Istraţivanje uĉinaka neuro-lingvistiĉke

psihoterapije – NLPt-a

Autori:

Melita Stipanĉić ; Walter Renner ; Peter Schütz ;

Renata ĐonĊ Perković

mr spec Melita Reiner, Hrvatsko-austrijski trening centar za NLPt

Pojašnjenje pojmova

Neuro-lingvističko programiranje – NLP

Metoda za poboljšanje komunikacije i razvoj

osobnih potencijala

Neuro-lingvistička psihoterapija – NLPt

Psihoterapijska metoda

HRVATSKO ISTRAŽIVANJE UČINAKA NLPt-a

MJESTO: Zagreb, Hrvatska

VRIJEME: Sijeĉanj 2004. – Veljaĉa 2006.

PODRŢANO OD: EANLPt

Objavljeno u listopadu 2009. u:

CILJEVI ISTRAŢIVANJA

1. Ispitati učinke NLPt-a na psihološke poteškoće i percipiranu kvalitetu življenja.

2. Ispitati dugoročne učinke NLPt-a pet mjeseci nakon završetka terapije.

3. Ispitati meĎupovezanost socio-demografskih podataka i učinaka NLPt-a.

NACRT ISTRAŢIVANJA

S – Slučajni odabir klijenata

O – Opservacija - mjerenje ovisnih varijabli

T- Tretman - NLPt terapija

TS - terapijska skupina KS - kontrolna skupina

TS - S O1 T O2 // 03

KS - S O4 // O5

ISTRAŽIVAČKA PITANJA

Uĉinci NLPt terapije?

Dugoroĉni uĉinci terapije?

Korelacija izmeĊu uĉinaka NLPt

tretmana i socio-demografskih i

ekonomskih varijabli?

Sociodemografske, ekonomske i druge

varijable

•Spol

•Dob

•Stupanj obrazovanja

•Socio-ekonomski status

•Obiteljski status

•Duljina terapije

TERAPIJSKI KONTEKST & KLIJENTI

Uĉestalost terapije: 60 min./ tjedno

Trajanje terapije: prema potrebama

Kontekst: privatna praksa

Klijenti: samoinicijativno javljanje

Psihoterapeutkinje – 7

•NLPt Practitioner, NLP/NLPt

Master

•Barem pet godina kliničkog

iskustva

•Visoka stručna sprema

•Dodatna psihoterapijska

edukacija

KSENIJA

VESNA

JADRANKA x 2 MELITA

SANJA

RENATA MILENA

Supervizor:

PETER SCHȔTZ

Procjene psihoterapeuta

•Na poĉetku terapije:

Radni okvir za NLPt studije slučaja (Framework for NLPt Case-

Studies) priredili su Peter Schütz i Helmut Jelem

•Za vrijeme terapije:

Ček lista i bilješke nakon svake seanse

•Nakon terapije:

Evaluacijski upitnik (interni)

Radni okvir za NLPt studije slučaja

• A. Struktura klijenta iz perceptualne pozicije NLPt terapeuta

1. Biografija osobe (anamneza)

2. Referalni kontekst

3. Problem/i – sadašne stanje i ponašanje

4. Ţeljeni cilj / uĉinak

5. Ekološki aspekti

6. Uzroci

7. Resursi, aktivni i oni koje treba uspostaviti

• B. Iz terapijske metapozicije / refleksije/ samosupervizije

• 1. DSM –IV dijagnoza

• 2. Procjena prognoze

• 3. Radne hipoteze

• 4. Terapijska rezonanca klijenta u terapeutu/ intuicije

• C. Orijentacija na T.O.T.E. model

• 1. Koncept intervencija

• 2. Proces terapije

• 3. Intervencije i zadaci

• 4. Promjene i podciljevi

Točke A,B,C trebaju biti dokumentirane što je moguće detaljnije i relevantno u odnosu na: neuro-logičke razine, fiziologiju, reprezentacijske sustave, jezične obrasce, metaprograme.

