istraŽivanje stavova ispitanika o razvoju …oliver.efri.hr/zavrsni/999.b.pdf · nacrt...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Anita Budrović

ISTRAŽIVANJE STAVOVA ISPITANIKA O RAZVOJU

SEOSKOG TURIZMA U KONTINENTALNOJ

HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ISTRAŽIVANJE STAVOVA ISPITANIKA O RAZVOJU

SEOSKOG TURIZMA U KONTINENTALNOJ

HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: doc. dr. sc. Lara Jelenc

Student: Anita Budrović

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081107647

Rijeka, rujan 2015

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD ............................................................................................................................ 1

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ....................................................................................... 3

2.1. PROCES ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ............................................................... 3

2.2. ULOGA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ................................................................ 9

2.3. IZVORI PODATAKA I METODE ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ................... 11

2.4. AGENCIJE ZA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ..................................................... 15

3. OBLIKOVANJE MARKETINŠKE STRATEGIJE ................................................ 18

3.1. ANALIZA SITUACIJE ......................................................................................... 22

3.2. IZBOR CILJNE SKUPINE .................................................................................. 24

3.3. ANALIZA VANJSKIH ČIMBENIKA ................................................................ 25

3.4. ANALIZA UNUTARNJIH ČIMBENIKA NA PRIMJERU SEOSKOG

TURIZMA .............................................................................................................. 26

4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE PERCEPCIJE GRAĐANA BJELOVARSKO-

BILOGORSKE ŽUPANIJE O RAZVOJU SEOSKOG TURIZMA U

KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ ........................................................................ 29

4.1. NACRT ISTRAŽIVANJA .................................................................................... 29

4.2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ................................................................. 29

4.3. OGRANIČENJA U ISTRAŽIVANJU ................................................................. 33

4.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ........................................................................... 34

5. SMJERNICE ZA RAZVOJ TURIZMA .................................................................... 45

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 52

LITERATURA ............................................................................................................... 55

POPIS TABLICA ............................................................................................................. 58

POPIS SHEMA ................................................................................................................. 59

POPIS GRAFIKONA ...................................................................................................... 60

POPIS PRILOGA ............................................................................................................. 61

1

1. UVOD

U posljednje vrijeme sve manje se spominje masovni turizam, kao pokretač

gospodarstva. Javljaju se različiti selektivni oblici turizma, a jedna od njih je i seoski

turizam kojim se transformiraju ruralna područja kontinentalnog dijela Hrvatske koji je

pretežito poljoprivredni. Prirodna bogatstva rijeka, šuma, biljnog i životinjskog svijeta

pospješuju prepoznatljivost i čine taj kraj atraktivan i prepoznatljiv na turističkom

tržištu.

U okviru toga proizlazi problem istraživanja, a to je nedovoljna znanja o turističkim

uslugama, turističkoj ponudi i potražnji, a posebno o seoskom turizmu u Bjelovarsko-

bilogorskoj županiji, onemogućavaju njen dobar razvoj i njezinu prepoznatljivost na

turističkom tržištu. Obzirom se takva promjena ne može realizirati jednostavno niti u

kratkom vremenskom razdoblju, predmet istraživanja je utvrditi postoji li primjer iz

prakse i da li je imanje obitelji Salaj prepoznato kao turistička destinacija. U skladu s

time istražuje se percepcija građana Bjelovarsko-bilogorske županije o razvoju seoskog

turizma na području kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, te njihovi stavovi i

mišljenja o imanju obitelji Salaj, koje je svojom atrakcijom i prigodnim

manifestacijama prepoznato diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu.

Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi objekt istraživanja koji bi obzirom na

prethodno navedeni problem istraživanja bili građani Bjelovarsko-bilogorske županije,

seoski turizam, imanje obitelji Salaj.

Sustavnim razmišljanjem o stavovima građana o seoskom turizmu i razvoju turizma na

području kontinentalne Hrvatske, te analizom i sintezom znanstvenih radova, časopisa i

članaka, moguće je postaviti radne hipoteze:

H1: Kontinentalni dio Republike Hrvatske, a posebno Bjelovarsko-bilogorska županija

ima veliki potencijal za razvoj seoskog turizma, što primjerom potvrđuje imanje obitelji

Salaj.

H2: Sklonost građana za odlazak u prirodu i posjet nekoj manifestaciji je nizak, iako

većina smatra da Bjelovarsko-bilogorska županija ima potencijala za razvoj različitih

oblika seoskog turizma.

2

H3: Građani smatraju da je imanje obitelji Salaj postalo prava atrakcija i turistička

destinacija, da je kvaliteta pruženih usluga vrlo visoka te da sadržaji na imanju obitelji

Salaj su zanimljivi i prihvatljivi djeci i odraslima.

U skladu sa prethodno navedenim problemom i predmetom istraživanja, postavljenim

radnim hipotezama svrha i ciljevi istraživanja su: istražiti percepciju građana o

seoskom turizmu na području Bjelovarsko-bilogorske županije, njihove stavove vezano

za razvoj seoskog turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ispitati njihovo mišljenje o

imanju obitelji Salaj iz Grabovnice, te obzirom na to primjereno formulirati i predočiti

rezultate istraživanja.

Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova. U Uvodu su

navedeni problem i predmet istraživanja, objekt istraživanja, radna hipoteza. Također su

predstavljeni svrha i ciljevi istraživanja kojima je detaljno obrazloženo sve što je kasnije

testirano i prezentirano rezultatima istraživanja. Naslov drugog dijela rada je

Istraživanje tržišta i u tom dijelu rada dane su teorijske odrednice o procesu

istraživanja tržišta, ulozi istraživanja tržišta, izvorima podataka i metodama istraživanja

tržišta, te agencijama za istraživanje tržišta u Republici Hrvatskoj.

Treći dio rada, Oblikovanje marketinške strategije, govori o analizi situacije, izboru

ciljne skupine, analizi unutarnjih i vanjskih čimbenika. Empirijsko istraživanje

percepcije građana Bjelovarsko-bilogorske županije o razvoju seoskog turizma u

kontinentalnoj Hrvatskoj naslov je četvrtog dijela rada. U njemu je dan nacrt

istraživanja, metodologija istraživanja, ograničenja istraživanja te rezultati istraživanja

koji su predočeni grafičkim prikazima i statistički analizirani. Smjernice za razvoj

turizma naslov je petog dijela rada i u njemu se ukazuje na moguća poboljšanja u

razvoju turizma na području Hrvatske i Bjelovarsko-bilogorske županije.

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza cjelokupnog rada i zaključci do kojih

se došlo cjelokupnim istraživanjem.

3

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

Istraživanje tržišta jedna je od najznačajnijih aktivnosti u marketingu. Ono je temelj

svih marketinških odluka jer mu je zadatak pružiti dovoljno pravih podataka u pravo

vrijeme koji će različitim načinima obrade biti iskorišteni za donošenje različitih

marketinških odluka. Gospodarski uvjeti poslovanja znatno su se izmijenili i

poduzetnici moraju biti usmjereni prema tržištu. To postaje imperativ u poslovanju na

razvijenim tržištima. Cilj samog tržišta je obavljanje procesa razmjene, pa se stoga

može zaključiti da tržište treba biti jedan od glavnih istraživačkih ciljeva poduzetnika.

To istraživanje ne bi smjelo biti stihijsko, već vrlo dobro osmišljeno i planirano jer će

tada poduzetnik poslovati na otvorenom tržištu. Zbog toga se tržište istražuje, a

istraživanje je dio marketinškog procesa. Informacijama dobivenim istraživanjem tržišta

preventivno se djeluje na sigurnost poslovanja, ostvarivanje dobiti u kratkoročnom i

dugoročnom razdoblju, pri čemu se istodobno smanjuje rizik poduzetničkog subjekta u

poslovanju (Grbac & Meler, 2007:15).

U nastavku se u četiri tematske jedinice pojašnjava proces istraživanja tržišta, uloga

istraživanja tržišta, izvori podataka i metode istraživanja tržišta, te agencije za

istraživanje tržišta.

2.1. PROCES ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA

Temeljnu sastavnicu marketinških aktivnosti čini istraživanje tržišta. To je aktivnost

koja može pomoći poduzećima da prikupe informacije o budućim potencijalnim

potrošačima svojih proizvoda i usluga, ali nije rijetko da se istražuje i konkurencija,

distribucijski kanali i sl. kako bi se uočile potrebe i mogućnosti prodavanja na tržištu, te

uspješno realizirala kontrola poslovanja. Glavna svrha zbog čega se istražuje tržište je

ostvariti takvo poslovanje u kojemu će se smanjiti nesigurnost i neizvjesnost kod

donošenja poslovnih odluka, a što su dobiveni podaci istraživanjem točniji i cjelovitiji,

to su odluke koje se donose kvalitetnije.

4

Za potrebe odlučivanja i donošenja ispravnih odluka poduzeća sve više sustavno

istražuju tržište. Marketinški stručnjaci planiraju, prikupljaju podatke, analiziraju i

izvještavaju o dobivenim rezultatima. Označava proces metodičnog ispitivanja

potencijalnog tržišta za potrebe uvođenja novih proizvoda ili usluga, ispitivanje

mogućih novih tržišta za plasiranje postojećih proizvoda ili usluga na nekom tržištu

(Mikić et al. 2011:328). Prema Marušić & Vranešević (2001:6) ono je aktivnost koja se

bavi prikupljanjem, obradom i prezentacijom informacija što služe u procesu

odlučivanja o svim aktivnostima koje tvrtke upućuje prema tržištu, a koje se skupnim

imenom nazivaju marketinškim aktivnostima i ukupno čine marketing. Na shemi 1.

prikazan je proces istraživanja tržišta.

Shema 1. Proces istraživanja tržišta

Izvor: Grbac, B. & Meler, M. 2007, Prikupljanje i uporaba tržišnih informacija - kako prepoznati

mogućnosti na tržištu?, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, p.25.

Faze i etape istraživanja

a) Priprema (inicijativa)

b)Istraživanje

1. Analiza situacije

2. Neformalno istraživanje

3.Plan istraživanja

4. Prikupljanje i registracija podataka

5. Obrada i analiza

6. Interpretacija

7. Izvješće

c)Primjena rezultata

Osnovni elementi istraživanja

Problem

Iznošenje

Definiranje

Postavljanje i provjera hipoteza

Operacionalizacija u obliku ciljeva

Opis

Rješenje

Metode

Eksperimenti-

ranje pomoću intervjua

Izbor

Primjena odabranih

Opis

Podaci

Definiranje izvora

Aktiviranje izvora

Primjena plana obrade

Opis

Rezultati

Povezivanje s poslovanjem

Opis i zaključci

(preporuka)

5

Nekoliko činitelja utječe na sam proces donošenja odluka o istraživanju tržišta, a kao

najznačajniji mogu se navesti vrijeme koje stoji na raspolaganju, koliko su informacije

dostupne, kakva je narav odluke i koju vrijednost imaju informacije koje se dobiju

istraživanjem. Da bi se došlo do potrebnih informacija proces istraživanja tržišta sastoji

se od niza aktivnosti, manjih i većih, koje se odvijaju određenim redoslijedom što je

prikazano u slijedećoj tablici.

Tablica 1. Faze procesa istraživanja tržišta

FAZE PROCESA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA

Definiranje problema i ciljeva istraživanja

Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja

Određivanje metoda i obrazaca prikupljanja podataka

Određivanje vrste uzorka i prikupljanje primarnih podataka

Analiza podataka i interpretacija rezultata

Sastavljanje izvješća

Izvor: Marušić, M. & Vraneševć, T. 2001, Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb, p.71.

U prvoj fazi istraživačkog procesa definira se problem koji je potrebno istražiti.

