ANTROPOLOKE OSOBINE

- KONATIVNE CRTE LINOSTI (DEFINIRAJU OBLIKE PONAANJA U NAJRAZLIITIJIM SITUACIJAMA U KOJIMA SE LJUDSKA BIA NALAZE TIJEKOM IVOTA)

- ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENI STATUS (UKAZUJE NA STANJE ZDRAVLJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA)

- MORFOLOKE OSOBINE GRAE TIJELA (UKAZUJU NA AKTUALNO STANJE GRAE TIJELA, ODNOS IZMEU MEKIH I TVRDIH TKIVA)

- SOCIJALNE

ANTROPOLOKE SPOSOBNOSTI

- MOTORIKE SPOSOBNOSTI KOJE ODREUJU MOGUNOST RAZLIITIH MOTORIKIH MANIFESTACIJA POJEDINE LJUDSKE JEDINKE

- FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI KOJE ODREUJU UINKOVITOST SUSTAVA ZA ISKORITAVANJE ENERGIJE PRI OBAVLJANJU RADA U RAZLIITIM UVJETIMA

- KOGNITIVNE SPOZNAJNE SPOSOBNOSTI LJUDSKIH BIA

SKICA MODELA TRENANOG OPERATORA

SUPERKOMPENZACIJA + SKICA

NAKON SVAKOG TRENINGA, ORGANIZMU TREBA DOVOLJNO VREMENA DA SE OPORAVI. TRENINGE TREBA PRIMJENJIVATI DOVOLJNO ESTO (NE PREESTO) DA BI SE ZBOG

SERIJE TRENINGA DOLO DO PROMJENE SPOSOBNOSTI ILI OSOBINE KOJU POKUAVAMO PROMIJENITI.

SUPERKOMPENZACIJA JE FENOMEN POSTIZANJA VEE RAZINE TRENIRANOSTI OD INICIJALNE NAKON APLICIRANOG TRENINGA I ADEKVATNOG ODMORA.

AKO VJEBAU NE BI OMOGUILI ADEKVATAN ODMOR, ONDA BI VJEBAA TRENIRALI U

UVJETIMA SUBKOMPENZACIJE. VJEBA NIJE DOVOLJNO ODMORAN ZA SLJEDEI

TRENING , PA TAKVO STANJE NE DOVODI DO POBOLJANJA NJEGOVIH SPOSOBNOSTI.

AKO BI VJEBAU DOPUSTILI PREDUG ODMOR, NJEGA BI TRENIRALI U UVJETIMA

SUPRAKOMPENZACIJE. TRENING U SUPERKOMPENZACIJI JE NAJIDEALNIJI.

BIOTIKA MOTORIKA ZNANJA

PRIRODNI OBLICI KRETANJA, OBUHVAAJU SVA ONA MOTORIKA ZNANJA POMOU

KOJIH JE MOGUE :

SVLADAVATI PROSTOR VALJANJA, PUZANJA, HODANJA I TRANJA

SVLADAVATI PREPREKE PRESKOCI, NASKOCI, SASKOCI, PENJANJA, PROVLAENJA

SVLADAVATI OTPOR DIZANJA, NOENJA, GURANJA, VUENJA, UPIRANJA, VIENJA

MANIPULACIJA OBJEKTIMA-HVATANJA, DODAVANJA I BACANJA, VOENJA, ONGLIRANJA

VOLUMEN OPTEREENJA I VRSTE

MOE SE DEFINIRATI KAO UKUPNA KOLIINA RADA KOJI JE IZVEDEN U JEDNOJ

TRENANOJ JEDINICI (TRENINGU,SATU NASTAVE TZK,ITD.) ILI U ODREENOM

VREMENSKOM PERIODU.

VRSTE VOLUMENA RADA MOE PODIJELITI NA :

- ADEKVATAN (OPTIMALAN) - NEADEKVATAN (PREVISOK/PREKOMJERAN ILI PRENIZAK)

MORFOLOKE KARAKTERISTIKE

MORFOLOKE KARAKTERISTIKE ODREUJU TJELESNU GRAU LJUDSKIH BIA.