Instrumenti

SKID I - Strukturirani klinički intervju za poremećaje s osi I iz DSM-IV klinička verzija

Michael B. First, Robert L. Spitzer, Miriam Gibbon, Janet B.V. Williams

SKID II - Strukturirani klinički intervju za poremećaje ličnosti s osi II iz DSM-IV

Michael B. First, Robert L. Spitzer, Miriam Gibbon, Janet B.V. Williams

SKID II

•119 čestica za procjenu poremećaja ličnosti prema

DSM-IV :

Paranoidni ● Shizoidni

Shizotipni

Granični ● Antisocijalni

Histrionski ● Narcisoidni

Izbjegavajući ● Ovisnički

Opsesivno kompulzivni

Dodatno: Depresivni, pasivno-agresivni i nespecifični

poremećaj ličnosti

Skale za mjerenje kvalitete življenja - SKŽ Mirjana Krizmanić, Vladimir Kolesarić

14 – 17 ĉestica definiranih kao PREDIKTORSKE

varijable; opisuju razne aspekte koje se moţe percipirati kao uzroke

nezadovoljstva u ţivotu

6 ĉestica definiranih kao KRITERIJSKE varijable; mjere opće zadovoljstvo

u ţivotu

KVŢ

ETIĈKA PITANJA

Prije davanja informiranog pristanka, sudionici istraţivanja bili su

informirani o svim relevantnim aspektima istraţivanja:

• Informacije o postupcima testiranja

- Koliko će se puta testiranje ponoviti, koliko traje, tko će ga

provoditi, koji će instrumenti biti korišteni

- Sudionicima u kontrolnoj skupini pojašnjeno je da su na listi

ĉekanja te da će biti retestirani za tri mjeseca

- pravo da u bilo kojem trenutku odustanu od sudjelovanja

- potrebe pojedinca vaţnije su od interesa istraţivanja

- dostupnost informacija o nalazima istraţivanja te individualnim

rezultatima

- povjerljivost

Sudionici u kontrolnoj skupini zapoĉeli su terapiju nakon tri

mjeseca i retestiranja, te nisu terstirani nakon završetka terapije.

REZULTATI?

Broj klijenata: 54 u terapijskoj skupini

52 u kontrolnoj skupini

TRAJANJE TERAPIJE

N

U 30 -

M

B

E 25 -

R

O 20 -

F

15 -

P

A

R 10 -

T.

5-

9 18 27 36 45 54 62

AVERAGE NUMBER OF SESSIONS

Dob klijenata

Postotak muških i ţenskih klijenata

Braĉni status klijenata

Razina obrazovanja

Status u odnosu na zaposlenost

Razlozi zašto su zatraţili psihoterapiju

Analiza podataka

• Prije-poslije-praćenje usporedba unutar terapijske

grupe

Promjene unutar terapijske skupine mjerile su se prije poĉetka i

nakon završetka terapije, te pet mjeseci kasnije, koristeći

jednosmjernu analizu varijance (within subjects).

• Usporedba terapijske i kontrolne skupine

Usporedba promjena do kojih je došlo izmeĊu prvog i drugog

testiranja izmeĊu terapijske i kontrolne skupine mjerena je

korištenjem analize varijance (repeated measures)

• Prema Grawe et al. (2001), (cf. i Cohen,1992) izraĉunate su veliĉine

efekta (effect sizes) kako bi se odredila veliĉina promjene do koje je

došlo u terapijskoj skupini u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Provjera preduvjeta za analizu varijance

• Provjera krostabulacijskih podataka putem hi-kvadrat testova statistiĉki je dokazala da su sudionici sluĉajno raspodijeljeni u terapijsku i kontrolnu skupinu.

• Test varijance pokazuje da podaci razliĉitih skupina potjeĉu iz iste populacije.

• Distribucija sudionika u terapijsku i kontrolnu skupinu je sluĉajna u odnosu na dob, spol, braĉni status, obrazovanje, zaposlenost.

Saţetak rezultata – PSIHOLOŠKE POTEŠKOĆE

USPOREDBA TERAPIJSKE I KONTROLNE SKUPINE ● PRI PRVOM SKID II TESTIRANJU NIJE BILO RAZLIKE IZMEĐU TERAPIJSKE I

KONTROLNE SKUPINE.

● PRI DRUGOM SKID II TESTIRANJU TERAPIJSKA SKUPINA IMALA JE

STATISTIĈKI ZNAĈAJNO MANJE PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA U USPOREDBI S

KONTROLNOM SKUPINOM.

