infokom _februar_2010.indd

InfoKOMBroj 26Februar 2010.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Urednički kolegij:Tarik ÐođićZdravko MarinkovićAnte OstojićAlmira Huseinović

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Ðurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Almira HuseinovićT: +387 33 566-272F: +397 33 214-292E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

pred vama je februarsko izdanje InfoKoma s novim temama i aktualnostima, s ciljem bolje informiranosti, kako članova Vanjsko-trgovinske komore BiH, tako i poslovne za-jednice u našoj zemlji.

Prema mišljenju ekonomskih analitičara, Bosna i Hercegovina nalazi se u najdubljoj poslijeratnoj privrednoj, političkoj i društve-noj krizi. Potvrđuje to više od pola miliona nezaposlenih, brojni štrajkovi i blokade in-stitucija, zaustavljen proces privatizacije.

Za naš magazin dao je svoje viđenje dr. Duljko Hasić, autor knjige „Uloga strategijskog menadžmenta u kreiranju sinergijskih učinaka“, koja je krajem proteklog mjeseca promovirana u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Ekonomskog oporavka i razvoja Bosne i Hercegovine nema bez stranih ula-ganja. Iako su učinjeni određeni pomaci, Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana u odnosu na zemlje u regiji, kada je riječ o provođenju reformi. U InfoKomu govorimo o prioritetnim reformama koje je potrebno uraditi, kako bi se prevazišle ključne prepreke i problemi s kojima se susreću investitori u Bosni i Hercegovini.

Interes stranih investitora u Bosnu i Hercegovinu postoji, ali su procedure komplicirane. Gost InfoKoma u ovom broju je Nj.e. Ayad S.S. Shawich, ambasador Velike Socijalističke Narodne Libijske Džamahirije u BiH, s kojim smo razgovarali o zainteresiranosti kompanija iz Libije za ulaganja u BiH, te konkretnim planovima unapređenja saradnje dvije zemlje.

Govorimo i o pozitivnim primjerima i projektima koji ohrabruju. U vrijeme kada većina kompanija usljed svjetske ekonomske krize bilježi negativan trend u poslovanju, Hidrogradnja d.d. Sarajevo dobila je posao u Libiji vrije-dan 43 miliona eura. Projekt predstavlja veliko ohrabrenje za oblast građe-vinarstva, za koje se cijeni da je među najteže pogođenim oblastima.

Uspjeh prepoznatljivog imena na bh. tržištu – Dr. Pasha, osvaja i najprobir-ljivija tržišta. Riječ je o sapunima na prirodnoj osnovi, koji su svoje mjesto pronašli na tržištu tridesetak zemalja, a najnoviji uspjeh je tržište Japana.

I to nije sve. Na stranicama ovog izdanja očekuju vas brojne zanimljivosti, koje će sigurno zaokupiti vašu pažnju.

Čitajte InfoKom!

U ime uredničkog kolegijaAlmira Huseinović

InfoKOM - Broj 26 - februar 2010. 3

IK - Broj 25 - Januar 2010.

Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINEUrednički kolegij: Tarik Đođić, Zdravko Marinković, Ante Ostojić, Almira HuseinovićVanjski saradnici: Elvira Ahmetović-savjetnik, Duda Adžović, Čedomir Spasojević, Almir TerzićLektor: Loris ZubanovićAdresa: Vanjskotrgovinska komora BiH - INFOKOM, Branislava Đurđeva 10, 71000 SarajevoKontakt: Almira Huseinović, T: +387 33 566-272, F: +397 33 214-292, E-mail: [email protected] i priprema: Vedad VoloderŠtampa: BEMUST d.o.o.Tiraž: 2000

UuvodnikCijenjeni čitaoci

Napraviti osvrt na godinu u kojoj je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine imala veliki broj aktivnosti i u kojoj je proslavila stogodišnjicu svoga kontinuiranog legalnog postojanja i aktivnog rada, nije nimalo jednostavno.

Godinu iza nas je, u ekonomskom smislu, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u bližem i daljem okruženju, obilježila jedna riječ: recesija. U takvoj konstelaciji snaga, Vanjskotrgovinska komora je svojim članovima pokušala ponuditi još više, kako bi se našao adekvatan odgovor na izazove koje je godina recesije sa sobom donijela. Pokušavali smo i, nadam se, u dovoljnoj mjeri uspjeli privrednim subjektima u našoj zemlji donijeti još više informacija, učiniti još više promocije, efi-kasnije djelovati na zadacima koji su nam dodijeljeni, biti još bolji advokat privrede u kompliko-vanim političkim odnosima u našoj zemlji. Naš tradicionalni zadatak, da budemo transmisijska tačka ekonomskih tema i interesa naspram države i njenih institucija, ostao je u fokusu našeg interesovanja i u 2009. godini. Korištenje zakonskih ovlasti, koje Komori daju značajnu ulogu u podsticanju vlasti na kreiranje boljeg poslovnog okruženja, bit će i u godini pred nama važan instrument našeg djelovanja.

Uz sve ekonomske nedaće koje nam je prošla godina donijela, potrudili smo se na racionalan način utrošiti sredstva koja Vanjskotrgovinska komora ostvaruje putem članarine i iz vlastitih aktivnosti. U tom smislu, sačuvana je finansijska stabilnost poslovanja, a planirani programi su mogli biti realizirani bez značajnijih poteškoća. Pored uobičajenih aktivnosti, godinu za nama je obilježilo i nekoliko aktivnosti i značajnih obljetnica, koje ne spadaju u domen svakidašnjeg.

Prije svega, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je u 2009. godini obilježila veliki jubilej: punih sto godina postojanja. U zemlji u kojoj su ovakvi jubileji prava rijetkost, potrudili smo se, i nadam se u tome uspjeli, na dostojan način obilježiti veliku godišnjicu. Rezultat toga je monografija „Stoljeće privredne komore Bosne i Hercegovine“, koja, prema mišljenju recen-zenata, stručne i naučne, kao i šire javnosti, predstavlja puni pogodak i na adekvatan način prikazuje sve ono što je Komora predstavljala i uradila u stoljeću iza nas. Svakako da je velika čast i ponos ove generacije uposlenika Vanjskotrgovinske komore, da je mogla dati svoj dopri-nos obilježavanju ove sjajne obljetnice. Monografija je promovirana na svečanoj akademiji, održanoj u oktobru 2009. godine, u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Ono što je predstavljalo poseban izazov u godini iza nas, jeste uvođenje sistema kvaliteta, obavljena kontrola i dodjeljivanje certifikata ISO 9001-2008 Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine. Veliki zadatak je uspješno obavljen, ali pred nama je teško i svakodnevno

djelovanje na daljem unapređenju naših radnih procesa i poboljšanju usluga našim članovima i korisnicima. Trajan je to zadatak, ali je okvir za djelovanje sada jasno definiran.

Teško je u ograničenom vremenskom i prostornom okviru pobrojati sve što je obilježilo jednu burnu, intenzivnu, usuđujem se reći, uspješnu godinu u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Her-cegovine. Ipak, ono što je sigurno važnije od toga, jeste uputiti pogled u budućnost i pokušati dati osnovne naznake našeg djelovanja u 2010. godini, koja, vjerovatno, nosi još teže ekonom-ske izazove. Zato ću otkinuti nekoliko redaka od pogleda na prošlost i pokušati dati neke osnovne smjernice naših aktivnosti u godini koju već konzumiramo.

Komora se u prethodnom periodu pokazala kao pouzdan partner mnogim agencijama i institucijama koje Bosni i Hercegovini, putem različitih projekata, pružaju podršku u našem bržem, posebno ekonomskom, uključivanju u evropske integracije. Kao rezultat toga, mi ćemo i u godini pred nama imati cijeli niz projekata čiji je cilj povećanje konkurentnosti Bosne i Hercegovini, odnosno njenih privrednih subjekata, promocija izvoza i ujednačavanje trgovin-skog debalansa, kao i izgradnja kapaciteta za efikasnije ekonomsko djelovanje. U tom smislu, zadovoljstvo je istaći da, zahvaljujući predanom radu, mi ne gubimo partnere i stalno stičemo nove. U 2010. godini ćemo nastaviti naš program promocije izvoza putem Agencije za promo-ciju izvoza, a uz podršku sredstava iz programa Evropske unije – IPA. Nepravedno bi bilo ne spomenuti da smo u prošloj godini, u saradnji sa Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, odno-sno Ministarstvom vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa, uspjeli organizovati nastup velikog broja naših kompanija na značajnim sajmovi-ma u inostranstvu i da su rezultati tih nastupa prevazišli sva naša očekivanja. Ova aktivnost će se nastaviti i u godini koju smo netom dočekali.

U godini pred nama, također, počinje realiza-cija cijelog niza projekata u saradnji sa raznim institucijama, kao što su USAID, GTZ, SIPPO, UNDP, DIHK... Svima je cilj isti: povećati kon-kurentnost, naročito izvoznu sposobnost preduzeća iz Bosne i Hercegovine, članova Vanjskotrgovinske komore. Naše osoblje je pokazalo da se zna nositi sa zadacima koji se pred njih postavljaju i zato ne čudi ovako respektabilna lista partnera Vanjskotrgovin-ske komore Bosne i Hercegovine.

Na kraju ovog osvrta, dozvolite mi da Vam čestitam novu, 2010. godinu i da vam zaželim puno uspjeha u njoj. Iskreno se nadam da će opšta slika privrede i društva biti puno ljepša na kraju ove godine, nego što je izgledala na njenom početku.

Tarik Đođić,generalni sekretar VTK BiH

9Dr. Pasha osvaja i najprobirljivija tržištaDr. Pasha je na bh. tržištu preoznatljivo ime. Radi se o sapunima koji su izrađeni na 100% prirodnoj osnovi, što ih uz kvalitet i bh. predznak čini posebnima. U razgovoru za Infokom Saladin Pašalić kaže da su, u poređenju s drugim sličnim proizvodima, sapuni Dr. Pasha posebni, jer je u svaki od njih ugrađen dio emocija.

14Sky Srpska napokon leti?Nijedan aerodrom ne može uspješno funkcionisati ako ne postoji aviokompanija koja svakodnevno obavlja letove sa tog aerodroma. Upravo zbog te činjenice Vlada RS je donijela odluku da se osnuje aviokompaniju Sky Srpska sa namjerom uspostavljanja redovnog vazdušnog saobraćaja.

18Hidrogradnja dobila posao u Libiji vrijedan 43 miliona euraProjekat službenog naziva Dafnia & Naema Agricultural Water Supply Project vrijedan je cca 43 miliona eura (oko 86 miliona KM), a na ovom poslu bit će angažirano oko 200 bh. radnika kao i lokalna radna snaga

34Tehnološka saradnja – jedinstvena usluga EEN mreže u BiHEvropska preduzetnička mreža u BiH, čiji rad koordinira EICC VTK BiH, ovih dana je ponudila jedinstvenu uslugu. Riječ je o bazi podataka tehnološke saradnje koja je sada putem web stranice EEN mreže (www.een.ba) dostupna široj javnosti.

56Mala škola prodaje: Stojite ispred, a ne iza zastoraSajmovi isto tako kao i prodaja promijenili su svoj osnovni koncept izlaganja. Klasičan oblik sajma, koji isključivo predstavlja stereotipan način predstavljanja pojedinačnih izlagača, postaje sve monotoniji i za posjetioce nezanimljiv.

IIIIzdvajamo iz sadržaja....

proizvodima, sapuni Dr. Pasha posebni, jer je u svaki od njih ugrađen dio emocija.

Nijedan aerodrom ne može uspješno funkcionisati ako ne postoji aviokompanija

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 InfoKOM - Broj 26 - februar 2010.

Kreditna linija za mala i srednja preduzeća

ProCredit Bank će dodatno investirati u razvoj malih i srednjih preduzeća putem ProBiznis Partner – specijalne kreditne li-nije za proizvodne i uslužne djelatnosti, sa-općeno je iz te banke. ProCredit Bank je ponudila kredite za obrtna sredstva na pe-riod do 24 mjeseca s minimalnim izno-som od 20.000 KM. ProBiznis Partner kre-diti se ugovaraju sa fiksnom kamatnomstopom, što, kako se navodi u saopćenju, privrednicima garantuje da neće doći do izmjena ugovorene kamate za vrijeme tra-janja ugovora o kreditu.

ASA Osiguranje lani udvostručilo premiju

ASA Osiguranje je u 2009. godini udvo-stručilo premiju. Nakon 4,5 miliona KM ostvarene premije u prvoj godini poslo-vanja, u 2009. godini ostvareno je 8,5 mi-liona KM, što je uistinu značajan napre-dak, izjavio je za Onasu direktor ASA Osiguranja Nedim Gavranović.

„Ovo je rezultat kvaliteta rada zapo-slenika ASA Osiguranja i zavidnog nivoa poslovnih procedura. Dostignuti nivo ćemo pokušati održati kroz kvalitetan odnos prema osiguranicima, i naša je oba-veza truditi se da budu zadovoljni” – ka-zao je Gavranović.

Krediti za preduzetnike NLB Razvojne banke

Banjalučka NLB Razvojna banka ponudila je novu kreditnu liniju za preduzetnike, mala i srednja preduzeća koja podrazumije-va kratkoročne i dugoročne kredite do pet godina za obrtna sredstva i ostale namjene sa kamatnom stopom od 8,5 posto, dok je maksimalan iznos kredita 200.000 KM.

“Kreditna linija za preduzetnike, mala i srednja preduzeća je jedna od najpovoljnijih na bankarskom tržištu RS, čime ova banka zadržava konkurentsku poziciju. Cilj je po-moći preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima i pojačati našu saradnju sa njim kao i više se fokusirati na ovaj sektor koji je glavna pokretačka snaga ekonom-skog razvoja RS” – saopćeno je iz NLB Ra-zvojne banke.

Milorad Dodik najavio strane investicije u RS

Premijer RS Milorad Dodik rekao je da će i u ovoj godini strani investitori ulaga-ti u RS i dodao da je za RS dobro što će održati nivo investicija iz prošlosti ulaga-njima u dalju rekonstrukciju Rafinerijenafte u Brodu. Dodik je rekao da je prema obećanjima predstavnika ruskog kapitala

predviđeno da u Rafineriju u narednihnekoliko godina bude uloženo milijardu eura. On je dodao da RS u ovoj godini očekuje izgradnja hidroelektrana na rijeci Bosni, o čemu se u februaru očekuje i potpisivanje ugovora o izvođenju radova. Rekao je da je predviđeno da strani inve-stitor uloži 280 miliona eura u ove projek-te i da će RS zadržati svoju aktivnost da 20 posto društvenog proizvoda bude in-vestirano putem stranih ulaganja ili iz do-maćih sredstava, koja će biti odobrena.

Internacionalno etno selo na Nišićkoj visoravni

Internacionalno etno selo na površini od 200 duluma zemlje na Nišićkoj visoravni, novi je projekat kompanije Volving BH vri-jedan 36 miliona eura, izjavio je generalni direktor Kompanije Mehmedalija Žmirić.

„S obzirom na postojeću ekonomsku situaciju, preusmjerili smo svoje aktivnosti, tako da je u sklopu Volving BH kompanije registrovana i nova firma Salgado koja ćeraditi na projektu Internacionalnog etno sela, čime će biti znatno smanjeni troškovi izgradnje” – kazao je Žmirić i dodao da se radi o projektu koji će trajati tri godine i na kojem će biti zaposleno oko 130 radnika.

Konzorcij proizvođača građevinske stolarije

U Privrednoj komori FBiH održan je sa-stanak predstavnika proizvođača građe-vinske stolarije koji su iskazali interes za formiranje konzorcija. Konzorcij, kako je istaknuto, potreban je radi nastupa na velikim gradilištima u Africi i Aziji, te na području zemalja CEFTA-e i EU, a radio bi na pripremi dokumentacije i svega što je potrebno za apliciranje na javne ten-dere. Dogovoreno je da se, uz podršku Komore, izabere lider tog konzorcija koji će predložiti program rada, sporazum o članstvu u konzorciju, način finansiranja, te predstavljanje konzorcija prilikom po-

sjeta privrednih delegacija.

BHPOSLOVNEVIJESTI

InfoKOM - Broj 26 - februar 2010. � 5

Usvojeni pravilnici iz oblasti hrane

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agen-cije za sigurnost hrane BiH, donijelo je više pravilnika iz oblasti hrane i hrane za životinje, čime BiH usklađuje legisla-tivu s propisima EU i zemalja u okruže-nju i na taj način omogućava ravnopra-van položaj bh. proizvođača i uvoznika u ovim oblastima. Riječ je o Pravilniku o plastičnim materijalima i predmetima namijenjenim za kontakt s hranom, Pra-vilniku o materijalima i predmetima koji sadrže vinilhlorid monomer i nami-jenjeni su za kontakt s hranom, Pravil-niku o ograničavanju upotrebe epoksi-derivata u materijalima i predmetima namijenjenim za kontakt s hranom, Pravilniku o standardima za stavljanje jaja na tržište, Pravilniku o keramičkim predmetima namijenjenim za kontakt s hranom, Pravilniku o oslobađanju N-nitrozamina i prekursora N-nitrozami-na, supstanci iz elastomera ili gumenih duda za bočice i duda, Pravilniku o ma-terijalima i predmetima namijenjenim za kontakt s hranom, Pravilniku o šeće-rima, Pravilniku o materijalima i predme-tima izrađenim od filma od regenerira-ne celuloze namijenjenim za kontakt s hranom, Pravilniku o oznakama tradi-cionalnog ugleda hrane, Pravilniku o oznakama originalnosti i oznakama ge-ografskog porijekla hrane, Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, Pravilniku o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama i Pravil-niku o stonim vodama, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Norvežani nude pomoć u istraživanju nafte u BiH

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo primio je u Saraje-vu ambasadora Norveške Jana Braathua, saopćeno je iz Federalne vlade. Na sastan-ku, kojem su prisustvovali eksperti norve-ških naftnih kompanija i pravnih ureda te Energoinvesta, razgovarno je o stvaranju pravnog okvira za istraživanje naftnih na-lazišta u FBiH. Kako je istakao ministar Hećo, u Federaciji BiH ne postoji nikakav pravni okvir koji bi regulirao ovu oblast, tako da je pravna pomoć i ekspertiza nor-veških kompanija dobrodošla.

„Ključne pretpostavke za daljnji rad bit će izrada teksta zakona koji će reguli-rati ovo pitanje“ – istakao je ministar Hećo.

Dozvola za izgradnju vjetroelektrane Moštre

Regulatorna komisija za električnu energi-ju u FBiH (FERK) izdala je prethodnu do-zvolu za izgradnju proizvodnog objekta vjetroelektrane VE Moštre 1 na zahtjev SUŠA-COMMERCE d.o.o. Visoko. Riječ je o prvoj vjetroelektrani u FBiH, smješte-noj u naselju Zimča, u općini Visoko, s predviđenom godišnjom proizvodnjom 1.000 MWh. Također, FERK je izdao doz-volu za rad, licencu za obavljanje elektro-privredne djelatnosti opskrbe električnom energijom drugog reda podnositelja zahtje-va RE ENERGIJA d.o.o. Sarajevo, te je us-vojio Nacrt prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta HE Pršljanica 2, na zahtjev kompanije Vesna-S d.o.o. Bugojno.

UPBiH o novom zakonu o podršci poljoprivredi

Odustajanjem od novog zakona o nov-čanim podrškama poljoprivredi resorno ministarstvo odustalo je od ravnomjer-ne raspodjele „grantova“ prema poljo-privrednim resursima, a time i od rav-nomjernijeg razvoja sektora, smatra Udruženje poljoprivrednika u BiH (UPBiH). Novi Zakon o novčanim po-drškama poljoprivredi, kako dodaje UPBiH, donosi se već pune tri godine.

„Odustajanjem od njegovog konačnog donošenja Federalno ministarstvo poljo-privrede je pokazalo da je ono za sve to vrijeme opstruiralo njegovo donošenje obmanjujući interesne asocijacije poljo-privrede i brojne poljoprivrednike“ – stoji u saopćenju UPBiH.

Brojke

358.000 tona iznosila je proizvodnja gotovih proiz-voda u prva tri kvartala 2009. godine u Arcelor Mittalu Zenica, izjavila je portparol-ka kompanije Dijana Božić-Srdanović.

0,1 posto viši je ukupan indeks cijena proiz-vođača industrijskih proizvoda u Fede-raciji BiH u decembru 2009. u odnosu na prethodni mjesec iste godine.

103.336 osoba prijavilo se prošle godine na evi-denciju nezaposlenih u Federaciji BiH, od čega 53.433 po prestanku radnog odnosa.

10,5 miliona KM uštedjela su prošle godine preduzeća u RS primjenom „giljotine pro-pisa“ na troškovima za takse, naknade, do-zvole i ostalu dokumentaciju.

0,1 posto bio je veći ukupan indeks potroša-čkih cijena u Republici Srpskoj u decem-bru 2009. godine u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Zavoda za statistiku RS.

19 posto je povećana prošlogodišnja in-dustrijska proizvodnja u Republici Srp-skoj nego u 2008. godini, podaci su Za-voda za statistiku RS.

30.434 hektara zasijano je u jesenjoj sjetvi u 2009. u FBiH, što je manje za 4,1 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2008. go-dini, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

6,3 miliona KM plasirano je farmerima u Fe-deraciji BiH do sada u vidu kreditnih sred-stava, u okviru projekta IFAD 4.

10 miliona litara mlijeka planirana je proiz-vodnja bihaćke mljekare Meggle u ovoj godini, ukoliko dođe do najavljenog formiranja revolving fonda za nabavku junica.

0,1 posto u prosjeku veće su bile cijene pro-izvoda i usluga u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena u decembru 2009. u odnosu na novembar 2009. godine.

49 posto porastao je prošlogodišnji izvoz pržene kafe iz BiH u zemlje EU i SAD, is-taknuto je na sastanku Grupacije prera-đivača i prometnika kafe Vanjskotrgo-vinske komore BiH.

1,584 miliona KM iznosio je robni promet BiH s inostranstvom u decembru 2009. godine, od čega se na izvoz odnosi 469,9 milio-na KM ili 29,7 posto, a na uvoz jednu mi-lijardu i 114,6 miliona KM ili 70,3 posto.


AOL NAJAVIO OTPUŠTANJA RADNIKA U SAD-U

Američka internet kompanija AOL (Ame-rica OnLine) najavila je otpuštanje radni-ka u SAD-u zbog nedovoljnog broja pri-javljenih za dobrovoljni odlazak, u okvi-ru plana koji je pokrenula na svjetskom nivou. AOL, jedan od začetnika razvoja interneta, odvojio se od medijskog gigan-ta Time Warner u decembru i tada je objavio plan reorganizacije, vrijedan 200 miliona dolara, kojim je obuhvaćeno ukidanje 2.500 radnih mjesta, što je oko trećina ukupnog broja.

FIAT ZATVARA FABRIKU NA SICILIJI

Izvršni direktor Fiata Sergio Marchione, koji istovremeno upravlja američkim Crhyslerom, izjavio je u Detroitu da je odluka o zatvaranju fabrike na Siciliji koja zapošljava 1.400 radnika definitivna i nepovratna, bez obzira na to što izaziva velike rasprave i osporavanja. Marchione je kazao da Fiat gubi novac na svakom automobilu izrađenom u fabrici Termini Imereze na Siciliji, jer su troškovi pogona izuzuzetno visoki zbog nedostatka infra-strukture u tom regionu, prenijele su agencije.

EXXON MOBIL ISTRAŽUJE NAFTU U CRNOM MORU

Američki naftni gigant Exxon Mobil pri-ključuje se projektu eksploatacije nalazi-šta nafte i gasa u Crnom moru koje ra-zrađuju brazilski Petrobras i turska naf-tna kompanija TPAO, objavile su kom-panije u zajedničkom saopćenju. Exxon Mobil i Petrobras dobijaju po 25 posto u projektu eksploatacije of-shore nalazišta TPAO-Petrobras u turskim teritorijalnim vodama Crnog mora, dok će turska kom-panija zadržati udio od 50 posto, prenosi Reuters. TPAO procjenjuje da je iz ovih nalazišta mogućna eksploatacija najma-nje deset milijardi barela nafte i 1,5 bili-ona kubnih metara prirodnog gasa.

KAZUO INAMORI IZVRŠNI DIREKTOR JAPAN AIRLINESA

Kazuo Inamori, osnivač firme Kyocera za izradu elektronske opreme, pristao je da bude novi izvršni direktor posrnulog Ja-pan Airlinesa (JAL), u trenutku kada su akcije najveće azijske aviokompanije pale 81 posto, uoči njenog očekivanog bankro-ta. JAL će najverovatnije podnijeti sudski zahtjev za zaštitu od bankrota, u okviru šireg programa restrukturisanja kojim se predviđa smanjivanje ogromnih dugova, ukidanje oko 13.000 radnih mjesta i za-tvaranje desetine neprofitabilnih linija, pre-nijele su agencije. S oko 16 milijardi dola-ra duga, JAL-ov bankrot bit će šesti najve-ći u historiji Japana.

BERZANSKA KOMISIJA SAD-A TUŽILA BANK OF AMERICA

Američka komisija za papire od vrije-dnosti i berze (SEC) podnijela je njujor-škom sudu već drugu tužbu protiv naj-veće bankarske institucije u SAD-u Bank of America, u vezi sa njenim preuzima-njem investicione banke Merrill Lynch. Bank of America, međutim, sve te optu-žbe odlučno odbacuje, objavile su no-vinske agencije. Nova tužba SEC-a je daljnji korak u sporovima koje vode ame-rički zakonodavni i istražni organi pro-tiv te banke. Osnova spora je u tome što investitori, prije glasanja o preuzimanju Merrill Lyncha, 5. decembra 2008. godi-ne, nisu znali da je ta banka samo u ok-tobru pretrpjela gubitak od 4,5 milijar-di dolara, a još nekoliko milijardi je iz-gubila u novembru.

PROIZVEDEN TELEFON KOJI FUNKCIONIRA NA COCA-COLU

Kineska dizajnerka Daizi Dženg uspje-la je napraviti za finsku Nokiju revoluci-onarni mobilni telefon koji ne funkcio-nira uz pomoć baterije, kao drugi, već na Coca-Colu i druge napitke bogate šećerom, prenijeli su francuski elektron-ski mediji. Radi se o tome da telefon crpi energiju iz šećera koji se nalazi u tom napitku, kao i u Pepsiju, Fanti, Red Bullu i drugim zaslađenim napicima.

KINA LANI NADMAŠILA AMERIČKU PRODAJU AUTA

Kineska prodaja automobila dostigla je lani rekordan nivo, nadmašivši prvi put

SVIJETW

ORLD

WO

RLD


NAJVEĆI PAD NEZAPOSLENOSTI U BRITANIJI OD 2007.

Broj Britanaca koji primaju pomoć za ne-zaposlene je u decembru opao više nego što se očekivalo i najviši je još od aprila 2007. godine, dok je stopa nezaposleno-sti smanjena prvi put u posljednjih 18 mjeseci, pokazali su objavljeni zvanični podaci. Britanski zavod za statistiku je saopćio da je broj onih koji primaju po-moć za nezaposlenene u decembru 2009. godine pao za 15.200, prema novembar-skom smanjenju od 10.800, a rezultat je mnogo bolji i od prognoze analitičara. Ekspereti su, naime, očekivali pad od samo 2.500 ljudi, prenio je Reuters.

NOVA BRZA ŽELJEZNIČKA LINIJA: VOZ EVROPSKE BUDUĆNOSTI

Daily Telegraph najavljuje kako će nova brza željeznička linija skratiti putovanje vozom između Londona i Madrida na samo osam sati i da će biti dostupna putni-cima tokom iduće decenije. Za dvije godi-ne, prvo će proraditi brza pruga Pariz – Madrid, a taj put će trajati vozom samo pet i po sati, a ako se tome dodaju dana-šnja dva sata i 15 minuta brzim vozom između Pariza i Londona, putnik bi posli-je osam sati puta mogao da stigne iz Lon-dona u Madrid, uključujući tu i vrijeme za presjedanje u Parizu, objašnjava Daily Telegraph.

američke isporuke i postajući najveće tr-žište kola na svijetu, čime je potvrđen zna-čaj Kine u razvoju globalne autoindustri-je, ukazuju analitičari. Prodaja auta u Kini dostigla je lani rekordnih 13,6 miliona, objavilo je Udruženje kineskih proizvođa-ča automobila, što je znatno preko ranijeg cilja od 10 miliona jedinica i iznad 10,4 mi-liona prodatih automobila i lakih kamio-na u SAD-u. Prošle godine je zabilježen najniži nivo prodaje automobila na ameri-čkom tržištu u posljednjih 27 godina.

NACIONALIZACIJA TRIJU BANAKA U VENECUELI

Socijalistička vlada u Venezueli nacionali-zirala je još tri privatne banke i naredila za-tvaranje dviju. U obrazloženju se kaže da su banke zbog administrativnih problema dospjele u finansijske poteškoće. Predsje-dnik Hugo Chavez pokrenuo je prisilnu nacionalizaciju jednog trgovinskog lanca koji je u francuskom vlasništvu.

ZAJEDNIČKI TURISTIČKI PROIZVOD BALKANA

Balkanske zemlje samo zajedničkim sna-gama mogu da stvore turistički proizvod koji će biti za inostrane turiste atraktiv-niji od drugih zemalja, jer je još uvijek neotkriven, zaključeno je na panelu, koji je održan u okviru kongresa Svetske aso-cijacije hotelijera i restoratera (IHRA). Predsjednik Asocijacije hotelijera Srbije (HORES) Tomislav Momirović ukazao je da je svaka zemlja posebno previše mala da bi bila atraktivna, bez obzira na potencijale kojima raspolaže i da je zato od velike važnosti udruživanje na zaje-dničkom poslu.

Brojke6,014 milijardi eura iznosila je devizna štednja u Srbiji u 2009. godini, koja je povećana za 1,23 milijarde eura, saopćila je Narodna banka Srbije.

15.600 radnih mjesta mogla bi u tri naredne godi-ne ukinuti kompanija Japan Airlines, koja je u velikim poteškoćama, objavila je japan-ska štampa.

328eura iznosila je prosječna neto plata u Ru-muniji u novembru prošle godine, odno-sno, za 0,7 posto manje u odnosu na okto-bar 2009. godine.

46posto, odnosno za 13,6 miliona, poveća-na je ukupna prodaja motornih vozila u Kini u prošloj godini, objavilo je Kinesko udruženje proizvođača automobila.

45milijardi dolara vratit će Uprava federal-nih rezervi (Fed) SAD-a Ministarstvu fi-nansija, s obzirom na to da je u 2009. go-dini ostvarila rekordan profit.

1,5 milijardi eura vrijednost je državnih obvez-nica koje je Slovenija emitovala kako bi fi-nansirala nacionalni budžet, objavljeno je u Ljubljani.

851 narudžbu od 56 aviokompanija dobila je američka kompanija Boeing za svoj novi model aviona 787 dreamliner, saopćio je direktor kompanije Boeing.

3,7 miliona prosječan je broj nezaposlenih s kojim Njemačka savezna vlada računa u 2010. godini, piše Süddeutsche Zeitung.

6,6 posto iznosila je u 2009. godini inflacija uSrbiji, mjerena potrošačkim cijenama, sa-općila je Narodna banka Srbije.

1,23 milijardi eura povećana je u 2009. godi-ni devizna štednja građana u Srbiji, a samo za 15 dana ove godine za gotovo 37 miliona eura.

83,2 posto bruto domaćeg proizvoda iznosit će francuski javni dug u 2010. godini, ali će biti niži nego što se očekivalo, obja-vila je francuska vlada.

498 aviona isporučio je u prošloj godini evro-pski proizođač Airbus, što ga stavlja na svjetski vrh. Riječ je o rekordnoj isporuci.


Moguća suradnja s Južnoafričkom Republikom

Vanjskotrgovinsku komoru BiH u veljači su posjetili predstavnici Veleposlanstva Južnoafričke Republike. S obzi-rom na to da Bosna i Hercegovina s Južnoafričkom Republikom ostvaruje simboličnu vanjskotrgovinsku razmje-nu, zaključeno je da bi se s ciljem unapređenja suradnje trebali poduzeti prvi koraci, poput razmjene informacija o komorama ove dvije zemlje, tržištima i sajmovima. Na taj način bi se gospodarstvenici obje zemlje mogli upo-znati i ostvariti poslovnu suradnju. Mogućnosti suradnje postoje u oblastima elektroenergetskog sektora i drvne industrije.