Menadžeri moraju jasno sagledati i međusobno raščistiti koje ih sve poteškoće u

poslovanju tište jer ako problem nije dobro definiran, troškovi prikupljanja informacija

mogu biti veći i od vrijednosti dobivenih rezultata. Pisani prijedlog istraživačkog

procesa je projekt istraživanja koji uvijek počinje objašnjavanjem svrhe i ciljeva

istraživanja ili drugim imenom definiranja problema. Nakon toga, daje se sustavni

pregled svih faza istraživanja (i postupaka) koji će se primijeniti u pojedinoj fazi. U

drugoj fazi postavljaju se ciljevi istraživanja koji moraju biti jasno definirani da ne bi

došlo do njihove pogrešne interpretacije. Postavljeni ciljevi određuju i metode i izvore

podataka koji će se koristiti u istraživanju. U trećoj fazi procesa istraživanja tržišta

provodi se prikupljanje informacija, što je zapravo najskuplji dio istraživanja. Za

prikupljanje podataka koriste se anketari koji unose odgovore u upitnik. Modernim

načinima anketiranja ankete se provode telefonski ili putem računala, pa se sam proces

6

anketiranja znatno pojeftinjuje. Zatim slijedi obrada podataka i tabelarno i grafičko

prikazivanje odgovora, prosjeka ili postotnih udjela. Sve više se koriste u radu složene

statističke metode kako bi odstupanja bila što manja, a dobili što podrobniji i korisniji

podaci. Nakon obrade, slijedi faza pripreme i prezentacije rezultata istraživanja. To je

posljednja faza u procesu istraživanja koja se naručitelju mora isporučiti u pisanom

obliku, a usmeno prezentirati. Važno je da izvještaj nije pretrpan podacima, odnosno da

daje samo ključne podatke i preporuke. U planu istraživanja sadržan je i plan troškova,

te rokovi u kojima treba dovršiti istraživanje.

Prema posljednje dostupnom istraživanju provedenom u Centru za istraživanje tržišta o

ostvarenim prihodima hrvatskih kućanstava i njihovoj razdiobi, došlo se do zaključka da

su ostvareni prihodi hrvatskih kućanstava smanjeni, a raste udjel u potrošnji prihoda na

hranu i piće, te režije. Tri četvrtine građana u Hrvatskoj nema dovoljno prihoda kojima

bi podmirilo osnovne životne potrebe. Krajem 2012. godine jedno prosječno hrvatsko

kućanstvo raspolagalo je mjesečno sa 6.300 kn (840 €), a prema njihovoj subjektivnoj

procjeni potrebno je u prosjeku 8.955 kn (1.194 €) za podmirenje troškova i

zadovoljenje osnovnih potreba. Ako se uspoređuju podaci za četveročlanu obitelj, ona u

prosjeku mjesečno ostvari 7.830 kn prihoda (1.044€) i potrebno joj je u prosjeku 11.130

kn (1.484€). Uspoređujući podatke za 2011. godinu vrijednost potrebnih prihoda jednog

kućanstva nije se znatno promijenila, razlika je u stotinjak kuna, ali su se zato ostvareni

prihodi smanjili za tristotinjak kuna ili oko 5%. Gledajući podatke po regijama, najveći

prihodi se ostvaruju u gradu Zagrebu – 7.043 kn (939 €), a najniži u Slavoniji – 5.280

kn (704 €). Analiza pokazuje i da 76% hrvatskih kućanstava ima niže prihode od

potrebnih, ali da u Hrvatskoj ima kućanstava čiji članovi ostvaruju znatno veće ili

dostatne prihode kojima mogu podmiriti osnovne životne troškove i potrebe.

Na grafikonu 1. Pokazuje se istraživanje provedeno u Centru za istraživanje tržišta –

Gfk tijekom 2011. i 2012. godine o potrošnji kućanstava.

7

Grafikon 1. Postotak kućanstva koja troše na pojedine kategorije proizvoda u 2011. i

2012. godini

Izvor: Istraživanja GfK Purchasing Power Europe 25.5.2015.

Iz grafikona je vidljivo da se kućanstva najviše troše na hranu, potom su troškovi

stanovanja, a iznosi potrošnje su obje godine su podjednaki. Iako se veći iznosi

izdvajaju za kupovinu odjeće i obuće, medicinske usluge, te duhan i cigarete, još uvijek

se više troši na mobilni i fiksni telefon, a manje na kupovinu odjeće i obuće, kulturu i

obrazovanje. Manji iznosi novca u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu (od 7% do

10%) izdvajaju se na kulturu i zabavu, zatim na mobilne telefone i obrazovanje, dok su

ostali troškovi ostali nepromijenjeni. Najveće smanjenje potrošnje vidljivo je kod trajnih

dobara, čak je 32% kućanstava koja manje kupuju trajna dobra. Na proizvode koji ne

spadaju u kategoriju osnovnih potreba sve je manji broj kućanstava koja troše novac.

Podatak da u 2012. godini 25% kućanstava manje izdvaja novac na obrazovanje u

odnosu na 2011. godinu.

Istraživanja GfK Purchasing Power Europe, koja uspoređuju podatke za 2012. i 2013.

godinu, a kojim su obuhvaćene 42 zemlje Europe pokazala su da je raspon kupovne

8

moći po zemljama različit za 4,5, puta. Tako je Lihtenštajn najbogatiji, najsiromašnija

zemlja je Moldavija, dok se u sredini nalazi Španjolska. Studija GfK i istraživanje

tržišta pokazalo je da europski potrošači raspolažu s 8,6 trilijuna € za sveukupnu

potrošnju (i štednju) u 2012. godini. Prosječna kupovna moć Europljana iznosi 12.802 €

po stanovniku, i porasla je za 2,1% u odnosu na prethodno razdoblje.

Tablica 2. Kupovna moć po stanovniku – prvih deset zemalja

Izvor: http://www.gfk.hr/imperia/md/content/gfkaustria2/pdf/nlo35.pdf, 25.5.2015.

Uspoređujući podatke kupovne moći po stanovniku, vodeći je Lihtjenštajn čiji

stanovnici imaju kupovnu moć po stanovniku na razini od 57.000 €, pa zatim Norveška

- kupovna moć iznosi 32.000€, Švicarska s 31.666€, a sve tri vodeće zemlje nisu članice

Europske unije. Podaci pokazuju da se na suprotnoj strani nalazi stanovništvo Kosova,

Bjelorusije i Moldavije, a njihova kupovna moć kreće se ispod 2.000€ po stanovniku.

Prosjek za Europu iznosi približno 13.000€ i stanovništvo Španjolske ima prosječnu

kupovnu moć. Prema istraživanju kupovna moć stanovnika Hrvatske iznosi oko 5.000€.

Nove informacijske tehnologije i sve veći zahtjevi za informacijama dovele su do

pojave informacijskog društva. Informacije su svugdje prisutne i donošenje odluke u

takvim uvjetima postalo je zahtjevno i posljednji korak u procesu istraživanja je

donošenje ispravnih odluka. Odluka je neophodna za interpretaciju rezultata, a zavisit će

od kompleksnosti problema koji se istražuje, te o kvaliteti prikupljenih informacija.

9

Točnost informacija i objektivnost istraživača, te širok obuhvat područja istraživanja

rezultirat će ispunjenju ciljeva koji se žele postići istraživanjem.

2.2. ULOGA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA

Svakom poduzeću je jedan od bitnih faktora istraživanje tržišta. Samim istraživanjem

poduzeće smanjuje neizvjesnost na tržištu. Sukladno povećanju spektra proizvoda,

inovacija i napretka tehnologije poduzeću je teško ostati konkurentan u ovom

dinamičnom vremenu. Kako bi si poduzeće uvelike olakšalo poslovanje uvodi

istraživanje tržišta. Samim time poduzeće stvara zadovoljenje krajnjih potrošača, ali

problem se može pojaviti uvijek i kada nismo sigurni kako ga riješiti posežemo za

istraživanjem pojave te pronalaska najoptimalnijeg rješenja problema.

Slikovit način izražavanja koncepcije marketinga (Kotler, 1988:19):

- „Pronađi kupčeve želje i ispuni ih.“

- „Proizvodi ono što ćeš prodati umjesto da nastojiš prodavati ono što možeš

proizvesti.“

- „Voli kupca, a ne proizvod.“

- „Neka bude po vašoj želji.“

- „Vi ste glavni.“

- „Valja učiniti sve da se u dolar kupca zamota puna vrijednost, kvaliteta i

zadovoljstvo.“

U poslovnom okruženju uvijek se pojavljivala potreba za konstantnim priljevom

informacija jer istraživanjem tržišta ne dobivamo gotova rješenja. Dobivenom

informacijom poduzeće usmjerava poslovanje prema rješavanju problema.

Tri su temeljna razloga koji zahtijevaju bolju marketinšku informaciju (Kotler,

1988:116):

1. Od lokalnog do nacionalnog i međunarodnog marketinga. Kako tvrtke šire svoje

geografsko tržište, njihovim je direktorima /menadžerima potrebno više tržišnih

informacija nego ikada prije.

10

2. Od potrebe kupaca do želje kupaca. Kako dohodovna moć kupaca raste, oni

postaju probirljiviji u izboru roba ili usluga. Prodavačima je teško predvidjeti

reakciju kupaca na različite karakteristike, stilove i ostala obilježja te se sve više

usmjeravaju na istraživanje tržišta.

3. Od konkurencije cijene do konkurencije druge prirode. Budući da se prodavači

sve više koriste markom proizvoda, diferencijacijom proizvoda, ekonomskom

propagandom i unapređenjem prodaje, oni traže i informacije o djelotvornosti tih

marketinških instrumenata.

Da bi se postigao željeni cilj, a to je zadovoljstvo potrošača, potrebno je prethodno

doznati želje i preferencije potencijalnih kupaca - potrošača. Čest je slučaj da se do

saznanja o tržištu dolazi vlastitom intuicijom ili vlastitim neformalnim opažanjem.

Svaki poduzetnik je osoba koja stalno istražuje od toga što se sve nudi, čega ima na

tržištu, što kupci kupuju i sl. Samo mali broj njih neće primijetiti da nečega nema na

tržištu, a upravo je to prava poslovna prigoda. Takve osobe posjeduju osjećaj za tržište,

što pokazuju brojni uspješni primjeri iz prakse. U pravo vrijeme i na pravom mjestu

ključ je uspjeha, a predviđanje nekih budućih zbivanja tome može uvelike pomoći.

Informacije o tržištu koje trebaju zanimati poduzetnika jesu sljedeće (Grbac & Meler,

2007:17):

- informacije o kupcima, potrošačima - njihove želje, namjere, potrebe,

očekivanja, stavovi, preferencije, prošle kupnje, razina ostvarenog zadovoljstva,

navike kupovanja i sl.;

- one informacije koje govore o općim kretanjima na tržištu (i vlastitom tržištu), a

posebno kretanje cijena i potražnje na tržištu;

- konkurencija - njihove tržišne aktivnosti, pojedini elementi marketinškog miksa,

njihove jake i slabe strane, te predviđanja o njihovoj strategiji nastupa na tržištu;

- tržišni udio i predvidiv rast prodaje na pojedinim tržišnim segmentima;

- kanali distribucije i

- promocija u medijima.

11

Tržišni rizik može se smanjiti značajno istraživanjem tržišta, povećati vjerojatnost

uspjeha i donošenje valjanih marketinških odluka koje su donesene na temelju

informacija dobivenih istraživanjem tržišta. Ako je istraživanje tržišta dobro

pripremljeno i provedeno u skladu sa znanstvenim i stručnim mjerilima, ako se

primjenjuje više različitih metoda, ako se stvaraju modeli odlučivanja i ako se zna cijena

i vrijednost informacije onda će i sam istraživački proces biti uspješan (Mikić et al.

2011:328).

2.3. IZVORI PODATAKA I METODE ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA

Podaci nužni za istraživanje tržišta dijele se na sekundarne i primarne podatke. Temeljni

izvori podataka određuju se planom istraživanja. Tržište se ispituje na temelju podataka

koje subjekt ima samo u poduzeću i podataka prikupljenih izvan gospodarskog subjekta.

Unutar gospodarskog subjekta podaci se odnose na primjer: na evidenciju dobavljača,

pokazatelje obrtaja zaliha, dinamiku nabave i prodaje i sl. Podaci dobiveni na osnovi

analize prošlih razdoblja mogu biti vrijedan izvor za vođenje ispravne politike i

donošenje pravovaljanih odluka. Podaci se mogu prikupiti i izvan gospodarskog

subjekta i oni se dobivaju iz različitih publikacija ili obavijesti izravno od drugih.

Primarni podaci nastaju neposrednim zapažanjem stvarnosti koja se promatra, a

sekundarni podaci prikupljeni su u prethodnom razdoblju u nekome drugom

istraživanju, a iskoristivi su za istraživanje koje se trenutačno provodi, što znači da su

izvedeni obradom primarnih podataka. Primarni izvori podataka podrazumijevaju

posebno prikupljanje podataka s terena. Za razliku od njih sekundarni izvori podataka

dostupniji su, jeftiniji i jednostavniji za aktiviranje i korištenje. Važno je da se svi

sekundarni izvori podataka budu raspoloživi i za istraživače i za sve zainteresirane.