USPOREDBA REZULTATA POJEDINIH TESTIRANJA

UNUTAR TERAPIJSKE SKUPINE ● PRI DRUGOM TESTIRANJU DOŠLO JE DO STATISTIĈKI ZNAĈAJNOG

SMANJENJA BROJA PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA.

● PRI TREĆEM (PRAĆENJE) TESTIRANJU PONOVO JE DOŠLO DO STATISTIĈKI

ZNAĈAJNOG SMANJENJA BROJA PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA U ODNOSU NA

PRVO I DRUGO TESTIRANJE.

Saţetak rezultata – KVALITETA ŢIVLJENJA

USPOREDBA TERAPIJSKE I KONTROLNE SKUPINE

● PRI PRVOM TESTIRANJU SKALOM KVŢ NIJE BILO RAZLIKE IZMEĐU TERAPIJSKE I

KONTROLNE SKUPINE.

● PRI DRUGOM KVŢ TESTIRANJU TERAPIJSKA GRUPA JE POKAZALA STATISTIĈKI

ZNAĈAJNO VEĆU PERCIPIRANU KVALITETU ŢIVLJENJA, KAKO KOD PREDIKTORSKIH,

TAKO I KOD KRITERIJSKIH VARIJABLI.

USPOREDBA REZULTATA POJEDINIH TESTIRANJA UNUTAR TERAPIJSKE SKUPINE:

● PRI DRUGOM TESTIRANJU (NAKON TERAPIJE) DOŠLO JE DO STATISTIĈKI

ZNAĈAJNOG PORASTA PERCIPIRANE KVALITETE ŢIVLJENJA KOD PREDIKTORSKIH I

KRITERIJSKIH VARIJABLI.

● PRI TREĆEM (PRAĆENJE) TESTIRANJU U PODRUĈJU KRITERIJSKIH VARIJABLI

DOŠLO JE OPETOVANO DO STATISTIĈKI ZNAĈAJNOG PORASTA PERCIPIRANE

KVALITETE ŢIVLJENJA, DOK JE KOD PREDIKTORSKIH VARIJABLI PROMJENA OSTALA

STABILNA.

SKID-II KVZ - prediktorske

varijable

KVZ- kriterijske

varijable

Veličina efekta t1 – t2 0.65 0.65 0.51

Veličina efekta t1 – t3 1.09 0.69 0.73

Veličina efekta (apsolutne vrijednosti)

SOCIO-DEMOGRAFSKE VARIJABLE

Correlation between NLPt treatment

effects and socio-demographic and

economic variables?

Statistiĉka analiza nije pokazala znaĉajnu korelaciju izmeĊu

uĉinaka terapije i ispitivanih socio-demografskih varijabli (dob,

spol, obrazovanje, braĉni status, zaposlenost). Jedina (mala)

korelacija postoji s brojem terapijskih seansi, indicirajući da je

veći broj seansi povezan s većim poboljšanjem.

Glavna ograniĉenja istraţivanja

Nije se radilo o kliniĉkom uzorku (na osnovi SKID I, kriteriji kliniĉke znaĉajnosti prema

prijedlogu Jacobsona i Truax-a)!

Nejednak vremenski period izmeĊu prvog i drugog testiranja za terapijsku i kontrolnu

skupinu.

Terapeuti nemaju završenu NLPt edukaciju.

PITANJE NAKON REVIEW-a :

Kontrolna skupina: DA ili NE? KAKO?

ZAKLJUČCI

● NLPt pomaţe smanjiti broj kliniĉkih simptoma. Uĉinci terapije su

dugotrajni i dalje rastu nakon završetka terapije.

● NLPt pomaţe povećati percipiranu kvalitetu ţivljenja, kako u

pogledu zadovoljstva u odnosu na sadašnje ţivotne okolnosti, tako i

u pogledu općeg zadovoljstva ţivotom. Uĉinci terapije su dogotrajni,

a općenito zadovoljstvo ţivotom raste i nakon završetka terapije.

Neuro-lingvistiĉka psihoterapija je uĉinkovita metoda, ĉija je

efikasnost na razini drugih, dulje prisutnih i dokazanih

psihoterapijskih metoda.

Zahvaljujemo na pažnji!