Potpisan Sporazum o partnerstvu između projekta USAID-SIDA FIRMA i VTK BiH

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Mahir Hadžiahmetović i direktor projekta USAID-SIDA FIRMA dr. David King potpisali su u veljači Sporazum o partnerstvu. Projekt pod nazivom Fostering Interventions for Rapid Market Advancement (Poboljšanje intervencija za brzi napredak na tržištu – FIRMA) koji sponzoriraju Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA) petogodišnji je projekt koji je počeo s aktivnostima u rujnu 2009. godine. Cilj projekta je pružanje podrške održi-vom ekonomskom rastu, većem zapošljavanju i povećanju prihoda domaćinstava u Bosni i Hercegovini.

Osnovni cilj projekta FIRMA je pomoći Bosni i Hercegovini da poboljša svoju sposobnost da se nosi s konku-rentskim pritiskom i tržišnim izazovima unutar Europske unije, što predstavlja ključni element Kopenhagenskih ekonomoskih kriterija za pristupanje Europskoj uniji. Projekt FIRMA će to ostvariti putem suradnje s tri ključna sektora bh. gospodarstva: drvoprerađivački sektor, metaloprerađivački sektor i turizam.

S ciljem postizanja održivosti i učinkovitosti projekt FIRMA će svoje aktivnosti obavljati uz pomoć domaćih partnera za implementaciju, kako bi se odabrali lanci vrijednosti s jakim potencijalom unutar tri glavna sektora, razvile strategije unapređenja konkurentnosti za ove lance vrijednosti, te provele aktivnosti unutar ovih lanaca vrijednosti u cilju prevazilaženja prepreka konkurentnosti.

Nastojanja projekta USAID-SIDA FIRMA i VTK BiH usmjerena su ka usklađivanju njihovih sposobnosti, is-kustava, metodologija i resursa radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva koji se odnose na povećanje ekonomskog ra-sta, zapošljavanje i izvoz u sektorima koje podržava projekat FIRMA te osiguranje održivosti rezultata.

U projektu FIRMA Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je dobila status specijalnog partnera, od-nosno Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je implementirajući partner u Bosni i Hercegovini.

NAJAVESajam informacijsko-komunikacijskih tehnologija “Cross Con“

U Beču se od 27. do 29. travnja 2010. godine održava sajam informacijsko-komunikacijskih tehnologija pod nazi-vom Cross Con. Gospodarska komora Austrije je u suradnji sa sajmom planirala i svoje aktivnosti na ovu temu. Je-dna od njih je tzv. MatchMaking Event, koji će se održati 27. travnja, prvog dana Cross Con sajma u Beču. Preko online MatchMaking platforme http://www.b2match.com/crosscon/ bh. kompanije imaju mogućnost da unesu svoj profil, iskažu svoje poslovne interese i želje, te zakažu razgovore sa interesantnim partnerima iz cijele Europe. Orga-nizacija termina je praktično automatizirana. Unos profila je moguć do 10. travnja 2010. Od 10. do 23. travnja bit će izvršena online selekcija termina, a bilateralni razgovori će biti održani 27. travnja od 10.00 do 18.00 sati. Kotizacija iznosi 50 eura, u koju je uračunata ulaznica za sajam i ručak. Više informacija o samom sajmu se može dobiti na http://www.cross-con.at/.

Pored toga, 29. travnja u Gospodarskoj komori Austrije bit će održane prezentacije o IT sektoru u BiH, Grčkoj, Italiji i Izraelu.

Kako aplicirati za projekte Europske unije?

Delegacija Europske unije u BiH organizira prezentacije s ciljem upoznavanja organizacija s detaljima Natječaja za predaju projekata Europske unije, te pravilima i propisima kojih se aplikanti moraju pridržavati prilikom apliciranja. Ove prezentacije su ujedno i prilika da se neposredno kontaktiraju službenici Europske unije, te da im se izravno upute pitanja koja se odnose na spomenuti natječaj. Visina raspoloživih sredstava za ovaj natječaj iznosi 1,2 milijuna eura. Prezentacije će se održati u Sarajevu i Banjoj Luci.

INTERVJU >>>

AKTI

VNO

STI KOMORE


Dr. Pasha je na bh. tržištu prepoznatljivo ime. Radi se o sapunima koji su izrađeni na 100% prirodnoj osnovi, što ih uz kvalitet i bh. predznak čini posebnima. Kreatori ovog brenda koji je stvoren u kućnoj radionici su bračni par Aida i Saladin Pašalić iz Zenice. Višegodišnju upornost u stvaranju sapuna koji osim kozmetičkog ima i ljekovito svojstvo prepoznali su i kupci najprobirljivijih svjetskih tržišta, poput japanskog. U razgovoru za Infokom Saladin Pašalić kaže da su, u poređenju s drugim sličnim proizvodima, sapuni dr. Pasha posebni, jer je u svaki od njih ugrađen dio emocija.

Razgovarala: Elvira Ahmetović

INTERVJU >>> Saladin Pašalić

Ideja za proizvodnju sapuna je došla spontano, počinje svo-ju priču Saladin Pašalić. Prije mnogo godina on je zbog upotrebe raznih hemijskih sredstava za tuširanje imao pro-

blema s kožom. Jedne prilike dobio je prirodni sapun iz ino-stranstva, nakon čije upotrebe je primijetio da se koža smiri-la. Pašalić je najprije supruzi Aidi, onda i bratu Ameru koji je ljekar, predložio da probaju sami napraviti takav sapun. Prva njihova reakcija je bila: “Kako ćemo mi to praviti?“

Prisjećajući se tog perioda Pašalić kaže da nije neka velika mudrost napraviti sapun, te da samo treba biti uporan. Gla-vninu tereta je podnijela Aida. Ona je izradila recepturu koja se pokazala blagotvornom za kožu i zanimljivom za tržište. Saladin je radio ambalažu i brend, dok je Amer bio zadužen za medicini dio proizvoda. Nakon tri godine istraživanja i rada stvoren je dr. Pasha. Prvo testiranje urađeno je u krugu obitelji. Rekacije su bile iznenađujuće dobre, jer se najprije familiji, a potom i ostalim ljudima svidjelo to što su Pašalići napravili.

Sapunima ste dali ime dr. Pasha. Pretpostavljam da to ime proizlazi iz vašeg prezimena. Kako ste stvarao brend?“Profesionalno gledano, meni je to bio najveći izazov – kako dati sapunu ime i kako ga upakovati da bude pristupačan ko-risniku. Bilo je dosta opcija i dugo je trajalo dok se nije stvo-rio ovaj brend o kojem govorim. Pasha proizlazi iz našeg pre-

zimena Pašalić, a ono dr. sam dao iz tri razloga. Prvo, zato što smo u timu imali doktora Amera, drugi razlog je bio što su se sapuni pokazali i ljekovitim, a treći razlog je bio marketinške prirode. Ljudi uglavnom u svojoj percepciji terminu doktor daju posebno mjesto. Upotrebom titule dr. dao sam jednu oz-biljnost brendu, što se pokazalo kao mudar izbor.“

Koliko vrsta sapuna proizvodite i koliko ih se mjesečno otkupljuje?“U našem proizvodnom programu trenutno imamo osam vr-sta sapuna. Mjesečna produkcija je puno veća od trenutne prodaje. Postoji intencija da se ti sapuni prodaju u većoj koli-čini. Prodaja na teritoriji BiH trenutno iznosi do 1.500 sapu-na mjesečno.“

Osim sapuna proizvodite ulja za kosu, kremu od arapskog oraha te osvježivač zraka. U čemu je prednost vaših proiz-voda u odnosu na druge?“Karakteristika tih proizvoda je zapravo bio način razmišlja-nja kako se oni proizvode. Koncept dr. Pasha je zasnovan na tome da u naš proizvod ne smije ići ništa vještačko. Na primjer, umjesto vode, koristimo kišnicu i slično. Vodimo računa da to bude 100% prirodno. Sapunima kojima se dodaje med za-ista se dodaje pravi med, a ne neki surogat. Pored prirodnih sastojaka što proizvode čini puno kvalitetnijim, sama filozo-fija i način na koji to proizvodima rezultira pozitivnom inte-rakcijom s tim proizvodom i zato ga ljudi posebno doživljaju. Naši proizvodi nose dio ljubavi koju ugradimo u proizvod.“

Dr. Pasha osvaja i najprobirljivija tržišta

10 � InfoKOM - Broj 26 - februar 2010.

>>>

Gdje ste sve na stranim tržištima, a gdje kod nas prisutni sa svojim proizvodima?“Na jednoj strani tržišta pored Japana imamo Švedsku, Slove-niju, Hrvatsku jednim dijelom, Srbiju... U dosadašnjem isku-stvu uspjeli smo doći po različitim osnovama u 30-tak zema-lja svijeta. U BiH sapune dr. Pasha možete pronaći u svim bo-lje opremljenim tržnim centrima.“

Posljednja vijest je da će se sapuni dr. Pasha naći u Japanu. Kako je do toga došlo?“Što se tiče japanskog tržišta, posebnu zahvalnost moramo is-taći velikim prijateljima ovog projekta, organizaciji BH Crafts. To je organizacija koja okuplja bh. žene koje se bave proizvo-dnjom različitih rukotvorina. One su prepoznale naš sapun kao autohtonu bosansku rukotvorinu. BH Crafts je naš sapun iznio na različita tržišta. Izaskom na probirljivo japansko tr-žište mi smo dobili još jednu potvrdu kvaliteta.“

Kakvi su planovi u vezi s daljim širenjem tržišta?“Što se tiče daljeg širenja tržišta, sistem distribucije je preuze-la Kolba iz Sarajeva. Oni imaju ozbiljne planove s ovim bren-dom, jer su prepoznali naš potencijal i ušli su u projekat do-kapitalizacije kako bi se stvorio regionalni brend. Znam da su u pregovorima s Bajerom iz 10 zemalja da se dr. Pasha izveze. Ekonomska kriza je malo usporila planove, ali mi smo optimi-sti i vjerujemo u uspjeh tih pregovora.“

Da li to uključuje i povećanje proizvodnih kapaciteta, samim tim i radne snage?“Ukoliko dođe do povećanja prodaje, to će iziskivati poveća-nje proizvodnih kapaciteta i samim tim broja zaposlenih. Mi smo trenutno na nivou manufakture. To nije neka industrija. Imamo troje zaposlenih, ali naglašavam, ovo je projekat s do-brim potencijalom.“

Šta planirate učiniti na popularizaciji brenda u BiH?“Što se tiče samog benda na bh. tržištu, imali smo uglavnom direktnu reklamu ‘od usta do usta’. Ta vrste reklama nama je dala poziciju na bh. tržištu kao jednog posebno autentičnog i ljekovitog bh. proizvoda.“

Sada kada se za ime dr. Pasha nadaleko pročulo, pretpo-stavljam da ima zainteresiranih da s vama uđu u strateška ulaganja. Jesam li u pravu?“Mislim da među onim ljudima koji su u biznisu, jer ja sam ipak umjetnik, kreativac, najveća mudrost se smatra blago-vremeno, prijevremeno prepoznavanje potencijala u biznisu. Firma Kolba iz Sarajeva s direktorom Jasminom Mehićem je prepoznala potencijal i ušli su s nama u pregovore da projekat podignu na višu razinu. U jednom momentu mi smo se našli

u situaciji da nismo mogli sami prodavati sapune, jer nismo imali adekvatna znanja o prodaji i menadžmentu. Kolba za nas postpeno gradi regionalnu mrežu i stvara regionalni brend.“

U vama je konkurenciju vidio i čuveni Cartier. Kako je do toga došlo?“Cartier je još prije nego što smo se mi pojavili imao svoju li-niju satova, mirisa pod nazivom Pasha Cartier. Mi smo ne-davno dobili jedan od dopisa Cartiera u kojem su se uljudno raspitivali je li to pokušaj kopiranja njihovog brenda. Obja-snili smo im da dr. Pasha ima korijen mog prezimena, da naša ciljna grupa i grupa proizvoda nisu isti. Ipak, nama je bila ve-lika satisfakcija da se čuveni Carier raspituje da li smo im mi prijetnja ili konkurencija.“

Kako se mala manufaktura može nositi s velikim korporacijama?“Male proizvodnje gdje čovjek svojim dodirom ugradi dio svoje emocije u proizvod mogu se nositi s velikim industrija-ma, jer njihovim proizvodima bez obzira na sva silna ulaganja u marketing nedostaje taj dio. To je onaj segment koji nas či-ni drugačijim. Ne bojimo se velikih korporacija. Velike kor-poracije rade da bi zaradili, mi radimo zato što to volimo. Ne mogu garantovati, pošto se okolnosti mijenjaju, da se i mi ne-ćemo s vremenom pretvoriti u tu hladnu veliku industriju. Dosada smo u naše proizvode ugrađivali dio svojih emocija i vjerujem da će tako i ostati.“

Kakve su povratne reakcije od korisnika sapuna?“Reakcije ljudi su više nego pozitivne. Kao što sam ranije re-kao, to je i nas same iznenadilo. Imam jednog prijatelja Slove-nca. Jednom je dolazio kod mene i govorio kako ima pukoti-ne po koži koje se javljaju s vremena na vrijeme. Bio je kod svih boljih dermatologa u Sloveniji i Austriji. Poklonio sam mu cijelu koleciju sapuna da ih isproba. Poslije nekoliko mje-seci zvao me da mi kaže kako, od kad koristi te sapune, nije imao problema s kožom. Tražio je da mu pošaljem nekoliko kilograma ovakvih sapuna. Dosta je ovakvih priča.“

Imaju li vaši sapuni konkurenciju?“Svaki proizvod ima konkurenciju, samo je pitanje koliko je konkurencija dorasla. Ono što smo dosad vidjeli na našem tržištu, a i u svijetu, ovladao je trend tzv. natural look. Mnogo ljudi traži samo da to izgleda prirodno, ali ih u biti ne intere-suje od čega je preparat napravljen. Međutim, ima i onih koji insistiraju na 100% prirodnim proizvodima. Mi proizvodimo samo za ove druge. Ko zna, možda se s vremenom to promi-jeni. Ima toliko sapuna koji izgledaju prirodno, ali nisu napra-vljeni na prirodnoj osnovi. Dr. Pasha nema pravu konkuren-ciju na bh. tržištu, jer u njima nije sadržano ništa vještačko.“


Najveće bh. kompanije lani dobro poslovale

Globalna ekonomska kriza, koja je žestoko zapljusnula i našu zemlju, u kojoj su desetine hiljada radnika izgubi-le radno mjesto, čini se nije previše pogodio naše naj-

veće kompanije, koje su i prošlu poslovnu godinu završile uspje-šno. Pored ostvarenog prihoda i dobiti, neke od njih se, poput ASA Prevent grupacije diče činjenicom da su uspjeli zadržati isti broj radnika, te da nije bilo otpuštanja, što je zaista veliki us-pjeh za prošlu, veoma kriznu i tešku godinu širom naše planete.

Energoinvest

Sarajevski Energoinvest objavio je kako je, unatoč globalnoj eko-nomskoj krizi, lani ostvario je nešto veću dobit od planirane, a da bi i u 2010. godini trebao uspješno poslovati i prihod bi trebao biti veći za oko 10 posto u odnosu na ovu godinu.

“Prihodi od prodaje u 2009. su iznosili 347,9 miliona KM. Na strano tržište odnosi se 207 miliona KM, dok su rashodi od pro-daje 340,4 miliona KM, tako da dobit iz tekućeg poslovanja u ovoj godini iznosi 7,53 miliona KM. U 2009. uredno izmirene su sve obaveze prema državi, ali i prema 843 radnika. Prosječna neto plaća iznosila je 1.430 KM. Energoinvest svakoga mjeseca mora osigurati od 1,5 do dva miliona eura da bi osigurao nakna-de za uposlene i taj se novac, uglavnom, zaradi u inozemstvu“ – kazao je direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak.

Međutim, kazao je i to da je u Energoinvestu 300 osoba koje predstavljaju tehnološki višak zbog raznih transformacija Društva, ali da će kompanija nastojati da ih zadrži dokle god to bude mo-guće.

“Plan kompanije u narednoj godini jeste da ostvari prihod od 380 miliona KM, a da dobit iz tekućeg poslovanja iznosu 8,6 mi-liona KM, što će biti moguće ostvariti zahvaljujući već započetim poslovima u iznozemstvu, odnosno Alžiru, Libiji, Etipiji i poslo-vima koji tek treba da započnu u Kongu, Alžiru i Libiji“ – kazao je Vlahovljak.

On je, govoreći o privatizaciji Energoinvesta, kazao je bi se trebalo sačekati, s obzirom na to da je naredna godina izborna te da je još kriza u svijetu, što bi moglo značajno obezvrijediti kom-paniju.

Piše: Duda Adžović“Energoinvest u svom portfoliju ima 23 kompanije, u 11 firmi

je većinski vlasnik, a ukupan kapital Društva iznosi 220 miliona KM. Većinski vlasnik ‘matice’ kompanije je država“ – naglašava Vlahovljak.

Prijeratna potraživanja Energoinvesta iznosila je 125 miliona KM, a na kraju 2008. smanjena su na 40,5 miliona KM, jer su naplaćeni odrađeni poslovi u Iraku, Libiji, Tanzaniji i još nekim državama i još se vode određeni sudski sporovi, a koji bi trebali imati pozitivan ishod za Energoinvest.

Elektroprivreda BiH

Iako je poslovanje u 2009. godini bilo opterećeno problemima izazvanim općom recesijom, Elektroprivreda BiH je saopćila kako bi se protekla godina mogla okarakterizirati kao najuspješnija u 33 godine postojanja kompanije organizirane pod današnjim nazivom. Kao potvrdu te ocjene, ovo preduzeće navodi nekoliko ključnih podataka.

U saopćenju iz Elektroprivrede BiH kaže se da je lani u pot-punosti realiziran operativni plan ulaganja u iznosu većem od 160 miliona KM, što je gotovo dvostruko više nego u 2008. godi-ni, kada je investirano 87,55 miliona KM. Najviše sredstava ulo-ženo je u modernizaciju i izgradnju distributivnih kapaciteta – ukupno 96 miliona KM ili tri puta više nego u 2008. Istovremeno je u modernizaciju i revitalizaciju proizvodnih ka-paciteta uloženo 50,5 miliona i zaključeno poslova čija će reali-zacija započeti u narednoj godini u vrijednosti od gotovo 150 mi-liona KM. Kada je riječ o proizvodnji, tokom ove godine bit će proizvedeno 6.946 GWh električne energije, što je za 1,2 posto manje od plana i 4,8 posto manje od proizvodnje u prošloj godini.

Hidroelektrane, zbog povoljne hidrološke situacije i pogon-ske spremnosti, proizvele su 1.661 GWh električne energije, što

Energoinvest je ostvario je nešto veću dobit od planirane. Elektroprivreda BiH proteklu godinu okarakterizirala je kao najuspješniju u 33 godine postojanja kompanije pod sadašnjim imenom. Bosnalijek je ostvario neto do-bit od devet miliona KM, što predstavlja povećanje za 11 posto u odnosu na 2008. godinu. Dobit ASA Prevent grupacija oko 800 miliona KM. Rudnik mrkog uglja Breza proizveo 400.064 tone uglja, što predstavlja 94,8 posto planirane proizvodnje.

TEMA >>> Uprkos globalnoj ekonomskoj krizi

>>>


je za 12,6 procenata više od plana, a za 7,5 posto više nego u pro-šloj godini. Termoelektrane su proizvele 5.285 GWh električne energije, što je za 4,8 posto manje od plana, odnosno za osam po-sto manje nego u prošloj godini. Rezultat je to investicionih ula-ganja u modernizaciju i rekonstrukciju proizvodnih kapaciteta.

Iz Elektroprivrede BiH posebno naglašavaju da je potrošnja električne energije smanjena za 4,4 posto u odnosu na plan, od-nosno za četiri posto u odnosu na 2008. i dostigla je 4.634 GWh, dok su gubici prijenosa manji za 10 posto u odnosu na plan, od-nosno manji za šest posto od ostvarenih u 2008. i iznose 118 GWh. Ostvareni prihod od prodaje električne energije iznosi 860 mili-ona KM, što je za 4,5 posto više nego u 2008. godini.

Bosnalijek

I kompanija Bosnalijek lani je ostvarila neto dobit od devet mili-ona KM, što predstavlja povećanje za 11 posto u odnosu na 2008. godinu. Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić je na pres-konfe-renciji, upriličenoj povodom 59. rođendana kompanije, kazao da ukupan prihod od prodaje iznosi 107 miliona KM, što je na ni-vou onoga iz 2008. godine, sa učešćem izvoza od 37 posto te da su najveće izvozne regije bile istočna Evropa i Rusija, gdje je os-tvarena jedna četvrtina ukupnih prihoda.

“Bosnalijek je samo prodajom Lysobacta i Enterofuryla na tržištima Ukrajine i Rusije uspio ostvariti prihod od 10 miliona eura i u 2009. godini napravljeno je 10,5 miliona pakovanja tih tableta. U 2010. godini planiramo povećanje ukupne prodaje za tri posto u odnosu na 2009. te prihod od prodaje u iznosu od 110 miliona KM, u čemu će izvoz učestvovati sa 42 posto. U ovoj godini kompanija će u unapređenje proizvodnje investirati 16 mi-liona KM, koliko je investirano 2009. godini“ – kazao je Arslanagić.

Belma Abazović, izvršna direktorica za proizvodnju i razvoj u Bosnalijeku kazala je da je kompanija u protekloj godini na tr-žište plasirala devet novih proizvoda, a da je u 2010. godini pla-nirala 25 novih razvojnih projekata. Bosnalijek, prema njenim riječima, trenutno posjeduje 383 registracijska rješenja za prome-tovanje lijekova u inozemstvu i uskoro očekuje još 140 takvih rješenja, a u 10 najprodavanijih proizvoda kompanije prednjače Lysobact, Enterofuryl i Lopril.

Izvršni direktor za korporativne finansije i komunikacijuNedim Vilogorac kazao je da je u 2009. godini trgovano sa 621 hiljadom Bosnalijekovih dionica, što kompaniju svrstava među pet najlikvidnijih emitenata na Sarajevskoj berzi. Vrijednost dio-nica na kraju godine, kako je rekao, iznosila je 16 KM, dajući tr-

žišnu kapitalizaciju Bosnalijeku od 125 miliona KM. Krajem pro-šle godine Bosnalijek je uvršten i u BATX (Bosnian Traded In-dex) na Bečkoj berzi, koji se sastoji od šest kompanija sa tržišta kapitala u BiH.

ASA Prevent grupacija

ASA Prevent grupacija, prema riječima predsjednika Uprave te kompanije Nihada Imamovića, ostvarila je u prošloj godini pro-met od oko 800 miliona KM.

“Mi već 15 godina, koliko poslujemo, nismo uzimali dobit, nego smo sve reinvestirali i to je, zaključno sa ovom godinom, oko 150 miliona KM. Nemamo namjeru sigurno ni u narednih pet godina povlačiti dobit, već će ona biti reinvestirana“ – rekao je Imamović Onasi.

Govoreći o 2009. godini, koju je obilježila svjetska ekonom-ska kriza, Imamović je rekao da je ASA Prevent grupacija već u

Željeznice FBiH prevezle oko sedam miliona tona tereta

Procjene su Željeznica FBiH da je u 2009. godini prevezeno nešto manje od sedam miliona tona tereta, što je 14 posto manje u fizičkom smislu nego prošle godine, kaže pomoćnikfederalnog ministra prometa i komunikacija Izet Mehinagić. Ekonomska kriza, po njegovim riječima, jako se reflektovala naželjeznički sektor pošto on dobrim dijelom zavisi od izvozne privrede, industrije koksa, čelika, alumunija.

Godina na izmaku bila je vrlo složena i u operativnom smislu teška godina za željeznički sektor u BiH. Tražnja za željezničkim transportom, kako je kazao Mehinagić, opala je naročito u prvoj polovini 2009. godine, ali je od septembra tražnja značajno porasla pa će se dio negativnih efekata uspjeti sanirati. Što se tiče pokazatelja za putnički saobraćaj, oni su na nivou prošle godine.

Mehinagić je dodao da se u ovoj godini očekuje ovogodišnji nivo teretnog prijevoza koji bi mogao biti nešto povećan.

“FBiH će Željeznice podržati s 22 miliona KM, od čega će najveći dio otići na finansiranje troškova održavanjaželjezničke infrastrukture, zatim na sufinansiranje javnogputničkog sevisa i bh. željezničke javne korporacije“ – kazao je Mehinagić i dodao da će narednu godinu obilježiti provođenje projekta Talgo vozova, kojima će se uspostaviti najsavremeniji željeznički putnički servis.

Džemail Vlahovljak Edin Arslanagić Nihad Imamović

>>>


Fabrika duhana Sarajevo proslavlja 130. rođendan

I finansijski rezultati Fabrike duhana Sarajevo (FDS) u 2009. premašili su planirane ciljeve, uprkos krizi, te ta kompanija, prema riječima izvršne direktorice za marketing Džejne Bajra-mović, proteklu poslovnu godinu može ocijeniti kao vrlo uspješnu.

“Zadovoljni smo prodajom na domaćem, a naročito na iz-voznim tržištima, gdje smo, zahvaljujući ogromnim naporima, a prije svega kvaliteti naših proizvoda, uspjeli ostvariti zavidne rezultate“ – kaže Bajramovićeva.

Ona je podsjetila da ova fabrika u 2010. godini proslavlja 130. rođendan, te navela da će to biti dodatni stimulans za ra-zvijanje svih segmenata poslovanja kako bi FDS zadržao mjesto jednog od najjačih privrednih subjekata i stubova egzistencije BiH.

“Nadamo se da ćemo jubilej obilježiti jednako dobrim poslovnim rezultatima kao u 2009. godini, još boljim kvalitetom i dizajnom proizvoda“ – dodala je Džejna Bajramović.

Rast u samo pet od 20 grana prerađivačke industrije u KS

Od 20 grana prerađivačke industrije u Kantonu Sarajevo u periodu januar-novembar 2009. samo pet je ostvarilo rast, a prednjači proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda. Pad je posebno izražen u proizvodnji metala, za 61,6 posto, i pro-izvodnji namještaja, za 61,4 posto.

Direktorica Centra za razvoj poduzetništva Privredne komore KS Mubera Kadrić je na pres-konferenciji kazala da je industrijska proizvodnja u 11 mjeseci prošle u odnosu na isti period prethodne godine ostvarila pad od 5,5 posto, a prerađivačka industrija od 5,2 posto te da ti podaci pokazuju da su se obistinile tvrdnje Komore koja je konstantno upozoravala na neophodnost poduzimanja određenih ekonomskih mjera.

Negativne tendencije, kako je kazala, zabilježene su, po-sebno, u šumarstvu, prometu u trgovini namalo, ugostiteljstvu te građevinarstvu.

2008. godini imala pouzdane informacije da će 2009. biti teška godine, tako da su se na vrijeme pripremili.

“Zadovoljni smo ovim što smo napravili u 2009. godini. To je, kada se sve uzme u obzir, na nivou 2008. godine, bez obzira što je prodaja automobila bila više od 30 posto manja nego u 2008. godini, ali su na finansijske efekte uticale uštede koje smo napravili, tako da smo pravovremeno reagovali na neke udare u toku godine. Što se tiče proizvodnje, mi smo prezadovoljni, jer smo imali povećanje fizičkog obima proizvodnje za 12 posto, ali, s obzirom na smanjenje cijena u 2009. godini, jer smo se morali prilagođavati tržištu, finansijski rezultati su na nivou 2008. go-dine“ – precizirao je Imamović.

Prema njegovim riječima, najveći efekat Grupacija je napra-vili u finansijskoj diviziji.

“Leasing je nakon dvije godine pozitivan, što je iznenađujuće dobro, jer obično trebaju tri do četiri godine da takva jedna fir-ma izađe iz minusa. Osim toga što smo iskazali dobit, izdvojili smo i značajna sredstva za rezerve. Osiguranje je u 2009. napra-vilo skoro 100 posto povećanje premije u odnosu na 2008. godi-nu“ – rekao je Imamović.

Ipak, on smatra da je najveći uspijeh ASA Prevent grupacije u 2009. godini bio što nije bilo otpuštanja radnika.

“Mi smo ostali na nivou 2008. godine. Prošlu godinu smo za-vršili sa oko 3.570 ljudi. To je najbitnije, jer otpuštanje ljudi uvi-jek ima negativne efekte. U prethodnim godinama ti ljudi su praktično ostvarivali rezultate i red je bio sačuvati ih sve i mislim da je to naš najveći uspijeh“ – naveo je Imamović.

Ova godina će, prema očekivanjima predsjednika Uprave ASA Holdinga, biti teška kao i 2009, posebno zbog toga što je 2010. izborna godina.

“Planovi Grupacije u 2010. godini su ambiciozni, a prven-stveno se odnose na povećanje proizvodnje. U automobilskoj branši nećemo imati nekih posebnih napredovanja. Bit će dvije nove investicije, Audijev salon u Sarajevu i limarija i lakirnica. Očekujemo ekspanziju u finansijskoj diviziji, gdje smo u završnoj fazi dogovora o kupovini jedne banke i njenog razvoja, tako da ćemo upotpuniti finansijsku diviziju. Što se tiče prodaje automo-bila, razmišljamo o tome kako izaći izvan granica BiH, jer naše iskustvo iz BiH nam daje snagu i mogućnost da možemo ići iz-van bh. tržišta“ – najavio je Imamović.

Istovremeno, ASA Prevent grupacija razmišlja i o nekim pro-jektima koji idu u smjeru jačanja privrede BiH.

“Imamo u planu projekat o kojem već dvije godine razgova-ramo i za koji smatramo da bi mogao da bude točak razvoja pri-vrede BiH. To je projekat razvoja farmi, fabrika stočne hrane, kla-

onica na cijeloj teritoriji BiH, gdje bismo mi koristili kožu. Me-đutim, nema nekog interesa za ovo“ – rekao je Imamović i pod-sjetio da su stručnjaci sa sarajevskog i tuzlanskog univerziteta već napravili projekat za ovo.

Poslovni sistem čini 18 firmi iz ASA grupacije koje su se pro-filirale u oblastima vozila, finansija i usluge, te šest firmi iz Prevent grupacije koji se bave proizvodnjom komponenti za automobil-sku industriju, izradom zaštitnih rukavica i druge zaštitne opre-me, te proizvodnjom gumenih čamaca i enterijera za jedrilice Salona.

Arcelor Mittal Zenica

“Stalna prilagođavanja proizvodnje i prodaje niskoj potražnji na tržištu, uključujući i izvozne aktivnosti, okarakterisala su poslov-nu 2009. godinu kompanije Arcelor Mittal Zenica“ – izjavila je portparolka te kompanije Dijana Božić-Srdanović. Kako je kaza-la, osim manjih pomaka u visini potražnje u trećem kvartalu 2009. godine, potražnja za proizvodima od čelika ostala je niska.

“Uprkos svim teškoćama izazvanim globalnom ekonomskom krizom, kompanija ne želi praviti kompromise ka-da su u pitanju investicije u njene zaposlenike, prvenstveno na polju zdravlja i zaštite, te ulaganja u ekologiju. Arcelor Mittal Ze-nica je lani realizirao više projekata iz oblasti zaštite okološa, te počeo niz novih projekata koji se odnose na smanjenje emisija prašine i gasa sa ukupnim ulaganjem većim od pet miliona ame-ričkih dolara“ – kaže Dijana Božić-Srdanović i dodaje da će ti projekti biti dovršeni u 2010. godini.

Ona je naglasila da su planovi za ulaganje u dalje projekte iz ove oblasti, čija bi realizacija započela u 2010. godini, otprilike na istom nivou.

Rudnik Breza

Rudari Rudnika mrkog uglja Breza u 2009. godini proizveli su 400.064 tone uglja, što predstavlja 94,8 posto planirane proizvo-dnje. Tokom prošle godine u ovom rudniku ostvarena je pripre-ma 6.002 metra dužnih ili 84,1 posto planiranog. Muris Murato-vić, šef Službe plana i analize RMU Breza, kaže da plan proizvo-dnje uglja u 2010. godini iznosi 403.000 tona, dok je ovogodišnji plan otvaranje 7.490 metara dužnih novih polja.

Prošlu godinu RMU Breza završio je sa 1.199 uposlenih, dok je plan uposlenosti u 2010. godini 1.207 radnika.


Kada bi se birala oblast u kojoj Bosna i Hercegovina naj-više zaostaje za savremenim evropskim i svjetskim to-kovima, u najuži izbor sigurno bi ušao vazdušni saobra-

ćaj. Pri tome ne mislimo na poređenje sa zemljama kao što su Njemačka, Velika Britanija ili Francuska, već sa zemljama iz našeg neposrednog okruženja. Postoji mnogo razloga koji su uticali na takvo stanje od kojih su najvažniji: ratna dešavanja zbog kojih se dugo vazdušni prostor Bosne i Hercegovine nije mogao koristiti za komercijalne letove, postojanje viznog reži-ma prema zemljama EU, nedovoljna informisanost o predno-stima vazdušnog saobraćaja, nepostojanje kulture letenja i sl.

