijom na druga mjesta okupljanja korisnika prostora).

Rezultati CEETO anketa su sljedeći:

• 76,8 % korisnika dolazi iz Zagreba, 11,7 % korisnika dolazi iz Zagrebačke i Krapinsko-

zagorske županije, a 9,9 % iz ostalih dijelova RH

• 43 % posjetitelja spada u dobnu skupinu od 31-45 godina, 36 % između 18 i 30 godina,

16 % ispitanika između 40 do 60 godina, a 5 % je starije od 60 godina

• 75,9 % ispitanika je zaposleno, ili se školuje 15 %, nezaposlenih je 2,3 %, a

umirovljenika 6,8 %

• većina ispitanika dolazi iz smjera Zagreba 88 %, koriste osobne automobile za dolazak

69 %, iz smjera Zagreba organiziranim prijevozom ZET-a je stiglo 10,7 % ispitanika

• 40 % ispitanika parkira duž ceste, 28, 9 % parkiralo je na parkiralištu i pri tom su često

napomenuli da su „kako bi našli parking morali doći jako rano, jer se poslije sve

popuni“

• U 48,2 % slučajeva u automobilu je jedan ili dvoje posjetitelja, u oko 51,8 % slučajeva u

automobilu je više od troje posjetitelja, pri tome, većina njih (66,6 %) ne dolazi s

djecom

• posjetitelji najčešće dolaze povremeno, odnosno nekoliko puta u skijaškoj sezoni (72,3

%) koja traje od studenog/prosinca – ožujka/travnja (prosječno 4 mjeseca) uglavnom

dolaze vikendom 54,0 %, a u manjoj mjeri radnim danom- na dnevno skijanje 10,7 % i

na noćno skijanje 5,8 %. Posjetitelji koji češće dolaze na skijanje (više puta tjedno)

uglavnom dolaze na dnevno skijanje 6,7 %

• glavni razlozi dolaska su rekreacija (uključujući i skijanje) 70,3 % i boravak u prirodi

53,1 %, iza kojih slijedi gastro ponuda 26,3 %. Oko 17,0 % posjetitelja dolazi isključivo

radi skijanja. Oko 9,6 % posjećuje Medvednicu i iz drugih razloga, od čega se najčešće

navodi posjet Medvedgradu 23 %

• informacije o stanju na skijalištu posjetitelji traže na internetu 61,5 % i to uglavnom na

stranicama Skijališta Sljeme 42,5 % ili njihova Facebook stranica 19,7 %. Oko 5,8 %

posjetitelja informacije traži preko Google tražilice

• gotovo svi posjetitelji 96,6 %, svjesni su činjenice da je PPM-u potrebna zaštita od

nepovoljnih utjecaja

• najznačajniji prepoznati pritisci na prirodne vrijednosti PPM-a od kojih bi Medvednicu

trebalo štititi su gradnja 79,6 %, preveliki broj automobila 84,5 % i sječa 87,8 %.

18

Posjetitelji su svjesni da i buka 59,2 % i svjetlosno onečišćenje 44,2 % mogu

predstavljati pritiske na prirodne vrijednosti Parka

• 55,5 % posjetitelja smatra da umjetni snijeg ne utječe negativno na prirodne

vrijednosti Parka

• 80,8 % ispitanika smatra da automobili nanose srednje do veliku štetu

• kod 63 % ispitanika broj automobila na Medvednici umanjuje doživljaj i zadovoljstvo

posjeta Parku

• većina posjetitelja smatra da je najveći nedostatak postojećeg načina organizacije

broj parkirališnih mjesta u vršnoj zoni (52,4 % ocijenilo je kao nezadovoljavajuće (-1) ili

izrazito nezadovoljavajuće (-2))

• posjetitelji pozitivno reagirali na ponuđena rješenja, i to najviše na izgradnju žičare