MOEMO IH PODIJELITI NA NEKOLIKO DIMENZIJA :

DIMENZIJE TVRDIH TKIVA

- LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST SKELETA (IRENJE KOSTIJU U DULJINU) - TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST SKELETA (IRENJE KOSTIJU U IRINU)

DIMENZIJE MEKIH TKIVA

- DIMENZIJA VOLUMINOZNOSTI AKTIVNA MIINA MASA - DIMENZIJA MASNOG TKIVA POTKONO MASNO TKIVO

VRSTE UENJA/METODE

METODE UENJA SU SKUP METODIKIH POSTUPAKA KOJIMA SE OSTVARUJU UVJETI DA

SE NOVO MOTORIKO ZNANJE NAUI ILI DA SE VE POSTOJEE USAVRI.

- SINTETIKA MOTORIKO ZNANJE SE UI U CJELINI - ANALITIKA RASTAVLJANJE MOTORIKOG ZADATKA KOJI SE UI NA SASTAVNE

DIJELOVE - KOMBINIRANA SASTAVLJENA OD SINTETIKE I ANALITIKE, PRIMJENJUJE SE

KOD SLOENIH MOTORIKIH ZNANJA

KRIVULJA SUPERKOMPENZACIJE

IZ SLIKE MOEMO JASNO UOITI DA JE VJEBA POD ODREENIM TRENINGOM. KAKO JE

RAZINA TRENIRANOSTI PRELAZILA NJEGOVE SPOSOBNOSTI SU POLAKO PADALE. NAKON TRENINGA NJEGOVE SE SPOSOBNOSTI POLAKO VRAAJU U NORMALU (KRIVULJA RASTE).

KRIVULJA RASTE U SPECIFINIM DIJELOVIMA : NA POETKU JE POETAK OPORAVKA,

MALO IZNAD SLIJEDI SUBKOMPENZACIJA, NAKON NJE KOMPENZACIJA, ZATIM SUPERKOMPENZACIJA. U TOM TRENUTKU TREBA DOI NOVI TRENING JER U TOJ TOCI ON NAJVIE MOE RAZVITI SVOJE SPOSOBNOSTI. SVI TRENINZI PRIJE I POSLIJE SUPERKOMPENZACIJE NEE DOVESTI DO PRAVOG UINKA.

PODJELA KINEZIOLOKIH SADRAJA

SADRAJE U KINEZIOLOGIJI MOEMO PODIJELITI NA :

KONVENCIONALNE ODREENI SU PRAVILIMA TE SU KARAKTERISTINI ZA ODREENE SPORTSKE DISCIPLINE

NEKONVENCIONALNI NEMAJU STROGO ODREENA PRAVILA , U OVU GRUPU SPADAJU PRIRODNI OBLICI KRETANJA I OPA MOTORIKA ZNANJA

OPA MOTORIKA ZNANJA

VJEBE IZDRLJIVOSTI VJEBE SNAGE VJEBE KOORDINACIJE I AGILNOSTI VJEBE BRZINE

VJEBE RAVNOTEE VJEBE PRECIZNOSTI I FLEKSIBILNOSTI VJEBE RAVNOTEE

METODE VJEBANJA I PODJELA

DIJELE SE NA DVIJE GRUPE :

METODE VJEBANJA PREMA UVJETIMA U KOJIMA SE VJEBANJE ODVIJA 1. METODA STANDARNO PONAVLJAJUEG VJEBANJA OZNAENA JE

PONAVLJANIM IZVOENJEM NEKE VJEBE. SVE SE VJEBE PROVODE KROZ ODREEN BROJ PONAVLJANJA I TO JE NAJVANIJE, NE BI SMJELO DOI DO

NIKAKVIH ODSTUPANJA OD IDEALNE TEHNIKE IZVOENJA 2. METODA PROMJENJIVOG VJEBANJA PODRAZUMIJEVA PROMJENU UVJETA

IZVOENJA VJEBE. TRANJA PO UZBRDICAMA, NIZBRDICAMA, ITD. 3. METODA SITUACIJSKOG VJEBANJA MOTORIKO ZNANJE SE ISPROBAVA

U SITUACIJSKIM UVJETIMA (TRENING UTAKMICE) METODE VJEBANJA NA TEMELJU DINAMIKE FIZIOLOKOG OPTEREENJA

INTENZITET I INTENZITET KOD AEROBNOG I ANAEROBNOG TRENINGA

INTENZITET JE POTRONJA ENERGIJE U JEDINICI VREMENA.