U narednoj tabeli dati su pokazatelji o broju putnika u vaz-dušnom saobraćaju i broju stanovnika u zemljama Jugoistočne Evrope u 2008. godini:

I površna analiza ovih podataka dovoljno govori koliko je vazdušni saobraćaj u Bosni i Hercegovini, a naročito u Repu-blici Srpskoj, nerazvijen. Ako odmah izuzmemo zemlje kao što su Grčka, Hrvatska ili Crna Gora, koje imaju veoma razvijen turizam, koji sigurno značajno utiče na broj putnika, postavlja se pitanje zašto toliko zaostajemo za zemljama kao što su Srbija, Makedonija, pa čak i Albanija.

Dok banjalučki aerodrom radi sa minimalnim kapacitetima, građani Banje Luke i okoline već godinama putuju sa aerodro-ma u Zagrebu, Beogradu ili Sarajevu. Nijedan aerodrom ne može uspješno funkcionisati ako ne postoji aviokompanija koja sva-kodnevno obavlja letove sa tog aerodroma. Upravo zbog te či-njenice Vlada RS je donijela odluku da se osnuje aviokompani-ju Sky Srpska sa namjerom uspostavljanja redovnog vazdušnog saobraćaja.

Skoro milion stanovnika gravitira Aerodromu Banja Luka

Vlada Republike Srpske je na svojoj sjednici održanoj 8. 2. 2007. godine donijela Odluku broj 04/1-012-163/07 o osnivanju Ja-

Piše: Čedomir Spasojević

TEMA >>>

Dok banjalučki aerodrom radi sa minimalnim kapacitetima, građani Banje Luke i okoline već godinama putuju sa aerodroma u Zagrebu, Beogradu ili Sarajevu. Nijedan aerodrom ne može uspješno funkcionisati ako ne postoji aviokompanija koja svakodnevno obavlja letove sa tog aerodroma. Upravo zbog te činjenice Vlada RS je donijela odluku da osnuje aviokompaniju Sky Srpska sa namjerom uspostavljanja redovnog vazdušnog saobraćaja.

Sky Srpska napokon leti?


brojne subvencije, od poljoprivrede, željeznice do zdravstvenog i penzionog sistema, pa niko ne postavlja pitanje njihovog uki-danja. Jedan tako zanačajan projekat se ne može gledati samo kroz kratkoročnu ekonomsku opravdanost. Neophodno je du-goročno sagledati sve (ne samo ekonomske) pozitivne efekte koji uspostavljanje redovnog vazdušnog saobraćaja i na taj na-čin povezivanje Banje Luke sa svijetom ima za građane. Pored činjenice da će saobraćajna povezanost biti podignuta na znatno viši nivo, ne mogu se zanemariti ni indirektni ekonomski efek-ti. To se prvenstveno odnosi na privlačenje stranih investitora i podsticanje ekonomskog rasta. U XXI vijeku zaista je neozbilj-no govoriti o značajnijim investicijama u jedan region koji nije pokriven komercijalnim vazdušnim saobraćajem i gdje poten-cijalni investitori ne mogu brzo doći. Ne kaže se džaba: „Vrije-me je novac.“

Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, izgradnja moder-ne aviokompanije sa sjedištem u Banjoj Luci biće težak i odgo-voran, ali ne i nemoguć posao. Najbolje je pogledati pozitivne primjere iz okruženja, npr. Adria Airways ili Montenegro Air-lines, da se vidi da je moguće i u malim zemljama, kakva je i Bosna i Hercegovina, razviti moderne i efikasne aviokompanije.

vnog preduzeća aviokompanija Sky Srpska sa sjedištem u Ba-njoj Luci, sa ciljem razvoja civilnog vazdušnog saobraćaja od in-teresa za Republiku Srpsku i uspostavljanja redovnog vazdu-šnog saobraćaja sa Međunarodnog aerodroma Banja Luka.

Cilj je da se Banja Luka putem stalnih komercijalnih letova poveže kako unutar BiH (linija za Sarajevo), državama bivše SFRJ (prvenstveno linija za Beograd), tako i sa nekoliko većih evropskih centara (Beč, Cirih, Dizeldorf i sl.) iz kojih bi se dalje mogla uspostaviti veza sa bilo kojom svjetskom destinacijom. Činjenica je da prostor koji gravitira Banjoj Luci obuhvata sko-ro milion stanovnika koji trenutno nisu kvalitetno povezani sa vodećim evropskim i svjetskim aerodromima. Takođe, činjeni-ca je da veliki broj ljudi porijeklom sa ovih prostora živi i radi u drugim evropskim zemljama i da bi u jednoj značajnoj mjeri koristili vazdušni saobraćaj za dolazak u Republiku Srpsku i ci-jelu Bosnu i Hercegovinu. Sličan proces bi se odvijao i u supro-tnom smjeru, gdje bi stanovnici Banje Luke i okoline koristili vazdušni saobraćaj za posjetu rođacima i prijateljima u inostran-stvu. Već sada veliki broj naših građana ljetuje u Grčkoj, Turskoj, Egiptu ili Tunisu i ta činjenica pokazuje da bi sigurno postojalo interesovanje za organizovanje čarter letova u pojedine turisti-čke centre. Sve te činjenice uticale su na odluku da se osnuje Sky Srpska.

Međutim, već tri godine Sky Srpska ne obavlja redovnu dje-latnost zbog koje je osnovana. Razlog je veoma jednostavan, nije izvršena nabavka neophodnih aviona. Iako je uprava Sky Srpske pravovremno preduzela sve aktivnosti koje su bile neo-phodne da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, stvorena je organi-zaciona i kadrovska osnova, usvojeni su neophodni dokumenti i planovi, do zastoja je došlo u najosjetljivijem segmentu, finan-siranju čitavog projekta. Da bi čitav projekat imao smisla, neo-phodno je nabaviti najmanje dva regionalna aviona. Kao što to kod nas obično bude, nabavka aviona za potrebe Sky Srpske je odmah stavljena u politički kontekst, bez dublje analize koliko bi uspostavljanje redovnog vazdušnog saobraćaja imalo pozi-tivnih efekata.

Mnogi smatraju da je nabavka aviona u trenutku kada sa či-tav svijet nalazi u teškoj ekonomskoj krizi neopravdan potez, s obzirom na to da je novac potrebniji za druge projekte. S druge strane, čuju se glasovi da je upravo u vrijeme krize moguće na-baviti avione povoljnije nego inače.

Nabavka aviona u 2010. godini

Početkom 2010. godine stvari su izgleda pomjerene sa mrtve tačke. Direktor Sky Srpske Zoran Injac saopštio je da se prego-vori o obezbjeđivanju kreditnih stredstava za nabavku aviona privode kraju i da je realno da uskoro počne proces nabavke aviona. Garanciju za kredite dala bi Vlada RS, dok bi kredite vraćalo Javno preduzeće Sky Srpska.

Očekivano, takva odluka je naišla na oštre reakcije jednog dijela javnosti koji smatra da se radi o nepotrebnom razbaciva-nju novca poreskih obveznika i da Sky Srpska nema nikakvih izgleda na uspjeh. Mnogi smatraju da je neophodno privući tzv. “low cost” kompanije da lete na Aerodorom Banja Luka, umje-sto da se formira vlastita kompanija, koja će neminovno zapa-sti u gubitke i sl.

Međutim, istina nije tako jednostavna. Svjetske „low cost“ kompanije sigurno neće izabrati Banju Luku za svoju destinaci-ju. Njima su interesantni veći gradovi, koji omogućuju veći pri-liv putnika, s obzirom na to da se njihovo poslovanje temelji pr-venstveno na velikom broju putnika, koji omogućuje relativno niske cijene karata korištenjem ekonomije obima. Sigurno je da u prvim godinama Sky Srpska mora poslovati sa određenim gubicima i koristiti subvencije Vlade RS. Država i danas daje

>>>

Dolazak aviona i ukidanje viznog režima otvara građanima RS Evropu

Zoran Injac, direktor Javnog preduzeća Sky Srpska, za Srnu navodi da je došlo vrijeme da Republika Srpska postane dio mreže vazdušnog saobraćaja nabavkom vlastitih aviona. Za vraćanje kredita će biti zaduženo preduzeće Sky Srpska, koje već nakon tri godine, pored isplate kredita očekuje i zaradu na prodatim avionskim kartama. Ove procjene potvrđuje i veoma dobro poslovanje agencija iz Republike Srpske koje se bave prodajom karata.

Injac naglašava da tek sa nabavkom aviona postaju isplativa dosadašnja ulaganja u rekonstrukciju piste na Aerodromu u Banjoj Luci, nabavku opreme za servisne poslove za održavanje aviona, prijem i otpremu putnika kao i izgradnju novog tornja za kontrolu vazdušnog saobraćaja u Mahovljanima, u šta je uloženo preko deset miliona KM.

„Sjeverozapadni dio Republike Srpske je jedini region sa preko milion stanovnika u Jugoistočnoj Evropi, koji kao administrativno i ekonomsko središte nije umrežen u sistem redovnog međunarodnog vazdušnog saobraćaja sa nekim od glavnih aerodroma u EU. Takođe, Aerodrom Banja Luka je funkcionalan aerodrome, koji se geografski nalazi na odličnoj mikro lokaciji i sa dobrim meteorološkim uslovima u smislu razvoja regionalnog vazdušnog saobraćaja. Jedino što nam treba, jesu letjelice“ – naglašava Injac.

Zoran Injac navodi i podatke da je i u zemljama bivše Jugoslavije odnos broja putnika prema ukupnoj populaciji građana takav da na dva stanovnika dolazi jedan putnik, tj. da najmanje 50 odsto stanovnika koristi avionski saobraćaj, dok u zemljama Evrope imamo jednak ili veći broj putnika i populacije.

Zoran Injac - direktor JP Sky Srpska


Vijeće stranih investitora u BiH u Sarajevu je krajem ja-nuara prezentiralo „Bijelu knjigu” za 2009. godinu u cilju skretanja pažnje bh. vlastima na suštinske refor-

me kojima bi se prevazišle prepreke za strana ulaganja. „Bijela knjiga” obuhvata osam područja, registracija poslovanja, dobi-janje boravišne i radne dozvole za strane državljane, zatim po-reze, dobijanje građevinskih dozvola, prava koja proizilaze iz radnog odnosa, Zakona o privrednim društvima, Zakona o iz-vršnom postupku i Zakona o likvidaciji kompanija u FBiH.

Članovi Vijaća stranih investitora, koje je osnovano 2006. godine kao neprofitno udruženje, do sada su uložili više od če-tiri milijarde eura u BiH i pomogli pri zapošljavanju oko 10.000 radnika.

Podsticati reforme

Za Giulia Morena, člana Upravnog odbora Vijeća stranih inve-stitora i šefa Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH, glavne prepreke za investiranje su Ustav, administracija i birokratija, a vlasti ne pokazuju dovoljno ozbiljnosti kada je riječ o takvim ulaganjima. On je podsjetio da je ukupan iznos

direktnih stranih investicija u BiH u prošloj godini prepolovljen, u odnosu na 2008. godinu, kada je bio oko milijardu eura.

“Mi pokušavamo ukazati vlastima na te probleme i na neki način pomoći u njihovom rješavanju kako bi privoljeli strane i domaće investitore da ulože u ekonomiju BiH“ – kazao je Mo-reno i naveo da analize EBRD-a govore o projekciji ekonom-skog rasta BiH za ovu godinu od 0,5 do jedan posto. Prema njegovom mišljenju, ukoliko se ne riješe postojeći problemi i ne privuku investicije, koristi od tog rasta neće biti osigurane.

Predsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora Tai Sosnovski rekao je da vlasti u BiH zbog ekonomske i finan-sijske krize moraju energičnije odgovoriti na izazove sa kojima se susreće privatni sektor i podsticati reforme u cilju zadržava-nja postojećih i privlačenja novih investitora, te da je globalna ekonomska i finansijska kriza jedan od razloga smanjena stra-nih investicija u BiH.

“Zbog toga je Vijeće stranih investitora objavilo „Bijelu knjigu” u kojoj su sadržane prioritetne reforme koje je potrebno uradi-ti u BiH kako bi se prevazišle ključne prepreke i problemi sa ko-jima se susreću strani investitori u BiH. Veoma važni su prakti-čni koraci koje institucije u BiH moraju preduzeti kako bi se olakšalo poslovanje stranim investitorima. BiH je napravila od-ređene pomake u tome, ali je i dalje najlošije rangirana od svih zemalja u regionu koje brže provode reforme“ – istakao je So-snovski.

On je ocijenio da je BiH do sada na različite načine pogo-đena ekonomskom i finansijskom krizom i da se to najbolje ogleda kroz uvoz i izvoz, dotok stranih investicija i javnu potro-šnju. Sosnovski je kazao da je u „Bijeloj knjizi” urađen popis reformi sa predloženim rješenjima, koja bi se mogla provesti u narednih godinu.

Piše: Duda Adžović

TEMA >>> U Sarajevu prezentirana „Bijela knjiga” za 2009. godinu

Veoma važni su praktični koraci koje institucije u BiH moraju preduzeti kako bi se olakšalo poslovanje stra-nim investitorima. BiH je napravila određene pomake u tome, ali je i dalje najlošije rangirana od svih zemalja u regionu koje brže provode reforme.

Bez stranih ulaganja nema razvoja BiH


o obligacijama, zatim unaprijeđenje bankarske supervizije, te uspostavljanje Socijalnog i ekonomskog vijeća BiH.

“To su neki od ključnih koraka za konsolidaciju jedinstve-nog tržišta, koji će osigurati i slobodu kretanja ljudi, roba, uslu-ga i kapitala, što je potrebno ostvariti prema Ustavu BiH i što predstavlja kamen temeljac evropskog integracionog procesa. Nepreduzimanje ovih koraka u 2009. godini direktno je dopri-nijelo teškoćama koje sada pogađaju stotine hiljada porodica u BiH. Nedosljedna i nedovoljna primjena dogovorenih reformi i pokušaji da se ponište prethodna postignuća imali su isti po-ražavajući efekat i dalje su usporili pomake koje ova zemlja čini na evropskom putu. Oni koji su već investirali u Bosnu i Herce-govinu dio su šire zajednice ljudi koji ovoj zemlji žele dobro, ljudi koji vjeruju u budućnost ove zemlje, ljudi koji znaju da ona može uspjeti, da se može razviti, i to brzo, u prosperitetnu demokratsku državu koja je sposobna da zauzme svoje mjesto u Evropskoj uniji. Investitori su podržali vlastitu vjeru u Bosnu i Hercegovinu stotinama miliona dolara“ – ocijenio je Inzko.

Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić kazao je da zbog kompleksnosti unutrašnje strukture BiH i nedovoljne posvećenosti reformama, promjene su spore i ne donose oče-kivana poboljšanja. On je rekao da je u BiH od 2003. do 2008. godine direktno uloženo 37,478 milijardi KM stranih investi-cija, što je prije dvije godine bilo oko 42 posto BDP-a naše ze-mlje, te da se bez novih stranih ulaganja naša država neće moći dovoljno brzo razvijati.

“Imajući to u vidu, posebno bih, kao upozoravajuće činje-nice, istaknuo opadanje stranih investicija u BiH u vrijeme re-cesije, što je izravno povezanao s izostankom prioritetnih refor-mi, koje su zapreka stranim ulaganjima. U protekle tri godine ostvarena su skromna poboljšanja u kategorijama mjerenja po-slovnog okruženja izraženih kao ekonomske slobode, konku-rentnost i odvijanje poslovanja. Ostvaren je određeni napredak u oblasti fiskalnih i investicijskih sloboda i slobode rada. Mali napredak je postignut u ostvarivanju imovinske slobode, javne potrošnje i oslobođenosti od korupcije. Poboljšana je poduze-tnička klima, ali je BiH i dalje jedna od najgorih i najmanje efi-kasnih zemalja u regiji“ – istakao je Vrankić i dodao da je pre-ma ocjenama u svim navedenim kategorijama BiH pogoršala svoj položaj u odnosu na zemlje iz okruženja, odnosno u svim navedenim kategorijama poslovno okruženje je sada relativno gore nego prije tri godine.

On smatra da bez ubrzanih i temeljitih reformi BiH neće savladati posljedice recesije, prevazići ekonomsku usporenost i pokrenuti ekonomiju zemlje ka rastu i razvoju, te da „Bijela knjiga” upozoravajuće djeluje i ukazuje da treba raditi brže i efi-kasnije. Prema njegovom mišljenju, mi to možemo, a to poka-zuje spremnost na reforme koje smo preuzeli i provodimo u okviru posljednjeg aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), što je dobar znak i za jačanje povjerenja stra-nih investitora i daljeg poboljšanja poslovnog ambijenta u BiH.

“Međutim, nije dobro da kooperativnost i efikasnost u dje-lovanju različitih razina vlasti u BiH imamo samo s vremena na vrijeme ili kada rješavamo samo određena pitanja ili proble-me, uvjetno kazano pod pritiskom. To upućuje na potrebu br-zih i odlučnih političkih reformi, kao bitnog preduvjeta pobolj-šanja i ubrzanja ukupnih ekonomskih i društvenih reformi u zemlji, a time i povećanju atraktivnosti BiH za ulaganje stranog kapitala“ – zaključio je Vrankić.

Član Upravnog odbora Vijeća stranih investitora Sead Milj-ković smatra da oblast registracije poslovanja predstavlja prvu barijeru za strane investitore u BiH.

“Vrijeme koje je potrebno za registraciju preduzeća u 2008. je bilo godinu. Danas je to smanjeno na nekoliko sedmica, od-nosno mjeseci, što je evidentan pomak naprijed“ – kazao je Miljković.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Inzko kazao je da domaće vlasti do sada nisu učinile puno kako bi podstakle ekonomski rast i da broj izgu-bljenih radnih mjesta i pad životnog standarda, do čega je do-šlo u 2009. godini, predstavljaju najozbiljniji izazov sa kojim se suočava BiH.

“Sa ovom krizom se mora suočiti smjelim srcem, a do sada, bar među odgovornim liderima, tog smjelog srca nije bilo. Ako srce oslabi, ono se mora ojačati susjednim dijelovima. Mislim da nije nerealno staviti u kategoriju ‘susjednih dijelova’ one in-vestitore koji su uložili milione maraka u nova radna mjesta u Bosni i Hercegovini. Da nije bilo tih investicija, ekonomska kri-za bi bila mnogo gora. Prema tome, sasvim je primjereno da su se investitori okupili i predložili načine kako okončati siroma-štvo i nezaposlenost i donijeti prosperitet koji je već predugo uskraćen građanima ove zemlje. Činjenica je da ‘Bijela knjiga’, ne samo da utvrđuje prepreke koje onemogućavaju okončanje siromaštva i podizanje životnog standarda, nego ovaj dokument preporučuje koji koraci se mogu poduzeti kako bi bile elimini-rane ove prepreke“ – rekao je Inzko.

Pad stranih ulaganja

Prema njegovom mišljenju, „Bijela knjiga” je korisna i blago-vremena i može ohrabriti političke lidere i parlamentarce koji imaju zadatak da utvrde i provedu korake koji će preokrenuti ekonomiju BiH, koja već ima razvojnu strategiju sa usaglašenim i detaljnim planom za prosperitet do kojeg je došlo brzo i efika-sno u zemljama koje su se nedavno pridružile Evropskoj uniji.

On je ukazao da su evropsko partnerstvo i proces stabiliza-cije i pridruživanja utvrdili put do većeg broja radnih mjesta i boljeg životnog standarda, ali da ključne reforme kasne bez ika-kvog dobrog razloga, i to godinama. U tom kontekstu pomenuo je neophodnost donošenja zakona u oblasti ekonomije, Zakona

>>>

Sa prezentacije u Sarajevu


U vrijeme dok većina kompanija u gotovo svim grana-ma privrede u Bosni i Hercegovini zbog ekonomske krize i recesije bilježi negativan poslovni trend, ne-

davna vijest o sklapanju novog ugovora firme Hidrogradnja d.d. Sarajevo u Libiji ohrabruje, posebno bh. građevinarstvo, za koje se cijeni kako je među najteže pogođenim oblastima.

Naime, kada je riječ o nedavno sklopljenom poslu Hidro-gradnje d.d. u Libiji, radi se o pismu namjere za projekat Da-fnia & Naema koji će se izvoditi na području Misurate u toj državi. Kako pojašnjavaju iz Hidrogradnje, karakteristike ovog projekta su da se radi o 150 kilometara DI cjevovoda (DIA 800 mm do 1200 mm), te izgradnja 40 betonskih rezervoara kapaciteta 150 m3 vode sa pratećim pozicijama kao i ugradnja cca 10.000 m3 betona u spomenute rezervoare i šahtove.

Dokaz poslovnog uspjeha

Projekat službenog naziva Dafnia & Naema Agricultural Wa-ter Supply Project vrijedan je cca 43 miliona eura (oko 86 mi-liona KM). Na ovom poslu bit će angažirano oko 200 bh. ra-dnika kao i lokalna radna snaga, što, kako navode iz Hidro-gradnje, doprinosi ublažavanju posljedica veoma teškog sta-nja u kome se nalazi građevinski sektor.

Direktor Hidrogradnje d.d. Sarajevo Semin Mašić navodi za InfoKom kako je značaj ovog projekta očuvanje kontinui-teta prisustva Hidrogradnje na libijskom tržištu, gdje je evi-dentirano prisustvo više od 40 godina.

“Ovaj projekat je samo nastavak našeg dugogodišnjeg an-gažmana i visokog ugleda koji uživamo na ovom području. Ovaj posao daje svjetliju perspektivu za neki novi angažman Hidrogradnje na ovom području. U sektoru građevinarstva Hidrogradnja je i u BiH i u svijetu veoma prepoznatljiva. Iza nje stoje veoma značajni projekti svjetskih razmjera. To se, prije svega, odnosi na mnogobrojne projekte izvedene u Ira-ku, Libiji, Jordanu, kao i velike objekte u zemlji. Angažman na ovom poslu je samo nastavak uspješnog poslovanja jedne respektabilne kompanije“ – istakao je Mašić.

Naglasio je kako su u pripremi i drugi poslovi u Libiji, te da se Hidrogradnja nada i njihovom uspješnom završetku, odnosno dobivanju. Napomenuo je da ta kompanija u Libiji radi projekte snabdijevanja vodom naselja u regiji grada Sirta, te da je angažirana i na gradnji vijadukt na hrvatskom auto-putu u naselju Ravča, a po sistemu detašmana prisutna je i na projektima u Njemačkoj.

“Na osnovu razvojnih planova na izradi hidroenergetskih objekata, kao i izgradnji putne infrastrukture, očekujemo naše prisustvo u realizaciji takvih projekata. Svi ranije izvedeni ob-jekti, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, izvedeni su na vri-jeme i kvalitetno. Na osnovu toga, naše razmišljanje o anga-žmanu na projektima ove vrste smatramo opravdanim“ – na-veo je Mašić.

Projekat službenog naziva Dafnia & Naema Agricultural Water Supply Project vrijedan je cca 43 miliona eura (oko 86 miliona KM), a na ovom poslu bit će angažirano oko 200 bh. radnika kao i lokalna radna snaga.

Hidrogradnja dobila posao u Libiji vrijedan 43 miliona eura

TEMA >>> Projekti koji ohrabruju – Novi uspjeh bh. građevinarstva u inostranstvu

Piše: Almir Terzić

Semin Mašić, direktor Hidrogradnje


Libijski projekti

Inače, osim novog ugovorenog posla u Libiji, Hidrogradnja trenutno u toj državi radi na realizaciji još tri veoma značajna posla. Radi se o projektu Gebaiba-Al Gharbiat-Abuhadi-Al Henewa-Jaref Populations of Sirt Municipality Water Supply Project Sirt. Njegov investitor je The Management and Imple-mentation Authority of the Great Man-Made River Project (GMRA)GSPLAJ, Libija. Ukupna vrijednost ugovora je 59.458.565 libijskih dinara (LD), odnosno 37,2 miliona eura (oko 64 miliona KM). Vrijednost osnovnog ugovora iznosi 37.149.229 LD (23 miliona eura), sa dva ugovorna dodatka od 15.602.705 LD (10 miliona eura), odnosno 6.706.631 LD (4,2 miliona eura).

Period održavanja na projektu koji je obuhvatao radove na osnovnom ugovoru (vrijednost 37 miliona LD) i dodatku ugovora br. 1 (vrijednost 15 miliona LD), a čije izvođenja ra-dova je završeno 1. jula 2008. godine, trajao je do 1. jula 2009. godine. U međuvremenu, Hidrogradnja PJ Libija dobila je nalog za proširenje ugovora (dodatak br. 2 vrijednosti 6,7mi-liona LD), a što obuhvata radove na izgradnji betonskog re-zervoara kapaciteta 12.500 m3 vode, kao i dovodni vod.

Hidrogradnja je angažirana i na projektu Tamminat Al Krarim Water Supply Project - Misurata, čiji je investitor TheAuthority for Utilization of the Jabel Hasouna – Jefara Water System GMRWUA -Tripoli GSPLAJ, Libija. Vrijednost ovog ugovora iznosi 19.350.000 libijskih dinara (LD), odnosno 12,2 miliona eura (oko 24,5 miliona KM).

Na osnovu stečenih referenci na ovom projektu očekuje

se da Hidrogradnja PJ Libija sa istim investitorom ugovori izvođenje distributivne mreže kao druge faze ovog projekta, a očekivana vrijednost za ovu fazu ugovora iznosi cca 180 mi-liona LD (cca 110 miliona eura).

Hidrogradnja je angažirana i na projektu izgradnje teme-lja na dalekovodnoj liniji 400 kV Sekcija 24 km u Benghaziju, čiji je investitor General Electric Company (GECOL) GSPLAJ, Libija, a radi se o poslu koji je sklopila kompanija Energoin-vest. Vrijednost ugovora je 6.394.130 libijskih dinara (LD), odnosno 3,4 miliona eura (oko 6,8 miliona KM).

Poslovi od 1976. godine

Inače, Hidrogradnja je svoje aktivnosti u Libiji počela još 1976. godine izvođenjem projekta Vodotornjevi u gradu Ajdabiyi. Od tada pa do sada Hidrogradnja PJ Libija, zahvaljujući pri-mjeni savremene organizacije i najmodernijih tehnološko-tehničkih metoda, uspjela je kontinuirano biti angažovana na tržištu te države.

Dostignuti rejting treba zahvaliti, prije svega, vlastitom stručnom kadru svih zanimanja, koji su svojom sposobnošću obezbijedili ugled Hidrogradnje PJ Libija, naglašavaju u ovoj kompaniji.

Početku rada Hidrogradnje PJ Libija na tržištu te države prethodila je zvanična registracija 17. jula 1968. godine kod Ministarstva kuća na osnovu koje je izvršena kategorizacija Hidrogradnje za djelatnost u oblasti javnih radova. Potom je uslijedila registracija, shodno važećim propisima Libije, kod Generalnog narodnog komiteta za ekonomiju, Komercijalnog registara, Trgovačke komore, Ureda za emigraciju, Poreske uprave, te INAS-a. Ove registracije se redovno, shodno važe-ćoj zakonskoj regulativi u Libiji, uredno obnavljaju.

Svakako treba napomenuti da je Hidrogradnja PJ Libija na osnovu respektabilnih referenci registrovana i kod najzna-čajnijih libijskih Investitora, kao sto su Great Man-Made River Authority (GMRA), Nationa Oil Comapny (NOC), te Orga-nization for Development and Betterment of Administrative Centers (ODAC).

Djelatnosti Hidrogradnje PJ Libija ogledaju se u angažma-nu na projektima vodosnabdijevanja, snabdijevanja elek-tričnom energijom, poljoprivredno-irigacionim projektima,

>>>

Projekat vodosnabdijevanja - Tammat al Krarim, Misurata, Libija rezervoar za vodu 40.000 m

Cjevovod - poprečna veza, iskopavanje, nasipanje, radovi na komori/GMMR projekat „VELIKA RIJEKA“, Sirt, Libija


Certifikati kvaliteta

Važno je napomenuti da kompanija Hidrogradnja posjeduje brojne certifikate kvaliteta. To su certifikati za sisteme kvalite-ta prema standardu ISO 9001:2000 (IQ Net) i prema stan-dardu ISO 9001:2000 (Qualityaustria), sistem upravljanja bezbjednošću i zdravljem na radu prema standardu OHSAS 18001:2007 (IQ Net) i standardu OHSAS 18001:2007 (Qua-lityaustria), te sistema okolinskog upravljanja prema standardu ISO 14001:2004 (IQ Net) i standardu ISO 14001:2004 (Qua-lityaustria).

te projektima brana, industrijskim, kao i projektima visoko-gradnje i niskogradnje te naftne industrije.

Hidrogradnja PJ Libija djelujući u okviru Hidrogradnje d.d. Sarajevo, ima cilj da bude jedna od vodećih inostranih građevinskih kompanija u Libiji i širem regionu kao pouzdan partner investitorima na svim značajnim investicionim pro-jektima u građevinarstvu, navode u kompaniji.

Vizije za uspjeh

Ovu viziju namjeravaju ostvariti tako što će Hidrogradnja PJ Libija: imati fleksibilnu organizacionu strukturu, koja će omo-gućiti okupljanje širokog spektra stručnjaka raznih profila, po-trebnih za izvođenje građevinskih radova, prema zahtjevima investitora; svojim zaposlenim obezbijediti visok standard, prosperitet i bezbjedan rad; razviti kulturu poslovanja i tržišno poštenje; uključiti se u programe održivog razvoja radi zaštite okoline; pravila za zaštitu okoline i bezbjedan rad ugraditi u sve segmente poslovanja, kao kriterijume dobrog rada; društve-no odgovorno poslovati u skladu sa propisima koji važe u ze-mlji domaćina i BiH; aktivno djelovati u svim segmentima, uz primjenu tehnika i alata upravljanja koje važe u razvijenom svijetu.

>>>

“Držeći se principa da, ono što kažemo tako i uradimo, po-držani od matice Hidrogradnja d.d. Sarajevo, kreiramo partner-ske odnose sa našim kupcima i investitorima, isporučiocima, podugovaračima i društvenom zajednicom. Naša sposobnost mijenjanja i prilagođavanja tržištu preduslov je za dugoročan poslovni uspjeh“ – ističu iz Hidrogradnje PJ Libija.

Navode da je misija Hidrogradnje PJ Libija da pruža uslu-ge građevinskih radova na teritoriji Libije uz poštovanje na-cionalnih zakonskih propisa te države i BiH, međunarodnih standarda i pravila dobre prakse u građevinarstvu.

“Naša misija je da svojim radovima oplemenjujemo život i prostor, poboljšavamo uslove okoline i da radimo na dobro-bit društva, zaposlenih i vlasnika. Kompetentnost naših za-poslenih nam omogućava da na zahtjeve investitora odgova-ramo kvalitetnim radom, obezbjeđujući kompaniji stalni rast i profit. Za nas su naši zaposleni najznačajniji resurs, za koje osiguravamo kvalitetnu radnu sredinu, bezbijedne uslove rada i poboljšanu okolinu“ – naglašavaju iz Hidrogradnje.

Vodosnabdijevanje grada Sirta - Pumpna stanica, Sirt, Libija

Vodosnabdijevanje grada Sirta - Cjevovod, Sirt, Libija


Predloženo formiranje zajedničkog komiteta sa libijskim ministrom vanjskih poslova na čelu.Trenutno iz BiH u Libiji angažirano dvadesetak kompanija, a postoji zainteresiranost za dodatni angažman zdravstvenih i građevinskih radnika kao i onih iz oblasti inženjeringa.Problemi dobivanje viza za BiH.