Sekundarni su izvori podataka najčešće unutrašnji podaci, službeni podaci i neslužbeni

podaci. Unutrašnji podaci uključuju različita računovodstvena izvješća, bilance,

evidencije, ugovore, prodaju i sl., službeni podaci podrazumijevaju statističke

publikacije na državnoj, županijskoj ili gradskoj razini, planove banaka i sl.

Nedostaci sekundarnih izvora podataka mogu biti nemogućnost međusobne

usporedivosti podataka zbog različitih statističkih metoda prikupljanja podataka,

12

zastarjelost određenih podataka zbog slabe dinamike njihova prikupljanja i

nemogućnost provjere objektivnosti raspoloživih podataka. Za svakog poduzetnika

izvori sekundarnih podataka su dostupniji i jeftiniji, ali i jednostavniji za aktiviranje i

korištenje od primarnih podataka.

Prema Grbac & Meler (2007:32) s obzirom na način prikupljanja podataka koriste se

slijedeće metode istraživanja:

- povijesna metoda,

- metoda ispitivanja,

- metoda promatranja i

- eksperimentalna metoda.

Istraživanje tržišta povijesnom metodom sastavni je dio svakog istraživanja. Metoda se

temelji na podacima o veličini ponude i potražnje, o kupovnoj moći stanovništva i sl. iz

proteklih razdoblja. Ti podaci mogu potjecati iz unutarnjih i iz vanjskih izvora. Ako su

izvori podataka točni i ispravno odabrani, metoda može imati visok stupanj točnosti.

Rezultati se mogu dobiti vrlo brzo i jednostavno, a odnose se na određeno razdoblje u

prošlosti na temelju kojega se utvrđuje sadašnjost ili budućnost. Metoda ispitivanja

obuhvaća ispitivanje osoba, i to tako da im se pitanja postavljaju izravno ili neizravno.

Ispitivanje može biti pojedinačno ili skupno, uspostavljanjem osobnih kontakata ili

anketom preko pošte ili web-a. Jedan od najčešćih načina je ispitivanje pomoću

anketnih listića na kojima su pitanja na koja istraživači žele dobiti odgovor. Pitanja

treba sastaviti vrlo smišljeno i profesionalno kako bi odgovori mogli poslužiti kao

osnova za željenu analizu. Ona moraju biti kratka, sažeta i jednostavna kako bi ispitanik

mogao na njih odgovoriti bez razmišljanja. Informacije prikupljene istraživanjem tržišta

zatim se usustavljuju u određenu datoteku, a dobivene i sređene podatke analitičar

proučava i analizira, raščlanjuje i uspoređuje. Na osnovi informacija koje daje dobro

istraženo tržište mogu se otkriti primjereni izvori podataka i informacija.

Metodom promatranja istražuje se sadašnjost, a donekle i prošlost jer se bilježe pojedini

podaci promatranjem. Osnova je bilježenje onoga što se događa u tijeku promatranja.

Tom se metodom služi osoba koja istražuje tržište posjećujući sajmove, izložbe,

degustacije, aukcije i sl. te samo promatra pojave i događaje, bilježeći potrebne podatke.

13

Nedostatak metode promatranja očituje se što se saznaje što ljudi čine ili ne čine, ali

nisu poznati motivi za to, a za ispravno istraživanje vrlo je važan motiv nekog čina.

Eksperimentalna metoda primjenjuje se za potrebe predviđanja plasmana, pri promjeni

starog proizvoda ili pri uvođenju u prodaju novog proizvoda. Metoda je vrlo objektivna

i prikladna za istraživanje tržišta.

Na shemi 2. Prikazan je stupanj primjene metode istraživanja tržišta

Shema 2. Stupanj primjene metode istraživanja tržišta

Izvor: Grbac, B. & Meler, M. 2007, Prikupljanje i uporaba tržišnih informacija - kako prepoznati

mogućnosti na tržištu?, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, p.32.

Unutar svake od tih metoda mogu se dalje izvršiti podjele na točno određene tehnike

kojima se prikupljaju podaci. U većini slučajeva primjenjuje se višedimenzionalno

istraživanje kojim se istodobno koristi ili kombinira dvije ili više metoda-tehnika. Kao

primjer može poslužiti uporaba povijesne metode s ostalim metodama istraživanja

tržišta, budući da ona obvezno prethodi svim ostalim metodama istraživanja tržišta.

Metode istraživanja tržišta mogu se podijeliti i na kvalitativne i kvantitativne.

Kvantitativne metode stavljaju u fokus interes psiholoških karakteristika ispitanika kao

što su: mišljenja, stavovi, vrijednosti, očekivanja, osjećaji, percepcije i sl. One se

primjenjuju kako bi se ispitala nepoznata tržišna područja te identificirali glavni

14

elementi problema. Nakon toga se postavlja hipoteza za detaljno istraživanje čime će

se razumjeti motivacija potrošača. Podaci se kod kvantitativnih metoda prikupljaju na

temelju standardiziranog i strukturiranog upitnika, a dobiveni podaci mogu se

kvantificirati, standardizirati, analizirati primjenom statističkih metoda i međusobno

komparirati.

Kvantitativnim metodama istraživanja tržišta želi se dobiti odgovor na pitanja kao što

su: kolike su potrebe i potrošnja te koliko je veliko tržište određenog proizvoda. Isto

tako želi se saznati koliko se nekog proizvoda proizvodi, a koliko se toga istoga

proizvoda može prodati te kakav je utjecaj konkurecije na navedeno.

Kvantitativne metode istraživanja tržišta su (http://www.analitik.hr/usluge.htm,

15.5.2015):

- CATI - kompjuterski podržano telefonsko anketiranje

- CAPI - kompjuterski podržano osobno anketiranje

- Face to face interwiev - osobni intervju)

- Poštanska anketa

- Intervju

o u kućanstvima,

o na ulici,

o na izlazima iz trgovina,

o na centralnoj lokaciji

- Blind test

- Mystery shoping -tajna kupovina

- OMNIBUS

Kvalitativnim metodama istraživanja tržišta podaci se prikupljaju promatranjem,

intervjuom, verbalnim interakcijama i/ili kombinacijom tih postupaka. Kvalitativnim

metodama istraživanja tržišta mogu se otkriti razlozi koji potrošače navode da neki

proizvod kupuju ili ne kupuju tj. istraživa se spremnost potrošača na kupnju.

zadovoljstvo potrošača kvalitetom, namjenom i sl., želje potrošača itd.

15

Kvalitativne metode istraživanja tržišta su (http://www.analitik.hr/usluge.htm,

15.5.2015):

- Fokus grupe

- Dubinski intervju

- Kreativne radionice - Workshops

Hrvatska istraživačka industrija ima potencijala koji još nije iskorišten, tako da je velika

vjerojatnost da će se mnogi hrvatski menadžeri koristiti tim alatom za donošenje

poslovnih odluka. Danas se kod obrade podataka koriste računala, pa čak i

mikroračunala i čitav proces istraživanja je olakšan, od početnog prikupljanja, obrade pa

i prezentacije podataka i informacija. Prezentacija rezultata i njihova interpretacija

provodi se tako da se dobivene informacije upotrijebe na najbolji način kod donošenja

poslovnih odluka. Osnovna svrha samog izvještaja je da jasno i koncizno prikaže glavne

rezultate do kojih se istraživanjem došlo, te da obrazloži preporuke koje se predlažu.

Izradom izvještaja označava se kraj istraživačkog procesa, ali i početak nekog novog

procesa za marketing u cjelini jer ako nakon istraživanja nema nastavka aktivnosti u

području marketinga, istraživanje će ostati samo sebi ciljem i čitav istraživački

postupak neće imati smisla, već će biti promašaj.

2.4. AGENCIJE ZA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

Danas u Hrvatskoj djeluje dvadesetak agencija za istraživanje tržišta i u većini su u

vlasništvu inozemnih agencija ili su poslovno povezani sa stranim istraživačkim

agencijama. Za istraživanje tržišta u Hrvatskoj se izdvaja 4.3$ po stanovniku. Susjedne

zemlje koje izdvajaju više su Mađarska (7,2$) i Slovenija (8$), a znatno manje izdvaja

Rumunjska (1.4$). Najviše prihoda ostvaruju istraživanja koja su naručile proizvođačke

tvrtke – 37%, dok je svjetski prosjek 48%; zatim slijede istraživanja za medije sa 13%

(svjetski prosjek je 15%), usluge javnog sektora sa 10%, financije sa 9%, advertising

agencije sa 7%, istraživački instituti sa 7%, državne institucije sa 5% i dr. (Daskalović,

2008).

16

Centar za istraživanje tržišta ili GfK najveća je agencija za istraživanje tržišta u

Hrvatskoj koja je osnovana 1999. godine, sa sjedištem u Zagrebu, a pripada

međunarodnoj GfK Grupi koju čini više od 130 poduzeća u preko 70 zemalja širom

svijeta (http://www.gfk.hr/about_ us/index.hr.html, 10.5.2015).

Kako bi učinkovito i potpuno zadovoljili potrebe svojih klijenata koji zahtijevaju brze i

točne informacije koriste se brojnim istraživačkim tehnikama i metodama. Obavljaju

kvantitativna istraživanja, kvalitativna istraživanja, kontinuirana istraživanja (tracking /

paneli) i sindicirana istraživanja. Najčešće korištene tehnike kvantitativnih istraživanja

su osobni intervju (face to face), telefonski intervju (CATI), online intervju (CAWI),

anketiranje uz prijenosna računala CAPI (Centralna lokacija, osobni intervjui),

centralna lokacija i izlazne ankete. Najčešće korištene tehnike kvalitativnih istraživanja

su fokus grupe, dubinski intervjui i online kvalitativna istraživanja (Bulletin Board i

sl.). Istraživanja se provode tijekom cijele godine i trajno osvježavaju najnovijim

podacima (http://www.gfk.hr/about_us/methods/index.hr.html, 25.5.2015).

Jedna od agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja je Audeo.

Osnovana je 2005. godine u Osijeku i nudi široku lepezu istraživanja koja su vezana uz

tu djelatnost. Sva istraživanja provode se u skladu sa znanstvenom procedurom, a u radu

prate suvremene inovacije na polju istraživanja tržišta te ih nastoje ugraditi

u istraživački proces. Nude kvalitetu, fleksibilnost i posvećenost željama i

potrebama svakog individualnog klijenta.

Ispitivanje za korisnike se obavlja prema potrebama. To uključuje (http://audeo.hr,

20.5.2015):

- istraživanje zadovoljstva kupaca

- istraživanja za potrebe segmentacije tržišta

- istraživanja za potrebe oglašavanja

- istraživanja za potrebe određivanja cijene

- media monitoring

- istraživanje koncepta i razvoja proizvoda

17

Istraživanje zadovoljstva kupaca provodi se: Kano metodom, Dubinskim intervjuima,

Mystery shoppingom. Tržišni segmenti čine skupine kupaca određenog proizvoda koji

imaju slične potrebe, želje i navike koje su povezane s upotrebom proizvoda. Danas

poduzeća posluju u prevelikoj konkurenciji pa specijalizirane agencije predstavljaju

neophodnu pomoć u istraživanju različitih oblika tržišta.

Specijalna marketinška istraživanja pruža i tvrtka Heraklea koja na tržištu provodi

istraživanja već 9 godina. Uspješno provodi istraživanja iz 25 različitih djelatnosti i

surađuje s 250 klijenata. Osim toga pruža i usluge za specijalizirana istraživanja poput

mystery shoppinga u čemu je prva i jedina koja pruža usluge takvog tipa u Hrvatskoj.

Članica je Međunarodnog strukovnog udruženja za mystery shopping - MSPA. Sa 600

educiranih i motiviranih suradnika postala je i najveća mreža za mystery shopping, a

svoje rezultate dostavlja u roku od 24 sata. U svom radu kontinuirano sudjeluje u

međunarodnim projektima (http://www.heraklea.hr/o-nama/, 22.5.2015).