87,0% i dodatna parkirališna mjesta u podnožju uz organizaciju prijevoza do vršne

zone 87,2%,

• predlažu bolje pružanje informacija o stanju na skijalištu, vršnoj zoni i pristupnim

cestama (info-semafori 77,9%, web stranica 80,8% ili mobilna aplikacija 82,6%

• 30 % ispitanika spremno je platiti za rezervaciju parkirališnog mjesta u vršnoj zoni

Prometna povezanost

Park je prometno odlično otvoren. Parkom prolazi županijska cesta – Ž 1049 (do vršne zone vozi se jednosmjerno također i povratak prema Zagrebu je u jednom smjeru, dok je u vršnoj zoni i prema Zagorju cesta dvosmjerna – Ž 2219). Brojne su makadamske ceste i šumske vlake koje služe za interventna vozila i za vozila sa dozvolom i više od 70 planinarskih staza za posjetitelje. U proljeće 2007. godine, zbog dotrajalosti i nesigurnosti, zaustavljen je rad električne ZET žičare kojom se prevozila većina posjetitelja, a posljedica toga je pojačan cestovni promet što dokazuju brojači prometa. U tijeku je izrada nove žičare koja bi trebala biti u prometu sredinom 2020. godine. Kao javni prijevoz uvedena je redovna autobusna linija od okretišta tramvaja Mihaljevac do Tomislavovog doma i Hunjke u vršnoj zoni Parka. Učestalost vožnji nije dovoljna za potrebe prostora i broja posjetitelja, kao niti broj stajališta. Naime, u danima vikenda i praznika autobusna linija prometuje svaki puni sat. S obzirom na kategoriziranu Sljemensku cestu kao županijsku prometnicu Javna ustanova nema mogućnost ograničiti niti regulirati odvijanje prometa. Veliki problem je nedovoljan broj parkirališnih mjesta u vršnoj zoni Parka i pristupnom području što osobito dolazi do izražaja vikendima i za vrijeme skijaške sezone kada je isti prostor opterećen osobnim automobilima. Problemi nastaju zbog nepropisno parkiranih automobila koji blokiraju prolaz javnom prijevozu i interventnim vozilima. Medvedgrad, budući Centar za posjetitelje, prometno je dostupan na svim pravcima koji povezuju tri županije (Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Krapinsko-zagorska županija) pa se tako iz grada Zagreba može doći lokalnom cestom iz smjera Lukšića (Šestine) odnosno preko županijske ceste kod ulaza Bliznec (ŽC 1049), a iz Krapinsko-zagorske županije županijskom cestom preko ulaza Pila (ŽC 2219). No iako je dobro povezan, prometni pristup Medvedgradu kao budućem centru za posjetitelje nije adekvatan zbog širine kolnika. Nakon olujnog nevremena Teodor sanirano je klizište na silaznom kraku ceste s Medvedgrada.

19

Špilja Veternica, jedna od tri najposjećenija lokaliteta u Parku, također ima loš pristupni put. Dijelom je asfaltiran, a većim dijelom je makadam koji prolazi kroz šume u privatnom vlasništvu. Posljednjih godina zbog obilnih kiša pristupni put vidno je propao. Posjetitelji Parka trenutno imaju nekoliko mogućnosti kretanja: 1. pješice markiranim planinarskim stazama 2. javnim prijevozom (autobus) te uskoro žičarom 3. osobnim vozilima 4. biciklima. Posjetitelje je potrebno usmjeravati na korištenje javnog prijevoza i pješačenje čime se može smanjiti problem parkiranja u zoni planinarskih domova. U dane vikenda javni prijevoz nije adekvatan stoga će se i dalje pronalaziti načini za njegovo poboljšanje zajedno s Gradom Zagrebom i Zagrebačkim električnim tramvajem d.o.o koji organizira isti javni prijevoz. U tijeku je obnova i obilježavanje biciklističkih staza koje su otvorene 2013. a stradale su u olujama proteklih godina. Osobama sa invaliditetom na raspolaganju je Šumska staza Bliznec na glavnom ulazu u Park. Staza prati potok Bliznec, duga je 800 metara, nudi sadržaje za slijepe i slabovidne osobe. Staza je interpretirana sa 11 interpretativnih ploča, a isto tako je obogaćena sa postajama Križnog puta. Tradicionalno svakog Velikog petka predvodi se Križni put za osobe sa invaliditetom na kojem sudjeluje oko 2.000 vjernika. Svaka od ploča ima svoju varijantu, tzv. Šumsku knjigu na brajici za slabovidne i slijepe osobe. Staza je u potpunosti devastirana za olujnog nevremena Teodor 11. 11. 2013. i obnovljena u segmentima. Povećanim brojem automobila iz godine u godinu, osobito u vrijeme skijaške sezone ili vikendima, osim što se Park zagađuje i smanjuje kvaliteta zraka, umanjeno je zadovoljstvo posjetitelja boravkom u prirodi.