KOD AEROBNOG TRENINGA TO BI BILA BRZINA IZVOENJA NEKOG ELEMENTA.

KOD ANAEROBNOG TRENINGA, NPR. SNAGE JE TEINA UTEGA.

POJEDNOSTAVLJENI MODEL MOTORIKIH SPOSBNOSTI

SPOSOBNOST REGULACIJE KRETANJA

KOORDINACIJSKE SPOSOBNOSTI I AGILNOSTI BRZINA RAVNOTEA FLEKSIBILNOST PRECIZNOST

SPOSOBNOST ENERGETSKE REGULACIJE

REPETITIVNA SNAGA EKSPLOZIVNA SNAGA I SILA STATIKA SNAGA

ANTROPOLOGIJSKE SPOSOBNOSTI OVJEKA

MOTORIKE, FUKCIONALNE, KOGNITIVNE

ADITIVNI I PRODUKTIVNI MODEL

KONVENCIONALNA I NEKONVENCIONALNA GIBANJA

KONVENCIONALNA IZVODE SE PO TONO ODREENIM PRAVILIMA

NEKONVENCIONALNA NISU POD UTJECAJEM NEKOG PRAVILA

AEROBNA I ANAEROBNA SPOSOBNOST

AEROBNA SPOSOBNOST SUSTAVA ZA TRANSPORT I ISKORITAVANJE KISIKA I MIINOG SUSTAVA DA DOPREMI I U BIOKEMIJSKIM PROCESIMA ZA PROIZVODNJU

ENERGIJE ISKORISTI KISIK, A RADI OBAVLJANJA MIINOG RADA

ANAEROBNA SPOSOBNOST ORGANIZMA DA ISKORISTI GLIKOLITIKE IZVORE U ANAEROBNOJ PROIZVODNJI ENERGIJE ZA OBAVLJANJE MIINOG RADA I DA EFIKASNO

TOLERIRA PROMJENE KOJE PRI TOM NASTAJU U MIINOJ STANICI

METODE RAZVIJANJA AEROBNOG KAPACITETA

U SVAKOM TRENUTKU RADA AKTIVIRA SE RELATIVNO MALI POSTOTAK UKUPNE MIINE MASE

SVE MIINE STANICE AKTIVIRAJU SE U DINAMIKOM REIMU RADA I TO TAKO

DA JE VRIJEME KONTRAKCIJE RELATIVNO KRAE KRETNA AKTIVNOST SE IZVODI NA RAUN VELIKOG BROJA MIINIH GRUPA REDOSLIJED UKLJUIVANJA I ISKLJUIVANJA RAZLIITIH MIINIH GRUPA JE

TAKAV DA POMAE PROTOKU KRVI U KRVOILNOM SUSTAVU

FLEKSIBILNOST I METODE ZA RAZVIJANJE

FLEKSIBILNOST JE MAKSIMALNA AMPLITUDA POKRETA U JEDNOM ILI VIE ZGLOBOVA.

METODE ZA RAZVIJANJE :

STATIKA U KOJEM SE POKRETI MAKSIMALNE AMPLITUDE IZVODE POLAGANO I ZADRAVAJU U POLOAJU MAKSIMALNE AMPLITUDE

DINAMIKA U KOJEM SE U DINAMIKOM REIMU RADA OSTVARUJE MAKSIMALNA AMPLITUDA U JEDNOM ILI VEEM BROJU ZGLOBNIH SUSTAVA

TRI TRENANA OPERATORA

TRBUNJACI, SKLEKOVI, TRANJE 50M.

METODE RADA U RAZVOJU FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

KONTINUIRANA METODA RADA ODREENJA ZADRAVANJEM INTENZITETA (RAZVOJ AEROBNIH SPOSOBNOSTI)

DISKONTINUIRANA METODA RADA - PROMJENA INTENZITETA RADA INTERVALNA METODA RADA KARAKTERIZIRANA JE PERIODIMA IZUZETNO

VELIKOG OPTEREENJA

OSNOVE KINEZIOLOKE TRANSFORMACIJE DEFINICIJA

ZNANSTEVNO-NASTAVNA DISCIPLINAKOJA PROUAVA NAJUINKOVITIJE TRENANE PROCESE (KINEZIOLOKE TRANSFORMACIJSKE PROCESE) POMOU KOJIH JE MOGUE

UNAPREIVATI I ODRAVATI NA DOSTIGNUTOJ RAZINI FUNKCIONALNE, MOTORIKE I PROMJENJIVE MORFLOKE (ANTROPOMETRIJSKE) DIMENZIJE LJUDSKIH BIA, NEOVISNO O

DOBI, SPOLU I PRETHODNO STEENOM MOTORIKOM ZNANJU.