Tajno kupovanje ili Mystery shopping podrazumijeva angažiranje educiranih tajnih

kupaca, koji se na zahtjev određenoga gospodarskog subjekta pretvaraju da su

potencijalni i redoviti kupci. Proizvodi se mogu imitirati, ali ponašanje zaposlenika u

trgovini prema kupcima ne može. To je učinkovit način prikupljanja informacija o

stvarnim iskustvima pri kupnji, odnosno o kvaliteti usluge u tzv. trenutcima istine jer

zaposlenici ne znaju da ih netko ocjenjuje i procjenjuje. Informacije dobivene pomoću

mystery shoppinga pomažu gospodarskom subjektu da unaprijedi kvalitetu usluge, čime

se povećava zadovoljstvo kupaca i opseg prodaje, a time i ostvarena dobit. On nije

isključivo usredotočen na interakciju kupca i prodajnog osoblja, već na cjelokupno

iskustvo kupaca, na koje osim prodajnog osoblja utječu i prostor, proizvod, cijena, način

pružanja usluge i dr. Primjena metode mystery shoppinga daje konkretne rezultate jer se

uviđaju pogreške koje se ponavljaju, vrednuju se vlastiti standardi, uočavaju se

prednosti i nedostaci i sl.

18

3. OBLIKOVANJE MARKETINŠKE STRATEGIJE

Značaj turizma u većini i značajnom broju svjetskih zemalja u posljednjih nekoliko

desetljeća je sve veći. Ako se usporedi s ostalim privrednim sektorima on bez sumnje

ima veliku snagu - donosi relevantnu zaradu, značajan je izvozni proizvod, generator je

zapošljavanja i stvaranja novih radnih mjesta. Iako se često promatra samo s aspekta

prihoda, on zadire i u socijalni, psihološki, ekološki, kulturni i drugi smisao života

(Jelinčić, 2008:15).

Turizam se kao socio-gospodarski odnosno kao kulturno-civilizacijski fenomen u

principu realizira u prostoru koji posjeduje odgovarajuću privlačnu snagu temeljem

neke ili više atraktivnosti koje svoje atribute turističke privlačnosti trebaju zahvaliti

sadržajima u okviru prirodnih ili pak kulturnih resursa. Ti su resursi bilo da se radi o

prostoru kao elementu geografske osnove s iznimno privlačnim klimatskim obilježjima,

oblicima reljefa, flore i faune na kopnenim i vodenim površinama ili pak kulturno

civilizacijskim kreacijama grandiozne umjetničke baštine čovječanstva – po svojoj

prirodi rijetki, a postaju i sve rjeđi temeljem tehnološko-urbanističke, lokalne a potom i

globalne prostorno ekološke devastacije. Čovjek svojim nepromišljenim aktivnostima

sustavno uništava svoje okruženje sve do besmislenih granica samouništenja, kao da je

jedino živo biće na planeti (Geić, 2011:29).

Turistička odredišta za oblikovanje turističke ponude koriste različite promocijske

tehnike, taktike i alate. Promocijski splet koriste tvrtke u svrhu postizanja svojih

marketinških ciljeva. Turistička djelatnost posebno treba imati dobre odnose s medijima

kako bi postigla dobar publicitet. Pozitivno ili negativno mišljenje javnosti može se

oblikovati na temelju publiciteta, odnosno neplaćene masovne komunikacije s javnošću.

Odnosi s javnošću postaju sve važnija aktivnost poduzeća i predstavljaju upravljanje

odnosima s različitim javnostima kako bi se izgradio i očuvao dobar imidž odnosno

slika o poduzeću. Imidž destinacije značajno utječe na mišljenje i stavove turista, te

odluku o dolasku (Jakovljević, 2011:349).

19

Kada se govori o budućnosti međunarodnih putovanja i turizma u dužem roku mora se

obratiti pažnja i na trendove kretanja svjetske populacije. Svijet, a posebno njegov

nerazvijeni dio, zemlje u razvoju, zahvatio je posljednjih desetljeća pravi populacijski

boom, koji osim eksplozivnog porasta ukupnog pučanstva, bilježi i značajne izmjene u

strukturi, u kontekstu njegove gospodarsko-političke podjele na razvijene, zemlje u

razvoju i nerazvijene zemlje. Prema stopi rasta od 1,7% svjetska populacija će brojkom

od 5 milijardi iz 1987. godine udvostručiti brojku već krajem XXI. stoljeća. No

nerazvijene zemlje bilježe nagli porast koji je znatno iznad onih u razvijenim zemljama

koji generira najveći broj putovanja. Razvijene zemlje bi krajem XXI. stoljeća prema

dugoročnim prognozama imale porast krajem XXI. stoljeća od svega 14%. No

gospodarskim razvojem nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju stvaraju se

pretpostavke da će i one u budućnosti imati veći broj međunarodnih putnika i turista. To

se već vidi i gospodarskim rastom i turističkim razvitkom u Kini i Indiji. Uz to će na tim

područjima koja posjeduju ogromne prirodne i antropogene gotovo nedirnute resurse,

sukladno međunarodnoj i nacionalnoj strategiji razvitka niknuti i brojne nove turističke

zemlje i kvalitetne destinacije (Geić, 2011:63).

Na promjene ponašanja turističkih potrošača utjecali su poboljšanje životnog standarda i

globalizacijski procesi na turističkom tržištu. Javljaju se nove potrebe, mijenjaju se

stavovi potrošača prema kvaliteti. Suvremeni turisti dobro su informirani i iskusni su

putnici, pa žele sadržajnija turistička iskustva. Njima nastoje zadovoljiti svoje potrebe, s

obzirom na vrijeme i novac koje su uložili u putovanje. Karakterizira ih dinamičnost,

znatiželja, želja za upoznavanjem novih sredina, želja za atraktivnim događajima. Zbog

oštre konkurencije na međunarodnom turističkom tržištu i pojavom sve većeg broja

sudionika koji imaju razvijenu i kvalitetnu ponudu omogućen im je veći izbor usluga.

Stoga se turisti odlučuju za turističke destinacije koje nude odgovarajuću kvalitetu i

odabiru neku drugu ako kvaliteta nije udovoljila njihovim očekivanjima (Vrtiprah,

2006:280).

20

Na shemi 3. Prikazuju se glavni utjecaji na ponašanje pojedinca vezano za putovanje.

Shema 3. Glavni utjecaji na ponašanje pojedinca vezano za putovanje

Izvor: Moutinho, L. 2004, Strateški menadžment u turizmu, Masmedija, Zagreb, p. 68.

S promjenama turističke potražnje na glavnim emitivnim turističkim tržištima postalo je

primjetno da destinacije same po sebi gube na važnosti kada turisti donose odluku o

tome gdje provesti svoj odmor. Kako turisti postaju sve radoznaliji, ljepota okolice i

očuvana priroda, kao i mogućnosti biranja među mnoštvom aktivnosti na odmoru penju

se visoko na ljestvici prioriteta pri donošenju odluke o mjestu provođenja odmora.

Posljedice toga odražavaju se u zahtjevima turista za proizvodima / ponudom koja je

bogatija sadržajima i kvalitetnija, bez obzira na to gdje se turistička destinacija nalazi

(Bartoluci et al. 2004:81).

Nakon Domovinskog rata razvoj turizma postao je jedna od najvažnijih strateških

razvojnih odrednica Hrvatske. Nisu se uspjele predvidjeti promjene na svjetskom,

europskom i mediteranskom turističkom tržištu koje su se dogodile krajem drugog

milenija i početkom trećeg. Pod snažnim utjecajem emitivnog turističkog tržišta došlo je

do bitne promjene u strukturi turističke perceptive. Pojedine turističke vrste kao što je

kampiranje i privatna apartmanska ponuda naglo su porasle, za razliku od hotelskih i

nekih drugih klasičnih oblika, koji su u padu zbog razvojnog trenda. Motiv dolaska, koji

21

je prije bio dominantni činitelj u složenom modelu odluke turista za posjetom određenoj

turističkoj destinaciji povezao se s nizom drugih činitelja (Luković, 2008:4).

Sve veći broj turista traži sadržajniji odmor, oblikovanje odmora prema njihovoj želji.

Traže da ih se ponudom zainteresira, privuče i zadrži. Prirodne ljepote nisu više

dovoljan čimbenik atraktivnosti, posebno za zahtjevnije tržišne segmente koji teže

sadržajnijoj i aktivnijoj dokolici.

Tablica 3. Obilježja turističkih potrošača «jučer» i «danas»

Izvor: Vrtiprah, V. 2006, Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću, Ekonomska misao

i praksa, 2006., vol. XV, no. 2, str. 279-296., p. 280.

Potrebno je kreirati događaje za turiste, bilo kao „proizvode“ ili kao dio sveukupne

atrakcije mjesta, vodeći računa o autentičnosti lokalne kulture. U današnjim uvjetima

kulturni resursi moraju se nuditi na tržištu kao kulturni „proizvod“. Kulturni „proizvod“

postaje sve važniji, posjetitelji su kupci i zato se prema njima treba tako i ponašati.

U današnje vrijeme značajan kanal prodaje je i internet koji, putem društvenih mreža

poput Facebooka, Twittera i sl. te raznih internetskih portala namijenjenih prvenstveno

turistima kako bi lakše pronašli i rezervirali odgovarajući smještaj, omogućava

marketinškoj službi dopiranje do većeg dijela populacije i širenje baze potencijalnih

klijenata. Isto tako, ključ privlačenja većeg broja gostiju je oglašavanje u stranim

medijima, posebno onih zemalja iz kojih u Hrvatsku dolazi najveći broj turista.

22

3.1. ANALIZA SITUACIJE

Posljedica dugog procesa zanemarivanja ruralnog prostora i obiteljskih seljačkih

gospodarstava te usmjerenosti hrvatskog turizma na priobalni turizam dovela je do toga

da hrvatski ruralni turizam nije dovoljno razvijen. Trenutno stanje turizma u ruralnom

prostoru posljedica je i nedostatka tematske ponude seoskih domaćinstava i planskog

pristupa uređenju pojedinačnih seoskih gospodarstava u svrhu prepoznatljive autohtone

ponude. Kratka je povijest ruralne turističke ponude u Hrvatskoj. Prvi nosioci i vlasnici

"turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava" registrirali su se 1998. godine, njih 32.

Trenutna brojka od svega 447 registriranih seljačkih domaćinstva, koja su vrlo

neravnomjerno raspoređena po županijama, predstavlja nisku razinu. Potreban je i veći

angažman na području turizma u ruralnom prostoru s obzirom na nizak nivo iskorištenja

raspoložive radne snage i raspoložive resurse koji mogu povećati uposlenost i dohodak

obiteljskih gospodarstava (Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

2014.-2020., 2014:25).

Bjelovarsko-bilogorska županija pripada Panonskoj regiji. Gledajući po razvijenosti,

nalazi se na četvrtom mjestu i daleko zaostaje za najrazvijenijim županijama Hrvatske

poput Istarske županije, Primorsko-goranske ili Grada Zagreba. Budući da ima

potencijala u znanjima i vještinama, dovoljno obrazovnog kadra i dovoljno radno

sposobnog stanovništva budući razvoj ovisi o mladim naraštajima. Ako ta znanja i

vještine ne budu pratila potrebe tržišta rada, stvoriti će se jaz između ponude i potražnje

koji će utjecati s jedne strane na mogućnost gospodarstva da stvara novu vrijednost, a s

druge strane će radnoj snazi otežati zapošljavanje (Regionalna mreža lokalnih

obrazovnih ustanova - Metode analize obrazovnih potreba za gospodarski razvoj:

Bjelovarsko-bilogorska županija, 2011:3).

Najveći prirodni potencijali Bjelovarsko-bilogorske županije su raspoloživa

poljoprivredna tla (51,2% ukupne površine) i šume (36,2% ukupne površine). Ostali

prirodni resursi su površinske vode, termalni bazeni i mineralne sirovine (plin, nafta,

građevinski kamen, kvarcni pijesak). Postojeći prirodni potencijali su dobar preduvjet

kao baza gospodarskog razvoja županije. Klima i reljef su ugodni za život i dobar

23

preduvjet za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom (Bartulović & Premužić,

2011:20).

U skladu s principima zaštite okoliša, cjelokupni prostor Bjelovarsko-bilogorske

županije, kvaliteta i različitost, posebice prirodne resursne osnove, nude mogućnost

uspostavljanja većeg broja različitih, međusobno komplementarnih turističkih

doživljaja. Bjelovarsko-bilogorska županija, sukladno svim analizama prostor je

prirodno predodređen za razvoj turizma specijalnih interesa, odnosno zdravstveno-

lječilišnog turizma, a to omogućava komercijalizaciju cijelog spektra tematiziranih

turističkih doživljaja namijenjenih različitim potrošačkim segmentima tijekom cijele

godine. Budući da je kontinentalna županija, statistički registriran turistički promet na

cijelom je području relativno ravnomjerno raspoređen tijekom cijele godine (Bartulović

& Premužić, 2011: 50).