SWOT analiza

SNAGE

• atraktivna i očuvana prirodna i kulturna baština

• ECST i Forum dionika PPM

• status ZP-a – pozitivna percepcija kod potencijalnih posjetitelja (dolaze u zaštićeno

područje)

• povoljna klima za posjećivanje (svježe ljeti, snijeg zimi i dr.)

• dostupnost mnoštva informacija o Parku

• brojna infrastruktura za hodanje i šetanje – planinarske staze, poučne staze

• postojanje sadržaja za aktivni odmor u prirodi – skijalište, biciklističke staze, paintball,

toplice sa sjeverne strane

• turističke atrakcije: špilja Veternica, Rudnik Zrinski, Medvedgrad

• edukativni programi i sadržaji za školsku djecu

20

• porast broja turista u Zagrebu i porast broja stranih turista u Parku

• velika motiviranost svih dionika i Javne ustanove za rad na razvoju održivog korištenja

Parka

SLABOSTI

• kompletna ponuda Parka bez integracije i bez zajedničkog pristupa turističkom tržištu (nema zajedničkog portala, aplikacija i sično, malo je objedinjenih sadržaja u jednom paketu)

• mnoštvo dionika koji upravljaju infrastrukturom za posjetitelje (uslugama i sadržajima)

• neodgovarajuća prometna infrastruktura (javni prijevoz još uvijek loš)

• nedostatna promocija područja

• nedovoljno sadržaja

• mnoštvo slične ponude prisutno nacionalno i regionalno

• manjak privatnih investicija u dodatne sadržaje

• loše stanje objekata – neriješeni imovinsko-pravni odnosi

• nedovoljna financijska sredstva za održavanje postojeće infrastrukture za posjetitelje i

izgradnju dodatnih/ novih sadržaja

• promet – previše osobnih vozila vikendom i za vrijeme skijaške sezone, nedostatak

parkirnih mjesta, gužva, buka, zagađenje, ugrožavaju sigurnost posjetitelja

• još uvijek nedostatna signalizacija

• koncentracija većine sadržaja i posjetitelja u vršnoj zoni

• vrlo veliko i administrativno kompleksno područje – tri županije

• nedostatak lokalne ponude u Parku – OPG lokalni proizvodi

• ograničeno radno vrijeme objekata

• negativna percepcija gospodarenja šumama na Medvednici – loše javno mnijenje o

stanju šuma na Medvednici

• zapuštenost objekata (kako onih koji vrše ugostiteljsku djelatnost tako i onih koji su

prepušteni propadanju)

PRILIKE

• porast novih trendova u turizmu - trenda posjećivanja zaštićenih područja među

turistima („zeleni turizam“), zdravstveni turizam, kulturni turizam, aktivni i

pustolovni

• vjerski turizam (Stepinčev put, Marijanski hodočasnički put, u blizini je Marija

Bistrica)