Razgovarao: Almir Terzić

INTERVJU >>> Ayad S. S. Shawish, ambasador Velike Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije u BiH

Razgovarao: Almir Terzić

Kompanije iz Libije su zainteresirane za ulaganja u BiH, ali su procedure komplicirane


>>>

Koje su to oblasti koje su najinteresantnije, a u kojima bi se mogla ostvariti značajnija saradnja na planu investicija?„Olakšati procedure i ukidanje viza.“

Mnogi strani investitori imaju brojne zamjerke na kompli-kovanu administrativnu barijeru sa kojom se susreću. Je li i to jedan od razloga slabijih investicija Libije u BiH?„Da, postoje.“

Bosna i Hercegovina ima kapaciteta, prema nekim mišlje-njima, da bude i najznačajniji partner na Balkanu vezano za plasman halal proizvoda za Bliski istok, države Magreba, Sjeverne Afrike i drugih islamskih zemalja. Ima li razgovo-ra o tome?„Da. Svakako.“

Dva puta sedmično iz Tripolija za Sarajevo

Cijenite li kako su halal proizvodi šansa za čvršće povezi-vanje islamskih zemalja sa BiH? Šta smatrate kao važne korake u tom pravcu koje treba sprovesti?„Da, postoji šansa.“

Libija i BiH potpisale su do sada i ratificirale niz značajnih sporazuma. Koje smatrate izuzetno važnim, a koji mogu doprinijeti boljim odnosima dvije države?„To su sporazumi u domenu dvostrukog oporezivanja, obra-zovanja i zdravstva.“

Da li je u narednom periodu planirano postizanje još nekih sporazuma i u kojim oblastima?„Naravno.“

Libija i Bosna i Hercegovina su prilično udaljena jedna od drugih. Ima li najava i mogućnosti uspostave bolje komu-nikacijske povezanosti dvije države, prvenstveno u vazdu-šnom saobraćaju? Izravnih linija iz Sarajeva za Tripoli je, naime, bilo jedan period prošle godine. Šta je sa tim?„Ustvari to se dogodilo, a tu je svake srijede let na liniji Tripo-li – Sarajevo, Sarajevo – Tripoli, a krajem marta libijska avio-kompanija Buraq će upriličiti dva leta tjedno.“

Uspješni angažmani bh. kompanija

U Libiji su angažirane brojne kompanije iz BiH, posebno u oblasti građevinarstva. Hidrogradnja iz Sarajeva nedavno je potpisala novi ugovor vrijedan 43 miliona eura. Koji su to novi projekti koje možemo najaviti u narednom periodu kada je u pitanju angažman kompanija iz BiH u Libiji?„Postoji više od dvadesetak firmi iz BiH koje trenutno rade u Libiji.“

Kao prijateljska zemlja, Libija je zainteresirana i za anga-žiranje bh. radnika. U kojim oblastima i koliko je trenutno angažirano radnika iz BiH, kakva su interesovanja i uslovi za dobivanje posla? U kojim oblastima će biti još ponuđen angažman bh. radnika u Libiji?„U domenu zdravstva, inženjeringa i građevinskih radnika.“

Građani BiH prilikom putovanja u Libiju trebaju posjedo-vati vizu. Da li taj način otežava odnose, prvenstveno u eko-nomskoj oblasti, saradnji biznismena dvije države?„Oni dobivaju potrebnu vizu isti dan.“

Tradicionalni dobri politički odnosi Bosne i Hercegovine i Ve-like Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije i prepoznatljivost kvaliteta bh. kompanija u toj državi rezulti-rali su nedavnim dogovorom prema kojem će građevinsko preduzeće Hidrogradnja biti angažirano na novim projektima vrijednim čak 43 miliona eura (oko 86 miliona KM). No, iako Bosna i Hercegovina zbog ekonomske krize i recesije nužno treba strane investicije, vlasti naše zemlje malo čine da osigu-raju pojednostavljenu proceduru ulaganja iz inostranstva, među kojim bi se mogli u pozitivnom kontekstu iskoristiti dobri politički odnosi i naklonjenost i libijskog vođe Moamera Abu Minijar el-Gadafia, vlade i naroda Libije prema našoj zem-lji koji su krajnje iskreni i prijateljski.

O spremnosti libijskih investiranja u našu zemlju, angaži-ranju bh. kompanija i radnika u toj prijateljskoj državi, ali i problemima koji se prvenstveno odnose na teškoće kod dobi-vanja viza za BiH, u intervjuu za InfoKom govorio je Ayad S. S. Shawish, ambasador Velike Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije u BiH.

Kako ste zadovoljni trenutnom ekonomskom saradnjom Libije i Bosne i Hercegovine?„Ekonomska saradnja je u stalnom napretku i prosperitetu.“

Saradnja u oblasti drvne industrije

Koje to robe dominiraju u vanjskotrgovinskoj razmjeni dvije zemlje?„To je građa: bukovina, jelovina hrastovina i sve vrste drveta.“

Vlasti naše zemlje pozvale su investitore da u toku ove go-dine značajnije investiraju u Bosnu i Hercegovinu. Imate li informacije da li su kompanije iz Libije zainteresirane za ulaganja u BiH?„Kompanije iz Libije su zainteresirane za ulaganja u BiH, ali procedure su komplicirane i teško je dobiti vizu.“

Postoji li mogući skori susret privrednih i državnih dele-gacija dvije zemlje? Hoće li i kada do toga doći? Mogu li se, naime, tada očekivati konkretniji dogovori i potpisivanje eventualno nekih sporazuma u smislu investiranja?„Postoji prijedlog da se formira zajednički komitet sa libijskim ministrom vanjskih poslova na čelu, koji će posjetiti Bosnu i Hercegovinu.“


U 2009. godini ostvaren je izvoz od 5.634.418.252 KM i uvoz od 12.032.128.258 KM, što je rezultiralo defici-tom od oko 6.397.710.006 KM i pokrivenošću uvoza

izvozom od 46,8%. Izvoz je smanjen za 17,71%, uvoz za 24,48%, a deficit za čak 29,58 %, odnosno 2.687.531.933 KM, što je re-zultiralo povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom za 8,96 %. Ipak, najrealniju sliku našeg višegodišnjeg vanjskotrgovinskog i ukupnog ekonomskog položaja daje vrijednost akumuliranog

Vanjskotrgovinski deficit smanjen za 3 milijarde KM

Piše: Igor Gavran

deficita, koji je od 2000. do kraja 2009. godine dostigao enor-mnih 63,5 milijardi KM.

U strukturi prema sektorima privrede, uočljivo je poboljša-nje položaja u većini sektora, uz mnogo značajnije smanjenje vrijednosti uvoza od izvoza. Izvoz je čak i povećan u sektorima agroindustrije (9,76 %) i mineralnih goriva (14,41 %), a sma-njen u rasponu od 6,75 % (drvo, papir i namještaj) do 41,54 % (rude, metali i proizvodi). Istovremeno je uvoz znatno smanjen u svim sektorima, u rasponu od 8,33 % (Agroindustrijski sek-tor) do 46,07 % (rude, metali i proizvodi).

Najveći izvoz ostvaren je u sektorima: „Rude, metali i pro-izvodi“ (1.106.527.440 KM), „Drvo, papir i namještaj“ (1.081.022.548 KM) i „Mašine, aparati, mehanički uređaji, ko-tlovi i dr.“ (856.414.143 KM), a uvoz u sektorima „Mašine, apa-rati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (2.643.658.644 KM), „Agroindustrijski sektor“ (2.366.347.003 KM) i „Mineralna goriva“ (1.884.528.590 KM).

Nakon rekordnog vanjskotrgovinskog deficita ostvarenog u 2008. godini, koji je premašio vrijednost od 9,5 milijardi KM, smanjenje deficita u 2009. godini je najvećim dijelom posljedica ukupnog smanjenja obima razmjene uzrokovanog recesijom, a ne povećanja našeg izvoza i prodora na nova tržišta. Od 2000. do kraja 2009. godine vanjskotrgovinski deficit BiH dostigao enormnih 63,5 mili-jardi KM.

TEMA >>> Vanjskotrgovinska razmjena u 2009. godini


>>>

Poseban problem je što je pozitivan nivo pokrivenosti uvo-za izvozom ostvaren samo u sektorima „Drvo, papir i namje-štaj“ (155 %) i „Rude, metali i proizvodi“ (102,78 %), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 69,80 % u sekto-ru „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ do poboljšanih, ali još uvi-jek katastrofalnih, 19,69 % u Agroindustrijskom sektoru.

Problemi ostali isti

Osnovni problemi ostali su nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, i loša struktura našeg izvoza, koju karakterizira izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih proizvoda. Tek oko 55,5 % našeg izvoza je tzv. redovni izvoz, a čak 2,39 milijardi KM iznosi vrijednost proizvoda u ovom pe-riodu izvezenih nakon unutrašnje obrade. To praktično znači stvaranje veoma male dodane vrijednosti i zadržavanje njenog još manjeg dijela u Bosni i Hercegovini. Dramatične posljedice recesije u tehnološki zaostalim industrijama s proizvodima ni-ske dodane vrijednosti, kao i natprosječna otpornost i znatno blaži „pad“ u rijetkim tehnološki visokorazvijenim kompanija-ma potvrđuju slabosti ovakve strukture naše privrede.

U 2009. godini je ukupan obim razmjene smanjen i s CEFTA 2006 (za 24,08 %), ali je struktura značajno poboljšana – uvoz i deficit su smanjeni, pokrivenost uvoza izvozom povećana.Izvoz je smanjen za oko 15,72 %, uvoz za 27,99 %, što je rezul-tiralo smanjenjem deficita za čak 38,74 % i povećanjem pokri-venosti uvoza izvozom na 54,67 %. U pogledu strukture tržišta na koja plasiramo naše proizvode, vidan je napredak na „isto-čnim“ tržištima, koja postupno preuzimaju primat od Hrvat-ske, kao najvećeg uvoznika iz Bosne i Hercegovine. Održavanje visokog suficita s Crnom Gorom, skoro udvostručen suficit s UNMIK/Kosovom i sve veći izvoz u Albaniju jasan su pokaza-telj da poboljšanja našeg vanjskotrgovinskog položaja u ovoj regiji.

Posebno su ohrabrujuća poboljšanja u Agroindustrijskom sektoru, s ukupnim smanjenjem uvoza poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda za 8,35 %, uz istovremeno povećanje iz-voza za oko 9,75 %. Ova pozitivna kretanja se velikim dijelom odnose upravo na područje CEFTA 2006, a osim uticajem re-cesije u zemljama iz kojih uvozimo, uzrokovana su povećanjem proizvodnje ranije uvoženih proizvoda u našoj zemlji, koji sada kao domaći proizvodi smanjuju uvoz i povećavaju izvoz. Pored ovog poticaja stranih ulaganja poboljšanju naše razmjene, sve više jačaju i proizvodnja i izvoz naših izvorno domaćih proiz-vođača, koji šire paletu proizvoda i uspješno povećavaju trži-šno učešće. Tako smo već ostvarili značajan suficit u trgovinimlijekom i mliječnim prerađevinama, kao i nekim mesnim pre-rađevinama i pojedinim vrstama povrća, što je još prije nekoli-ko godina bilo nezamislivo. Istovremeno je uočljivo i poveća-nje učešća domaćih proizvođača na našem tržištu, čemu dopri-nosi i povećanje svijesti potrošača o značaju korištenja doma-ćih proizvoda, ali prije svega o njihovom nespornom kvalitetu. Nagovještaj nastavka pozitivnog trenda daju i nova ulaganja i povećanje proizvodnje i izvoza mnogih domaćih proizvođača, koja su nepravedno zapostavljena u odnosu na strana ulaganja.

Brojne netarifne barijere s kojim se naši izvoznici suočava-ju, posebno u Srbiji i Hrvatskoj, nesporno su najveća prepreka uravnoteženju naše vanjskotrgovinske razmjene. Trajno i pot-puno uklanjanje ovih barijera uslovljeno je razvojem jedinstve-nog sistema infrastrukture kvaliteta i priznavanjem njegove kom-petentnosti i ekvivalentnosti od strane zemalja uvoznica naših

proizvoda. Time bi nam se otvorila tržišta koja svojim kvalite-tom i sada možemo osvajati, ali nam je ravnopravan pristup onemogućen. U međuvremenu nam je jedina šansa puna pri-mjena CEFTA 2006 i svih raspoloživih „zaštitnih“ mehanizama u slučaju prekomjernog uvoza, dampinga ili nelojalne konku-rencije. Primjena recipročnih mjera u svakom slučaju nedopu-štenih barijera, u skladu s međunarodnim sporazumima i prin-cipima Evropske unije i Svjetske trgovinske organizacije, poka-zala se najefikasnijim sredstvom njihovog otklanjanja. Na tajnačin omogućen je izvoz žive ribe, mlijeka i mliječnih proizvo-da, jaja, nekih vrsta mesa i mesnih prerađevina, a očekuje se i rješavanje problema izvoza pojedinih vrsta živih životinja, itd.

Zato će i trendovi razmjene s CEFTA 2006 u 2010. godini u velikoj mjeri ovisiti o ishodu započetih pregovora o zaključenju Sporazuma/Protokola o uzajamnom priznavanju izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti, koji se vode sa Sr-bijom i očekuju s Hrvatskom i drugim članicama CEFTA 2006. Ako se pregovori uspješno i brzo okončaju, izvjesno je osjetno poboljšanje strukture trgovine s CEFTA 2006, jer deficit i našnepovoljan položaj u odnosu na susjede najvećim dijelom i jeste uzrokovan njihovim netarifnim barijerama i pretjeranom otvorenošću našeg tržišta za uvoz – da je naša privreda imala ravnopravan položaj i da su odlučivali samo kvalitet i konku-rentnost, situacija je odavno mogla biti mnogo bolja.

Energetski sektor jača, metalski slabi

Jedna od najpozitivnijih promjena i uzrok drastičnog smanje-nja deficita definitivno je pokretanje proizvodnje naftnih deri-vata i baznih ulja i povećanje proizvodnje motornih ulja i ma-ziva u domaćim rafinerijama, zahvaljujući kojim je značajan dio ranijeg uvoza ovih proizvoda zamijenjen uvozom sirove nafteza preradu i proizvodnju. Krajem godine je počeo i sve veći iz-voz s tendencijom daljeg višestrukog povećanja, čemu će dopri-nijeti i ulaganje u kapacitete brodskog transporta rijekom Sa-vom. Dostignuti standardi kvaliteta naftnih derivata u skladusa zahtjevnim evropskim standardima nagovještavaju dalje po-većanje učešća u domaćoj potrošnji i veliki izvozni potencijal, koji se već ostvaruje prije svega na tržištima susjednih zemalja, ali i Evropske unije, koja je i ključno tržište za plasman baznih ulja iz modričke rafinerije.

Iako se energetski sektor u svijetu suočio sa značajnim sma-njenjem tražnje uzrokovanim manjim obimom proizvodnje velikih industrijskih potrošača, naše elektroprivrede ostvarile su rekordne vrijednosti izvoza, a ambiciozni planovi restruktu-riranja i integracije rudnika u okviru novog koncerna Elektro-privrede BiH, kao i najave ulaganja u nove proizvodne kapaci-tete širom Bosne i Hercegovine, mogli bi dugoročno osigurati povećanje izvoza. U neposrednoj budućnosti, međutim, izvje-sno je smanjenje vrijednosti izvezene električne energije, zbog trenda smanjenja cijena na svjetskom tržištu, kao i redovnog remonta pojedinih proizvodnih kapaciteta.

Recesijom je najteže pogođen naš najjači izvozni adut – me-talska industrija, zbog globalnog smanjenja tražnje i cijena ruda, metala i automobilskih dijelova. Smanjenje proizvodnje je po-čelo već krajem 2008. godine, u rasponu od 25 % do 50 %, a pojedini proizvodni pogoni su povremeno i potpuno obusta-vljali proizvodnju. Ipak, u ovoj industriji je prvoj počeo i „izla-zak“ iz recesije (Aluminij d.d. Mostar), a sve je uočljiviji i ohra-brujući pozitivan trend kontinuiranog povećanja proizvodnje i izvoza, koji će izravno ovisiti o daljim kretanjima na stranim


>>>

tržištima. Najveća perspektiva namjenske i autoindustrije sva-kako je u regionalnom povezivanju i kooperaciji.

Najveća aktuelna prepreka proizvodnji i izvozu tekstilnog sektora i veliko opterećenje metalskom, jeste promjena carin-skog tretmana tzv. lohn poslova (unutrašnje obrade), čime su troškovi naših izvoznika u tim aranžmanima nepodnošljivo uvećani. Iako je u mnogim kompanijama održana proizvodnja i zadovoljavajući nivo izvoza, održivost poslovanja mnogih od njih ovisi o otklanjanju ovog novog opterećenja. Parlamentar-na skupština Bosne i Hercegovine konačno će riješiti ovaj pro-blem izmjenama važeće Carinske tarife BiH do kraja mjeseca.

Smanjuje se broj ugovorenih poslova

Kada je u pitanju izvoz usluga, neke domaće građevinske kom-panije su uspjele djelomično nadoknaditi gubitak domaćeg tr-žišta pokretanjem značajnijih radova u inostranstvu, tako da je vrijednost ugovorenih i projekata u realizaciji u inostranstvu znatno veća nego prethodnih godina, s perspektivom daljeg povećavanja. Posebno su značajni ovakvi projekti u Libiji i Al-žiru, kao i Hrvatskoj, ali globalna praksa smanjenja ulaganja

sve se više odražava i na njih, te je broj novih ugovorenih po-slova iz mjeseca u mjesec sve manji. Negativna kretanja u izvo-zu usluga ostvarujemo i u turizmu, gdje uočljivo i kvalitativno pogoršanje strukture, kao i povećanje učešća tzv. sive ekonomi-je i umanjivanja i izbjegavanja ispunjavanja zakonskih obaveza.

Dugoročna ekonomska razmišljanja i u susjednim zemlja-ma koje imaju znatno povoljniju ekonomsku situaciju i mnogo bolje koriste mogućnosti CEFTA 2006 od nas, jasno ukazuju da je regionalna privredna saradnja nezaobilazan preduslov us-pješnog ekonomskog razvoja i unapređenja konkurentnosti ci-jele regije. Saradnja je moguća i opravdana u mnogim segmen-tima, a o komplementarnosti naših privreda svjedoči činjenica da je većina članica CEFTA 2006 decenijama činila jedinstveno jugoslovensko tržište. Prostor za kooperaciju i zajedničku pro-izvodnju posebno je veliki u auto i namjenskoj industriji, ener-getici i turizmu, a nije zanemariv ni u drugim sektorima. Poti-caj za saradnju je i princip dijagonalne kumulacije porijekla defi-niran u okviru CEFTA 2006 i Sporazuma o stabilizaciji i pridru-živanju, koji potpunim uključivanje i Srbije čini još značajnijim.

Osnovni uzroci većine naših problema, kako vanjskotrgo-vinskih, tako i ukupnih privrednih i društvenih nalaze se u Bo-sni i Hercegovini, a loša iskustva iz prošlosti ne daju mnogo nade u podršku nadležnih institucija, koje bi trebale prepozna-ti priliku za ubrzanje izlaska iz recesije i korištenje slabljenja strane konkurencije da se osvoje bolje pozicije na domaćem i stranim tržištima. Iznimno nepovoljno poslovno okruženje, nepostojanje jasne strategije ekonomskog razvoja, nepotpuna i potrebama privrede neprilagođena zakonska regulativa i izosta-nak neophodne podrške nadležnih institucija su onemogućili domaćim proizvođačima ravnopravan položaj na domaćem i stranim tržištima. Drastično smanjenje deficita i poboljšanje strukture vanjskotrgovinske razmjene ostvareno u uslovima teške recesije potvrđuju realan potencijal naše privrede, ali na-žalost i tek tračak svjetlosti u mračnom tunelu naše ekonomske stvarnosti, u kojoj su svi pozitivni primjeri – izuzetak, a nega-tivni – pravilo.


Velika vijest ovih dana je da je ugledna američka kom-panija Alvogen Group, sa stogodišnjom tradicijom u farmaceutskoj industriji, iskazala namjeru da preu-

zme sarajevsku kompaniju Bosnalijek. Alvogen Group namje-rava kupiti dionice Bosnalijeka koje su u vlasništvu IFC-a i Vlade Federacije. Nimalo ne sumnjajući u namjere ameri-čkog investitora, želimo podsjetiti kako ovo nije prvi put da se pokrenula priča o prodaji Bosnalijeka. Prije tri godine su Libijci, koji već imaju udio u kapitalu Bosnalijeka, važili za najozbiljnijeg kupca paketa dionica ove farmaceutske kompa-nije. Mada Bosnalijek iz godine u godinu bilježi sve bolje i bolje rezultate poslovanja, situacija na tržištu kapitala prije tri godine bila je daleko povoljnija nego danas. U 2007. godini trgovina dionica Bosnalijeka vrijedila je 80,6miliona KM, a cijena jedne dionice kretala se od 38,00 KM do 48,31 KM. U 2008. godini dionica Bosnalijeka izgubila je na vrijednosti 65,29% , te je njen kurs pao sa 48,85KM na 16,94KM. U 2009. godini tržište kapitala FBiH bilo je obilježeno malim obimom prometa i krizom likvidnosti koja se nastavila prenositi iz mjeseca u mjesec.

“Uprkos tome, na SASE je trgovano s 621.000 naših dio-nica, što nas je i 2009. godine svrstalo među 10 najlikvidnijih kompanija na Sarajevskoj berzi. Dio vodećih dioničara u toku godine je ostao nepromijenjen, tako da je Vlada Federacije BiH i dalje najveći pojedinačni vlasnik Bosnalijeka sa 26 posto dionica. Libijski fond za socijalni i ekonomski razvoj posje-duje 8,78 posto vlasničkog udjela, dok je Međunarodna finan-sijska korporacija, članica Svjetske banke, vlasnik udjela od

Piše: Elvira Ahmetović8,37 posto“ – pojasnio je Nedim Vilogorac, izvršni direktor Bosnalijeka.

Stvarna vrijednost veća od tržišne

Prema podacima iz Registra vrijednosnih papira na kraju 2009. godine Bosnalijek je bio u vlasništvu 6.600 dioničara iz 21 zemlje svijeta. Osim Vlade FBiH, IFC-a i Libijaca kao dioničari Bosnalijeka vodi se i nekoliko investicionih fondova iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, kao i dvije bh. banke (Raiffaisen i Hypo banka). Vrijednost dionice Bosnalijeka na kraju godine 2009. godine je iznosila 16 maraka, što ovoj kom-paniji daje tržišnu vrijednost kompanije od 125 miliona KM. Tokom godine bilo je fluktuacija u cijeni te je najniža cijena dionice iznosila 9,53 marke, dok je najviša dostizala 18,11 KM. Ako se imaju u vidu poslovni rezultati Bosnalijeka, neshvatlji-vo je kako se moglo desiti da tokom godine dionica Bosnali-jeka spadne ispod nominalne vrijednosti od 10,00KM. Isto tako neshvatljivo je kako tržište uopće nije reagiralo na naja-vu prodaje Bosnalijeka. Od momenta kada je u januaru dat nagovještaj da Alvogen ima namjeru preuzeti Bosnalijek pa do danas dionica Bosnalijeka kreće se u rasponu od 15,5 do 16,5KM. Zato se s pravom postavlja pitanje da li je ovo pravi momenat da se prodaju dionice Bosnalijeka. Edin Arslanagić, direktor Bosnalijeka u intervjuu za jedan web portal je izja-vio kako je teško reći kada je pravo vrijeme za velike transak-cije kakva bi bila prodaja državnog kapitala u Bosnalijeku, jer uvijek postoje argumenti za i protiv.

“ Nakon najave Vlade FBiH da je zainteresirana za proda-ju kapitala u Bosnalijeku, ja sam se dogovorio sa premijerom Mujezinovićem da eventualni strateški partner za Bosnalijek može biti samo onaj ko će Bosnalijeku obezbijediti daljnji ra-zvoj, poput rasta prihoda, novih proizvoda, ulaganja u proiz-

SASE >>>

Federalna vlada prodaje Bosnalijek?

Multinacionalna generička farmaceutska kompanija Alvogen Group iz Nju Džersija (SAD) počela pregovore o kupovini državnog kapitala u Bosnalijeku. Osim otkupa svih vlasničkih dionica koje budu ponuđene na berzi, zastupnici Alvogen Group najavili su značajna ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona Bosnalijeka.


Osmo Polutak, zamjenik direktora RVP-a

Osmo Polutak, zamjenik direktora RVP-a izjavio je za Infokom da bez obzira što su u prošloj godini registrovane obveznice po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja, što se smatra veoma značajnim iskorakom na tržištu kapitala, očekivanih velikih povećanja nema i neće ih biti ni u ovoj godini. On vjeruje da će se stanje u 2010. godini na tržištu kapitala stabilizirati bez značajnijeg rasta transakcija, odnosno prometa.

„Od Vlade FBiH se očekuje da pokrene privatizaciju odre-đenih privrednih društava, a od drugih emitenata emisiju novih finansijskih instrumenata prije svega dužničkih, čijom prodajom bi se moglo poboljšati stanje na tržištu kapitala. Oče-kivati je da se u ovoj godini desi i emisija obveznica vezano za investicijske projekte. Saradnja sa emitentima, brokerima, berzom i drugim učesnicima na tržištu kapitala u narednom periodu se može i mora dići na veći nivo. Naime, većina na-prijed identificiranih problema su zajednički problemi za sve učesnike na tržištu kapitala. Zajedničkim djelovanjem i u ve-oma nepovoljnim uslovima mogu se postići bolji rezultati kod svih učesnika u prometu vrijednosnih papira” – ističe na kraju Osmo Polutak.

>>>

vodne pogone i dodatno zapošljavanje. Ukoliko se može obe-zbjediti takav partner, onda je pravo vrijeme bilo kada. Uko-liko to nije slučaj, onda je Vladi FBiH možda bolje da u svom portfoliju ima kompaniju kakva je Bosnalijek, jer mi zaista želimo da učinimo bh. ekonomski prostor boljim i da dopri-nosimo razvoju društva u cijelini” – rekao je Arslanagić.

Pregovori s Amerikancima

Posljednje informacije govore da je Multinacionalna generi-čka farmaceutska kompanija Alvogen Group iz Nju Džersija (SAD) počela već pregovore s Agencijom za privatizaciju u FBiH (APF), predstavnikom Vlade Federacije BiH, o kupo-vini državnog kapitala u Bosnalijeku. Alvogen je jedan od najvećih američkih generičkih proizvođača druge generacije. Osim otkupa svih vlasničkih dionica koje budu ponuđene na berzi, zastupnici Alvogen Group najavili su značajna ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona Bosnalijeka koji bi, kako stoji u pismu namjera, „trebao prerasti u regionalnog farmaceutskog lidera“. Do tog cilja namjeravaju doći „omo-gućavanjem pristupa novim tehnologijama i investicijama“ te „omogućavanjem pristupa najnovijim generičkim molekula-ma“. Alvogen je pokazao spremnost da u Bosnalijeku zapo-čne proizvodnju 140 novih generičkih proizvoda namijenje-nih za tržište BiH, ali i za tržište Balkana i Jugoistočne Evro-pe. Prije nego što su objelodanjeni planovi o preuzimanju, Alvogen je izvršio dubinske snimanje tržišta. Finansijski iz-vještaji o poslovanju Bosnalijeka govore da se radi o jakoj i ozbiljnoj kompaniji u koju vrijedi ulagati.

Uprkos ekonomskoj krizi, Bosnalijek poslovao s dobiti

Pažljivo razrađenom poslovnom strategijom i internom ušte-dom Bosnalijek je uspio održati, ne samo poslovanje od pro-šle godine, već je i povećao neto dobit za 11 posto u odnosu na 2008. godinu. Prema preliminarnim rezultatima, Bosnali-jek je prošle godine ostvario neto dobit od 9 miliona KM, ukupan prihod od prodaje iznosio je 107 miliona KM, što je na nivou prošlogodišnjeg, sa učešćem izvoza od 37 procenata. U 2010. godini Bosnalijek će nastaviti s investiranjem u izno-su od 16 miliona KM, koliko je uloženo i u 2009. godini.Ta ulaganja su četiri puta veća u odnosu na ona iz 2008. godine. Bosnalijek je jedna od rijetkih bh. kompanija koja njeguje praksu korporativnog upravljanja, tako da su i pored obavje-štavanja o ostvarenim rezultatima Bosnalijeka, u dijelu web stranice za investitore objavili dokumentaciju u skladu sa ko-deksom korporativnog upravljanja Sarajevske berze. Bitno je još spomenuti da je dionica Bosnalijeka uvrštena u sastav BATX-a na Bečkoj berzi, što će zasigurno doprinijeti jačanju već dobrog imidža Bosnalijeka na finansijskim tržištima u regionu, ali i u Austriji.

Nedim Vilogorac, izvršni direktor Bosnalijeka

RVP isključio tri brokerske kuće s tržišta

Tri brokerske kuće, članice Sarajevske berze, privremeno su isključene iz sistema trgovanja zato što nisu izmirile naknade u Fond sigurnosti pri Registru vrijednosnih papira FBiH. Sarajevska berza isključila je sarajevske brokerske kuće NBC, Market Bull i Kvantum, nakon što ih je Registar vrijednosnih papira FBiH prvobitno isključio iz sistema prenosa vrijednosnih papira i sistema obračuna i poravnanja zbog neizmirene na-knade u Fond sigurnosti. Fond solidarnosti formiran je za slučaj da neka brokerska kuća ne isplati obavljenu transakciju. Kako transakcija ne bi bila dovedena u pitanje i kako bi pro-davac vrijednosnih papira dobio novac, nedostajuća sredstva namiruju se iz Fonda sigurnosti. Na Sarajevskoj berzi se još nije dogodila ovakva situacija, a brokerske kuće nastoje i da je izbjegnu, s obzirom na to da rizikuju visoke kazne, pa čak i gubljenje brokerske dozvole.


Ukupan promet Banjalučke berze u januaru 2010. go-dine iznosio je 2.185.883 KM. Nakon ove rečenice najbolje bi bilo ne nastavljati ovaj tekst, jer pri tako

malom prometu sve analize gube smisao. Kako motivisati ne-koga da ulaže na Banjalučku berzu kada se dnevni prometi ponekad kreću u iznosu manjem od 100.000 KM. Svako malo veće preduzeće napravi toliki dnevni promet. Mnogi će oprav-danje naći u činjenici da, zbog brojnih praznika, skoro polovi-nu januara nije bilo trgovine, ali ta činjenica nikako ne stoji. Poređenje sa januarima iz prethodnih godina sve govori. Pro-

šle godine, kada je kriza na berzi uveliko postojala promet u januaru je iznosio 7,9 miliona KM, a u 2007. i 2008. godini ja-nuarski prometi su premašivali 30 miliona KM. I tada su se slavili svi ti praznici, neki su u međuvremenu čak i ukinuti.

Nažalost, obistinjuju se prognoze koje smo dali krajem 2009. godine da će 2010. godina na berzi biti prvenstveno obilježena dodatnim padom likvidnosti, a ne toliko padom indeksa. U takvoj situaciji indeksi jednostavno stagniraju, jer kada nema trgovine, ne mijenjaju se cijene pa ni indeksi ne mogu značaj-no ni rasti ni padati. Ali onda sami indeksi gube svoj smisao, jer trebali bi biti indikatori tržišta, ali ta indikacija ništa ne zna-či kada tržišta praktično nema.

Iako smo na ovim stranicama uglavnom širili optimizam i podsticali uvjerenje da bolji dani dolaze, januar 2010. godine je kao nikada do sada bio depresivan mjesec za sve investitore na Banjalučkoj berzi. Kriza berze se nastavlja i na žalost u ovom trenutku ne nazire joj se kraj, kao i ovom snijegu koji

Depresivan januar na Banjalučkoj berzi

Kako se produžava kriza na Banjalučkoj berzi, sve više postaje očigledno da je jedini spas za berzu mas-ovniji povratak stranih investitora. Jasno je da domaći investitori ne mogu stvoriti dovoljnu kritičnu masu koja će omogućiti značajniji rast i napredak berze. To je uslovljeno mnogim faktorima, ne samo ne-dostatkom kapitala, već još i više nedostatkom navike za investiranje u hartije od vrijednosti, korištenja svih mehanizama koje tržište kapitala pruža, nespremnosti da se preuzme rizik i sl. Zato je zaista neo-phodno da organi vlasti učine sve da Banjalučka berza postane interesantna za strane investitore, koji bi je doživljavali kao jedno malo, ali uređeno i perspektivno tržište kapitala, koje pruža mogućnosti za dobru zaradu. U protivnom, sa prometima sličnim kao ovaj ostvaren u januaru 2010. godine, vrlo brzo bi se moglo postaviti i pitanje ekonomske isplativosti samog postojanja Banjalučke berze.

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>


>>>

stalno pada u trenutku nastajanja ovog teksta. Iskustvo nas uči da će i na berzi doći „proljeće“, problem samo leži u činjenici da „berzanska zima“ traje već skoro tri godine i da ne može-mo naslutiti kada će doći „berzanski 21. mart“ i naglo otoplje-nje. A koliko će ga „smrznutih investitora“ dočekati i da li će im ostati dovoljno „ogreva“ do tada, to je tek totalna misterija. Treba se samo nadati da se do tada neće i potpuno „smrznuti voda u cijevima“ Banjalučke berze. Sreća je da postoji Tele-kom Srpske a.d., koji koliko toliko dodaje „toplu vodu“ u taj rashlađeni sistem.