KOORDINACIJA

SPOSOBNOST VREMENSKI I PROSTORNO EFIKASNOG, TE ENERGETSKI RACIONALNOG IZVOENJA KOMPLEKSNIH MOTORIKIH ZADATAKA.

AGILNOST

SPOSOBNOST EFIKASNE PROMJENE PRAVCA I/ILI SMJERA KRETANJA.

EKSPLOZIVNA SNAGA

SPOSOBNOST APSOLUTNE EKSCITACIJE MAKSIMALNOG BROJA MIINIH (MOTORIKIH)

JEDINICA U JEDINICI VREMENA, U KRETNJI KOJA JE ODREENA POTREBOM ZA

JEDNOKRATNIM DAVANJEM UBRZANJA VLASTITOM TIJELU ILI VANJSKOM OBJEKTU, A TO REZULTIRA EFIKASNIM SVLADAVANJEM PROSTORNE UDALJENOSTI (PUTA)

- UDARAC, SKOK, BACANJE, SPRINT

APSOLUTNA EKSPLOZIVNA SNAGA

APSOLUTNA EKSPLOZIVNA SNAGA PODRAZUMIJEVA MAKSIMALNE MANIFESTACIJE EKSPLOZIVNE SNAGE KOJA REZULTIRA DAVANJEM UBRZANJA VANJSKOM OBJEKTU (KUGLA, KOPLJE, MEDICINKA, UTEG, ITD.)

DINAMOMETRIJSKA SILA

SPOSOBNOST APSOLUTNE EKSCITACIJE MAKSIMALNOG BROJA MOTORIKIH JEDINICA U

VIDU POSTIZANJA SILE UZ SVLADAVANJE SUPRAMAKSIMALNOG OTPORA.

REPETITIVNA SNAGA

MOE SE DEFINIRATI KAO SPOSOBNOST RADNO ANGAIRANE MUSKULATURE DA ODREENU DINAMIKU KRETNJU IZVODI TO DULJE JE MOGUE. KAO DINAMIKA

KRETNJA PODRAZUMIJEVA SE SVAKA KRETNJA U KOJOJ SE PRILIKOM IZVOENJA MIJENJA

POLOAJ TIJELA (ILI DIJELA TIJELA) U PROSTORU ILI U ODNOSU NA NEKI REFERENTNI SUSTAV (PRIMJERICE UTEG).

SPOSOBNOST PONOVLJENE EKSICTACIJE MIINIH (MOTORIKIH) JEDINICA, A KOJA JE

ODREENA MEDIJALNIM I SUBMAKSIMALNIM OPTEREENJEM, TE KOJA SE MANIFESTIRA

PONAVLJANJEM ODREENE REAKCIJE.

STATIKA SNAGA

SPOSOBNOST ODRAVANJA EKSCITACIJE MIINIH (MOTORIKIH), TO U KONANICI

OMOGUAVA ZADRAVANJE POLOAJA KOJI JE ZAUZET AKTIVACIJOM MIINIH

(MOTORIKIH) JEDINICA.

PRECIZNOST

SPOSOBNOST EFIKASNOG POGAANJA VANJSKOG OBJEKTA VOENIM I/ILI IZBAENIM

PROJEKTILOM.

RAVNOTEA

SPOSOBNOST ODRAVANJA RAVNOTENOG POLOAJA UZ ANALIZU INFORMACIJA O POLOAJU TIJELA KOJI DOLAZE PUTEM KINESTETIKIH I VIDNIH RECEPTORA.

BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA

SPOSOBNOST MAKSIMALNOG BRZOG IZVOENJA JEDNOSTAVNE KRETNJE BEZ

DODATNOG OPTEREENJA ILI S MINIMALNIM DODATNIM OPTEREENJEM.