• žičara – mogućnost rješenja brojnih problema vezanih za promet

• dostupnost raznih fondova za razvojne projekte

• osmišljavanje ljetnih sadržaja, i sadržaja vezanih uz razdoblje Adventa (povezivanje

s organizatorima događanja u gradu),

21

• povezivanje s turističkim agencijama –osmišljavanje tura/programa koje bi nudili u

svojoj ponudi

• objedinjavanje događanja, sadržaja i atrakcija na jednom dvojezičnom web portalu

• stavljanje postojećih neiskorištenih ili nedovoljno iskorištenih objekata u funkciju -

vila Rebar, Brestovac, Dom željezničara

• neaktivni kamenolomi – puno prepreka, ali i mogućnosti

• povezivanje sadržaja i usluga članova Foruma kao jedan proizvod na tržištu

PRIJETNJE

• financijska i ekonomska kriza u društvu općenito

• prevelika ovisnost o financiranju iz državnog proračuna (sve manje) i drugih izvora;

samoodrživost rijetkost

• povećan pritisak vikend posjetitelja koji dolaze osobnim automobilima – buka,

zagađenje, sigurnost

• potencijalno preveliki pritisak posjetitelja na vršnoj zoni i posljedično smanjenje

kvalitete posjeta

• neprikladne djelatnosti na prostoru Parka koje mogu narušiti njegovu prirodnu

ravnotežu i atraktivnost (npr. off road vožnja planinarskim stazama – quadovi, motori,

bicikli)

• ilegalno odlaganje otpada na području Parka (kamenolomi)

• vandalizam

• previše aktera koji ne surađuju dovoljno, čak i dvije razine institucionalnog okvira

(gradska i državna razina) – često preklapanje i nejasnoće oko nadležnosti (u smislu

zakonodavstva)

• navike turističkih agencija i turoperatora – ne uključuju PPM

• imovinsko-pravne prepreke – puno je privatnih površina na području Parka, što jako

smanjuje ili komplicira infrastrukturne zahvate (npr. izgradnju potrebnih puteva)

• gubitak tradicije

STRATEGIJA

Strategijom se definiraju misija, vizija i ciljevi koji služe kao baza za akcijski plan u sljedećih pet godina.

Trenutna situacija

Zaštićena područja imaju važnu ulogu u hrvatskom turizmu. Dok u većini dobro posjećenih hrvatskih zaštićenih područja strani posjetitelji imaju dominaciju, na Medvednici posjetitelji su uglavnom domaći poludnevni i jednodnevni posjetitelji iz tri županije na kojima se Park

22

administrativno nalazi (prema rezultatima dosadašnjih anketa posjetitelja, vidi podnaslov Posjetitelji).

Park je dobro pozicioniran za povećanje broja posjetitelja kroz infrastrukturu koja već postoji a koju treba konstantno održavati i unaprjeđivati. Nalazi se u neposrednoj blizini glavnog grada, a neposredno okruženje se procjenjuje na više od milijun ljudi koji joj gravitiraju kao mjestu za odmor i rekreaciju tokom cijele godine. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području tri županije na kojima se Park administrativno nalazi živi 1. 240. 551 ljudi.

Grad Zagreb kontinuirano bilježi porast broja posjetitelja, od kojih je, planiranjem i kreiranjem različitih sadržaja, moguće privući i strane turiste u Park. Posebno se tu ističu: Medvedgrad u kojem će se otvoriti prvi Centar za posjetitelje Parka, špilja Veternica i uže područje vršne zone oko TV tornja.

Velik je broj različitih dionika koji upravljaju infrastrukturom za posjetitelje, a mnogi od njih nemaju riješene imovinsko-pravne odnose i/ili su u pravnom sporu zbog čega su u lošem stanju i propadaju.

U tijeku su dva velika infrastrukturna projekta, koja će se realizirati do kraja 2020. godine, to su žičara i Centar za posjetitelje Medvedgrad.