Indeksi u crvenom

Mali promet u januaru 2010. godine i opšta depresija na trži-štu kapitala uticala je na pad vrijednosti akcija, tako da su sva tri indeksa Banjalučke berze imala pad vrijednosti u januaru. Najveći pad je ostvario Indeks investicionih fondova (FIRS) koji je 31. 1. 2010. godine imao vrijednost od 1675,50 poena , što je za 10,14 % manje od vrijednosti koju je imao na početku januara. Ipak, FIRS i dalje najbolje stoji na godišnjem nivou, odnosno njegova vrijednost je za 8,90 % veća od vrijednosti koju je imao 31. 1. 2009. godine. Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) je u januaru 2010. godine izgubio 3,00% svoje vrijednosti, a Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) 5,43 % svoje vrijednosti. Na godišnjem nivou u mi-nusu je samo BIRS i to za skromnih 0,65%. Tržišna kapitaliza-cija Banjalučke berze na kraju januara 2010. godine imala je vrijednost od 3,695 milijardi KM, što predstavlja samo 29,54% rekordne kapitalizacije iz aprila 2007. godine. Na godišnjem nivou tržišna kapitalizacija je ipak porasla za 3,83%, s obzirom na to da je u januaru 2009. iznosila 3,559 milijardi KM.

Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) RS ponovo je odbacila zahtjev banjalučke Mljekare za enormno smanjenje osnovnog kapitala. KHOV je u svom rješenju istakla da Mljekara, čiji je većinski akcionar subotička Mlekara, namjerava da nakon smanjenja kapitala za 99,2 odsto krene u dokapitalizaciju, čime bi, ocjenjuju, ostalim akcionarima nanijeli štetu smanjenjem njihovog vlasničkog udjela. Skupština akcionara Mljekare je u decembru 2009. glasovima većinskog akcionara, subotičke Mlekare i beogradskog Imleka iz grupacije Danube Foods, izglasala pokriće akumuliranih gubitaka preduzeća u iznosu od 12,95 miliona KM na teret osnovnog kapitala. Na taj način bi nova vrijednost kapitala Mljekare iznosila svega 100.000 KM, što je identično prethodnom zahtjevu preduzeća iz 2008. koji je, takođe, bio odbijen od strane KHOV. Mali akcionari preduzeća, uglavnom investicioni fondovi, koji su u oba navrata glasali protiv te odluke, tvrdili su da je osnovni cilj Danube Foodsa da ih na jeftin način “istisne” iz vlasničke strukture. Regulator tržišta kapitala ističe da Subotičani još nisu ispunili obavezu investiranja pet miliona KM u banjalučko preduzeće, već ta sredstva u poslovnim knjigama vode kao dugoročnu obavezu Mljekare koja se može konvertovati u kapital.

Hypo Broker, Odjel za poslovanje sa hartijama od vrijednosti Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka, potpisao je Ugovor sa kompanijom M:tel o pružanju usluga korporativnog agenta, tj. investicionog savjetovanja iz oblasti korporativnog upravljanja. Sam Ugovor podrazumijeva čitav niz tehničkih i savjetodavnih usluga koje će Hypo Broker, kao korporativni agent, pružati M:telu, kako bi lider na bh. tržištu telekomunikacija postao ujedno i jedna od korporativno najuređenijih kompanija u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz Hypo banke. Takođe, ovaj Ugovor uključuje, pružanje podrške prilikom organizovanja sastanaka sa zainteresovanim investitorima i profesionalnim analitičarima u skladu sa iskazanim interesom u vezi sa korporativnim aktivnostima kompanije M:tel.

Bez blok poslova i preuzimanja

Kao što smo već rekli, ukupan promet Banjalučke berze u ja-nuaru 2010. godine je bio rekordno nizak, samo 2.185.883 KM. Cjelokupni promet se sastojao samo od redovnog prometa akcijama i obveznicama. U januaru nije ostvaren nijedan blok posao, preuzimanje akcionarskog društva, javna ponuda akci-ja ili obveznica ili aukcija za paket akcija. I ta činjenica je uti-cala na izrazito mali ukupan promet koji je ostvaren u janua-ru 2010. godine.

Naročito veliki pad je ostvaren u trgovini obveznicama, koje su u 2009. godini bile jedna od svijetlih tačaka na berzi. Njihov promet je pao sa 7,7 miliona KM u decembru na 495 hiljada KM u januaru 2010. godine. To je bilo očekivano, s ob-zirom na to da se 31. 12. 2009. godine završio period u kojem su se strane obaveze po osnovu poreza i doprinosa mogle pla-titi pomoću obveznica koje je emitovala Republika Srpska. Po isteku te mogućnosti bilo je očekivano da će tražnja za obve-znicama višestruko opasti.

Zbog pada tražnje za obveznicama na prvo mjesto liste TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti ponovo su se vra-tile akcije Telekoma Srpske a.d.

Kada se posmatra promet po berzanskim posrednicima, lider u januaru 2010. godine je Advantis Broker a.d. iz Banje Luke, putem kojeg je ostvareno 22,43 % ukupnog prometa na berzi. Slijede ga Nova banka a.d. Banja Luka i Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka sa 19,54 %, odnosno 19,29 % ukupno ostvarenog prometa.

Povratak stranih investitora jedino rješenje

Kako se produžava kriza na Banjalučkoj berzi, sve više postaje očigledno da je jedini spas za berzu masovniji povratak stra-nih investitora. Jasno je da domaći investitori ne mogu stvori-ti dovoljnu kritičnu masu koja će omogućiti značajniji rast i napredak berze. To je uslovljeno mnogim faktorima, ne samo nedostatkom kapitala, već još i više nedostatkom navike za in-vestiranje u hartije od vrijednosti, korištenja svih mehanizama koje tržište kapitala pruža, nespremnosti da se preuzme rizik i sl. Zato je zaista neophodno da organi vlasti učine sve da Ba-njalučka berza postane interesantna za strane investitore, koji bi je doživljavali kao jedno malo, ali uređeno i perspektivno tržište kapitala, koje pruža mogućnosti za dobru zaradu. U protivnom, sa prometima sličnim kao ovaj ostvaren u janua-ru 2010. godine, vrlo brzo bi se moglo postaviti i pitanje eko-nomske isplativosti samog postojanja Banjalučke berze.


Godinu dana nakon što smo izašli iz finansijske krize koja je potekla iz SAD-a, otvara se kriza na drugom, ovoga puta evrop-skom frontu. Grčka, Španija, Portugal i Irska (a možda uskoro i Italija, pa čak i Velika Britanija) u dugovima su do grla. U na-poru da izađu iz krize stimulišući ekonomiju fiskalnom nedis-ciplinom, budžetski deficiti ovih zemalja su toliko narasli da neki investitori misle da dugovi neće nikada biti vraćeni. S dru-ge strane, spartanske ekonomske mjere koje ove zemlje moraju poduzeti da bi ohrabrile investitore u državne vrijednosne pa-pire sigurno će drastično smanjiti ekonomski rast u narednih nekoliko godina. Prije ulaska u Evropsku uniju, zemlje sa slič-nim problemima bi jednostavno devalvirale valutu. Sada to ne mogu. Ako bi EU finansijski podržala ove članice, ekonomski rast i finansijska stabilnost cijele Evrope bi mogla doći u pitanje. Dakle, u posljednjih nekoliko nedjelja tržištima vlada negativ-no raspoloženje i bijeg od rizika. U najoptimističnijem scenari-ju, ekonomski rast u ovom regionu će biti znatno smanjen.

S obzirom na to da, kratkoročno, potražnja za naftnim de-rivatima prati ekonomski rast gotovo ‘jedan kroz jedan’, nije ni čudo da su cijene nafte u posljednjih nekoliko nedjelja pale za gotovo 10 USD po barelu.

(Grafikon ispod pokazuje cijene WTI nafte u posljednjih godinu dana. Izvor ‘NYMEX’)

Pad potražnje za naftnim derivatima

I bez evropskih problema, potražnja izvan Azije obeshrabruje. Prošle nedjelje, ukupna potražnja za derivatima u SAD-u je pala za oko 2% (za 370 hiljada barela dnevno) u odnosu na pro-šlu godinu. Posebno je veliki pad potražnje za srednjim deriva-tima (kao što je dizel gorivo) sa padom od nevjerovatnih 9,1% (izvor Department of Energy; grafikoni ispod, izvor Norwe-gian Energy). Sličan je i pad potražnje u Japanu, između 6% i 8%, u zavisnosti od perioda koji se mjeri.

Evropski dugovi

Za gotovo sve derivate zalihe su i dalje vrlo visoke, najviše u po-sljednje četiri godine. Grafikon ispod jasno pokazuje posebno visok nivo zaliha srednjih derivata.

Ovaj put neću govoriti o i dalje visokoj potražnji iz Kine i os-tatka Azije (Indija je ove nedjelje potvrdila očekivanje da će eko-nomija rasti oko 7,5% u 2010. godini). Problem cijena nafte je negativan sentiment na globalnim finansijskim tržištima. Veli-ki investicioni fondovi po treću nedjelju uzastopno povlače novac iz naftnih tržišta (kao i ostalih robnih tržišta). To se jas-no vidi na grafikonu ispod. Grafikoni pokazuju cijene nafte i derivata (lijevo) i nafte (desno) u odnosu na ukupne pozicije investicionih fondova na naftnim tržištima (u SAD-u). Vrlo se jasno vidi korelacija između ove dvije varijabile. Samo prošle nedjelje, fondovi su prodali gotovo 20 miliona barela nafte i derivata na tržištima u SAD-u. Mada oni i dalje investiraju u nafti, ukupna pozicija ovih fondova je gotovo 90 miliona bare-la manja nego početkom ove godine. Ukratko, to je glavni ra-zlog pada cijena nafte u posljednjih mjesec dana. Dalje kreta-nje naftnih cijena će isključivo zavisiti od novosti na finansij-skim tržištima.

S obzirom na to da, kratkoročno, potražnja za naftnim derivatima prati ekonomski rast gotovo ‘jedan kroz jedan’, nije ni čudo da su cijene nafte u posljednjih nekoliko nedjelja pale za gotovo 10 USD po barelu. Daljnje kreta-nje naftnih cijena će isključivo zavisiti od novosti na finansijskim tržištima.

Adnan Imširović

NAFTNA KOLUMNA >>>


Izmjene Zakona o konkurenciji BiH

Pravo konkurencije predstavlja jedan od temelja pravne stečevine Evropske unije, o čemu smo već pisali u ovoj rubrici. Ovu temu iznova aktueliziramo, jer je Parlamentarna skupština BiH nedavno usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o konkurenciji Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je 2005. godine dobila moderan Za-kon o konkurenciji (Službeni glasnik BiH, broj 48/05 i 76/07), usklađen sa praksom Evropske unije u ovoj obla-

sti. Zakon sadrži propise kojima su uređena tri glavna instituta prava konkurencije: zabranjeni (restriktivni) sporazumi, zlou-potreba dominantnog položaja i kontrola koncentracija. Parla-mentarna skupština BiH nedavno je usvojila Zakon o izmjena-ma i dopunama Zakona o konkurenciji Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH broj 80/09), čime je došlo do određenih izmjena, prije svega u oblasti kontrole koncentracija.

Pod koncentracijom se u pravu konkurencije podrazumije-vaju statusne promjene privrednih subjekata (spajanje, pripaja-nje i preuzimanje društava) usljed kojih dolazi do promjena na tržištu. Koncentracije se smatraju dopuštenim, ukoliko ne na-rušavaju, sprečavaju ili ugrožavaju konkurenciju na tržištu. Za-branjene su samo one koncentracije koje bitno ograničavaju tr-žišnu konkurenciju i to prije svega stvaranjem ili jačanjem domi-nantnog položaja. U ovoj oblasti Konkurencijsko vijeće BiH zabi-lježilo je najznačajnije rezultate, te izreklo niz kazni privrednim subjektima koji nisu prijavili provedenu koncentraciju.

Uvjeti za prijavu koncentracije

Osnovna izmjena koju sadrži novi zakon odnosi se na uslove koje privredni subjekti moraju ispuniti da bi bili u obavezi pri-javiti provedenu koncentraciju. Naime, osnovnim zakonom bilo je propisano da takva obaveza postoji ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:a) da ukupni godišnji prihod učesnika koncentracije ostva-

ren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznosi 100 miliona KM po završnom računu u godini koja je pret-hodila koncentraciji, pri čemu je najmanje jedan privredni subjekt učesnik koncentracije registriran na teritoriji Bosne i Hercegovine (djeluje na domaćem tržištu roba i/ili usluga);

b) da ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva pri-vredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi naj-

manje 5 miliona KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, ili ako je njihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu veće od 40%.

Zbog ovakve zakonske odredbe, Konkurencijsko vijeće bilo je zatrpano prijavama namjere koncentracije između privre-dnih subjekata, od kojih neki uopće nisu prisutni na tržištu BiH, te njihova spajanja sa privrednim subjektima koji djeluju na tržištu BiH uopće ne utiču na stanje na bh. tržištu. Istina, ovakva zakonska odredba doprinosila je punjenju državnog bu-džeta, jer su ovi privredni subjekti morali plaćati značajne ad-ministrativne takse za postupke pred Konkurencijskim vijećem, ali je istovremeno usporavala rad Vijeća.

Sitna promjena s velikim utjecajem

Izmjenama zakona, riječ „ili“ na kraju prve citirane tačke zami-jenjena je riječju „i“. Ova, naizgled sitna, promjena značajno će uticati na rad Konkurencijskog vijeća. Naime, sada privredni subjekti imaju obavezu prijaviti koncentraciju isključivo ukoli-ko su kumulativno ispunili sve uslove za prijavu: da imaju ukupni godišnji prihod na svjetskom tržištu preko 100 miliona KM, te godišnji prihod svakog od učesnika koncentracije preko 8 mi-liona KM. Tako sada obaveza prijave namjere koncentracije postoji samo u slučaju kada svi privredni subjekti koji učestvu-ju u koncentraciji imaju značajno prisustvo na tržištu BiH (go-dišnji prihod preko 8 miliona KM). Ovakva odredba je i logi-čna, jer samo u tom slučaju postoji mogućnost uticaja na trži-šne tokove u BiH, a istovremeno je i ekonomična, jer će smanji-ti broj predmeta pred Konkurencijskim vijećem i tako ubrza-ti proceduru u onim predmetima u kojima se kontrola koncen-tracije mora provesti. Ekonomičnosti postupka doprinosi i druga promjena Zakona, koja strankama omogućava da prija-vu podnesu i prije samog zaključenja ugovora o spajanju/pre-uzimanju kompanije – već u trenutku kada imaju potpisano pismo namjere – čime će privrednim subjektima biti omogu-ćeno da u trenutku preuzimanja firme već imaju odobrenje Konkurencijskog vijeća za provođenje koncentracije, čime se rizik poslovanja smanjuje (dosada je bilo slučajeva u kojima je nedopuštenom ocijenjena koncentracija koja je već provedena – npr. isplaćena kupoprodajna cijena za kupovinu dionica fir-me, što je stvaralo značajnu pravnu nesigurnost).

Piše: Mehmed Spaho

PRAVNA REGULATIVA >>>


Donošenje tehničkih propisa u Bosni i Hercegovini ute-meljeno ja Zakonom o tehničkim zahtjevima za pro-izvode i ocjenjivanju usklađenosti (Službeni glasnik

BiH, broj 45/04), Uputstvom o načinu izrade i postupku dono-šenja tehničkih propisa (Službeni glasnik BiH, broj 35/06) i Programom preuzimanja tehničkih propisa (Službeni glasnik BiH, broj 35/06).

Program preuzimanja tehničkih propisa utvrđuje listu od 29 evropskih direktiva koje treba preuzeti u domaće zakono-davstvo:

TEMA >>>

Piše: Janko Marendić

Da bi potencijalni domaći izvoznik plasirao robu na evropsko tržište, on treba biti upoznat sa evropskim tehničkim propisima koji su bazirani na evropskim standardima. U ovom broju Infokoma dajemo pregled usklađenosti bh. sa tehničkim propisima EU.

Tehnički propisi u BiH


>>>

Odluka o planu aktivnosti za realizaciju programa preuzi-manja tehničkih propisa (Službeni glasnik BiH, broj 89/06) od-ređuje sadržaj termina implementacije tehničkih propisa i ra-spored nadležnosti državnih institucija prilikom implementa-cije tehničkih propisa nastalih preuzimanjem direktiva.

Preuzete direktive i objavljeni tehnički propisi

Izvršeno je preuzimanje sljedećih direktiva EU u zakonodav-stvo Bosne i Hercegovine:- niskonaponska oprema 73/23/EEC, 93/68/EEC, u formi

Naredbe o elektirčnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unu-tar određenih naponskih granica, objavljena u Službenom glasniku BiH, broj 98/09;

- sigurnost mašina 98/37/Eci 98/79/EC, u formi Naredbe o sigurnosti mašina, objavljena u Službenom glasniku BiH, broj 4/10;

- sigurnost liftova 95/16/EC, u formi Naredbe o sigurnosti liftova;

- elektromagnetna kompatibilnost 89/336/EEC, 92/31/EEC i 93/68 u formi Naredbe o elektromagnetnoj kompatibilnosti.

Naredba o sigurnosti liftova i Naredba o elektromagnetnoj kompatibilnosti su u fazi objavljivanja.

Direktive čije je preuzimanje u toku

U 2009. godini formirani su ekspertski timovi za preuzimanje sljedećih direktiva EU u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine:- Direktiva o sigurnosti igračaka 2009/48/EZ;- Direktiva o neautomatskim vagama 90/384/EEC, 93/68/EEC;- Direktiva o sigurnosti uređaja za gas 90/396/EEC, 93/68/EEC;- Direktiva o sigurnosti opreme pod pritiskom 97/23/EC;- Direktiva o sigurnosti lične zaštitne opreme 89/686/EEC,

93/68/EEC, 93/95/EEC, 96/58/EC;- Direktiva o uređajima i zaštitnim sistemima namijenjenim

upotrebi u prostorima koji su ugroženi potencijalno eksplo-zivnom atmosferom 94/9/EC.

Direktive koje će se početi preuzimati u toku 2010. godine

Na 13. sjednici Komiteta za tehničke propise BiH koja je odr-žana 22. 12. 2009. godine usvojeni su zaključci za realizaciju četvrte faze rada na preuzimanju direktiva EU u zakonodav-stvo Bosne i Hercegovine. U toku 2010. godini počeće se pre-uzimati sljedeće direktive EU:- Žičare za prevoz ljudi 2000/9/EC;- Instrumenti za mjerenje 2004/22/EC;- Građevinski proizvodi 89/106/EEC, 93/68/EEC;- Ambalaža i ambalažni otpad 94/62/EC;- Prenosiva oprema pod pritiskom 1999/36/EC.

Znak usklađenosti i CE označavanje

U sredstvima informisanja često se javljaju informacije o ne-ophodnosti ubrzanog usvajanja evropskih tehničkih propisa i sistema ocjenjivanja usklađenosti kao način rješavanja proble-ma konkurentnosti domaćih proizvođača i izvoza u Evropsku uniju. Da bi potencijalni domaći izvoznik plasirao robu na evropsko tržište, on treba biti upoznat sa evropskim tehni-čkim propisima koji su bazirani na evropskim standardima. Poslije dobivanja odgovarujuće informacije, ukoliko smatra da njegov proizvod može zadovoljiti odgovarajuće zahtjeve, potencijalni izvoznik treba obezbijediti certifikat koji poka-zuje saglasnost karakteristika proizvoda sa zahtjevima evro-

pskih direktiva (na našem jeziku Naredba) novog pristupa.Taj certifikat ima svoju važnost samo ako je izdat od stra-

ne tijela za ocjenjivanje usklađenosti čija je kompetentnost dokazana time što je prijavljeno Evropskoj komisiji, dodije-ljen mu odgovarajući identifikacioni broj, a njegovo prijavlji-vanje objavljeno u Službenom glasniku Evropske komisije.

Na prvi pogled može se uočiti prednost postojanja usvo-jenog evropskog propisa s obzirom na to da je sada on pristu-pačan na maternjem jeziku. Međutim, ta prednost je vrlo re-lativna, zato što se propis zasniva na podacima iz evropskih standarda kojih ima više destina hiljada i za koje nije praksa da budu prevedeni niti je većina prevedena u zemljama koje su odavno članice EU.

Stvarna prednost kod usvajanja evropskog propisa se po-javljuje kod onog vrlo ograničenog broja izvoznika koji su morali da organizuju dva donekle različita proizvodna ciklu-sa da bi zadovoljili različite zahtjeve iz domaćeg i evropskog zakonodavstva. Pretpostavljajući broj takvih izvoznika, ovi pozitivni efekti su objektivno vrlo mali. Oni potencijalni iz-voznici koji imaju ambiciju izlaska na evropsko tržište će to uraditi neovisno o činjenici da li su evropski propisi usvojeni u domaće zakonodavstvo ili ne.

Efekti usvajanja evropskih propisa na povećanje izvoza ovako gledano su zanemarivi. Sa druge strane, usvajanje ev-ropskih propisa može eliminisati mogućnosti plasmana na tr-žište Bosne i Hercegovine domaćih proizvoda, koji ne zado-voljavaju nove propise. Također, usvajanje evropskih propisa olakšava plasman evropskih proizvoda na naše tržište i po-tencijalno slabi položaj domaćih proizvođača istih proizvoda. Vrlo je jednostavan zaključak o zabludi da će usvajanje evro-pskih propisa pozitivno uticati na konkurentnost naših pro-izvođača, ali dugoročno ulaskom BiH u EU hoće.

Usvajanje evropskih tehničkih propisa i sistema ocjenjivanja usklađenosti je naša neosporna obaveza na zacrtanom putu ula-ska u Evropsku zajednicu. Međutim, usvajanje evropskih tehni-čkih propisa i sistema ocjenjivanja usklađenosti neće bitno uti-cati na povećanje konkurentnosti naših proizvođača.

U cilju uspostavljanja sistema certificiranja domaćih pro-izvoda po evropskom modelu koji će u perspektivi poboljšati konkurentnost naših proizvođača intezivno se radi na preu-zimanju direktiva EU u domaće zakonodavstvo.

CE znak

CE znak, stavljen na proizvod, znači da je proizvod usklađen sa esencijalnim zahtjevima direktiva novog pristupa EU koje se odnose na ovaj proizvod. U pripremi (ispitivanju) proizvo-da za stavljanje CE znaka koriste se harmonizirani standardi sa odgovarajućom direktivom ili direktivama koje se odnose na dati proizvod. Korištenje harmoniziranih standarda stva-ra pretpostavku da je proizvod usklađen sa esencijalnim za-htjevima direktiva novog pristupa EU.

Šta proizvođaći iz BiH, u kontekstu rečenog, mogu učini-ti u ovom trenutku? Naći nekog poznavaoca odgovarajućih direktiva i pripreme proizvođača i proizvoda za zadovoljenje uslova za stavljanje CE znaka iz BiH. Nakon pripreme proiz-voda, naći neko prijavljeno tijelo u EU za tu vrstu direktiva, npr. putem web stranice EU, i dogovoriti certificiranje. Tek po dobijanju pozitivnog certifikata od ovog tijela proizvođa-ču će, po osnovu CE znaka, biti omogućen izvoz u EU. Pri-prema proizvođača i proizvoda za certificiranje može biti ura-đena i u saradnji sa prijavljenim tijelom iz EU, ali je ova va-rijanta vjerovatno skuplja.


Na web stranici www.een.ba (u rubrici „Inovacije i teh-nologije“) ponuđena su dva pretraživača u kojima je pohranjeno više od 5.000 tehnoloških zahtjeva i po-

nuda. Prvi pretraživač (u podrubrici „Tražite tehnologiju“) sadrži oko 4.000 tehnoloških „ponuda“ i namijenjen je prima-ocima tehnologija, kako bi mogli pronaći već gotova tehno-loška rješenja, čijim usvajanjem mogu unaprijediti vlastiti proizvodni program i na taj način povećati produktivnost i konkurentnost na tržištu. Ovaj alat je u isto vrijeme idealan način domaćim davaocima tehnologije, odnosno onima koji su razvili vlastitu tehnologiju i žele je na bilo koji način pro-movirati, komercijalizirati ili ponuditi drugim privrednim su-bjektima, da se njihova tehnološka ponuda nađe u bazi poda-taka koju koristi više od 600 poslovnih asocijacija i organiza-cija u preko 40 zemalja. Čak i ukoliko zainteresirani ne uspije pronaći vrstu tehnologije koju traži, EEN mreža mu omogu-ćava da samoinicijativno uputi vlastitu tehnološku potražnju koja će biti unesena u postojeću bazu i na koju će svi budući davaoci tehnologije moći dostavljati svoje ponude.

Nudite tehnologiju

Drugi pretraživač koji sadrži oko 1.000 tehnoloških „zahtjeva“ možete pronaći u podrubrici „Nudite tehnologiju“. Ovaj pre-traživač namijenjen je davaocima tehnologija koji u ovoj bazi mogu pronaći sve one privredne subjekte koji za svoje potrebe nisu pronašli adekvatnu tehnološku ponudu u pretraživaču po-nuda. Pretraživanje kroz obje baze može se obaviti prema dva ponuđena kriterija: kriteriju „ključnih riječi“, koji nudi 11 širo-ko definiranih tehnoloških oblasti koje su podijeljene u 69 po-doblasti ili prema kriteriju „tržišne primjene“, koji nudi devet osnovnih sektora primjene podijeljenih u 68 podsektora.

Piše: Tarik Kovač

EICC >>> Euro info korespondentni centar BiH

Tehnološka saradnja – jedinstvena usluga EEN mreže u BiH

Evropska preduzetnička mreža u BiH, čiji rad koordinira Euro info korespondentni centar Vanjskotrgovinske komore BiH, ovih dana je ponudila jedinstvenu uslugu namije-njenu prven-stveno bosanskohercegovačkoj poslovnoj zajednici. Riječ je o bazi podataka tehnološke saradnje koja je sada putem web stranice EEN mreže (www.een.ba) dostupna široj javnosti, a namijenjena je, kako onima koji tragaju za najsavremenijim tehnološkim rješenjima (primaoci tehnologije), tako i onima koji vlastita tehnološka dostignuća žele na bilo koji način komercijalizovati i ponuditi drugima (davaoci tehnologije).

Osim činjenice da su sve spomenute usluge u potpunosti besplatne, treba napomenuti da od partnera EEN mreže u Bo-sni i Hercegovini (a to su Vanjskotrgovinska komora BiH/EICC BiH, Regionalna razvojna agencija ARDA NW, Metalurški in-stitut Zenica, Tehnološki park Mostar i Univerzitet u Sarajevu) svi zainteresovani za ovu uslugu mogu dobiti sve dodatne in-formacije i pomoć oko popunjavanja odgvarajućih obrazaca, koji su, također, dostupni na spomenutoj web stranici EEN mreže.


dinga i razvoj ljudskih resursa neposredno se bavi ECOS – Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, i to putem aktivnosti TÜV Akademije kvaliteta, koja održava seminare „Osnove integrisanog sistema uprav-ljanja“ i „Menadžment ljudskih resursa“ na komercijalnoj os-novi, uglavnom u Sarajevu; upoznavanjem sa sistemom kva-liteta i certifikacije proizvoda u skladu sa TÜV programom rada sa standardima, sa ciljem obrazovanja u svrhu stvaranja odgovarajućih preduvjeta i programa upravljanja kvalitetom i upravljanja ljudskim resursima, kako u preduzećima, tako i u odgovarajućim državnim tijelima i organizacijama. Također, tečajevi imaju cilj upoznavanje učesnika sa prednostima pro-cesno orijentiranog menadžmenta kao i osposobljavanje za samostalno planiranje, provođenje i ocjenjivanje projekata. Posebna pažnja se posvećuje bitnim tehnikama kvaliteta, kao i definiranju ciljeva, razvoju poslovnih procesa i organizaciji poslovanja.

Ciljna skupina tečajeva su menadžeri svih razina i oblasti rada unutar organizacione strukture, zaposlenici, specijalisti koji se bave metodama i tehnikama osiguranja, praćenja i ana-liziranja dostignutog kvaliteta i koji se bave razvojem ljudskih resursa.

Polaznici Akademije nakon položenog ispita za odgovara-jući tečaj dobivaju međunarodno verificirani certifikat u zva-nju „Predstavnik rukovodstva za kvalitet“ i „Menadžer kva-liteta“. Akademija je od svog osnivanja 2004. godine organi-zirala: šest seminara za zvanje „Predstavnik rukovodstva za kvalitet“, kojima je prisustvovalo i odgovarajuće certifikate steklo 98 polaznika (dva puta godišnje po 15–20 polaznika); četiri seminara za zvanje „Menadžer kvaliteta“, kojima je pri-sustvovalo i odgovarajuće certifikate steklo 46 polaznika (dva puta godišnje po 10–12 polaznika); seminar za zvanje „Audi-tor“, kojem je prisustvovalo i odgovarajuće certifikate steklo 10 polaznika, seminar „Osnove integrisanog sistema uprav-ljanja“, kojem je prisustvovalo i odgovarajuće certifikate ste-klo 48 polaznika.

Privrednu infrastrukturu kvaliteta u Bosni i Hercegovini, shodno pojmu infrastrukture kvaliteta uopće, sačinjava-ju sve nedržavne institucije i privredni subjekti koji pro-

moviraju, podstiču i realiziraju programe unapređenja sistema kvaliteta. Shodno ovome, privrednu infrastrukturu kvaliteta u Bosni i Hercegovini sačinjavaju: komorske asocijacije, istraži-vački instituti, centri i laboratoriji privrede i certificirani subje-kti iz oblasti privrede.

Komorske asocijacije

U zavisnosti od uspostavljene infrastrukture kvaliteta i angaži-ranosti na izgradnji sistema kvaliteta u privredi, komorske aso-cijacije u Bosni i Hercegovini se mogu razmatrati na dva nivoa: nivou Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i nivou entitetskih, kantonalnih komora Federacije BiH i regionalnih komora Republike Srpske.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ima slje-deće organizacione dijelove, koji se neposredno i posredno bave problematikom poticaja uspostave i razvoja sistema kvaliteta u Bosni i Hercegovini: ECOS Institut za edukaciju i BHEPA – Agencija za promociju izvoza, Sektor za makroekonomski sistem i strukovne asocijacije privrede. Komora, također, ima i EURO Centar, koji se do sada nije bavio problematikom una-pređenja sistema kvaliteta. Komora ima certifikat o kvalitetu procesa ISO 9001:2008.

TÜV Akademija kvaliteta ECOS Instituta za edukaciju

Aktivnostima na poticaju uspostave i razvoja sistema kvaliteta bh. proizvoda uvođenjem sistema kvaliteta kao temelja bran-

Piše: prof. dr. sci Dževad Šabić

Ovo je treći članak serijala „Kvalitet proizvoda i usklađenost procesa – ključni zahtjevi pouzdane proiz-vodnje i fer partnerske trgovine 21. stoljeća“, kojim želimo podstaći aktivnosti privrednih subjekata na certificiranju ISO kvaliteta i CE znak usklađenosti kao i aktivnosti nadležnih institucija države i privrede na unapređenju infrastrukture kvaliteta i time otvoriti novu stranicu u razvoju bh. privrede i fer partner-skoj trgovini sa svijetom. Serijal predstavlja neznatno izmijenjene, tj. prilagođene dijelove integralne studije pod nazivom „Sistemsko unapređenje infrastrukture kvaliteta i infrastrukture izvoza“, čiji je autor pokretač ovoga serijala.

IZ DRUGOG UGLA >>> Kvalitet proizvoda i usklađenost procesa

Privredna i ostala infrastruktura kvaliteta BiH


Kako je vidljivo, Akademija prosječno godišnje organizira četiri seminara sa po 50–64 polaznika. Na stranici ove Agen-cije nema baze podataka o polaznicima Akademije koji su stekli certifikat niti pak korisnih linkova na državne institutei druge srodne subjekte u funkciji unapređenja sistema kvali-teta. Aktivnostima na poticaju uspostave i razvoja sistema kvaliteta bh. proizvoda kao temelja brandinga neposredno i posredno se, također, bave i sve ostale komore u BiH.

BHEPA – Agencija za promociju bh. izvoza VTKBiH

Premda je osnovna djelatnost i time misija BHEPA-e promo-cija izvoza, ona, posredno, putem predočavanja zahtjeva razvi-jenih izvoznih tržišta EU i svijeta za certificiranje kvaliteta do-prinosi i unapređenju kvaliteta. Mogućnosti neposrednijeg i time većeg doprinosa, posebno u saradnji sa ECOS-om i dru-gim organizacionim dijelovima Komore, vjerovatno postoje, na čemu bi se trebalo dodatno angažovati. Na stranici ove Agen-cije, a također ni stranici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, nema nikakvih informacija o uspostavi i razvoju sistema kvaliteta bh. proizvoda i procesa.