Pretpostavkom da uskoro Bjelovarsko-bilogorska županija razvije određen broj dobro

osmišljenih turističkih proizvoda te postojećim smještajnim kapacitetima doda još oko

300 postelja, na ovom području moglo bi se ostvariti oko 350 tisuća noćenja, kao i oko

85 tisuća jednodnevnih putovanja. Prirodni resursi županije, uz već spomenuti

zdravstveno-lječilišni turizam koncentriran na području Daruvara, nude brojne

mogućnosti za razvoj lovnog i ribolovnog turizma, cikloturizma, turizma u ruralnom

okruženju, kratkih odmora, izletničkog turizma... No, ne treba zanemariti ni činjenicu da

je cijelo područje Bjelovarsko-bilogorske županije još uvijek neprepoznato na domaćem

tržištu, ponajprije zbog nedostatka turističke ponude i neprimjerene interpretacije

turističkih lokaliteta i atrakcija.

S namjerom da do 2020. godine županija bude prepoznata kao jedna od vodećih

kontinentalnih destinacija Republike Hrvatske, turistički razvoj ističe svoje potencijale

kao što su prirodna ljepota, velike šumske površine s tradicijom lovnog, ribolovnog i

izletničkog turizma, biciklističke staze, izvori termalne vode, tradicija proizvodnje vina,

jedinstveni spoj bilogorsko-moslavačke kuhinje… Sve to pokazuje da će turizam postati

i strateška grana razvoja gospodarstva, te će se kretati u smjeru povećanja kvalitete

života lokalne populacije. To će se odraziti ne samo na povećanje primanja zaposlenih,

odnosno otvaranje novih radnih mjesta, već i na povećanje raznolikosti i kvalitete

24

društvenog života. U želji da se povećaju ekonomski učinci turističke ponude županija i

Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije započele su tijekom 2008. izradu

Turističkog master plana Bjelovarsko-bilogorske županije. Godine 2009. napravljen je i

drugi važan dokument Identifikacija ključnih projekata za implementaciju vizije

turističkog razvoja županije i dostavljen Institutu za turizam čime su postavljeni temelji

za planski i koordiniran turistički razvoj područja za sljedećih desetak godina.

Selektivni oblici turizma javljaju se kao protuteža pojmu masovni turizam čiji se

koncept zasniva da turist kao pojedinac nije prepoznat. U selektivnom turizmu

pojedinac je prepoznat i u fokusu istraživanja nalazi se sam turist, pa se tako i oblikuje

turistička ponuda proizvoda. Turist postaje osnovni subjekt koji je prepoznat po imenu i

prezimenu.

3.2. IZBOR CILJNE SKUPINE

Ponašanje potrošača predstavlja specifičan oblik ponašanja čovjeka pri nabavi, odnosno

kupnji proizvoda i usluga, a odnosi se na objektivno izražene reakcije u procesu kupnje

ili potrošnje. Tri su važne značajke ponašanja potrošača: ono je dinamičko, obuhvaća

osjećaje, spoznaju, ponašanje i događaje u okruženju, te podrazumijeva razmjenu

(Grbac, 2010:17).

Proučavanje ponašanja potrošača važno je zbog razumijevanja i predviđanja ponašanja

potrošača, poznavanja regulatorne politike radi zaštite potrošača u društvu i otkrivanje

uzročno–posljedičnog odnosa koji uvjetuje informiranje potrošača i obrazovanja mladih

(Engel et al., 1995: 4).

Svaki čovjek ima potrebe, neke su urođene, a ostale su stečene, a pojam motiva često se

poistovjećuje s potrebama, nagonima, ciljevima i sl. Čovjekove potrebe su nedostatak

nečega što on želi zadovoljiti, a motivi su čimbenici koji pojedinca pokreću na

aktivnost, koji aktivnost usmjeravaju i njome upravljaju. Ljudske potrebe većinom

nikada nisu trajno zadovoljene. Shvatiti ponašanje potrošača, od presudne je važnosti za

sve one koji se nalaze na drugoj strani tržišnog odnosa, uključujući tvrtke i oglašivačke

25

agencije. Ponašanje potrošača bitno je razumjeti, a što je najvažnije, na njega se može

utjecati (Kesić, 2006:4).

Svako ponašanje usmjereno je prema nekom cilju i ciljevi su rezultat motiviranog

ponašanja. Potrebe i ciljevi međusobno su povezani, mijenjaju se tijekom života kada

pojedinac postigne neke ciljeve, javljaju se i postavljaju novi, a ako se ne ostvare

postavljeni ciljevi, pojedinac ih nastoji zadovoljiti ili traži neke nove. Novi i viši ciljevi

motiviraju ponašanje. Motivacija je stanje organizma u kojem je ljudska energija

pokrenuta i usmjerena prema stanju stvari, a najčešće prema nekom cilju (Markin et al.

1987: 166).

3.3. ANALIZA VANJSKIH ČIMBENIKA

Hrvatska pripada krugu mediteranskih zemalja koje turiste ponajviše privlače ljepotom

prirodnog prostora, klimom i bogatstvom kulturno-povijesne baštine. Geografski

položaj hrvatske također osigurava razvoj turističke ponude na Jadranskom moru.

Najvažnija prirodna atrakcija Hrvatske svakako je Jadransko more koje u kombinaciji s

razvedenošću obale i s mnoštvom otoka predstavlja jedno od najljepših prirodnih

turističkih atrakcija u Europi. No Hrvatska obiluje i drugim prirodnim atrakcijama kao

što su nacionalni parkovi: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera,

Risnjak i Sjeverni Velebit, ili parkovi prirode: Biokovo, Kopački rit, Lastovsko otočje,

Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telaščica, Učka, Velebit, Vransko jezero i

Žumberak-Samoborsko gorje.

Hrvatska se uz sve zelenilo i šumovitost velikog dijela nacionalnog teritorija nalazi u

europskom vrhu prema bioraznolikosti. Uzrok tome je prije svega reljefna raznolikost

Hrvatske koja unutar relativno malog prostora nudi velik broj različitih prirodnih

atrakcija. Uz sve to hrvatska obiluje i kulturno-povijesnom baštinom koja zajedno s

prirodnim atrakcijama čini bogatu atrakcijsku osnovu za turističku ponudu.

Hrvatska je s aspekta biološke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe

zahvaljujući svojem specifičnom geografskom položaju na razmeđi nekoliko

26

biogeografskih regija te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim

uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je

bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema.

Ljetni odmorišni turizam ili turizam sunca i mora predstavlja najvažniji turistički

proizvod Hrvatske. Dominantnu ulogu ima Jadransko more s razvedenošću obale i

mnoštvom otoka. Oblik turizma koji se u Hrvatskoj može smatrati komplementarnim

suncu i moru je nautički turizma za kojim potražnja u svijetu ubrzano raste. Zbog

nedostatka sadržaja i turističke ponude te nepovoljnih klimatskih uvjeta tijekom zimskih

mjeseci u Hrvatskoj smanjena je i otežana mogućnost produženja turističke sezone na

cijelu godinu te je ona uglavnom ograničena na proljetne i ljetne mjesece. Isto tako

uspješnost turističke sezone je uvelike ovisna o povoljnim vremenskim uvjetima i

dužini trajanja toplih mjeseci tijekom proljeća i ljeta. Upravo zato razvoj seoskog

turizma u ruralnim područjima treba postati perspektiva u budućim razdobljima i to ne

samo zbog zadovoljavanja potreba gradskog stanovništva za mirom i prostorom za

rekreaciju na otvorenom, već on mora uključiti i posjet nacionalnim parkovima,

uživanje u ruralnom krajoliku i boravak na turističkim seljačkim gospodarstvima.

3.4. ANALIZA UNUTARNJIH ČIMBENIKA NA PRIMJERU SEOSKOG

TURIZMA

Zlatko Salaj rođen je 1944. godine u malom selu Grabovnica pored Čazme. On i otac

živjeli su sami na imanju s mlinom, koji je ujedno bio njihov jedini izvor prihoda.

Živjeli su skromnim seoskim životom sve dok rat nije stigao i do njihovog imanja. Za

vrijeme Drugog svjetskog rata, mlin im je miniran i srušen do temelja. Ostavši bez

jedinog izvora prihoda, bili su primorani vaditi pijesak iz obližnje rijeke Grabovnice.

Zlatko je djetinjstvo provodio u neimaštini i siromaštvu, a školu je završio u Zagrebu.

Školu je završio kao iznimno dobar učenik, dobio je stipendiju i posao u tadašnjem

telekomunikacijskom poduzeću. Zasnovao je obitelj i dobio posao u Njemačkom

Siemensu. Život je pretežno proveo odvojen od svoje obitelji boraveći i radeći pretežno

po arapskim zemljama. Obitelj Salaj svoje je imanje polako počela obnavljati 1985.

godine, da bi tek 2001. započela sadnju prvih od ukupno 780 raznih vrsta biljaka koje

tamo danas rastu. Među njima su razne vrste javora, američke i kavkaske jele, nekoliko

27

vrsta cedra i mnoge druge. Dio po dio, godinu po godinu imanje je poprimilo izgled

kakav ima danas. Preko imanja teče rijeka Grabovnica te su u blizini izgradili još tri

jezera. U jezerima je nastanjeno mnogo životinjskih vrsti kao što su žabe, babuške,

patuljasti somići i šarani. Jezera preko ljeta ugoste mnoge ptice selice koje se u prolazu

nađu u kraju. Preko rijeke i jezera izgrađeno je 15 mostova i zasađeno mnoštvo

autohtonih biljaka kao što su lopoči, potočnice, rogozi i dr. U obližnjoj šumi „Jošik“

sagrađeno je veliko igralište za djecu i odrasle, prepuno kućica, visećih mostova i

ljuljački.

Nakon odlaska u mirovinu i povratka na imanje Zlatko je oživio svoju ideju da svojoj

obitelji priredi Božić o kakvom je on kao dijete mogao samo sanjati. To mu je i uspjelo

2001. godine tako što je imanje okitio sa 70 000 lampica. Impresionirani su ostajali i

prolaznici koji su prolazili kroz selo. Nekoliko sati nakon prvog paljenja tih 70 000

lampica doživljaj je bio nevjerojatan. Promet na toj maloj cesti je stajao, a ljudi su

izlazili iz svojih automobila kako bi bolje vidjeli što se zbiva na imanju. To je bio

početak Božićne priče.

Kako se prve godine pokazao veliki interes da se imanje uredi i naredne godine, odlučili

su se s više entuzijazma i kreativnosti razviti priču koja je prepoznata ne samo u

Hrvatskoj već i u mnogim zemljama širom svijeta. Svake godine Zlatko je dodavao po

100 0000 lampica, uvijek smišljajući neku novost koju bi mogao prirediti za Božić.

Obnovljen je i mlin i napravljena umjetna jezera na kojima su svoje otoke dobili

pingvini, medvjedi i Djed Božićnjak. Umjesto da dodaje samo lampice, potrudili su se

iz godine u godinu proširiti i šarenu ponudu.

Mjesto na imanju dobile su i dječje predstave, koje se odvijaju svakoga dana u isto

vrijeme. Posebnu atrakciju predstavljaju jaslice izrađene u prirodnoj veličini i

postavljene u zasebno izgrađenoj štalici, podno brda Sveti Vid koje okružuje imanje

Salaj. A priča svake večeri završava uz vatromet i veselje. Kroz godine postojanja

Božićna priča obitelji Salaj napredovala je i u tehnološkom smislu, pa je tako gospodin

Zlatko već 2003. godine svoje žaruljice počeo dopunjavati LED tehnologijom. Samim

time ostvarena je značajna ušteda električne energije. Danas je na imanju zastupljenost

28

LED tehnologije 80%. Svake godine Božićnu priču obitelji Salaj posjećuje oko 45 000

posjetitelja iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. O atraktivnosti i postignućima ove

jedinstvene manifestacije su pisali mnogi poznati svjetski mediji te gotovo sve domaće

novinarske i televizijske kuće. Božićna priča obitelji Salaj postala je svjetska atrakcija i

promotor Hrvatske u svijetu te ima značajnu ulogu u turističkom razvoju Republike

Hrvatske. Godine 2012./2013. Božićnu priču obitelji Salaj krasi 1,3 milijuna lampica

(http://www.bozicnabajka.com/#obiteljsalaj, 20.2.2015).