Upravljanje posjetiteljima predstavlja važnu ulogu u ostvarivanju ekološke održivosti Parka u cjelini ili pojedinog staništa u Parku, kao što je primjerice špilja Veternica. U tijeku je izrada Strategije za upravljanja posjetiteljima. Različite su tehnike upravljanja posjetiteljima: od zoniranja, plaćanja ulaznica, ograničavanja posjeta, ograničavanja razvoja određenog područja, planiranja, vremenske i prostorne disperzije posjetitelja, pa sve do strogih zabrana. Ovom se pak strategijom daje naglasak na važnu komponentu upravljanja, odnosno na praćenje utjecaja turističkih aktivnosti na prirodu.

Za skijalište kao jedno od većih infrastrukturnih zona (u samoj vršnoj zoni Parka) proteklih godina uspostavljen je monitoring vode i snijega, a zadnje godine i drugih sastavnica prirode i okoliša te je utvrđeno nulto stanje livada i okolnog prostora na kojima se skijaške staze nalaze te je time formiran protokol za daljnji monitoring.

Biciklističke staze trasirane i uređene 2013. godine devastirane su proteklim olujama te je upravo u tijeku njihovo novo obilježavanje što će se realizirati do proljeća 2020. godine.

Također 2016. godine u suradnji s BK Opušteno otvorena je enduro biciklistička staza kao novi sadržaj za bicikliste.

ECST principi

1. Davanje prioriteta zaštiti

Temeljni prioritet za razvoj i upravljanje održivim turizmom treba biti zaštita prirodne i

kulturne baštine područja i povećanje svijesti, razumijevanja i uvažavanja istog.

2. Doprinos održivom razvoju

Održivi turizam trebao bi slijediti načela održivog razvoja što znači rješavanje svih

aspekata njegovog ekološkog, društvenog i ekonomskog utjecaja u kratkom i

dugoročnom razdoblju.

3. Angažiranje svih dionika

Svi oni na koje utječe održivi turizam treba omogućiti sudjelovanje u odlukama o

njegovom razvoju i upravljanju, a treba afirmirati partnerstvo.

23

4. Učinkovito planiranje održivog turizma

Održivi razvoj i upravljanje turizmom treba voditi dobro istraženim planom koji

utvrđuje dogovorene ciljeve i akcije.

5. Traženje neprekidnog poboljšanja

Razvoj i upravljanje turizmom trebali bi poboljšati održivi utjecaj na okoliš,

zadovoljstvo posjetitelja, ekonomski učinak, lokalni prosperitet i kvalitetu života,

zahtijevajući redovito praćenje i izvještavanje o napretku i rezultatima.

Prilikom izrade Akcijskog plana održivog turizma 2019 – 2023 (u daljem tekstu Akcijski plan 2019-2023) za sve aktivnosti koje ćemo provoditi obvezujemo se slijediti ECST principe odnosno očuvati bioraznolikost i kulturnu baštinu, unaprijediti sve funkcije Parka u suradnji s dionicima i ključnim akterima, podići razinu svijesti posjetitelja o važnosti održivog korištenja prostora na principu manjeg otiska („leave no trace“). Akcijski plan 2019-2023 izrađen je u sklopu CEETO projekta prema inovativnom sustavu upravljanja održivim turizmom koji se temelji na participativnom pristupu u suradnji sa dionicima a donijelo ga je Upravno vijeće Javne ustanove u lipnju 2019. godine.

Akcijski plan 2019-2023 ne obuhvaća aktivnosti za 2024. godinu stoga su u ovu Strategiju dodane aktivnosti koje se odnose i na 2024. godinu a navedene su u Tablici 2.

U tijeku je izrada Strategije upravljanja posjetiteljima a sredinom 2020. godine započinje i izrada Plana upravljanja Parkom prirode Medvednica i Plana upravljanja ekološkom mrežom HR2000583 Medvednica za iduće desetogodišnje razdoblje (2021-2030). U iste će biti uvrštene aktivnosti iz tablice 2.