Sektor za makroekonomski sistem

Sektor za makroekonomski sistem se u okviru svog program-skog djelovanja na unapređenju privrednosistemskog ambijen-ta bavi posredno i pitanjima kvaliteta, na način da radi infor-macije, analize i istraživačke studije, primjenjujući temeljne is-traživačke naučne metode, na osnovu kojih predlaže inovativ-na i kvalitetnija rješenja. Sektor nije, kao što je to slučaj kod nekih od komora u okruženju (Privredna komora Srbije – PKS, Hrvatska gospodarska komora – HGK i Gospodarska zbornica Slovenije – GZS) po svom nazivu, unutarnjoj organizaciji, za-htjevima stručne spreme, dodjeli istraživačkih i naučnih zvanja, programskoj orijentaciji, sistemu vrednovanja i poziciji u uku-pnoj organizaciji Komore utemeljen u naučno-istraživačkom radu kao podlozi kvaliteta i vodilji kroz 21. vijek. Sektor je po postojećem nazivu, opisu poslova i programskoj orijentaciji us-mjeren na privredni sistem kao statiku i rješenje koje će se sli-jedom događaja unapređivati i dograđivati po zahtjevima Spo-razuma o stabilizaciji i pridruživanja i time prakse EU. Pored toga, Komora ima Sektor za privredu, koji primarno djeluje prema privredi i institucijama sistema, tako da se poslovi ovog sektora preklapaju sa Sektorom za makroekonomski sistem. Uz to, za djelovanje Sektora za privredu, ostalih sektora i posebno Uprave Komore trebaju adekvatne podloge, tj. analize i studije kao rezultat istraživačkog rada i primjene naučnih metoda i tehnika.

Ukratko, Sektor bi trebalo preimenovati, preurediti, tj. reor-ganizirati i profilirati prema izradi materijala i dokumenata kao podloga za programsko i partnersko djelovanje Komore prema organima i institucijama vlasti: operativnih informacija, teku-ćih analiza o privrednim kretanjima u formi internih informa-cija i javnih časopisa, strateških istraživačkih sektorskih i osta-lih studija, godišnjih platformi djelovanja Komore prema insti-tucijama sistema kao podloga organima vlasti za izradu godiš-njih politika zemlje, strategija razvoja sektora i sl.

Potrebu reorganiziranja i unapređenja Sektora za makroe-konomski sistem u Institut za makroekonomska istraživanja dodatno potvrđuju i sljedeće činjenice:

1. U Bosni i Hercegovini, osim postojećeg Sektora za makro-ekonomski sistem Komore, nema sličnog organizacionog obli-ka koji se kontinuirano bavi sistemskim analizama, istraživa-čkim projektima i studijama stanja u privredi kao podlogama za predlaganje strateških dugoročnih mjera i na osnovu njih tekućih aktivnosti;

2. Sa aktuelnim procesom pridruživanja BiH Evropskoj uni-ji i time de facto potpunom otvaranju BiH prema visoko razvi-jenom i sofisticiranom tržištu od preko 700 miliona potrošača iproizvođača kao konkurenata, značaj strateških analiza, istra-živačkih projekata i studija stanja u privredi kao podloga za predlaganje strateških dugoročnih mjera i na osnovu njih teku-ćih aktivnosti države, dobijat će na značaju;

3. Reorganiziranje i unapređenje Sektora za makroekonom-ski sistem u Institut za makroekonomska istraživanja, a tako-đer i druga poboljšanja organizacije, zajedno sa primijenjenim ISO standardima, bio bi adekvatan odgovor Komore na izazo-ve globalizacije i nova stranica u primjeni alata i standarda kva-liteta na početku njenog drugog stogodišta uspješnog djelovanja.

Strukovne asocijacije privrede

Neke od entitetskih, kantonalnih i regionalnih komora u Bo-sni i Hercegovini, također, imaju organizacione dijelove za una-pređenje kvaliteta. Među njima su: Centar za kvalitet i razvoj

>>>


Privredne komore Republike Srpske, Savjet za kvalitet i inova-cije Privredne komore Unsko-Sanskog kantona, Udruženje za istraživanje, razvoj i edukaciju Kantonalne privredne komore Tuzla, Odbor za naučno-istraživacki rad, razvoj i standardiza-ciju Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona, Centar za edukaciju i informatičke poslove Privredne komore Kantona Sarajevo. Kako je vidljivo, u komorskom sistemu Bosne i Her-cegovine postoji određena infrastruktura koja se neposredno i posredno bavi poticajem uspostave i razvoja sistema kvalite-ta u Bosni i Hercegovini. Kako nije dovoljno profilirana i među-sobno uvezana, to ne djeluje sistemski i ne daje sinergetske učin-ke, koliko bi inače mogla.

Suprotno praksi i višegodišnjem pozitivnom iskustvu na-cionalnih komora svih zemalja okruženja, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine nema nijedan organizacioni dio koji bi se neposredno bavio problematikom unapređenja siste-ma kvaliteta u privredi BiH kao osnovom za povećanje izvoz-nih potencijala zemlje. Sve zemlje okruženja imaju razvijenu komorsku infrastrukturu kvaliteta. Privredna komora Crne Gore ima Službu za kvalitet, Odbor za kvalitet i nagrade za druš-tvenu odgovornost i uspješno poslovanje. Služba za kvalitet predstavlja organizacioni dio komore, koji od 2009. godine realizuje nacionalni Projekat brandiranja kvalitetnih domaćih crnogorskih proizvoda pod nazivom – „Dobro iz Crne Gore“.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) uvođenje i razvoj sistema kvaliteta realizuje putem aktivnosti Centra za kvalitetu, projekta „Izvorno hrvatsko“, projekta „Hrvatska kvaliteta“, ma-nifestacije „Dan kvalitete“ i nagrada za najbolje poslovne rezul-tate „Zlatna kuna“, Evropske poduzetničke mreže Hrvatske – Enterprise Europe Network (EEN) i Centra za makroekonom-ske analize.

Centar za kvalitetu kao organizacioni dio HGK, čija je dje-latnost poticaj uspostave i razvoja sistema kvaliteta, između os-talog realizuje Projekat vizualnog označavanja hrvatskih proiz-voda i usluga znakovima “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvat-sko”, pokrenutim 1997. godine kao garancijama vrhunskog kvaliteta i izvornosti.

HGK, također, realizira i marketinške projekte, koji promo-viraju kupovinu kvalitetnih hrvatskih proizvoda i time posred-no podstiču unapređenje kvaliteta: “Be CROative“ poput „Ku-pujmo hrvatsko“.

Stopanska komora Makedonije (SKM) unapređenje siste-ma kvaliteta proizvoda i usluga, identično PKCG i HGK, pod-stiče putem Centra za unapređenje kvaliteta proizvoda i uslu-ga, dodjelom nagrade i priznanja „Gran pri“ i izložbom prona-lazaka, tehničkih unapređenja, inovacija i novih proizvoda „Ma-kinova“ i „Tehnoma“. Centar za unapređenje kvaliteta proizvo-da i usluga je formiran 2000. godine sa ciljem unapređivanja kvaliteta proizvoda i usluga certificiranjem za ISO standarde iima tri izvršioca.

Gospodarske zbornice Republike Slovenije (GZS), identi-čno PKCG, HGK i SKM, program unapređenja sistema kvali-teta realizuje putem Centra za konkurentnost, Centra za anali-ze i putem nagrada za izuzetna privredna rješenja i izuzetna uspješna preduzeća i za najbolje inovacije. Centar za konkure-ntnost unapređuje konkurentnost i izvoz slovenskih proizvoda i usluga i zapošljava ukupno osam izvršilaca. GZS unapređenje i razvoj sistema kvaliteta podstiče i dodjelom godišnje nagrade za izuzetna privredna rješenja i izuzetna uspješna preduzeća („za izjemne gospodarske in podjetniške dosežke“), kao naj-prestižniju privrednu nagradu u Sloveniji i dodjelom nagrade za najbolje inovacije („najboljšim inovacijam“).

Privredna komora Srbije unapređenje i razvoj sistema kva-liteta realizuje putem Centra za kvalitet, Infrastrukture kvalite-ta, Centra za naučno-istraživački rad i ekonomskih analiza i strukovnih asocijacija privrede.

Centar za kvalite, predstavlja organizacioni dio Privredne komore Srbije formiran radi ostvarivanja internih potreba Stru-čne službe Privredne komore Srbije i potreba njenih članova u vezi sa stručnim savjetovanjem za unapređenje poslovanja primjenom standardizovanih sistema menadžmenta i uticajem na izradu i primjenu tehničkog zakonodavstva koje je u zaje-dničkom interesu članova Komore. Na stranici Privredne ko-more Srbije se nalazi meni „Infrastruktura kvaliteta“ sa uputa-ma, zakonskim propisima i certifikacijskim tijelima kvaliteta,tj. standardizacije, akreditacije i metrologije.

Centar za naučno-istraživački rad i ekonomske analize PKS bavi se makroekonomskim istraživanjima i analizama koje pred-stavljaju kvalitetnu informacionu osnovu za donošenje racional-nih kratkoročnih (tekućih) i strategijskih (razvojnih) odluka. Rezultati istraživanja i analiza objavljuju se redovno u komer-cijalnim časopisima Konjunkturni trendovi Srbije i Tržište-No-vac-Kapital. Na izradi oba časopisa angažirano je cca 20 istraži-vača, među kojima sedam doktora nauka i četiri magistra.

Istraživački instituti, centri i laboratorije privrede

Privreda Bosne i Hercegovine, budući sa su tokom rata 1992–1995. veliki poslovni sistemi kao nosioci naučno-istraživačkog rada i unapređenja tehnologija i kvaliteta proizvoda u većini slučajeva razoreni, a ostatak poslije rata rasparčan u malim i velikim privatizicijama, de facto i nema istraživačke institute, centre i laboratorije privrede na unapređenju tehnologija i kva-liteta proizvoda i procesa kao sastavni dio unapređenja sistema kvaliteta. Sve zemlje okruženja, zbog manjih ratnih razaranja tokom 90-ih godina prošlog vijeka, kvalitetnije provedene pri-vatizacije i veće društvene brige imaju razvijenije istraživački institute, centre i laboratorije privrede.

Certificirani subjekti privrede

Certificirani subjekti privrede kao nosioci pozitivne klime ši-renja kulture kvaliteta i kulture organizacije i time izvrsnosti su, također, sastavni dio strukture sistema kvaliteta. Pozitivnu klimu kulture kvaliteta i kulture organizacije i time izvrsnosti oni šire putem sljedećih aktivnosti:

- kapitalizacije znaka certificiranosti,- pozitivnih rezultata poslovanja, rezultata razvoja

proizvoda i usluga,- jačanja konkurencije djelatnosti u kojoj djeluju,- saradnje i partnerstva sa dobavljačima i kupcima,- saradnje i partnerstva sa ostalim učesnicima

pravnog prometa,- zadovoljstva zaposlenika, kupaca i uopće bližeg i

daljnjeg okruženja.

Budući da BAS Institut za standardizaciju Bosne i Hercego-vine ne vodi evidenciju certificiranih subjekata po djelatnosti-ma niti sektorima, to i nije poznat broj certificiranih subjekataiz oblasti privrede.

>>>


Ostala infrastruktura kvaliteta

Ostalu infrastrukturu kvaliteta sačinjavaju udruženja građana i pravnih lica, nevladine i neprivredne organizacije i certificirani subjekti izvan državne uprave i privrede.

Udruženja građana i pravnih lica

Na uvođenju i razvoju sistema kvaliteta u Bosni i Hercegovini rade i djeluju Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini i Udruženje “Kupujmo i koristimo domaće, kvalitetno proizve-deno u BiH”.

Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini

Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini, prema informaci-jama dostupnim na internetu, interesno je udruženje građana kao pojedinaca, tj. fizičkih osoba, koji se profesionalno bave problematikom poticaja uspostave i razvoja sistema kvaliteta u Bosni i Hercegovini, tj. pokretanjem, koordiniranjem i organi-ziranjem aktivnosti na planu unapređenja kulture kvaliteta, u svim oblastima ljudskog stvaralaštva, u skladu sa domaćim i međunarodnim standardima kao i drugih lica koja podržavaju sistem kvaliteta. Sjedište Asocijacije je u Zenici, s tim što ima i svoje sekcije u Sarajevu, Banjoj Luci, Bihaću, Trebinju i Tuzli. Asocijacija je član Evropske asocijacije za kvalitet.

Misija Asocijacije za kvalitet u BiH je:- promoviranje ideje kvaliteta na svim nivoima, djelatno-

stima i sektorima u okviru BiH;- pomoć u prenosu savremenih svjetskih i evropskih znanja

iz oblasti upravljanja kvalitetom u Bosni i Hercegovini;- stvaranje uvjeta za povezivanje i razmjenu iskustava iz

oblasti upravljanja sistemom kvaliteta između ljudi, organiza-cija i institucija u Bosni i Hercegovini.

Članovi Asocijacije su, prema informaciji raspoloživoj na internetu, organizacije i pojedinci, koji, prema zaključku Uprav-nog odbora Asocijacije od 28. 6. 2006. godine, uplate godišnju članarinu od 100,00 odnosno 20,00 KM. Međutim, u meniju „Certificirane organizacije“ nema pregleda članova Asocijacije, što upućuje na mogući zaključak da certificirane organizacije nisu prihvatile ovakav način predstavljanja na komercijalnoj osnovi.

Na internetu je, također, raspoloživa i informacija da Aso-cijacija od 2006. godine održava godišnje konferencije o kvali-tetu i da je IV Konferencija kvaliteta u Bosni i Hercegovini odr-žana 12. novembra 2009. godine u Sarajevu na temu „Državna nagrada kvaliteta Bosne i Hercegovine“, na kojoj je pokrenuta inicijativa prema Vijeću ministara BiH o donošenju odluke o uspostavi Državne nagrade za kvalitet u Bosni i Hercegovini utemeljene na svim međunarodno prihvaćenim standardima.

Asocijacija je sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine 2006. godine potpisala sljedeći Protokol o saradnji:

„Asocijacija za kvalitet u BiH, kao udruženje koje se bavi pokretanjem, koordiniranjem i organiziranjem aktivnosti na planu unapređenja kulture kvaliteta u svim oblastima ljudskog stvaralaštva i Vanjskotrgovinska komora BiH, djelujući kao asocijacija privrede koja se brine za stvaranje što povoljnijeg poslovnog ambijenta preduzećima u BiH, ovim protokolom potvrđuju opredijeljenost za saradnju u aktivnostima čiji je cilj

jačanje konkurentske sposobnosti preduzeća u BiH. Saradnja će se odvijati putem primjene savremenih znanja, pristupa, modela i standarda iz područja upravljanja kvalitetom, promo-cije ideje kvaliteta i njene praktične implementacije u privredi BiH, kao i na druge načine kojima se postiže zajednički cilj.“

Kako je vidljivo, Protokolom nisu precizirane konkretne aktivnosti na planu unapređenja sistema kvaliteta. Zajedničkih aktivnosti, osim pokroviteljstva nad organiziranjem konferencija, do sada nije bilo.

Sve zemlje okruženja, također, imaju nacionalne asocijacije za kvalitet.

Udruženje “Kupujmo i koristimo domaće, kvalitetno proizvedeno u BiH”

Kako je u III dijelu analize, u okviru predstavljanja aktivnosti na brandiranju bh. proizvoda objašnjeno, Udruženje “Kupuj-mo i koristimo domaće, kvalitetno proizvedeno u BiH – KKD” putem dodjele znaka KKD u cilju marketinških aktivnosti po-većanja prodaje na domaćem i inostranim tržištima posredno podstiče unapređenje kvaliteta bh. proizvoda, putem postavlja-nja određenih kriterija dodjele i daljnjeg praćenja kvaliteta li-cenciranih proizvoda.

Kako je iz naprijed navedene komorske infrastrukture kva-liteta vidljivo, sve komore zemalja okruženja, pored centara i službi za unapređenje sistema kvaliteta, imaju i komorske služ-be i tijela za nacionalno brandiranje kvalitetnih domaćih pro-izvoda.

Pored ove asocijacije, u Republici Srpskoj se, tako-đer, razvija paralelan projekat brandiranja proizvo-da proizvedenih u Republici Srpskoj sa znakom i pod sloganom „Proizvedeno u Srpskoj“, koji tako-đer podstiče razvoj sistema kvaliteta.

Nevladine i neprivredne organizacije

U Bosni i Hercegovini, prema informacijama raspoloživim na internetu kao otvorenoj globalnoj računarskoj mreži i infor-macionom servisu, nema nevladinih i neprivrednih ograniza-cija koje se bave unapređenjem sistema kvaliteta.

Certificirani subjekti izvan organa uprave i privrede

Certificirani subjekti izvan organa uprave i privrede su, kao nosioci pozitivne klime širenja kulture kvaliteta i kulture orga-nizacije i time izvrsnosti, također sastavni dio strukture siste-ma kvaliteta.

Budući da BAS Institut za standardizaciju Bosne i Hercego-vine ne vodi evidenciju certificiranih subjekata po djelatnosti-ma niti sektorima, to i nije poznat broj certificiranih subjekata izvan organa uprave i privrede.

(Autor je dugogodišnji makroanalitičar i savjetnik za privredni sistem i ekonomsku politiku u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.)

>>>

makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.)


Finansijske institucije, a posebno banke, rezultate i us-pješnost svojih poslovnih aktivnosti vrednuju na finan-sijskim tržištima procesima proizvodnje i prodaje uslu-

ga. Finansijsko tržište predstavlja organizovani metod suče-ljavanja ponude i potražnje finansijskih usluga pod regulaci-jom pozitivnih zakonskih propisa. U okviru ovih odnosa de-šavaju se procesi koji su predmet razvoja privrednih kretanja, konkurentskih odnosa, tehnonloškog napretka, povećanog broja tržišnih učesnika, te promjene zahtjeva potrošača u kvan-titavnom i kvalitativnom pogledu.

Odgovor na sve izazove, koje tržište postavlja pred banke u njihovoj borbi za tržišno pozicioniranje, jeste praćenje i pri-hvatanje svih promjena i internih zakonitosti koje se dešavaju na finansijskim tržištima i pravovremeno reagovanje adekva-tnim poslovnim strategijama.

TEMA >>> Bankarstvo

Piše: Dragan VojinovićTehnološka revolucija izvršila je ogroman uticaj na sve pri-

vredne subjekte, a najveći i najbrži u bankarskom sektoru pri-mjenom elektronskog poslovanja. Stepen primjene razvoja ele-ktronskog poslovanja u banakama u osnovi je ovisan od dvije kvalifikacije. Prva je tržišna orijentisanost pojedinih banaka i prihvatanje klijenta i njegovih potreba kao osnovne vrijedno-sti u sistemu pružanja finansijskih usluga, a druga je sprem-nost klijenta da prihvati tehnologiju i njene mogućnosti.

Bankarski sektor u BiH

Tržište finansija u Bosni i Hercegovini posljednjih godina re-agovalo je na sve promjene koje su se u svijetu dešavale tako da su i banke morale da modifikuju svoje poslovne strategije i izmijene odnose prema klijentima. Dva ključna faktora koja su najviše uticala na formiranje novih odnosa u bankarstvu u BiH su uvođenje platnog prometa početkom ovog vijeka u bankarsko poslovanje i ulazak evropskih banaka na ovo trži-šte. Platni promet u bankama donio je novu vrstu posla, nove klijente, nove prihode, ali i zahtjeve u pogledu spremnosti ba-naka da se ovo prihvati sa najsavremenijom tehničkom opre-mom i obučenim osobljem. Strane banke, pored jačih finan-

Poslovanje u kome se razmjena informacija, odnosno predstavljanje ponude i potražnje u procesu proizvodnje, prodaje i kupovine usluga odvija putem računarske mreže, predstavlja elektronsko poslovanje. Takvo poslovanje primijenjeno u bankama proizvelo je elektronsko bankarstvo, koje je danas postalo osnov djelovanja banaka i ostvarenje svrhe nji-hovog postojanja. Korištenjem informacionih tehnologija banke svoje poslovne odnose razvijaju u dva pravca sa više subjekata od kojih su jedni obavezujući, zakonom definisani, a drugi su usmjereni prema klijentima. Može se reći da je osim rada sa gotovim novcem sve postalo elektronsko bankarstvo.

Elektronsko poslovanje u bankama


>>>

sijskih potencijala, donijele su nova iskusta, nove proizvode i, što je najvažnije, nove pristupe u odnosima prema klijentima. Sve ovo primoralo je bankarski sektor u BiH da od konzerva-tivnog poslovanja, osakaćenog ratnim dešavanjima i privre-dnom stagnacijom, napravi iskorak ka modernom i savreme-nom konceptu tržišnog poslovanja.

Informaciono-komunikacione tehnologije, internet i mo-bilna telefonija dali su svoj doprinos ovome. Klijentima je omo-gućeno da u svako doba dana i noći, ne napuštajući svoje ra-dno mjesto ili dom, dobiju sve potrebne informacije o ponu-dama banaka i stanju i promjenama na svojim računima, oba-ve plaćanja i kupovinu, podignu gotovinu; dok je bankama istovremeno u istom periodu i na isti način omogućena inte-rakcija sa sadašnjim i budućim klijentima.

U BiH evidentan je razvoj bankarskog tržišta posljednjih godina, a posebno onog dijela koji je zasnovan na primjeni naprednih tehnologija. Broj banaka je minimalno varirao i uglavnom je zavisio od integracionih procesa, dok se mreža njihovih organizacionih djelova razvijala iz godine u godinu, tako da se od 2003. sa 620 filijala i ekspozitura do 2009. godi-ne broj povećao na 816. Podaci o broju instalisanih ATM i POS uređaja govore o ekspanziji njihove primjene, tako da se broj ATM aparata od 2003. do 2009. godine povećao za 7,5 puta, a broj POS terminala za 4,4 puta. Broj izdatih platnih kartica u BiH sa 300.000 u 2003. do 2009. godine povećao se na broj od 1,612 miliona komada.

Prema broju korisnika elektronskog bankarstva, banke koje se bave ovom vrstom poslovanja, njih 29, krajem 2008. imale su 14.000 poslovnih subjekata korisnika elektronskog poslovanja i osamnaest hiljada fizičkih lica.

Bankarstvo u papučama

Još uvijek je mali broj građanja koji koriste takozvano „ban-karstvo u papučama“, što se može opravdati tim da mali broj njih koristi internet. Kod kartičnog poslovanja, koje je u uspo-nu u BiH, veličina prihvatne mreže je bitan, ali nikako odlu-čujući faktor za masovniju upotrebu kartica. Standard razvi-jenih tržišta je da na milion stanovnika dolazi oko 700 ATM uređaja, dok je to u BiH sada oko 400.

Oko 30 miliona transakcija obavi se godišnje putem izda-tih platnih kartica sa vrijednošću od oko četiri milijarde KM, gdje se 20% vrijednosti transakcija odnosi na plaćanje robe i usluga, a čak 80% na podizanje gotovine putem ATM i POS uređaja. Ovo jasno govori da je primjena tehnologije na ban-karskom trištu Bosne i Hercegovine dovela do promjene unu-trašnje i spoljašnje strukture bankarskog poslovanja. Banke su ovim proširile svoj asortiman usluga, povećale mrežu pro-dajnih mjesta i približile se klijentu sa novim kvalitetom uz manje troškove poslovanja.

Elekronsko bankarsvo je ostvarilo svoj efekat i stavilo u za-vistan položaj i banke i njihove klijente. Daljnji razvoj strate-gije banaka i njihove marketing funkcije može se širiti i gra-diti na već uspostavljenim odnosima sa klijentima, korište-njem svih potencijala i prednosti koje sa sobom nosi primje-na inovativnih tehničkih rješenja.

Rezultati koji se očekuju, prate se putem informacija me-hanizama koji nadgledaju referentne programe strategijske prodaje, ponašanja poslovnih modela, profitabilnost transak-cija, prodaje paketa usluga i različitih pristupa klijentima po dubini i širini.

Upravljanje odnosima sa potrošačima u bankama putem elektronskog poslovanja i automatizovanih procesa bliskih klijentima podijeljeno je u više faza:

- identifikacija klijenata i uspostavljanje sistema za njihovo upoznavanje i određivanje profita po poslovanju sa njima,

- definisanje klijenata i po tom osnovu angažovanje raspo-loživih resursa sa ciljem maksimalne profitabilnosti po klijentu,

- očuvanje odnosa sa klijentima i upravljanje vrijednošću klijenta.

Primjena tehnologije u radu i postupcima sa klijentima nije samo tehnološko jačanje, već promjena načina razmišlja-nja svih zaposlenih, od hijerarhijski najviše rangiranih mena-džera do najniže rangiranih radnika, da se na osnovu spozna-je o potrebama, željama, navikama, motivima i običajima po-tročaša stvori održiv i kvalitetan komercijalni odnos.


Pored različitih događanja, Brisel je u posljednja tri dana janura ubilježilo i godišnju konferencija o stanju u me-đunarodnom drumskom transportu, pod organizaci-

jom IRU Academy i Međunarodne drumske transportne aso-cijacije IRU. Uz prisustvo preko 170 učesnika iz 43 zemlje (Evropa i predstavnici drugih kontinenata), redali su se refe-rati, činjenice, prezentacije i zaključci koji bi se jednostavno mogli sažeti u jednoj rečenici: “Nema napretka bez ulaganja u edukaciju.“

Diobu tereta ekonomske krize svakako da podnose i tran-sportne kompanije, pa je tako u Španiji u protekloj godini bankrotiralo oko 2.000 samostalnih prevozničkih tvrtki, (pre-voznici sa jednim ili dva vozila). Broj transportnih kompanija u Španiji je prije ekonomske krize doživio totalnu inflaciju kvaliteta. Pedro Conejero Gandia, predstavnik Španije u IRU, nada se da će rezultat preslaganja transportnih kompanija kao posljedicu imati trajnu promjenu filozofije transportnih kompanija u Španiji. Erven Bingol, predstavnica turskih tran-sportnih kompanija, predstavila je projekat prekvalifikacije i doobuke ljudi iz transportne industrije, koje je Turska pokre-nula u protekloj godini. Projektom je obuhvaćeno 50.000 za-poslenih u transportnim kompanijama, koje od 2010. godine šire svoju paletu usluga ka novom nivou PL (logistički pro-vajderi, op.a.). Evern je dokazala da se strateškim planskim

Piše: Velibor Peulić

Vrijeme kada je za radno mjesto vozača motornog vozila bilo dovoljno da imate želju da budete vozač, sa-vladate osnovna pravila saobraćaja i vještinu upravljanja u optimalnim uslovima je daleka prošlost. Vozač u XXI vijeku je pilot drumskog transportnog sredstva, s tom razlikom što misiju uglavnom obavlja i realizuje sam. Jedina prednost koju naša transportna kompanije može ponuditi na transportnom tržištu je kompe-tentan i nadasve vrhunski profesionalac vozač-pilot.

Piloti XXI vijeka

ECOS >>>


pristupom globalna kriza može pretvoriti u lokalni uspjeh. Naime, niz podataka koje je predstavila ukazuju na to da kom-panije iz Turske u budućem nastupu nisu samo prevoznici od tačke A do tačke B, nego da se sa novim resursima, kvalifika-cijama, obukama i treninzima spremni hvataju sa paletom novih proizvoda, koja je do sad smatrana rezervisanom za nekog drugog.

Predstavnici AsMAP-a, vodeće asocijacije Ukrajine, svje-sni činjenice obima transporta, također su predstavili proje-kat edukacije, novog zamaha ka kvalitetnijim uslugama i usa-vršavanju transportnih kompanija. U Ukrajini vodeće mjesto zauzimaju željeznički i vodni transport. Vodeći menadžer transportne industrije Bjelorusije je, prikazavši modele koji se primjenjuju u praksi, sa aspekta vrednovanja zaposlenih, stimulisanja za eduakciju, treninga i obaveznih provjera zna-nja (najmanje jednom godišnje) potvrdio tezu da se svijet mi-jenja. Naime, model koji je pokazao odlične rezultate u pra-ksi pravi međusobnu zavisnost više činilaca: menadžment – edukacija – komfor – lojalnost. Platni razredi se definišuprema nivou i stepenu obuke, odanosti kompaniji, uspješno-sti vožnje, jačanju dobre reputacije kompanije i dr.

Popularnost drumskog transporta u EU

Prof. dr Karlhein Schmidt, direktor Federal Association of Goods Transport, Logistics and Waste Managment iz Njema-čke, predstavio je studiju o popularnosti drumskog transporta u EU, ali i modele koje je potrebno koristiti za afirmaciju i pre-

strukturiranje drumskih transportnih operatera. U svom izla-ganju je predstavio i cjelokupan anagažman na polju marketin-ga i izgradnje imidža dobrog međunarodnog drumskog prevo-znika koji provodi u Njemačkoj. Nadopunu izlaganja profesora Scmidta učinio je Gordon Bruce, kapetan kraljevske avijacije V. Britanije, govoreći o kampanji za podizanje svijesti i potrebe da radno mjesto u drumskom transportu zaslužuje isti tretman kao i radno mjesto u avijaciji.

Predstavnici Francuske, svjesni zaustavljenog rasta dobiti i profita u drumskom transportu, također su s ponosom istaklikvalitet koji se postiže dodatnim treninzima, obukom i prekva-lifikacijama, s ciljem da trasportne kompanije Francuske, u okvi-rima globalnog tržišta ostanu prepoznatljive po svojoj usluzi. Francuska sistemski, strateški i planski veliku pažnju posvjeću-je obuci, treningu, te sa pravom očekuje i rezultate. Jednogla-sna ocjena predstavnika svih transportnih kompanija je da se ekonomska kriza, koja svoje posljedice ostavlja i na transpor-tnu industriju, prevazilazi aktivnim radom, prekvalifikacijama,obukom i edukacijom s ciljem podizanja kvaliteta usluga. Na-prosto, startni znak je dat sa ekonomskom krizom, kako se bude bližio kraj i jačanje robnih tokova, tako će i pregrupisava-nje usluga transportnih kompanija biti vidljivije u pozicionira-nju na transportnom tržištu.

Istini pogledati u oči

Bosna i Hercegovina nije strateški pozicionirana zemlja na ne-kom nepremostivom i nezaobilaznom mjestu novog poretka u

>>>


logistici. Istina je, također, da nismo najmoćnija, kao što nismo najbrojnija asocijacija u evropskom, a još manje u svjetskom aršinu. Konferencije evropskih država i banaka su nam dodije-lile priključak evropskoj transportnoj mreži pod šifrom Vc, što dovoljno govori o nivou zainteresovanosti da se ubrzano pri-ključimo na TEN. Prema našim saznanjima, raspolažemo i sa skromnim kapacitetima intermodalnog transporta, čak imamo samo jedan BELOTI za manipulaciju kontejnerima, a kontej-nerski terminal samo spominjemo u nekakvoj studiji koju je naručio željeznički operater. O lučkim skromnim kapacitetima sve je već odavno kazano, pa se postavlja realan okvir rasprave o mjestu i ulozi bh. prevoznika u globalnom pozicioniranju.

Svjetska tržišna utakmica nema mjesta za sentimentalnu raspravu, vodeći se pri tome, ko su nam manji, a ko veći prija-telji. Naprosto, istina je da niko za nama neće plakati ako nas ne bude na evropskom transportnom tržištu. U raspravama ni-smo dobili nikakve naznake da se prijateljski i bratski treba po-moći bh. prevoznicima. Znači, red je da istini pogledamo u oči, red je da u opštoj ocjeni objektivno predstavimo kretanja na tržištu, što jeste misija STK BiH i što smo u proteklom peri-odu i te kako radili. STK BiH, prvenstveno dva sektora Sektor za transport i komunikacije i Sektor za edukaciju u posljednje dvije godine odgovorili su na preko 10.000 upita bh. prevozni-ka, preporučili i savjetovali poteze u prevazilaženju nekog od problema, te se zato ECOS osjeća pozvanim da transportnoj industriji prenese puls kretanja u evropskim okvirima.

Eco-driving safely

Evropska unija posredstvom svojih mehanizama, direktiva, preporuka, mišljenja zaokružuje proces regulativa koje ograni-čavaju ili umanjuju mogućnost improvizacije na drumskom transportnom tržištu. U dokumentima, bilo da je riječ o direk-tivama 96/26, 98/76 ili njihovim dopunama, želi se stvoriti okruženje u kome ozbiljne kompanije imaju mogućnost napre-tka i opstanka. Naravno, sve strožije u domenu otiska CO2 ili neke statusne odredbe o tzv. zabranjenim gradovima, omogu-ćila su i onim zemljama koje do skora nisu pribjegavale rigoro-znijoj kontroli izduvnih gasova, da kroz cijenu takse, naknade ili putarine primoraju prevoznike ka modernizaciji voznog parka.