Danas je imanje registrirano kao zadruga sa 7 zaposlenih, a registrirane djelatnosti su:

- Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova

- Zabavne i rekreacijske djelatnosti

- Kupnja i prodaja robe

- Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu

- Pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane

- Pripremanje i usluživanje pića i napitaka

- Pružanje usluga smještaja

- Pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom,

sportskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih

usluga

- Gospodarenje ribama slatkih (kopnenih) voda

- Proizvodnja hrane i pića

- Pružanje usluga mljevenja žita

Ukupni prihodi u 2013. godini iznosili su 732 tisuće kuna i povećani su u odnosu na

2012. godinu za 58%, kada su iznosili 464 tisuće kuna. Rashodi su 528,5 tisuća kuna i

ostvarena dobit u 2013. godini iznosila je 163 tisuće kuna.

29

4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE PERCEPCIJE GRAĐANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE O RAZVOJU SEOSKOG

TURIZMA U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ

Poglavlje prikazuje provedeno istraživanje percepcije građana Bjelovarsko-bilogorske

županije o razvoju seoskog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Rezultati istraživanja će

se statistički obraditi i analizirati.

4.1. NACRT ISTRAŽIVANJA

Kao što je u uvodnom dijelu rada već istaknuto, cilj rada je istražiti percepciju građana

na području Bjelovarsko-bilogorske županije o postojećem i budućem seoskom turizmu,

njihove stavove vezane za razvoj seoskog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske

županije kao strateškoj odrednici važnoj za razvoj i oporavak gospodarstva, kao i

njihove želje za posjet određenim destinacijama na kontinentalnom dijelu Republike

Hrvatske.

Teorijske spoznaje u poglavlju 3. empirijski su testirane na potrošačima Bjelovarsko-

bilogorske županije. Istraživanjem je obuhvaćeno geografsko područje Bjelovarsko-

bilogorske županije, jedne od dvadeset teritorijalnih jedinica Republike Hrvatske koja

se nalazi na središnjem kontinentalnom, pretežito poljoprivrednom području, koje je

pogodno za razvoj seoskog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj.

4.2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Istraživanje čini anketni upitnik koji je proveden na prigodnom uzorku od 240

ispitanika na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Anketni upitnik se nalazi u

prilogu (Prilog 1). Od ukupno 250 pripremljenih upitnika popunjeno je 240 anketnih

upitnika. Uzorak ispitivanja su građani različitih stilova života, starosnih skupina,

mjesečnih primanja i razine obrazovanja radi uočavanja mogućih razlika u percepciji

građana o razvoju seoskog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj prema životnim

navikama, dobi, spolu, mjestu prebivališta i boravišta, visini primanja i sl..

30

Upitnik se sastojao od općenitih pitanja i pitanja specifičnih za sam razvoj turizma na

području kontinentalne Hrvatske, a njime se željelo prikupiti mišljenje ispitanika.

Odgovori su koncipirane tako da ispitanik zaokruži odgovor ili nadopiše vlastiti

odgovor. U upitniku su 3 pitanja s mogućnošću izražavanja mišljenja pomoću raspona

Likerotove ljestvice od 1 do 5 (1- uopće se ne slažem, 2-ne slažem se, 3 – niti se slažem,

niti se ne slažem 4- slažem se i 5 – potpuno se slažem). U upitniku je zagarantirana

anonimnost.

Anketni upitnik je sadržavao pitanja, koja su obuhvaćala sljedeća područja:

- sociodemografska pitanja (spol, dob, školska sprema, mjesečna primanja),

- razvoj seoskog turizma i oblik,

- navike građana

- mišljenja o imanju obitelji „Salaj“ i dr.

Odabrana populacija za istraživanje su građani koji su se zatekli u središtu Bjelovara, a

uzorak je odabran metodom slučajnog izbora, što znači da je svaka jedinka iz populacije

imala jedaku šansu biti izabrana u uzorak. Ispitivanje je provedeno tijekom mjeseca

veljače 2015. godine u Bjelovaru, ispred trgovine DM, ispred Konzuma i Erste banke, te

ispred autobusnog i željezničkog kolodvora. Anketnim ispitivanjem nastojalo se doznati

koje mišljenje imaju ispitanici o seoskom turizmu i njegovom značaju za Bjelovarsko-

bilogorsku županiju. Nastavno, opisan je uzorak na kojem je provedeno istraživanje. U

istraživanju je sudjelovalo 240 ispitanika, od čega 77,5% (186 ispitanika) iz užeg

područja grada, te 7,5% (18 ispitanika) iz Čazme, 5,4% (13 ispitanika) iz Garešnice,

4,6% (11 ispitanika) iz Daruvara, 2,5% (7 ispitanika) iz Zagreba i 1,7% (5 ispitanika) iz

Virovitice.

31

Grafikon 2. prikazuje spolnu strukturu ispitanika

Grafikon 2. Spolna struktura ispitanika

Izvor: rezultati istraživanja

Iz grafikona je vidljivo da je sudjelovalo više osoba ženskog spola njih 161 (67%), dok

je osoba muškog spola sudjelovalo 79 (33%). U slijedećem grafikonu prikazana je

dobna struktura ispitanika.

Grafikon 3. Dobna struktura ispitanika


33%

67%

Spol

muški

ženski

0%

5%

10%

15%

20%

25%

18-25 26-35 36-45 46-55 56-65 65 i više

Starosna dob

32

U istraživanju su sudjelovali ispitanici različitih dobnih skupina, grupiranih u prosječne

razrede veličine 10 godina. Sudionici ispod 18 godina nisu sudjelovali u anketiranju.

Najviše je bilo onih od 18-25 godina, njih 22% (53 ispitanika), zatim slijede ispitanici iz

dobne skupine od 36-45, njih 19% (46 ispitanika). Nadalje, ispitanika od 65 i više bilo

je 17% (41 ispitanik), te onih od 26-35 godina (35 ispitanika) i 56-65 godina (36

ispitanika) približno podjednako 15%. Najmanji broj ispitanika su od 46-55 godina,

njih je bilo 12% (29 ispitanika).

Zatim slijedi grafikon koji će nam pokazati razinu završenog obrazovanja ispitanika.

Neki ispitanici su završili samo osnovnu školu, neki srednju školu, a neki magisterij ili

doktorat. Kako i obrazovna struktura utječe na potražnju za odlaskom u prirodu, slijedi

grafikon koji prikazuje razinu obrazovanja ispitanika.

Grafikon 4. Obrazovna struktura ispitanika


Grafikon nam prikazuje da je u istraživanju sudjelovalo 145 osoba sa završenom

srednjom školom (61%), 35 osoba sa višom stručnom spremom (15%), te 29 osoba s

visokom stručnom spremom (12%). Najmanje je VKV, KV, PKV I NKV radnika - 31

osoba (13%).

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

VSS VŠS SSS VKV KV PKV NKV

Stručna sprema

33

Slijedi grafikon koji pokazuje zanimanje ispitanika.

Grafikon 5. Zanimanje ispitanika


Iz grafikona je vidljivo da je 41 ispitanika koji su u mirovini, njih 18%. Potom slijede

studenti - 41 osoba (17%) i zaposleni u privatnim poduzećima - 38 osoba (16%).

Nezaposlenih je 36 ispitanika (15%), a učenika 26 ispitanika (11%). Potom slijede

zaposleni u ustanovama, poljoprivrednici i privatni poduzetnici, te zaposleni u

državnoj/javnoj službi. Oni zajedno čine 58 ispitanika (24%). Na pitanje da li imaju

djece, 146 ispitanika je odgovorilo potvrdno (61%), dok je 94 ispitanika izjavilo da

nema djece (39%).

4.3. OGRANIČENJA U ISTRAŽIVANJU

Prilikom anketiranja nastojalo se da upitnik ispunjavaju osobe različite dobi, spola i

zanimanja. Zimsko doba, hladnoća i loši vremenski uvjeti utjecali su na brzinu

popunjavanja upitnika. Mišljenja građana zasigurno variraju zbog popunjavanja

upitnika na javnim mjestima. Veći broj ispitanika je ženskog spola u odnosu na muški,

čime je otežano utvrditi razliku u stavovima vezano za predmet istraživanja među

spolovima. Anketiranjem je obuhvaćena populacija koja je starija od 18 godina, a

5% 8%

5%

16%

11%

17%

18%

6%

15%

zaposlenik u državnoj/javnojslužbi

zaposlenik upoduzeću/ustanovi

privatni poduzetnik

zaposlenik u privatnompoduzeću

učenik

student

umirovljenik

poljoprivrednik

nezaposlen

34

moguće je ispitati i stavove djece u budućim istraživanjima, čime bi se mogla napraviti

usporedba stavova djece sa stavovima odraslih.

4.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Nastavno će biti prikazani rezultati provedenog istraživanja o percepciji građana u

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji o seoskom turizmu. Istraživanje će nam pokazati koji

čimbenici građana utječu na razvoj seoskog turizma, kakva su mišljenja o imanju

obitelji Salaj i slično.

Slijedeći grafikon nam prikazuje da li ispitanici smatraju da je razvoj seoskog turizma

značajan za razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije.

Grafikon 6. Razvoj seoskog turizma značajan je za razvoj Bjelovarsko-bilogorske

županije


Iz grafikona je vidljivo da veći dio ispitanika (168 osoba) smatra kako je razvoj seoskog

turizma značajan za razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije (70% se slaže), a što

0 10 20 30 40 50

Potpuno se slažem

Slažem se

Niti se slažem niti se ne slažem

Ne slažem se

Uopće se ne slažem

Razvoj seoskog turizma značajan je za razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije.

35

potvrđuje i prosječna ocjena 3,9. Neodlučno je 17% ispitanika (41 osoba), a 13% (31

osoba) ih se ne slaže da je razvoj seoskog turizma značajan za razvoj Bjelovarsko-

bilogorske županije.

Tablica 4. Rangiranje 1

Za razvoj seoskog turizma važno je: Broj tvrdnji Rang

Atrakcija 73 1.

priroda i krajolik 65 2.

jahanje i konjički turizam 42 3.

ribolov i ribarstveni turizam 34 4.

vinarija i vinotočje 21 5.

Drugo 5 6.


Došlo se do zaključka da je anketiranima najbitnije da se posjećuju atrakcije, potom

priroda i krajolik, a najmanje im je bitan razvoj vinarija i vinotočja, ribolova i

ribarstvenog turizma, jahanja i jahačkog turizma.

Iz slijedeća dva grafikona može se saznati koliko često ispitanici odlaze boraviti u

prirodu i tko je inicijator za odlazak. Istraživanjem se željelo saznati i kolika je

učestalost odlaska u prirodu. Ponuđeni odgovori su bili jednom godišnje, dva puta

godišnje, jednom mjesečno, jednom tjedno i nikada. Grafikon 7. prikazuje učestalost

odlaska u prirodu.

36

Grafikon 7. Učestalost odlaska u prirodu


Prema provedenom istraživanju, najviše ispitanika (82 osobe), njih 34% odlazi u

prirodu jednom mjesečno, što i nije tako iznenađujuće, s obzirom na geografski položaj

Bjelovarsko-bilogorske županije i time i dostupnosti ljepote prirodnih krajolika. Samo

dva puta godišnje u prirodu odlazi 30% ispitanika (72 osobe). Njih 20% (48 osoba) je

odgovorilo da odlazi u prirodu jednom tjedno, dok samo njih 10% (24 osobe) odlazi

jednom godišnje. Također, samo 6% ispitanika (14 osoba) je odgovorilo da ne odlazi u

prirodu uopće.

Na grafikonu 8. prikazan je inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji.

Ponuđeni odgovori bili su mama, tata, baka i/ili djed, dijete i netko drugi.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

jednom godišnje dva puta godišnje jednom mjesečno jednom tjedno nikada

Učestalost odlaska u prirodu

37

Grafikon 8. Inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji


Iz grafikona je vidljivo kako su inicijatori za odlazak u prirodu roditelji, mama i tata

(32% i 31%).