Misija

Zaštita kulturnih i prirodnih vrijednosti poticanjem kvalitetnog održivog turizma, poticanje partnerstava te podrška lokalnom načinu života, povećanje svijesti o potrebi održivosti i promicanje suradnje, podizanje svijesti posjetitelja o važnosti usluga ekosustava te održivog korištenja prostora.

Vizija

Održivi turizam u zaštićenim područjima pruža kvalitetno iskustvo, štiti prirodne i kulturne vrijednosti, podržava lokalne običaje, podržava tradiciju i ekonomski je održiv.

Strateški ciljevi

1. Očuvanje prirodne cjelovitosti, krajobraznih značajki, očuvanje pojedinačnih sastavnica

prirodne i kulturne baštine, posebno Natura 2000 vrsta i staništa, te praćenje stanja -

monitoring.

2. Unapređivanje primarne ekološke, rekreacijske i edukativne funkcije Parka.

3. Povećanje opće kvalitete usluga i sadržaja za posjetitelje.

24

4. Povećanje suradnje sa dionicima Parka, lokalnim stanovništvom, privatnim sektorom

kao i jedinicama lokalne samouprave.

Uloga Javne ustanove „Park prirode Medvednica“

Primarna uloga Javne ustanove je očuvanje prirodne i kulturne baštine Parka i njegove biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti, te sustavno prikupljanje i interpretiranje informacija o Parku, ističući njegove posebne kvalitete i educirajući sadašnje i buduće naraštaje. (Strategija i akcijski plan Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2025. godine, NN 72/2017). Javna ustanova se treba uključiti u razvoj održivog turizma u Parku, podupirući turističke projekte i inicijative na području Parka kroz aktivnu suradnju s turističkim sektorom te marketing i promociju zajedničkih programa. Ključna je suradnja i podrška turističkih institucija, prvenstveno turističkih zajednica, jer one provode velik dio efektivnog marketinga destinacija, kao i upravljanja turizmom na svojim područjima djelovanja, uključujući istraživanja, razvoj proizvoda, usluge informiranja i obuke turističkih djelatnika. Turističke zajednice također imaju direktnu svakodnevnu komunikaciju s brojnim turističkim agencijama diljem zemlje i inozemstva zato je vrlo važno ostvariti i održavati kvalitetnu suradnju. Iako je dobra suradnja s nekim turističkim zajednicama u okruženju već uspostavljena, na tom planu postoji još puno prostora za unaprjeđenje dosadašnje prakse, na opću dobrobit posjetitelja, lokalnih gospodarstvenika, Ustanove, kao i Parka u cjelini.

Akcijski plan (aktivnosti, indikatori, troškovnik)

Tablica 2. Pregled aktivnosti Akcijskog plana održivog turizma 2019 -2023 i Strategije održivog turizma 2020 – 2024

Aktivnost Razdoblje Odgovornost Partneri Procijenjeni

trošak €

Cilj 1: Zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti

1.1 Nastaviti s provedbom monitoringa špilje Veternice

2019. – 2024.

JUPPM Udruge za istraživanja,

znanstvenici

60,000.00

1.2 Nastaviti s monitoringom Rudnika Zrinski 2019. – 2024.

JUPPM

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, vanjski stručnjaci 75,000.00

1.3 Nastaviti s monitoringom skijaških staza 2019. – 2024.

JUPPM Znanstvenici 140,000.00

1.4 Urediti Centar za posjetitelje Medvedgrad 2019 JUPPM Vanjski izvođači 1,837,153.20

Cilj 2: Upravljanje posjećivanjem

2.1 Rekonstrukcija sljemenske žičare 2019. – 2020.

Grad Zagreb Vanjski stručnjaci 60,000,000.00

2.2 Uspostaviti biciklističku ponudu u PPM-u 2019 JUPPM Vanjski stručnjaci 75,066.70

2.3 Provesti istraživanje posjetitelja PPM-a 2019 JUPPM Vanjski stručnjaci 110,250.00

2.4 Poboljšati promociju ponude za posjetitelje CPM-a

2019 JUPPM Vanjski stručnjaci 74,666.67

2.5 Unaprijediti turističku ponudu PPM-a 2019 JUPPM Vanjski stručnjaci 89,717.33

2.6 Poboljšanje prometne signalizacije izvan Parka

2019. – 2024.