U našem objektivu, često na pogrešan način tumačimo po-jedina poglavlja i odredbe međunarodnih preporuka. One su plod kompromisa, nauke, ineteresa i težnje ka uređenju tržišta. Poznato je da sa vozilima EURO-5 na pojedinim evropskim saobraćajnicama i te kako imamo uštede u putarinama. Ali ne manje bitna činjenica je da se kao obavezan dio praktične obuke, kako osnovne, tako i periodične obuke vozača motor-nog vozila postavlja tematska cjelina ekonomične vožnje ECO-DRIVING SAFELY. Vrijeme kada je za radno mjesto vozača motornog vozila bilo dovoljno da imate želju da budete vozač, savladate osnovna pravila saobraćaja i vještinu upravljanja u optimalnim uslovima je daleka prošlost. Vozač u XXI vijeku je pilot drumskog transportnog sredstva, s tom razlikom što mi-siju uglavnom obavlja i realizuje sam. Jedina prednost koju naša transportna kompanije može ponuditi na transportnom tržištu je kompetentan i nadasve vrhunski profesionalac vozač-pilot.

Interes je kompanije da vozilo vrijedno u prosjeku 100.000 eura povjeri isključivo profesionalcu, lojalnom uposleniku, po-znavaocu vještine i ekonomike vožnje, a ne neukom i nestru-

čnom licu. Transportne kompanije moraju mijenjati stav prema ugovorenim obavezama, moraju se pomiriti sa činjenicom da biti samo jedna karika u logističkom lancu nije dovoljno za prosperitet i razvoj logistike, zato je potrebno raditi na jačanju sopstvenih kapaciteta, ljudskih resursa i intelektualnog kapi-tala. Prelazak sa klasičnog načina razmišljanja kod većine bh. prevoznika je u odmakloj fazi, praćenje savremenih tokova su neophodne smjernice za opstanak na zahtjevnom i iz dana u dan sve zahtjevnijem transportnom tržištu. Mi nemamo alter-nativu, jer smo vezani za logistički sistem Evrope, učestvujemo u karikama logističkih lanaca, za sad samo jedna, ali želja nam je da ovladamao sa više karika lanca. U posljednje vrijeme filo-zofija „od vrata do vrata“ zamjenjuje se modelom od logisti-čkog centra do logističkog centra. Zato je krajnje vrijeme da relevantni faktori pokrenu formiranje Savjeta za logistiku, kako bi strateškim odrednicama utabali mjesto Bosne i Hercegovine u logističkom sistemu na mapi Evrope.

STK učinila niz koraka ka putu u EU

Spoljnotrgovinska komora BiH je u potpunosti ispunila preu-zete obaveze, kako u pogledu Zakona tako i podzakonskih akata. Zato sa pravom ističemo da je u domenu Poglavlja 14 pružila maksimalnu podršku ka ispunjavanju odredbi direktiva EU. ECOS i dalje ostaje opredijeljen za nastavak aktivnog ser-visiranja zahtjeva transportnih kompanija u domenu eduka-cije, treninga, obuke, primjene konvencija, približavanja novih standarda u pogledu implementacije u praksi. Standardizacija vještina, poznavanje pravila rada od AETR, EU 561/06 do 2003/59 nisu nepoznanice za bh. prevoznike. Uvodi se TIR si-stem, uskoro i ATA sporazum. ECOS smatra da nije nerealno očekivati da bh. prevoznik bude naoružan dovoljnim i potre-bnim nivoom znanja, jer samo sa znanjem možemo očekivati respekt na tržištu, a na taj način realno je očikivati i rast tran-sportne industrije u evropskim okvirima. Svijet se mijenja, a samim tim i mi sami.

Nema napretka bez ulaganja u edukaciju

Ekonomska globalna kriza je pogodila i transportnu industriju u sasvim očekivanim razmjerama, no to je momenat i prekretnica za istinsko ulaganje u trening, edukaciju i povećanje kvaliteta usluga transportnih komapnija. Baš sada, drumska transportna industrija ide naprijed sa kvalitetom, edukacijom i intelektualnim kapitalom. Transportne kompanije koje uhvate ovaj momenat u cilju jačanja svojih kapaciteta, podizanja nivoa edukacije i treninga resursa, izlaze spremnije, jače na tržištu, jer globalno pregrupisavanje je uveliko počelo. Budite dio promjena i idemo zajedno naprijed.

>>>


Kriza se ne smije koristiti kao izgovor

Oblasti strategijskog menadžmenta, finansija, integraci-ja, koordinacija i akvizicija u kontekstu traženja i po-stizanja sinergije na domaćem i internacionalnom tr-

žištu, tema su knjige „Uloga strategijskog menadžmenta u kre-iranju sinergijskih učinaka“, koja je nedavno prezentovana u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Njen autor, prof. dr. Duljko Hasić, savjetnik za privredni sistem i ekonomsku politiku u VTKBiH, kaže da je na konkretnim empirijskim slučajevima internacionalnih i domaćih preduzeća dokazano da se spajanjem preduzeća može unaprijediti njihova organizaciona integracija u cilju ostvarivanja pozitivnog sinergijskog učinka, odnosno postizanja multiplikatorskih efekata koji poboljšavaju snage i sposobnosti preduzeća, te njegovih dijelova i jedinica radi razvi-janja uspješnih strategija, otkrivanje mogućnosti brzog prilago-đavanja promjenama u poslovnoj sredini, te iskorištavanje vla-stitih resursa.

Integracijski procesi

U radu se detaljno analizira proces akvizicije, preuzimanja kroz integracijske procese između preduzeća koja se povezuju, integri-raju. Performanse rezultirajućih kombinacija zavise od toga ko-liko dobro su kombinatorski potencijali realizirani kroz proces organizacijskog integriranja. Ekonomsku osnovu sinergije čini pitanje: Kako je moguće da zbir različitih poslova, djelatnosti bude veći od zbira njihovih dijelova. Sinergijska jednakost zasnovana je dijelom na ekonomskim koristima koje se postižu putem eko-nomije viškova. Polazi se od pretpostavke da je moguće smanji-

ti troškove u dvije poslovne djelatnosti povećanim korištenjem kapaciteta opreme, iskorištavanjem zajedničkih prodajnih kapa-citeta, prostora, opreme i ljudi ili kombiniranjem nabavljenih količina sirovina i repromaterijala. Sinergija, međutim, obuhvata i apstraktnije koristi, označene terminom menadžerska, upravlja-čka sinergija. Menadžeri mogu biti u prilici primjene znanja i iskustva koje imaju u jednoj vrsti posla i u novim područjima. Ako to urodi boljim smjernicama i boljim odlukama za novi posao, ostvaruje se sinergija, objašnjava Hasić i dodaje da su in-tegracija i koordinacija osnovni koncepti poslovanja u organiza-cijskim akcijama preduzeća., što upućuje na reguliranje međuso-bno zavisnih dijelova koji utiču na njihove interaktivne rezultate.

On navodi da je nedvojbeno da je najvažniji rezultat tih istra-živanja što su te integracije profitabilne, tj. profitabilnije od alter-nativnih oblika investiranja i da se temeljni motivi integrativnih procesa mogu definirati kao različite koristi, beneficije, koje se mogu posmatrati kao potencijali što konstituiraju različite kom-binacije.

Ako proces integracije dovodi do legalne kombinacije, onda će taj potencijal za kombiniranje biti više ili manje realiziran pu-tem integracijskih procesa između preduzeća koja se uvezuju, odnosno integrišu. Performance postignutih kombinacija zavisit će od toga koliko su dobro kombinacijski potencijali realizirani procesom organiziranog integrisanja. Traganje za sinergijom čini srž smišljenog postojanja višestruko orijentisanog poslovnog preduzeća. Iza svakog strateškog poteza menadžmenta koji se odnosi na širenje djelatnosti, preuzimanje poslovnih operacija osvajanja tržišta ili strateških odluka u vezi preuzimanja stoji si-nergija. No, bez obzira koliko veliku pažnju preduzeća poklanja-ju kako bi ostvarile neki vid sinergije, ostvarenje zamisli ostaje kao neispunjen zadatak za većinu njih, ističe Hasić, koji u knjizi pokušava da odgovori na pitanja šta je uzrokovalo krizu, koje su njene posljedice, te, sigurno najteže, kako iz krize izaći.

Prema njegovom mišljenju, postojeća ekonomska kriza, po-put ostalih, nastala je zbog prirodne gramzivosti pojedinaca da

Bosna i Hercegovina je u najdubljoj poslijeratnoj privre-dnoj, političkoj i društvenoj krizi, što potvrđuje više od pola miliona nezaposlenih, brojni štrajkovi i blokade in-stitucija, zaustavljen proces privatizacije velikih sistema poput Aluminija, Eneregoinvesta, Hidrogradnje. Zastoj u evropskim integracijama dodatno će usporiti tranziciju koja je u BiH još velikom dijelu nedovršena, a samim tim i jačanje konkurentnosti zemlje, pa izgledi za brzi ekonom-ski oporavak nisu realni, kaže Hasić.

TEMA >>> Prof. dr. Duljko Hasić, savjetnik za privredni sistem i ekonomsku politiku u VTKBiH

Piše: Duda Adžović

Duljko Hasić


uništeni veliki sistemi, prekinuti reprodukcijski lanci, nove se djelatnosti sporo rađaju.

Raspolažemo odgovarajućim komparativnim prednosti i uz konkurentsku sposobnost donosioca odluka od nivoa predu-zeća do nivoa države mora se potpuno preurediti ambijent. Danas su ideje, znanje, informacije i vještine najvažnije kompa-rativne prednosti. Uz znanje treba stvoriti takav poslovni am-bijent da možemo uposliti kapacitete, uposliti ljude i riješiti pro-blem velikog broja nezaposlenih. Bosna i Hercegovina raspola-že komparativnim prednostima u oblastima elektroenergetskog sektora, zdrave hrane i voda, namjenske proizvodnje, koja uz tržišnu orijentaciju može biti značajan faktor za povećanje dru-štvenog bruto proizvoda, ocjenjuje Hasić.

On dodaje da, kao i u svakoj drugoj krizi, i u ovoj aktuelnoj možemo prepoznati dobitnike i gubitnike i da je dosta toga već napisano ko je na svjetskoj rejting listi najbogatijih ljudi koliko izgubio, a ko dobio.

Scenario je sličan, pala je vrijednost realne i finansijske ak-tive u koju su domaćinstva i privreda investirali, a porasla je vrijednost duga. Samim tim, dobar broj pojedinaca se našao u klasičnom problemu nelikvidnosti. Nelikvidnost podrazumije-va da pojedinac ima visoku očekivanu stopu prinosa u budućno-sti, pa je zbog toga značajno investirao, ali se istovremeno „za-glavio” u trenutku izbijanja finansijske krize sa rokom povratatih investicija. Za sve je, sada je potpuno jasno, kriv mehanizam čiste tržišne utakmice sa vrlo slabom regulativom pod zastavom neoliberalnog koncepta tržišne privrede. Uloga regulatornih tijela je bila izrazito slaba i finansijski menadžeri su osjetili pot-punu slobodu da u nedostatku jasnih ograničenja postave „pra-

imaju više nego što su radom stvorili. Prihvatili smo trend da nije u modi znoj koji dolazi napornim radom, već je daleko veće umi-jeće uspjeti bez rada, uz naklonost (lokalnih i državnih političkih) moćnika.

Dio krize potekao je iz smanjene opreznosti banaka kome daju kredite. Naime, jedino što banke mogu prodati jest novac, a kamata je cijena novca koja im omogućuje zaradu. Poticanjem većeg kreditiranja bez pune sigurnosti za povrat kredita (i zara-du) omogućuje se povećana potrošnja, no ne garantuje se i sigu-ran povrat. Većina ljudi, umjesto da ulože u nešto što će im omo-gućiti da kredite i vrate, često su novac trošili na predmete koji-ma su htjeli izazvati zavist drugih ljudi. Ta ljudska zavisnost o tuđem mišljenju i ovdje je uzrokovala materijalni pad.

Dio krize, na primjer, svjetske i naše, potekao je zbog gram-zivosti brokera na berzama, koji su namjerno potakli sniženje cijene pojedinih dionica, kako bi iz povećanog prometa, trgova-nja dionicama ostvarili veću zaradu. Budući da svoju proviziju naplaćuju iz trgovanja dionicama, bez obzira gubili vi ili zarađi-vali, brokerima je mirno razdoblje donosilo manje prometa, di-onice su stabilne i zarada je manja. Da bi mogli kupiti jahte, kao što su planirali, morali su mirno razdoblje pretvoriti u nemirno. Po mogućnosti krizno, smatra Hasić.

Bosna i Hercegovina je, ističe, u najdubljoj poslijeratnoj pri-vrednoj, političkoj i društvenoj krizi, što potvrđuje više od pola miliona nezaposlenih, brojni štrajkovi i blokade institucija, za-ustavljen proces privatizacije velikih sistema poput Aluminija, Eneregoinvesta, Hidrogradnje. Hasić kaže da će zastoj u evrop-skim integracijama dodatno usporiti tranziciju koja je u BiH još velikom dijelu nedovršena, a samim tim i jačanje konkurentno-sti zemlje, pa izgledi za brzi ekonomski oporavak nisu realni.

Promjena mišljenja

Prema njegovim riječima, mnogo je toga u ekonomskoj politici BiH posljednjih petnaest godina pogodovalo tome da se više isplati uvoziti nego proizvoditi, ugašene su mnoge proizvodnje,

>>>

Ekonomske mjere protiv nelikvidnosti

Prema Hasićevim riječima, ekonomske mjere za ublažavanje problema nelikvidnosti mogu se usmjeriti u dva pravca. Prve su mjere koje direktno utiču na povećanje likvidnosti putem povoljnih kredita privredi. Druga grupa ekonomskih mjera vlade za ublažavanje problema nelikvidnosti mogla bi obuhvatiti nekoliko ključnih koraka koji imaju indirektan efekat na ubla-žavanje tih problema. Tu spadaju subvencioniranje dijela ka-matne stope na kredite za likvidnost, reprogram dugova, pri-vremena konverzija dugova u kapital i multilateralna kompen-zacija.

Vlade trebaju biti svjesne da svakih 1.000 izgubljenih radnih mjesta košta preko 20 miliona eura, te da je puno manji gubitak finasijskom podrškom održati ljude zaposlene negokreirati nova radna mjesta. Vlade entiteta moraju pokušati antirecesijskim mjerama suzbiti nelikvidnost tražeći pomoć međunarodnih finansijskih institucija, a sredstva iz tog osnovausmjeriti u privredu. Dio sredstava iz druge i treće tranše kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vlasti moraju usmjeriti u privredne tokove, predlaže Hasić.


vila igre“ onako kako to njima odgovara. Zato je danas ključna stvar kako obnoviti povjerenje, a sa tim je povezana čuvena teza o kredibilitetu. Kredibilitet je najvažnija vrijednost koju neka institucija posjeduje, a kada se jednom izgubi, mnogo je teže ponovo ga obnoviti, ističe Hasić.

On kaže da, u tom smislu, svi paketi državne pomoći koji preduzimaju vlade širom svijeta djeluju preskupo u odnosu na povjerenje koje je kockarskom strategijom finansijskih menadže-ra u velikoj mjeri poljuljano.

Nova šansa

Pouka iz krize je da se mora pojačati značaj regulacije kroz od-govarajuća regulatorna tijela kojima bi se dala striktnija ovla-štenja da u slučaju prekršaja kazne one koji prekrše jasno defi-nisana pravila igre. Isto tako, ono što je dobra pouka iz ove kri-ze je da postaje očigledno da treba platiti dobre stručnjake, a ne „iskusne menadžere“ koji su pokazali vrhunsku sposobnost da sebi obezbijede dobre uslove i visoke premije.

Na kineskom jeziku riječ “kriza” se sastoji od dva simbola: jedan označava opasnost, a drugi označava mogućnost. Ruko-vodstva preduzeća moraju naći mogućnosti okretanja krize u svoju korist zahvaljujući kvalitetnim menadžerima i kvalite-tnim zaposlenicima.

Svi oni menadžeri koji su poštivali svoje radnike, ulagali u njihovo obrazovanje, podsticali ih na bolje rezultate, nagrađu-jući pritom uspješan rad zaposlenika, dobit će njihovu podršku u teškim vremenima. Svi oni koji su dozvoljavali svojim zapo-slenicima da misle, da dolaze sa prijedlozima i rješenjima, koji su s radnicima komunicirali kao s odraslim ljudima, moći će im reći: „Ljudi, teška su vremena, moramo stisnuti glave i pre-živjeti krizu”, ukazuje Hasić.

Prema njegovom mišljenju, kriza otvara šansu za stvaranje novoga svjetskog poretka, mada većina etabliranih političkih elita još uvijek nespremna prihvatiti činjenicu da je upravo to najveća šansa koja proizlazi iz krize.

Svjedoci smo gotovo grčevitih napora da se jedan model koji je evidentno na izmaku, neoliberalni model, spasi po svaku cijenu, čak i metodama državnoga kapitalizma. To može samo zaliječiti sadašnju krizu i pribaviti nam predah do sljedeće. Svijet mora prihvatiti činjenicu kako neoliberalni kapitalizam nije Bogom dat i zadat za sva vremena, a potom da počnemo razmišljati o tome kako dalje. Pohlepa koju taj sistem usađuje svakom čovjeku postao je model ponašanja, kao model koji vodi prema uspješnosti i blagostanju. U takvom modelu neminovno se mora izgubiti socijalna nota, makar se pokušavalo stvoriti socijalni kapitalizam, neminovno se moraju izgubiti pojmovi „opće dobro“ i „društveni interes“. Izlaz, dugoročni izlaz, samo je u tome da se shvati kako svaka kriza istovremeno pruža i šansu da se traži nešto bolje, da se ide dalje. To je jedini mogući način suočavanja sa sutrašnjicom, smatra Hasić.

On ocjenjuje da svjetska ekonomska kriza jeste definitivno bila okidač, ali je ona razotkrila sve one duboke ukorijenjene probleme naše ekonomije, da je naša privreda nedovoljno flek-sibilna, jer imamo veliku zavisnost od državne ekonomije, te da nismo pretjerano zanimljivi za direktne strane investicije koje predstavljaju osnovni pokretački motor država koje se na-laze u fazi razvoja kao što je naša država.

Mnogi svjetsku ekonomsku krizu koriste kao izgovor za svoju nesposobnost i upravo je to situacija u našoj vladi i kod velikog broja poslodavaca. Ono što ne smije nikako da se deša-va jeste da se svjetska ekonomska kriza korisiti kao izgovor za

Krah ekonomskog liberalizma

Nepobitno je da ova ekonomska kriza predstavlja krah eko-nomskog liberalizma i da je proizvela nesagledive posljedice u svijetu. Može se reći da je došlo do kraha tržišta kapitala, zbog enormne pohlepe, krađe i pljačke učesnika tržišta kapitala, zbog korumpiranosti institucija, odnosno regulatornih agen-cija u oblasti bankarstva i osiguravajućih društava, te zbog pomankanja instituta odgovornosti onih koji su donosili od-luke. Donosioci odluka, odnosno ekonomisti, žive u velikoj zabludi o slobodnom djelovanju tržišta i tržišnih zakonitosti. Nažalost, takva koncepcija je pala i moraju se tražiti novi modaliteti vezano za novo djelovanje. Potrebna je jedna sveo-buhvatna promjena načina mišljenja. Ekonomisti moraju dublje posegnuti u svoj instrumentarijum, moraju početi ozbiljnije da razmišljaju o kontekstu u kome tržišta funkcionišu. Upravo se ta rješenja nude u knjizi „Uloga strategijskog menadžmenta u kreiranju sinergijskih učinaka“, naglašava Hasić.

>>>

poslodavce da kažu da je sama situacija u njihovim preduzeći-ma uzrokovana svjetskom krizom i njenim negativnim efekti-ma. Ne mogu se pod plaštom svjetske ekonomske krize vršiti masovna otpuštanja radnika, to se ne smije nikako tolerisati i država svojim mehanizmima koje, naravno, mora da ima na rapolaganju, mora da konkretno nove vlasnike privatiziranih preduzeća natjera da ispoštuju sve one kupoprodajne ugovore, prvenstveno uzimajući u obzir odredbe koje se odnose na soci-jalni program i zabranu otpuštanja radnika u određenom peri-odu. To je nešto sa čime se naši radnici suočavaju. Položaj ra-dnika se ne smije otežavati, upozorava Hasić.

Suzbiti nelikvidnost

On dodaje da nelikvidnost u privredi Bosne i Hercegovine predstalja rak-ranu koja prijeti kolapsu. Sada svako svakome duguje, jer firme redovne platiše bez obrtnih sredstava u vidu kredita, i same postaju dužnici čime se stvara lančana reakcija. Pri blokiranju računa zbog neplaćanja obavezan prioritet imaju banke i poreske uprave, pa tek onda privrednici.

Neplaćanje dugova ugrožava poslovanje mnogih, do juče prosperitetnih preduzeća, a uz kamatne stope veće od 10 posto sve više preduzeća ne može vraćati ni postojeće kredite, a ka-moli podizati nove. U BiH je u 2009. godini broj preduzeća u blokadi povećan na skoro 42.000, odnosno za osam odsto u odnosu na 2008. godinu, kada je u blokadi bilo 36.000 kompa-nija. Privredna aktivnost u BiH snažno opada, posebno od dru-ge polovine prošle godine, naglašava Hasić.

On ističe da je rezultat toga gašenje kompanija, nemogućnost izvršenja obaveza pojedinih preduzeća, blokiranje njihovih ra-čuna, a jedan od najvećih problema su prispjele, a neizmirene obaveze, uglavnom prema državi, ali i prema radnicima, doba-vljačima i drugima.


Porodične firme su temelj svjetske ekonomije, jer u naj-razvijenijim zemljama ostvaruju više od 50% GDP-a, stvaraju više od 60% zaposlenosti, otvaraju 75% novih

radnih mjesta te imaju presudnu ulogu u globalnoj ekonomi-ji. Pokazatelj značaja porodičnih firmi je njihov udio u uku-pnom broju registrovanih firmi – više od 50% u Evropskoj uniji, od 65% do 90% u Latinskoj Americi, te preko 95% u SAD-u. Drugi pokazatelj je njihova ekonomska snaga.

Iako je u industrijskim zemljama 70% firmi u rukama po-rodičnih klanova, ujedno 70% tih porodičnih firmi ne preživi transfer iz prve u drugu generaciju, dok 95% porodičnih fir-mi ne nadživi treću generaciju. To je često posljedica nedo-statka pripreme narednih generacija da savladaju zahtjeve proširenog poslovanja, prepoznaju sve jake strane svoje firme, a slabosti nadoknade u najboljoj mjeri.

Porodične firme nisu samo male i srednje kompanije. Na listi Fortune 500 čine čak 35% kompanija. Neke od najpozna-tijih svjetskih porodičnih firmi su Loreal, LG, Fiat, Samsung, Hyundai, Michelin, Novartis, Tata, BMW, Henkel, Porsche, Ford, Wal Mart, Peugeot, Benneton, Barilla, Fiat ili regional-ne kompanije kao Agrokor, Atlantic grupa, Orbico i Zepter samo su neke od porodičnih firmi.

Porodični biznis je zastupljen u gotovo svim sektorima ekonomije. Postoje podaci koji govore da porodične firme pre-vladavaju u tradicionalnim i radno intenzivnim sektorima, ali ujedno sve više uzimaju značaja u modernim industrijama.

Prednosti porodičnih firmi su fokusiranost na dugotrajnu održivost firme umjesto na ostvarenje profita u kratkom roku, kao i nastojanje da se upravljanje kompanijom i vlasništvo prenese na naraštaj porodice. Iako su porodične firme često utemeljene na vrijednostima, od velikog značaja za napredo-vanje kompanije je zapošljavanje menadžera koji će balansi-rati potencijalne preduhitrene odluke izazvane emocijama.

Pišu: Adnana Jabučar, Dunja Bošnjak

Porodične firme su generator razvoja privrede

Ukupno 70% firmi ne preživi transfer u drugu gener-aciju. To je često posljedica nedostatka pripreme nar-ednih generacija da savladaju zahtjeve proširenog poslovanja, prepoznaju sve jake strane svoje firme, a slabosti nadoknade u najboljoj mjeri.

ISTRAŽIVANJA >>> Budućnost porodičnih firmi u BiH


Uska veza između članova porodice i posla kojim se bavi fir-ma može da predstavlja plodno tlo za konflikte i nesporazu-me koji se odražavaju i na posao.

Porodični biznis, iako veoma značajan za razvoj globalne ekonomije, rijetko se spominje u službenim dokumentima ili zakonskim regulativama i najčešće se veže za tradicionalne djelatnosti, iako praksa pokazuje da to nije mjerodavno.

U Evropi ne postoji jednostavna i široko prihvaćena defi-nicija porodičnog biznisa koja bi se koristila u akademske, političke i ekonomske svrhe. Porodični biznis se najčešće ka-rakteriše kao firma u vlasništvu porodice koja ujedno utiče na upravljanje i strategiju poslovanja firme, a članovi porodi-ce aktivno učestvuju u svakodnevnim poslovima i aktivno-stima firme. Zbog nepostojanja važećeg opisa sektora poro-dičnog biznisa teže je ukazati na ekonomsku važnost i poten-cijal ovog sektora. Iz tih razloga izostaju instrumenti javne podrške pomoći porodičnom biznisu, koji bi pomogli u pre-vazilaženju problema sa kojima se ove firme susreću u svom svakodnevnom poslovanju.

Tradicionalno, porodični biznis je dio privatnog sektora. Tek u skorije vrijeme počinje javno da se diskutuje o politici porodičnog biznisa i na nivou Evropske unije i nivou zemalja članica.

Shvatanje porodičnog biznisa širom Evrope

U 33 zemlje u kojima je urađeno istraživanje o shvatanju poro-dičnog biznisa, došlo se do zaključka da ne postoji njegov je-dinstven opis i definicija koji bi bili shvatljivi u bilo kojoj oblasti primjene, kao npr. u javnim diskusijama o politici, u zakonskoj regulativi, kao kriterij podobnosti za usluge podrške, kao i za-konskim odredbama o statističkim podacima i akademskim istraživanjima. Ipak, velik broj različitih definicija je primije-njen u socio-ekonomskom istraživanju i djelomično u zakon-skoj regulativi.

U Evropi postoji 90 prepoznatljivih definicija porodičnog biznisa. Najčešće karakteristike porodičnog biznisa odnose se na to da je firma u vlasništvu porodice, koja ujedno utiče na upravljanje i strategiju poslovanja firme. Druga osobina, koja odvaja porodične od ne-porodičnih firmi je aktivno učešće članova porodice u svakodnevnim poslovima i aktivnostima firme (npr. formalno i neformalno uposlenje članova porodice na pozicije koje nisu menadžerske), doprinos firme porodičnom dohotku kao i briga o nasljednicima (npr. namjera da se firma održi kroz generacije).

U mnogim zemljama, na javnim raspravama o politici po-rodičnog biznisa, porodične firme se poistovjećuju sa malim i srednjim preduzećima. Ali istovremeno, moguće je da porodi-čna firma ima bilo koji oblik preduzeća, uključujući i oblik di-oničkog društva.

Ekonomski značaj porodičnog biznisa u Evropi

U Evropi veliki broj malih i srednjih firmi čine upravo porodične firme, ali su ujedno neke od najvećih kompanija Evrope upravo porodične firme. Slično evropskoj ekonomiji u globalu, sektor porodičnog biznisa čine mala i srednja preduzeća, naročito mala preduzeća sa manje od 10 uposlenih. Porodični biznis je zastupljen u skoro svim sektorima jedne ekonomije. Postoje podaci koji govore da porodične firme preovladavaju u tradi-cionalnim i radno intenzivnim sektorima, ali ujedno sve više uzimaju značaj u modernim industrijama.

>>>


Na početku januara cijene su se kretale od 0,855 do 0,950 KM/kg + PDV, dok se nove cijene kreću u intervalu od 0,960 do 1,050 KM/kg + PDV. Cijene za šećer na svjetskoj berzi su se kretale oko 677,00 USD/t, dok se u slobodnom trgovanju često dostizala cijena i do 680.00 USD/t. Rast cijena se pripisuje mo-gućoj nestašici šećera koja bi mogla da uslijedi, jer bi tražnja vrlo lako mogla premašiti ponudu zbog nešto manjih prinosa koji se očekuju u Brazilu i Indiji, najvećim svjetskim proizvo-đačima šećera. Domaći trgovci strahuju da će cijena šećera iz

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Kretanje cijena od 1. 1. do 9. 2. 2010.

��

��

uvoza toliko porasti da će uvoz biti totalno neisplativ, tj. da uvo-zni šećer neće biti konkurentan na našem tržištu gdje imamo ponude kako iz domaće šećerane tako i iz bližeg okruženja. Od početka godine su ponude šećera iz Hrvatske prema BiH išle po cijeni od 600,00 eura/t. Posebno je interesantno da je uvoz šećera iz Srbije postao isplativ. Domaći trgovci se okreću uvozu šećera iz Srbije, što ranije nije bio slučaj. Srbijanski šećer je kra-jem januara nuđen po cijeni od 1.158,00 KM/t + PDV. Najavljen rast cijena kafe

Brašno je pored svih predviđanja o skoku cijena, još ostalo ne-promijenjeno u cjenovnom smislu. Cijena pšenice je već duži period stabilna, izuzev početka godine kad su cijene u manjem intervalu oscilirale od 117,00 do 140,00 eura/t, zavisno od zemlje porijekla i kvaliteta. Ponuda brašna uveliko premašuje tražnju, tako da se u narednom periodu može očekivati ili da cijene os-tanu na istom nivou ili da se izvrše određene korekcije u smislu pomjeranja cijena nadolje.

Za kafu se očekuje slična situacija kao kod šećera. U toku žetve se očekuju znatno manji prinosi nego prethodnih godina, tako da bi cijena kafe mogla porasti i narednom periodu. Trenutna cijena kafe se na našem tržištu kreće od 282,100 do 290,600 KM/t + PDV.

Cijene ulja se nisu mijenjale.

Cijene prehrambenih roba su od početka Nove godine uglavnom ostale na istom nivou kao i pred sam kraj 2009. godine, izuzev za šećer. Od početka godine cijena šećera je porasla u prosjeku za oko 10%.

Cijena šećera na najvišem nivou


Najniže nuđene cijene kukuruza krajem januara, početkom febru-ara su sa tržišta Srbije odakle se kukuruz nudio po cijeni od 121,00 do 125,00 eura/t, dok su se realizovane cijene kukuruza kretale od 120,00 do 123,00 eura/t. Na tržištu Hrvatske i Mađar-ske su cijene bile nešto više i u ovom periodu se manje uvozilo sa tih tržišta.

Cijena kukuruza u Mađarskoj je ovih prvih februarskih dana pala za 5,00 eura/t u prosjeku, što je izazvalo i pad cijene kuku-ruza na tržištu Srbije. Takođe, konstantan pad vrijednosti dinara u odnosu na euro valutu je dodatni faktor pada cijene.

Na tržištu Srbije je cijena kukuruza sada takođe u padu za 4-5,00 eura/t. Tokom protekle sedmice nuđene cijene kukuruza sa tržišta Srbije su se najčešće kretale od 118,00 do 121,00 eura/t, dok je početkom februara došlo do novog pada cijene i vještački suv kukuruz nuđen je po cijeni od 115,00 do 120,00 eura/t, a pri-rodno suv kukuruz sa procentom vlage od 15-18% se mogao ku-piti po cijenama od 109,00 do 116,00 eura/t.

U susjednoj Hrvatskoj su se zadržale nešto više cijene cijene kukuruza, ali je ovih dana došlo da pada cijene i na tom tržištu, takođe, u prosjeku za 5,00 eura/t. Nuđene cijene sa tržišta Hrvat-ske ovih dana se kreću od 120,00 do 125,00 eura/t.

Najkvalitetnija pšenica iz Mađarske

Kada je u pitanju pšenica, najviše se uvozilo sa tržišta Mađarske, gdje se pšenica kupovala po cijenama od 122,00 do 125,00 eura/t, dok se pšenica nešto lošijeg kvaliteta mogla kupiti i povoljnije. Ci-jene visokokvalitetnih sorti pšenice na tržištu Mađarske, tzv. po-boljšivači, kretale su se od 131,00 do 140,00 eura/t. Cijena pšenice u Srbiji i Hrvatskoj je niža, ali se zbog slabijeg kvaliteta pšenice manje uvozi sa tih tržišta. Na tržištu Hrvatske se prvih februarskih dana osjeti i pad cijene pšenice u prosjeku za 5,00 eura/t i njena najniža nuđena cijena iznosi 115,00 eura/t. Cijena ječma i zobi je bila prilično stabilna.