Iz slijedećeg grafikona ćemo saznati koliki prihod ostvaruju ispitanici, što je ujedno

jedan od važnijih čimbenika za odlazak u prirodu i posjet nekoj manifestaciji.

mama

32%

tata

31%

baka i/ili djed

14%

dijete

11%

netko drugi

12%

Inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji

38

Grafikon 9. Visina primanja ispitanika


Najviše je ispitanika koji ostvaruju prihod u visini od 2000-4000 kn, njih 66% (158

osoba). Nakon toga slijede ispitanici koji imaju prosječan prihod u visini od 4000-6000

kn, njih 18% (43 osobe). Onih koji prosječna mjesečna primanja imaju ispod 2000 kn je

9% (22 osobe), dok samo njih 8% (19 osoba) imaju mjesečna primanja iznad 6000 kn.

Prihod ispitanika uvelike utječe na odluku o odlazak u prirodu i posjet nekoj

manifestaciji. Kako je gore već objašnjeno, najviše je ispitanika sa prosječnim

mjesečnim primanjima u visini od 2000 do 4000 kn. Ispitanici su u ova recesijska

vremena oprezni pri trošenju, te dodatni troškovi za odlazak u prirodu i posjet nekoj

manifestaciji svakako utječu na odluku.

Sljedećih devet pitanja odnosila su se na posjet imanju obitelji „Salaj“. Na pitanje da li

su posjetili imanje obitelji „Salaj“ više od pola ispitanika (54%), njih 130, odgovorilo je

da, a 46% ispitanika ili njih 110 odgovorilo je da nije.

Na pitanje 13., ispitanici koji su odgovorili potvrdno naveli su razloge svoje posjete, a

oni su prikazani u tablici 5.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

do 2000 kn 2000 - 4000 kn 4000 - 6000 kn > 6000 kn

Visina primanja ispitanika

39

Tablica 5. Rangiranje 2

Razlog posjete: Broj tvrdnji Rang

Božićna čarolija 195 1.

Uskrs na imanju obitelji "Salaj" 19 2.

Proljeće i ljeto 16 3.

Imanje pod snijegom 5 4.

Drugo 5 5.


Kao razlog posjete 81% ispitanika (195 osoba) navelo je Božićnu čaroliju. Samo 8%

ispitanika (19 osoba) posjetilo je imanje za Uskrs, a Proljeće i ljeto, Imanje pod

snijegom i Drugo navelo je samo 26 ispitanika ili 11%. Razlog posjete presudan je za

odlazak na imanje obitelji „Salaj“. Pod Drugo navedeni su razlozi – vjenčanja,

krstitke, proslave i sl.

Na grafikonu 10. prikazan je način odlaska na imanje obitelji „Salaj“.

Grafikon 10. Način odlaska na imanje obitelji „Salaj“


Čak 65% ispitanika (156 osoba) na imanje je išlo vlastitim automobilom. Razlozi su

vrlo jednostavni jer ne postoji željeznički prijevoz, a autobusni prijevoz zahtjeva

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

vlastitim

automobilom

s prijateljima javnim

prijevozom

nešto drugo

Način odlaska na imanje "Salaj"

40

prijelaze između mjesta. 31% ispitanika (74 osobe) išlo je s prijateljima, dok samo 4%

ispitanika (10 osoba) je posjetilo imanje obitelji „Salaj“ javnim prijevozom.

Slijedećim grafikonom najavljujemo zadovoljstvo ispitanika samom kvalitetom

pruženih usluga.

Grafikon 11. Zadovoljstvo pruženom uslugom


Iz grafikona je vidljivo da 18% ispitanika (43 osobe) smatra da kvaliteta pruženih

usluga nije zadovoljavajuća. Prosječnom je smatra 26% (62 osobe), dok je visokom

smatra 56% ispitanika(135 osoba). Kvaliteta je jedan od odlučujućih čimbenika pri

odlasku u prirodu. Stavovi ispitanika o kvaliteti su da je visoka u odnosu na dohodak

odnosno primanja ispitanika. Stavove je vrlo teško mijenjati, kad potrošač jednom nešto

nauči o uslugama vrlo je teško promijeniti njegov stav bio on pozitivan ili negativan baš

zbog dosljednosti potrošača svojim stavovima.

Slijedećim pitanjem željelo se je saznati što građani misle o cijeni ulaznice za posjet

imanju obitelji Salaj.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Nisko Prosječno Visoko

Zadovoljstvo pruženom uslugom

41

Grafikon 12. Cijena ulaznice za odraslu osobu u iznosu od 30,00kn


Iz grafikona 12. može se zaključiti da ispitanici smatraju da je to realna cijena u odnosu

na doživljaj koji se pruža, njih čak 44% (106 osoba). Iza realnih slijede oni ispitanici

koji smatraju da je to izuzetno niska cijena u odnosu na doživljaj, 30% (72 osobe). Da je

to previsoka cijena u odnosu na doživljaj smatra 26% (62 osobe).

Slijedeći grafikon daje informacije slažu li se ispitanici s izjavom: „Prekrasno je gledati

kako čari lampica pričaju božićnu priču!“

to je izuzetno

niska cijena u

odnosu na

doživljaj 30%

to je realna

cijena odnosu

na doživljaj 44%

to je previsoka

cijena u odnosu

na doživljaj 26%

Cijena ulaznice = 30,00kn

42

Grafikon 13. Slažete li se s izjavom: „Prekrasno je gledati kako čari lampica pričaju

božićnu priču!“


45% ispitanika ( 108 osoba) se u potpunosti slaže da je prekrasno gledati kako čari

lampica pričaju božićnu priču. Njih 43% (103 osobe) dalo je odgovor slažem se. Da nije

lijepo gledati kako čari lampica pričaju božićnu priču smatra 4% ispitanika (10 osoba),

dok se njih 1% (2 osobe) uopće ne slaže da je lijepo. Neodlučnih, niti se slažu niti se ne

slažu je 7% (17 osoba). Iz svega proizlazi i prosječna ocjena koja je vrlo visoka 4,27, pa

se može zaključiti da je lijepo posjetiti i pogledati Božićnu priču na imanju obitelji

Salaj.

Slijedeći grafikon daje informacije slažu li se ispitanici s izjavom:“Sadržaji na imanju

obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci i odraslima!“

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%

Potpuno se slažem

Slažem se


Ne slažem se


‘Prekrasno je gledati kako čari lampica pričaju božićnu priču!’

43

Grafikon 14. Slažete li se sa izjavom: „Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i

prihvatljivi su djeci i odraslima!“


Na tvrdnju „Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci i

odraslima!“ ispitanici su odgovorili najviše da se slažu u potpunosti ili da se slažu čak

88%(211 osoba). Neodlučnih je 8% (19 osoba), a samo njih 4% (10 osoba) se ne slaže

ili se uopće ne slaže.

Slijedi grafikon koji prikazuje koji je čimbenik ispitanicima bitniji kod odluke o

odlasku na seoska imanja.

0% 10% 20% 30% 40% 50%

Potpuno se slažem

Slažem se


Ne slažem se


‘Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci i odraslima!’

44

Grafikon 15. Što bi bilo presudno za odlazak na seoska imanja?


Na pitanje da li je ispitanicima pri odluci o odlasku na seoska imanja važnija cijena,

kvaliteta, učinkovitost ili nešto drugo, za cijenu i kvalitetu dobili smo podjednake

rezultate, tj. 44% ispitanika (106 osoba) odlučilo se da je cijena važniji čimbenik pri

samoj odluci o odlasku na seoska imanja, a 43% (103 osobe) ispitanika smatra da je

kvaliteta presudna za odlazak na seoska imanja. Učinkovitost smatra 7% ispitanika (17

osoba) kao presudno za donošenje odluka za odlazak na seoska imanja, a 6% (14 osoba)

ispitanika navelo je nešto drugo. Od njih 15 navedeni su razlozi: sport, zabava, „fešta“,

proslave i sl.

Na posljednje pitanje, što bi poručili članovima zadruge imanja obitelji Salaj, samo je

nekolicina odgovorila. Bilo je kratkih poruka: Prekrasno, Oduševljena sam, Lijepo je,

ali i nešto dužih.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

cijena kvaliteta učinkovitost nešto drugo

Što bi bilo presudno za odlazak na seoska imanja?

45

5. SMJERNICE ZA RAZVOJ TURIZMA

S razvojem društvenih odnosa, s tehnološkim napretkom i s usavršavanjem proizvodnje

u 20. stoljeću dolazi do promjena koje stvaraju temeljne preduvjete za razvoj

suvremenog turizma. Putovanja postaju brža i češća, sa sve većim brojem sudionika iz

različitih društvenih slojeva. Zbog negativnih učinaka masovnog turizma u mnogim se

zemljama turizam počinje provoditi na načelima održivog razvoja. Zato se sve više vodi

računa o iskorištavanju turističkih resursa koje neće umanjiti njihovu kvalitetu ni

upotrebljivost u budućnosti. Održiv turizam obilježava dugoročna usklađenost s

prirodnim, društvenim i kulturnim okruženjem. Nakon osamdesetih godina 20. stoljeća

turizam se sve više okreće pojedincu kao sudioniku turističkog putovanja i njegovim

individualnim potrebama. Kao posljedica toga, nastaje više različitih oblika turizma,

poput ruralnog turizma, koji su prilagođeni zahtjevima pojedinih grupa turističkih

potrošača. Odmor postaje sve više specijaliziran, a na turističko putovanje ljudi odlaze

kako bi nešto doživjeli, vidjeli ili naučili.

Svjetska komisija za okoliš i razvoj WCED u Brundtlandovu izvješću donosi do danas

najprihvaćeniju i najčešće citiranu definiciju održivog turizma: “Održivi razvoj turizma

je razvoj koji zadovoljava sadašnje potrebe turista i lokalne zajednice, dok se

istovremeno čuvaju resursi za njihovo buduće korištenje”.

Dok se smatralo da je čovjek gospodar prirode i da je treba podrediti svojim interesima

ili da je osnovni zadatak ekonomskog sustava pojedine države – ekonomski rast, dotle

nije postojala ekološka svijest ili je bila relativno slaba. U tom je razdoblju razvoja

ljudskog društva zaštita okoliša bila marginalna.

Istodobno s pojačanim uništavanjem okoliša javlja se i ekološka svijest. Ekološka kriza

nastala je zbog brojnih ekoloških katastrofa koje su pretežito proizašle iz industrijskog

razvoja. Posljedice toga su brojne ljudske aktivnosti u zaštiti okoliša. Postupno

rješavanje ekoloških problema ne može se ni zamisliti bez stalne prisutnosti ekološke

svijesti pojedinca i čitavog društva. Samo uz postojanje ekološke svijesti, kao dijela

opće društvene svijesti, mogu se ostvariti bitne promjene u rješavanju ekološke

problematike. Postupci prema prirodi manje ili više određeni su time “koje vrijednosti

46

prirodi pripisujemo”. Kao posljedica toga “prave” bi ekološke vrijednosti više ili manje

automatski morale voditi k tome da se ne ponaša ekološki štetno. Jedan od problema

ponašanja prema prirodi sastoji se, dakle, u tome da nedostaje odgovarajuća vrijednosna

usmjerenost. Za pravilno vrednovanje prirode iznimno je važna ekološka svijest. Pod

ekološkom svijesti podrazumijeva se spoznaja o ugroženosti prirodnih osnova za život

ljudi, uzrokovana djelovanjem ljudi samih, uz spremnost na otklanjanje opasnosti.

Ekološka svijest obuhvaća (Črnjar i Črnjar, 2009:69):

- doživljaj prirode i svijeta da nas se priroda tiče,

- ekološko znanje,

- ekološko usmjeren sustav vrijednosti,

- namjera da se ponašamo prihvatljivo za okoliš.

U međunarodnom turizmu Europa ima vodeću ulogu. Razvijene su jake aktivnosti koje

turizam stavljaju u središte svojih interesa. Na čelu njih su EEC (Europen Economic

Community) i NAFTA (Nord American Free Trade Agreement).

Smjernice europske integracije u turizmu zasnivaju se na (Jasprica, 2012:116):

1. integracijskim aktivnostima,

2. lokalnim, nacionalnim i regionalnim aktivnostima,

3. provođenju zajedničke politike s novopridruženim zemljama EU.