JUPPM Vanjski stručnjaci 12,000.00

2.7 Redovito održavati infrastrukturu za posjetitelje i prilagođavati je novim zahtjevima

2019. – 2024.

JUPPM Grad Zagreb 12,000.00

25

2.8 Poboljšati i unaprijediti prometna rješenja pristupa vršnoj zoni i prometa u mirovanju

2019. – 2024.

Grad Zagreb ZET 70,000.00

Cilj 3: Komunikacija s dionicima

3.1 Redizajn internet stranice Parka prirode Medvednica

2019 JUPPM Vanjski stručnjaci 10,000.00

3.2 Redovito izrađivati i objavljivati letke, plakate i druge promocijske i edukacijske materijale

2019. – 2024.

JUPPM

ZET, Ustanova „Upravljanje sportskim

objektima“, Skijalište Sljeme (skijaške staze i

tereni), Grad Zagreb, ugostiteljski objekti,

škole skijanja 110,000.00

3.3 Poticati sudjelovanje medija u edukaciji i informiranju o zaštiti prirodne i kulturne baštine u Parku prirode Medvednica, te uspostaviti trajno partnerstvo

2019. – 2024.

JUPPM MZOE, mediji

35,000.00

3.4 Podržati članove Foruma i druge dionike u razvoju sadržaja za posjetitelje koji čuvaju i doprinose vrijednostima Parka

2019. – 2024.

JUPPM Forum dionika

35,000.00

3.5 Educirati članove Foruma dionika i širu javnost o održivom turizmu i ostalim relevantnim temama

2019. – 2024.

JUPPM Forum dionika, Grad

Zagreb, MZOE 25,000.00

3.6 Nastaviti suradnju s dionicima 2019. – 2024.

JUPPM Forum dionika 40,000.00

Sveukupno € 62,810,853.90

Literatura

• Analiza pritisaka i prijetnji u Parku prirode Medvednica, HAOP: Izgradnja GIS sustava

kao potpora definiranju pritisaka i prijetnji na prirodne vrijednosti, AZO, 2014.

• Božić, B.: Istraživanje zajednice ptica u Parku prirode Medvednica i području ekološke

mreže POVS HR2000583 Medvednica, Milvus, obrt za savjetovanje u zaštiti prirode,

Zagreb, 2019.

• Koren, T.: Istraživanje noćnih leptira Parka prirode Medvednica. Udruga Hyla, Zagreb,

2019.

• Marković, S.: Hrvatske mineralne sirovine, Zagreb, 2002.

• Park prirode Medvednica, stručna podloga zaštite prirode za prostorni plan posebnih

obilježja PPM, Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP), Zagreb, 2012.

• Plan upravljanja Parkom prirode Medvednica, Javna ustanova „Park prirode

Medvednica, Zagreb, 2010.

• Prostorni plan Parka prirode Medvednica, Zavod za prostorno uređenje Grada

Zagreba, 2014.

• Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do

2025. godine, Narodne novine 72/17

• Struktura i stavovi posjetitelja, te ekonomsko vrednovanje Parka prirode Medvednica,

Javna ustanova „Park prirode Medvednica“, Zagreb, 2009.

• Struktura i stavovi posjetitelja Parka prirode Medvednica, Javna ustanova „Park

prirode Medvednica“, Zagreb, 2012.

26

• Studija zaštite kulturnih dobara, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode,

Zagreb, 2003.

• Uredba o osnivanju Javne ustanove Park prirode Medvednica, Narodne novine 118/98

• Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima

ekološke mreže, Narodne novine 80/19

• Zakon o proglašenju Parka prirode Medvednica, Narodne novine 24/81

• Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine 80/13, 15/18, 14/19, 127/19