Cijena suncokretove sačme je značajno porasla u odnosu na prošlu godinu za 10,00 eura/t u prosjeku na tržištu Srbije, odakle se najviše i uvozilo, a ovih prvih dana februara se nudila po cijena-ma od 152,00 do 155,00 eura/t, što je dodatni rast cijene od 5,00 eura/t.

Sojina sačma se i dalje uglavnom uvozi iz Slovenije gdje se ge-netski modifikovana sačma ove sedmice kupovala po cijeni od310,00 eura/t, što je pad cijene za 20,00 eura/t u odnosu na poče-tak godine, dok se genetski nemodifiokovana sačma (GMO FREE) na tržištu Hrvatske mogla kupiti po najnižoj cijeni od 333,00 eura/t. Trenutno je dosta prisutna nestašica stočnog brašna kako na do-maćem tako i na tržištima u okruženju. Cijena stočnog brašna iz uvoza se kreće od 86,00 do 110,00 eura/t, što je 40-50% jača cijena od nuđene tokom jeseni.

Nova pomjeranja cijena u poljoprivrediPočetkom ove godine došlo je do novih pomjeranja cijena u poljoprivredi. Poslije niskih cijena krajem protekle godine došlo je do novog rasta cijena, kako na tržištima u okruženju tako i na domaćem tržištu. Najveći rast cijene je bio kod kukuruza i suncokretove sačme.

Nove cijene vještačkog đubriva

Uvoznici vještačkog đubriva su nas već obavijestili o novim cijena-ma đubriva koje su aktuelne od 1. 2. 2010. godine, tako da će se đu-briva proizvođača Petrokemija iz Kutine koja su i najpopularnija na našem tržištu nudi po sljedećim cijenama:

NPK 15x15x15 584,00-624,00 KM/t + PDVKAN 350,00 KM/t + PDVUREA 497,00 KM/t + PDV (cijene na paritetu fabrika Kutina)

Đubrivo KAN domaćeg proizvođača iz Lukavca se može kupiti po cijeni od 366,00 KM/t + PDV.


��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

�

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

�


Početak nove poslovne godine građevinarima nije donio poboljšanje, kako vremenskih, tako ni ekonomskih uslova. Radovi koji su obustavljeni već krajem prošle godine, nisu se nastavljali ni u januaru, iz već dobro poznatih razloga. Početak nove građevinske sezone se očekuje tek od marta, a izvođače radova i trgovce će dočekati nove cijene građevinskog materijala.

Kretanje cijena od 1. 1. do 9. 2. 2010.

��

��


Armaturno željezo je već bilježilo dva poskupljenja od početka godine. Do prve promjene cijena došlo je prvih dana januara, kada je samo armaturna mreža poskupjela u prosjeku za 20,00 KM/t, dok je betonsko željezo zadržalo cijene iz decembra. Novo poskupljenje već je najavljeno za početak februara, iz ra-zloga povećanja cijena željeza na svjetskom tržištu. To se i do-godilo, te se armaturnim željezom trenutno trguje za 20,00 KM/t većim cijenama u odnosu na posljednje promjene. Trenutna najpovoljnija ponuda za armaturnu mrežu iznosi 845,00 KM/t.

Do marta sve po starom

Opekarski proizvodi su, takođe, jedan od građevinskih mate-rijala, kod kojih su najavljene promjene cijena. Ipak, nisu se svi proizvođači oglasili sa najavom poskupljenja, za sada je to Nexe group, za čije se proizvode predviđa poskupljenje od 10%. U ovom periodu se sporadično pojavljuju i akcijske po-nude opekarskih proizvoda, čiji je uzrok, najvjerovatnije sla-ba potražnja u zimskom periodu.

Dvije vodeće fabrike cementa u BiH su zadržale stabilne cijene svojih proizvoda, a novih najava za promjenama za sada nema. Raspon cijena prikazanih u tabeli odnosi se i na „rinfuz“ i na pakovani cement. Najpovoljnija ponuda je u vrijednosti 165,00 KM/t za marku cementa PC 450.

Proizvođači kreča nisu bitnije mijenjali cijenu kreča, te je zadržana stabilnost na tržištu. Nove promjene cijena nisu u izgledu.

Cijene rezane građe i ostalih drvnih sortimenata, takođe su ostale na nivou koje su imale i u decembru. Zimski peri-od, inače, ne pogoduje prerađivačima drveta, zbog niskih temperatura koje ometaju nesmetan rad. Jedino proizvođači stolarije, podova i namještaja u ovom periodu mogu da ostva-ruju nesmetanu proizvodnju. Povećanje izvoza rezane građe, najviše prema tržištima Hrvatske i Srbije očekuje se sa pobolj-šanjem vremenskih prilika i pojačanom potražnjom ovog proizvoda.

U narednom periodu se ne očekuje intenziviranje građe-vinskih radova, sve dok se ne steknu zadovoljavajući uslovi, a to bi moglo da bude početkom marta.

Piše: Elvira Ahmetović

Period stagnacije u građevinarstvu


Turizam u brojkama u 2009. godini:

572.634 dolazaka turista1.268.485 noćenja turista 2,21 dan prosječno zadržavanje turista u BiH

Ostvareno je 572.634 dolazaka turista, što je manje u odnosu na prethodnu godinu od 6 %, odnosno 10% manje domaćih i 3% stranih turista. Strani turisti uče-

stvuju sa 54%, a domaći 46%. Broj turista iz evropskih zemalja je na nivou prošle godine, a pad dolazaka su ostvarili turisti iz bivše Jugoslavije od 5% i vanevropskih zemalja 6%. U ukupnom broju dolazaka stranih turista, iz evropskih zemalja čine 43%, bivše Jugoslavije 50% i vanevropskih zemalja 7%. Najveći pad dolazaka su ostvarili turisti iz Španije 32%, Slovačke27%, Irske 20%, Danske 18%, Švedske 12%, Češke i Velike Britanije 9%,

Srbije 7%, Slovenije 6%, Hrvatske 5% i Italije 4%. Dok je veći broj dolazaka turista bio iz Grčke 45%, Rumunije 28%, Mađar-ske 22%, Austrije 7% i Njemačke 4%.

Broj noćenja je 1.268.485, što je manje za 9 %, odnosno 128.000 noćenja. Domaći turisti su imali pad od 12%, a strani 7%. U noćenjima stranih turista evropske zemlje učestvuju sa 41%, bivša Jugoslavija 52% i vanevropske zemlje 8%. U ukupnim noćenjima FBiH učestvuje sa 54%, Republika Srpska 44,5% i Brčko 2,5%. Najviše noćenja domaćih turista je ostvaren u Re-publici Srpskoj 59,5%, a stranih turista u FBiH 67.5%.

Prosječno zadržavanje turista je 2,21 dan, odnosno doma-ćih 2,28 i stranih 2,16 dana.

Najveći pad dolazaka i noćenja turista ostvaren je u banj-skim, planinskim i primorskim centrima, dok je povećan broj dolazaka i noćenja u većim gradovima bogatim kulturno-isto-rijskim naslijeđem, gdje prednjači Sarajevo koje učestvuje 32% u dolascima turista u BiH i 55% u FBiH, te Banja Luka koja je u 2009. godini održala niz značajnih sportskih i kulturnih ma-nifestacija koje su privukle veliki broj stranih turista.

(Autor je sekretar Grupacije za turizam i ugostiteljstvo)

Piše: Goran Brčkalović

U Bosni i Hercegovini je registrovano 24.725 ležaja, odnosno 7 % više nego prethodne godine i njihova iskorištenost je iznosila 14,04 %, što je manje za 15,4 % nego 2008. godine. Iskorištenost smještajnih kapaciteta u FBiH je manja za 17,4%, Republici Srpskoj 11,4 % i Brčkom 23%.

Turizam podbacio na svim poljima

TURIZAM >>> Turistički rezultati Bosne i Hercegovine u 2009. godini

( )”Sarajevo i Banja Luka najposjećenije turističke destinacije u BiH.”


Na prostoru od 60 m2 svoje cetrificirane proizvode će predsta-viti: Anđelić d.o.o. Trebinje, Elmar d.o.o. Trebinje, Elmar Aroma Care d.o.o. Stolac, Faveda d.o.o. Sarajevo, Halilović d.o.o. Sa-rajevo, Herba Krajina d.o.o. Banja Luka, Neven d.o.o. Rudo, Roing d.o.o. Ljubuški i Šumski plod d.o.o. Prozor/Rama. Or-

ganizaciju nastupa bh. preduzeća na 21. Međunarodnom saj-mu u Nürnbergu je preuzela Spoljnotrgovinska komora BiH/Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine – BHEPA i Grupacija ljekovitog bilja i šumskih plodova koja već treći put organizuje nastup bh. firmi na ovom prestižnom sajmu. Finansijsku konstrukciju su obezbijedili Komora, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i SIPPO – Švicarski program pomoći uvoza OCES-a. Promotivni letak i CD firmi ljekovitog bilja i šumskih plodova, u kome su zastupljene i osta-le bh. firme, dijeliće se posjetiocima i poslovnim partnerima na Sajmu, kako bi se upoznali i sa ostalim firmama iz BiH koje neće izlagati.

Grupacija ljekovitog bilja i šumskih plodova pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH organizuju nastup devet bh. firmi na najpoznatijem svjetskom sajmu organske proizvodnje BIOFACH, koji se sredinom februara ove godine održava u Nürnbergu u Njemačkoj.

Piše: Goran Brčkalović

SAJMOVI >>>

Treći nastup bh. firmi na BIOFACH-u


U Bosni i Hercegovini se danas sakuplja oko 160 do 170 vrsta samoniklog ljekovitog bilja i u ovom trenutku se ljekovi-to bilje uzgaja na oko 200 do 300 hektara. Prema nekim pro-cjenama, sa 16 vrsta ljekovitog bilja se danas najviše trguje, što je u prosjeku oko 1.000 do 3.000 tona sušenog bilja koje se iz-vozi iz BiH. U sektoru ljekovitog bilja dominira tradicionalno sakupljanje samoniklog bilja, koje obuhvata oko 100.000 saku-pljača (EK) u ruralnim područjima. Sakupljanje samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja, te sekundarnih šumskih plodo-va, dijelom je kontrolisano u BiH, najviše putem organske cer-tifikacije.

Danas se procjenjuje da se broj firmi koje se bave ljekovitim biljem i sekundarnim šumskim proizvodima u BiH kreće od 250 do 300. Uglavnom se radi o porodičnim firmama koje za-pošljavaju manji broj radnika i koji imaju vlastite sakupljače. Ohrabruje činjenica da je u porastu broj kompanija koje se bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja na svojim vlastitim far-mama ili u saradnji sa kooperantima i konačno, postoji jedna značajna grupa kompanija koja se bavi proizvodnjom finalnih biljnih proizvoda: čajeva od ljekovitog bilja, biljnih preparata koji imaju različite medicinske primjene, eteričnih ulja te koz-metičkih proizvoda.

Povećan izvoz ljekovitog bilja

U 2009. godini ostvaren je izvoz od 2.004.116 kg u vrijednosti od 16.452.568 KM, što je za 25% više nego prethodne godine, a uvoz je bio na nivou prethodne godine sa 930.914 kg u vrije-dnosti 10.120.219 KM. Prodaja na domaćem tržištu je veća od izvoza i sa pravom možemo konstatovati da je ovo perspekti-van sektor koji će u budućnosti ostvarivati sve bolje rezultate.

Naravno, mogućnosti uzgoja, branja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova su mnogo veće, ali naglasak je stavljen

na kvalitet, održivost, socijalnu pravdu i specifične tržišne niše i učešće na ovome sajmu je prilika da bh. certificirani proizvo-đači i izvoznici ljekovitog bilja i proizvoda od ljekovitog bilja, gljiva i šumskih plodova prikažu svoje proizvodne mogućno-sti i da sklope povoljne poslovne rezultate.

Kategorizacija sajmova i izložbi

Ipak, jedan od najvažnijih zadataka (ako ne i najznačajniji) koji je Grupacija postavila pred sebe je priprema i izrada Pravilni-ka o kategorizaciji sajmova i izložbi u Bosni i Hercegovini. Ovim pravilnikom će se sigurno značajno urediti odnosi u sa-jamskom poslovanju kod nas, a posebno segmenti kao: status organizatora sajamskih manifestacija, kategorizacija sajamskih manifestacija u Bosni i Hercegovini (međunarodni, regional-ni, lokalni, izložbe, festivali isl), principi i način rada pri pro-vođenju kategorizacije, minimalni uslovi i zadaci koje organi-zatori sajmova moraju ispuniti (veza sa međunarodnim sajam-skim asocijacijama), komisija za kontrolu poštivanja odredbi pravilnika, stimulativne mjere i kaznene odredbe itd. Na kra-ju, svakako treba spomenuti da je u toku priprema za izradu „Kalendara sajamskih i drugih manifestacija u Bosni i Herce-govini“ u 2010. godini, koji će do donošenja Pravilnika o kate-gorizaciji još ovaj put biti urađen kao prethodnih godina, ali već od 2011. godine, u tom kalendaru će se jasno moći prepo-znati koji su to međunarodni, regionalni, lokalni sajmovi, ili se radi o festivalima, izložbama odnosno promocijama i pre-zentacijama, što će svakako izlagačima olakšati proces odabira „prave“ manifestacije za njihovu kompaniju i proizvod ili uslu-gu koju nude.

21. Međunarodni sajam BioFach

Međunarodni sajam BOIFACH u Nürnbergu će se u 2010. godini održati po 21. put. Na Sajmu će se predstaviti 2.900 izlagača iz 129 zemalja. Sajam će pratiti oko 1.200 novinara i preko 50.000 posjetilaca. Planirano je da se Sajam održi na površini od 46.771 m2. Za predstavljanje stranih kompanija je predviđeno 29.425 m2 ili 66%, dok je ostatak prostora namijenjen prezentaciji njemačkih kompanija.

>>>


Brand Fair 6 je okarakterisan kao vodeća brending ma-nifestacija od strane poslovne javnosti u regionu Jugo-istočne Evrope. Brand Fair prati najnovije tržišne tren-

dove i podstiče intenzivnu primjenu brandinga, kroz visoko postavljene standarde prezentacije kreira autentičnu atmosfe-ru za direktan dijalog brandova sa svim ciljnim grupama, stva-ra tržišnu šansu za unapređenje poslovanja kroz prezentacije, promocije, događaje, predavanja, direktne poslovne susrete i utiče na poslovno pozicioniranje, jačanje svijesti o brandu, izdvajanje od konkurencije, širenje tržišta i rast prometa.

Brand Fair 6 na početku poslovne godine pruža kompani-jama skup inspirativnih mogućnosti za tržišnu komunikaciju sa potrošačima, poslovnom javnosti, medijima iz regiona Ju-goistočne Evrope. Na ovoj konferenciji su se i ove godine u saradnji sa vodećim stručnjacima obrađivale najaktulenije teme i trendovi u oblasti tehnologije brandinga, savremenih tržišnih komunikacija, upotrebe društvenih mreža u funkciji poslovanja, pozicioniranja proizvoda i usluga u trgovinskim sistemima.

Od kompanija učesnika se očekuje da iskoriste prednosti manifestacije Brand Fair i sve njene organizacione, komuni-kacione i marketinške instrumente stave u funkciju ostvariva-nja svojih poslovnih ciljeva. Brand Fair je idealna prilika da na jednom mjestu proširite poslovnu mrežu i uspostavite kon-takte, uporedite iskustva, promovišete nove proizvode i ideje, analizirate tržišne trendove i bolje razumijete evoluciju po-trošnje odnosno ponašanje potrošača.

STK BiH/BHEPA je ove godine u saradnji sa entitetski ko-morama aktivno učestovala na Brand Fairu, gdje je predsta-vila brand ponudu Bosne i Hercegovine.

Beogradski forum

U cilju podsticanja viših oblika međusobne privrede saradnje u okviru zemalja potpisnica Sporazuma CEFTA, Privredna komora Srbije je bila domaćin velikog ekonomsko-lobističkog

skupa pod nazivom Beogradski forum. Ciljevi Foruma su uspo-stavljanje viših oblika međusobne privredne saradnje i nastupa na trećim tržištima kroz zajedničke projekte, poboljšanje eko-nomskog razvoja u regionu Jugoistočne Evrope zavisi od pre-kogranične saradnje, posebno saradnje poslovne zajednice, te prekogranična saradnja koja nije opcija, već preduslov uspjeha. Stoga su učesnici Beogradskog foruma (privredne komore ze-malja potpisnica Sporazuma CEFTA, relevantna ministarstva zemalja regiona JIE, poslovna udruženja i asocijacije, menadže-ri vodećih kompanija iz zemalja potpisnica CEFTA-e, mena-džeri globalnih korporacija i trgovinskih lanaca i agencije i ekonomska predstavništva za tržišta EU, Rusije i dr.) razgova-rali o značaju zajedničkih nastupa na trećim tržištima, te o to-me kako povećati plasman i konkurentnost proizvoda u regio-nu JIE, kao trgovinskoj regiji.

Nije bitna samo veličina tržišta, već i kvalitet razvoja. Uko-liko privredni subjekti žele da se takmiče van regiona, potrebno je da kroz regionalnu saradnju izađu na evropsko tržište. To ukazuje na potrebu svih članica CETFA-e za promocijom nji-hovih ekonomskih potencijala kroz tržišnu međuzavisnost. Brand Fair se zato posebno izdvaja, jer je visoko profilisana po-slovno-edukativna manifestacija koja tržišno kreiranom tehni-čko-logističkom podrškom pruža jedinstvenu mogućnost da se početkom poslovne godine promovišu ekonomije zemalja potpisnica CEFTA-e. Brand Fair u ulozi prezentera privrednih potencijala podstiče pozitivne tržišne efekte za sve zemlje pot-pisnice Sporazuma CEFTA.

EICC >>> Brand Fair 6

U Beogradu održan skup branding menadžera

Beogradski forum i Brand Fair 6 je održan sredinom februara u prostorijama Beogradskog sajma. STK BiH/BHEPA je ove godine u saradnji sa entitetski komorama aktivno učestovala na Brand Fairu, gdje je predstavila brand ponudu Bosne i Hercegovine.

Piše: Živorad Kovačević


Piše: Evgen Gec

Stojite ispred, a ne iza zastora

Sajmovi isto tako kao i prodaja promijenili su svoj osnovni koncept izlaganja. Klasičan oblik sajma, koji isključivo predstavlja stereotipan način predstavljanja pojedinačnih izlagača, postaje sve monotoniji i za posjetioce nezanimljiv.

MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Sajam je najbolja interaktivna predstava vlastitih proizvo-da ili usluga. Udružuje sve koji se bave određenom dje-latnošću i otvara nove brojne mogućnosti za uspješniji

budući rad. Novi pristupi izlagača kao i posjetilaca tragaju za nečim što bi otvaralo veće zanimanje i posljedično određenu korist. Cilj takvih pristupa je pokazati gdje se nalazite u kon-tekstu sa konkurencijom, šta činite drugačije od drugih, koli-ko je vaš pristup profesionalan i kako je moguće na što privla-čniji način uticati na nove kupce.

Najčešće greške koje se čine u toku samih priprema na sa-jam vezane su na organizaciju u cjelini. Neprimjerno odabra-no mjesto izlaganja, klasična oprema, svjetlost, nedinamičnost prostora i ljudi koji predstavljaju djelatnost su elementi koji svakako pokazuju nedovoljno zanimanje za konkretan pristup. Važno je zato kako pripremiti prezentatore na izvođenje sa-jamskih aktivnosti, uključujući i sve potrebne materijale koji-ma se mogu pružiti primjerne informacije.


>>>

Komuniciranje s komitentima

Neki od sajmova su namjerno klasičnog značaja. Svi izlagači imaju slične uslove, da li po obliku izlagačkog mjesta, veličini ili lokaciji. U takvim primjerima najvažniji je sam pristup prema zainteresiranima. Uspjeh djelimično ovisi od odabrane stra-tegije, komuniciranja, njihovog izgleda i razumljivog pojašnja-vanja svega što predstavljaju.

Dva su načina koja važno utiču na kvalitet i uspješnost iz-laganja. Najprije verbalno i neverbalno komuniciranje prezen-tatora, čemu bi se mogle uključiti i psihološke prednosti vizu-elnog značaja. Verbalno komuniciranje posebno kod novih, odnosno još nepoznatih interesenata, ima jak uticaj, zato nije svejedno koja se od pozicija odabira za početno komunicira-nje. Ukoliko se žele pridobiti novi komitenti, odnosno kupci, potrebno im je prilaziti, s njima razgovarati i posebno ispiti-vati. Zato je najbolja pozicija prezentatora ispred izlagačkog prostora, a ne u samom prostoru. Takvim postupanjem se prema drugima stvara neutralnost i posljedično bolji uslovi za komuniciranje. Interesenti se pozivaju u prostoriju za izla-ganje kada zato postoje konkretna zanimanja.

Neverbalnim komuniciranjem se ustanovi zanimanje in-teresenata na jednoj strani i vizualno se prikazuju prednosti vaše ponude naspram konkurencije na drugoj. Danas u pro-storu za izlaganje nisu dovoljni plakati, dobar izlog, ime odno-sno imidž robne marke koja se prezentira. Potrebno je više i to se može u potpunosti primjerno koristiti. Još uvijek je naj-jači faktor praktično prikazivanje prednosti upotrebe proiz-voda ili usluga. Vizualnost koja se može koristiti virtualnim ili realnim prikazivanjem je samo jedna od činjenica koja lju-dima privuče pažnju.

U prošlosti je bilo dovoljno, posebno u jakim kompanijama, da izlagačko mjesto već na prvi pogled bude dobro pripre-mljeno. Znači, veličina, izgled i dinamičnost su odigrali gla-vni ulog. U većoj mjeri se interes svodio na komercijalnom, odnosno marketinškom održavanju statusa kompanije sa ra-zlikom od sadašnjih naprednijih pristupa. Čak osobni pristup nije imao toliki značaj, kao što to ima danas.

Savremeni pristup izlagača

Savremeni pristupi razlikuju se po tome, da su sve više vezani na kredibilnu interakciju sa već poznatim, lojalnim i novim kupcima. Uloge posrednih iznajmljenih predstavnika preuzeli su stručnjaci na specijaliziranim područjima. Sajam koriste da izmijenjaju različita stručna mišljenja i da mogu procijeniti kako u narednom poslovanju mogu biti još napredniji. Sajmovi sve češće postaju stručni i sve manji prodajni susreti.

Sajam je idealna mogućnost za praktičko prikazivanje vašeg

napretka. Da biste u tome bili uspješni, dobro je biti što druga-čiji od ostalih. To možete postići time da:

- obavijestite stalne ili moguće komitente o vašim aktivno-stima na sajmu. Pažnju privucite tako da navodite što je zanimljivo, ali ne navodite sve do kraja;

- pošaljite pozivnice s tačno navedenom pozicijom izlaganja, novostima koje želite predstaviti, koristi koje mogu prido-biti posjetom sajma;

- ukoliko njih pozivate na sastanak, navedite tačno vrijeme i vaše namjere zašto se s njima želite sastati;

- navodite termine stručnih predavanja, ko je osoba kao pre-davač, njegove reference i što mogu od predavanja očekivati.

Dodatnu opreznost je potrebno obratiti:- izlagačkom prostoru – da je uvijek čist (prostor je ogledalo

kompanije, zato mora to primjerno prikazivati);- primjernom ponašanju osoba (prezentatora) – njihov

vanjski izgled, primjerno komuniciranje, kulturno pona-šanje (u prostoriji za izlaganje se ne jede odnosno ne pije);

- usklađenosti konteksta između toga što se želi predstaviti i što se realno predstavlja (izgled prostorije vezan na kon-tekst ponude).

Kako se razlikuju klasični prezentatori od naprednih?

Klasični prezentatori se kriju iza pultova, stolova ili drugih prepreka, koje stvaraju pregradu između interesenata i ponu-đača. Napredni neprekidno prate svakog potencijalnog komi-tenta ili kupca. S njima razgovaraju s ciljem pridobivanja što većeg broja informacija, popunjavanjem anketa, pridobivanjem podataka za unošenje u vlastitu bazu i drugo.


Peugeot je u 2010. godinu ušao u novom ruhu, predsta-vljajući novi vizuelni identitet, svoje ciljeve i planove za budućnost i novi konceptualni model koji pokazuje

smjer u kojem će Peugeot ići u budućnosti. Peugeot pred so-bom ima tri velika izazova. Jedan od izazova je utvrditi šta ga čini jedinstvenim u odnosu na konkurenciju, drugi izazov je osmisliti ekološki još odgovornije proizvode, a treći izazov je predložiti nova rješenja za mobilnost u sve urbanijim sredinama.

Novi Peugeot modeli će biti elegantni, atletskih i čistih li-nija sa preciznim i rafiniranim detaljima.

„Peugeot je već 200 godina prepoznatljiv kao brend koji stvara povjerenje i koji je odlika za strast i inspiraciju, ali se Peugeot i dodatno modernizuje. Za period do 2015. godine, Peugeot je postavio ambiciozne ciljeve koje će sa novim teh-nologijama i novim modelima i ostvariti, a samo do 2012. go-dine Peugeot planira lansirati 14 novih modela. Siguran sam

200 godina Peugeot inspiracije

Već 200 godina kompanija Peugeot proizvodi kvali-tetne proizvode koji obilježavaju razdoblja, nadahnjuju vrijeme i potiču emocije. Od 1810. godine Peugeot je naziv za kvalitetne proizvode koji su nastali spojem ino-vacija i emocija. Zahvaljujući kreativnošću i inspiraciji svojih stručnjaka, Peugeot je ostvario nekoliko revolu-cionarnih rezultata koji su ga doveli do toga da je da-nas prva francuska automobilska marka na svjetskom tržištu, a deseta svjetska automobilska marka.

da će se nova i inovativna strategija Peugeota svidjeti i kupci-ma u BiH i da će dodatno učvrstiti poziciju na našem tržištu“ – istakao je Ismet Kapo, generalni direktor kompanije Vermont, koja je generalni zastupnik i distributer Peugeotovih proizvo-da za BiH.

Snažniji lav

Peugeotovi dizajneri su osvježili i svoj simbol lava, koji od 1858. godine simbolizira brend. Logo je grafički pojednostavljen i djeluje još dinamičnije, trodimenzionalna forma ga čini još modernijim, a bez plave podloge „lav“ djeluje još snažnije.

Prvi automobil koji će nositi novi Peugeotov logo je mo-del RCZ, koji će na tržištu biti dostupan na proljeće. Predsta-vljen je i konceptni model SR1 koji najavljuje novi stilizirani dizajn, koji će u budućnosti krasiti automobile ovog proizvo-đača. Peugeotov zaštitni znak sada se nalazi na poklopcu mo-tora, što ostavlja dizajnerima više slobode kod oblikovanja prednjeg dijela vozila, naročito kod oblika maske motora.

Konceptno vozilo SR1 nije jedini Peugeotov novitet. Za kraj 2010. godine planirano je lansiranje potpuno električnog modela iOn. Ugradnjom e-HDi-a od 2011. godine Peugeot će dodatno smanjiti emisiju štetnih gasova na mnogim mode-lima i time dodatno ističe svoju ekološku osviještenost.

„Peugeot nudi mnoga inovativna rješenja za sve situacije u saobraćaju i nastoji zadovoljiti sve potrebe naših vozača. Time ujedno želimo ostvariti jedan od glavnih ciljeva, a to je poboljšati našu poziciju za tri mjesta i postati sedma najbolja marka na svjetskom automobilskom tržištu. Iza nas je 200 go-dina inspiracije, tradicije, kreativnosti i uspjeha, a pred nama je izazovan period koji će obilježiti inovativnost, fleksibilnost i modernost, što ističe i novi slogan: mOtiOn&emOtiOn“ – rekao je Ismet Kapo.

Rast u svim segmentima prodaje

Kompanija Vermont d.o.o. Sarajevo je ovlašteni uvoznik Peugeota za tržište BiH, što uključuje uvoz i distribuciju automobila, re-zervnih dijelova i motocikala sa markom Peugeot. U okviru mreže ovlaštenih koncesionara nalazi se devet prodajnih salo-na i 10 ovlaštenih servisa. Cilj je da se kroz distributivnu mrežu kupcima Peugeotovih automobila pruži vrhunska usluga u pro-daji i postprodaji. Dokaz da kompanija Vermont kontinuirano ulaže u unapređenje kvalitete poslovanja je svakako i statistika koja govori da je Peugeot brend na tržištu BiH u protekle dvije godine ostvario rast od skoro 100% u segmentima prodaje no-vih vozila i postprodaje i da je u recesijskoj 2009. godini tržno učešće uvećano u odnosu na 2008.

Više informacija o Peugeotovim modelima, ponudi i trenu-tnim akcijama svi zainteresovani mogu saznati na www.peugeot.ba.

AUTOMOBILIZAM >>>

Samo neke od Peugeotovih inovacija su model 403 sa dizel mo-torom u serijskoj proizvodnji, model 205 koji je u mnogobrojnim varijantama i zbog svojih sportskih uspjeha postao legendaran, FAP filter koji se na modelu 607 prvi put pojavio na tržištu i čija je svrha prečišćavanje štetnih čestica, pobjeda na utrci Le Mans sa bolidom sa HDi FAP motorom i mnoge druge.

Tradicionalno već treću godinu zare-dom agencija Max Style organizuje Međunarodni festival vina, Sarajevo vino fest koji će se održati sredinom februara u hotelu Holiday Inn uz viso-ko pokroviteljstvo predsjedavajućegPredsjedništva BiH Željka Komšića, Grada Sarajeva i Federalnog ministar-stva turizma i okoliša. Bitno je napo-menuti da će manifestacija biti pre-zentirana u sklopu obilježavanja odr-žavanja XIV Zimskih olimpijskih igara.

već održanim festivalima vina (I i II Međunarodni festival vina 2008. i 2009. godine, koji je održan u hotelu Holiday Inn, kao i Internacionalni festival vina i kulinarstva Vinosar 2009. godi-ne, koji je održan u hotelu Radon plaza) učestvovao veliki broj eminentnih izlagača, po manifestaciji preko 90 izlagača iz BiH kao i zemalja iz regiona (Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Srbi-ja, Makedonija, te Mađarska, Portugal i Bugarska): Kutjevo d.d., Vinogradarstvo Krauthaker, Vinagradarstvo Enjingi, Hercego-vina vino, vinarija AG Međugorje, vinarija Vitai, vinarija Kro-kan, 13. jul Plantaže a.d., vinarija Goriška Brda, Vinag, Vinarija Tokaji, Winery Polgar, kao i vodećih distributera iz BiH i regi-ona (Atal group, Šamon, Bud import, Frutela, Bili Brig, Sara-jevski kiseljak, Pernord ricard, Francuski podrum, Tažex) koji su prezentirali vinarije iz Australije, Francuske, Španije, Italije i Novog Zelanda.

Tokom festivala svake godine preko 1.500 istinskih zaljublje-nika vina posjeti manifestaciju, uz značajno učešće domaćih i stranih gostiju sa olimpijskih planina.

Misija Sarajevo vino festa iz godine u godinu teži ka istom cilju – podići kulturu pijenja vina i uživanja u hrani na jednu višu razinu. Zato će na festivalu biti

održane posebno osmišljene vinske i kulinarske radionice koje će zadovoljiti i najizbirljivija nepca. Cilj festivala je promjena imagea BiH, primarno promocija vinske industrije kao i pro-mocija turističke i gastronomske ponude Bosne i Hercegovine. Na taj način gradi se prepoznatljivost festivala, najprije u BiH, a zatim i izvan njenih granica, što dokazuje činjenica da je na

Sarajevo vino fest 2010.

FESTIVALI >>>

Kurs sira i vina

U sklopu programa III Međunarodnog festivala vina – Sara-jevo vino fest, održaće se kurs sira i vina u saradnji sa FWF akademijom. Kurs predstavlja kombinovanje vina i sira i veoma je interesantan kad se uradi na pravi način, a spoj ukusa je fantastičan. Iskusni predavači će vas voditi kroz više vina i sireva. Posjetioci kursa će imati priliku da nauče osnove za testiranje vina, od prepoznavanja aroma do objašnjenja tanina, tako da će imati podlogu i znati osnovne principe za kombinovanje vina i hrane.

infokom _februar_2010.indd

Documents