Iako se ovaj proces zasniva na aktivnostima, one se razlikuju za pojedine zemlje s

obzirom na njihove specifičnosti, pa je proces potrebno sagledati na razini različitih

zemalja. Europska obilježja integracijskih procesa u turizmu nezaobilaznom su

sastavnicom globalnog procesa. Europa, naime, ima nadmoćnu ulogu u međunarodnom

turizmu, s velikim udjelom od oko 60% u ukupnim svjetskim turističkim tijekovima.

Danas i poznate svjetske korporacije u svojoj organizacijskoj aktivnosti stavljaju

turizam u samo središte svojih interesa, na čelu sa EEC (European Economic Comunity)

i NAFTA (Nord American Free Trade Agreement). U ekonomskoj sferi trgovine i

turizma došlo je do organizacijskog unapređenja (GATS – General Agreement on Trade

in Services), razvijajući međunarodne trgovačke odnose s težištem na trgovini

47

uslugama. Veliki broj međuvladinih i međunarodnih institucija utječu na turističke

trendove (OAS – Outdoor Activities Service, ORCD – Organization Reilif Community

Development, PAT – World Trade Organization).

Osnovna pretpostavka za razvoj turizama u Europi je slobodno kretanje ljudi i

otklanjanje barijera između pojedinih zemalja. Poticanje interakcijskih procesa u

turizmu otvara široki spektar aktivnosti, što će se, razumljivo je, različito očitovati kod

pojedinih članica Europske unije - svake sa svojom vizijom razvoja. Ovdje se posebno

ističe jačanje i osuvremenjivanje organizacijskih oblika poslovanja, ističući

horizontalnu i vertikalnu integraciju. U ovaj je proces uključeno zračno prijevozništvo i

turizam (Koncul, 2004:212).

Shema 4. Organizacijsko-funkcionalni model turizma u procesu globalizacije i

europske integracije

Izvor: Koncul, N. 2004, Položaj turizma u globalnim i europskim integracijskim procesima, Naše more,

2004., vol. 51, no. 5-6, str. 206-213., str. 212.

Polazna osnova u ovom odnosu je činjenica da globalizirajući proces djeluje

centripetalno. To je prvi vanjski krug utjecaja koji djeluje u svim područjima. Taj je

utjecaj izravan na dvije polukružnice. Prva polukružnica predočuje europske

48

integrirajuće faktore koji djeluju s općim i turističkim tijelima. Druga sprega je ona koja

nastavlja djelovati faktorima globalizacije centripetalno, kako je prije rečeno. To je

djelovanje globalizacije na turizam sa svojim vanjskim, općim tijelima i unutarnjim

specijaliziranim tijelima za trgovinu i turizam. Hijerarhijska obilježja pokazuju da se

proces globalizacije razvija kao sustav. Na vrhu je globalizirajući faktor. Funkcionalna

sprega razvila se između europskih općih i specijalnih tijela i tijela globalizacije.

Kako bi se očuvala svjetska prirodna baština i kulturni resursi mnoga područja su

zaštićena. Tako su zaštićena prirodna staništa i njima pridružene flore i faune, do

održavanja prirodne stabilnosti regija koje ih okružuju. Za ruralni razvoj igraju veliku

ulogu i pružaju mogućnost za generiranje prihoda, stvaranje radnih mjesta i za

rekreaciju i turizam. Svaka nacionalna strategija o očuvanju biološke raznolikosti

upravo zaštićena područja postavlja kao središnji element (Črnjar i Črnjar, 2009:213).

Kako bi se turistima ponudila iskustva u putovanju u turizam kao multidimenzionalnu

aktivnost uključen je čitav niz međusobno povezanih pojedinaca, od aviokompanija,

hotela, putničkih agencija, operatora i sl. Upravo ta suradnja s ostalim sektorima pridaje

turizmu jednu izuzetno važnu odliku, a to je održivost, kako bi se umanjile negativne

pojave poput uništavanja kulturne baštine, narušavanja tradicijskog načina života, i

slično. Održivost turizma usmjeren je na svjesno promišljanje razvoja turizma. Pod

odgovornim i održivim razvojem turizma razumijeva se razvoj turizma koji zadovoljava

potrebe sadašnjih turista, turističkih destinacija i svih sudionika u turizmu uz

istovremeno očuvanje i povećanje potencijala za upotrebu turističkih resursa u

budućnosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje vlastite

potreba. Ono podrazumijeava unapređenje kvalitete života ljudi u okviru mogućnosti

ekosistema koji nas okružuje (Jelinčić, 2008:38).

Ciljevi razvoja kontinentalnog turizma mogu se sažeti u slijedeće:

- Izgradnja i modernizacija sportsko-rekreacijskih resursa

- Definiranje i razvoj programa za cikloturizam, kulturni turizam, rekreativni

turizam, konjičke staze, manifestacije

49

- Izrgradnja i uređenje sadržaja za cikloturizam, kulturni turizam, rekreativni

turizam, konjičke staze i manifestacije.

Razvojem ruralnog turizma povećat će se vrijednosti hrvatske tradicije, lokalne

arhitekture i života na selu. Povećat će se i dohodak poljoprivrednih gospodarstva u

ruralnom turizmu te poboljšati ponuda smještajnih kapaciteta. Sufinanciranjem kamata i

projekata, kao i definiranjem programa za razvoj seoskog turizma razviti će se novi

sadržaji na području kontinentalnog seoskog turizma.

Kako bi formirale novu turističku ponudu i mogle sudjelovati na međunarodnim

turističkim tržištima, neke države su prihvatile ulaganja stranog kapitala. Na taj način se

regulirala turistička potrošnja svojih stanovnika, ali i odljev novca iz zemlje. Kako bi

ojačale i osnažile svoj utjecaj na međunarodnom tržištu multinacionalne snage bavile su

se alternativnim destinacijama, a najviše su profitirale emitivne zemlje. Zbog svoje

kompleksnosti i organiziranosti danas međunarodni turizam uključuje četiri kategorije

(Koncul, 2004:210):

- turističku potrošnju,

- pogodnosti koje omogućuju razvoj turizma (transnacionalno prijevozništvo,

telekomunikacije i sl.),

- financiranje (klasično, uključujući nebankovne kredite, npr. American

Express i sl.),

- regulativne i druge institucije kao GATT – General Agreement on Trade in

Services i WTTC – WorldTravel and Tourism Council dr.

U posljednje vrijeme sve veću pažnju zaokuplja vinski turizam, a odnosi se na posjete

vinogradima, vinarijama, vinskim festivalima i izložbama vina u kojem su kušanje vina

i/ili doživljavanje posebnosti vinorodnog područja glavni motivacijski čimbenici

posjetitelja. Ovdje se posebnosti vinorodnog područja odnose na širok raspon prirodnih,

društvenih i kulturnih elemenata dotičnog prostora. Vino, ipak, predstavlja temeljni

privlačni element vinskog turizma. Osim samog vina, vinski turizam uključuje

doživljavanje prostora kroz njegove različite prirodne, društvene i kulturne elemente.

Očuvanost i ljepota vinorodnog pejzaža, određene prirodno geografske posebnosti

50

poput geomorfoloških elemenata i klime dio su ponude vinskog turizma. Sastavni dio

vinskog turizma predstavljaju izložbe vina i različite manifestacije vezane uz vino,

poput slavljenja „vinskih“ svetaca (sv. Vinko i sv. Martin).

Direktan utjecaj vinskog turizma na ekonomski razvoj prostora očituje se u vidu

povećane prodaje i potrošnje proizvoda i usluga. Riječ je o prodaji vina i drugih

autohtonih proizvoda, povećanom prometu u restoranima, noćenjima. Istovremeno,

zadovoljni vinski turisti postaju najbolji marketinški oglašivači čije preporuke potiču

nove turiste na otkrivanje posebnosti određenog područja. Utjecaj ovog oblika turizma

očituje se i kroz mnoge druge aspekte: od povećane brige za zaštitom prostora,

poboljšanja prometne i komunalne infrastrukture sve do socio – ekonomske i

demografske preobrazbe prostora u kojem se vinski turizam odvija. Vinski turizam

samo je jedan u nizu različitih oblika turizma temeljenih na tipičnim proizvodima i

kulinarskoj tradiciji koji se u posljednje vrijeme intenzivno razvijaju (Šlezak, 2010:86).

Isto tako u Republici Hrvatskoj dugu i bogatu povijest ima vjerski turizam koji se

razvijao većinom oko marijanskih svetišta. Ta vrsta turizma susreće se s nizom

problema. Naime, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica nisu uspjeli

izgraditi strategiju razvoja vjerskog turizma. Podaci o zaradi i broju posjetitelja nisu

nigdje evidentirani. Kao ključne probleme razvoja vjerskog turizma treba istaknuti

neadekvatne smještajne kapacitete, lošu turističku ponudu te problem sive ekonomije.

Također, vjerski turizam je još uvijek u velikoj mjeri okrenut domaćim gostima. Razvoj

vjerskog turizma u nekoj zemlji može rezultirati brojnim pozitivnim i negativnim

ekonomskim učincima. U pozitivne ekonomske učinke mogu se ubrojiti: rast potrošnje,

poticanje investicija u objekte infrastrukture, utjecanje na razvoj ugostiteljstva, snažno

podupiranje razvoja poduzetništva i trgovine, razvijanje objekata za zabavu, rast javnih

prihoda te otvaranje novih radnih mjesta. U negativne ekonomske učinke može se

ubrojiti: rast javnih rashoda te rast cijena proizvoda, nekretnina i usluga. U ostale

negativne učinke razvoja vjerskog turizma mogu se ubrojiti: gužve, opasnost od

terorizma, zagađenje i dr. (Hegeduš i Košćak, 2014:19).

51

Kako bi se unaprijedio razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije potrebno je koristiti

preporuke Europske unije i koristiti novac iz Europskih fondova. Županija ima sve

potrebite elemente kojima može unaprijediti razvoj ruralnih područja, od prekrasne

prirode do inovativnih poduzetnika spremnih na ulaganje u razvoj seoskog turizma.

Time će se potaknuti ekonomski rast, smanjit će se nezaposlenost, poticati će se

ugostiteljska djelatnost i trgovina. Potrebno je razvijati sportsko – rekreativne centre,

jahački turizam, vinski turizam i slično, pritom poštujući tradiciju života na selu.

Kako je u Hrvatskoj slaba ekonomska snaga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

jako je teško, gotovo nemoguće, postići pozitivne financijske rezultate i razvoj seoskog

turizma. Pojavljuje se problem nedovoljnih potpora od strane javnog sektora. Sukladno

navedenom trebalo bi poticati razvoj poljoprivrednih gospodarstava i povećati

financijske potpore kako bi se ostvaraila ekonomija paralelnog bavljenja

poljoprivredom i turizmom uz pozitivne financijske rezultate.

52

6. ZAKLJUČAK

Jedna je od najznačajnijih aktivnosti u marketingu je istraživanje tržišta, čiji je zadatak

pružiti dovoljno pravih informacija u pravo vrijeme, a koji će se različitim analizama

iskoristiti za donošenje različitih poslovnih odluka. U Hrvatskoj postoje i agencije koje

se bave istraživanjem tržišta, a vodeće su Centar za istraživanje tržišta – GfK, Heraklea,

Audeo i dr. Godine 1999. osnovana je agencija za istraživanje tržišta pod nazivom:

GfK - Centar za istraživanje tržišta d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, kao vodeći

istraživački institut. U istraživanjima se koriste mnogim tehnikama i metodama

istraživanja tržišta, kao na primjer kvantitativna istraživanja, kvalitativna istraživanja,

kontinuirana istraživanja (tracking / paneli) i sindicirana istraživanja. Agencija za

istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mijenja osnovana 2005. godine u Osijeku je

Audeo. Ona nudi širok spektar istraživanja i za korisnike obavljaju ispitivanje tržišta

prema potrebama. Heraklea je tvrtka za specijalna marketinška istraživanja i pružanje

usluga specijaliziranih istraživanja, pa je tako i prva agencija specijalizirana za mystery

shopping u Hrvatskoj. Mystery shopping ili tajno kupovanje poslovni je alat za mjerenje

kvalitete usluge.

Istraživanje turističkog tržište poprima sve veći interes, bilo krajnjih potrošača ili s

druge strane turističkih ponuditelja. Kako bi obogatile svoju ponudu gotovo sve

turistički razvijenije destinacije traže nove sadržaje. Korištenje slobodnog vremena

uključuje boravak na nekoj turističkoj lokaciji, a koju će gost odabrati ovisit će o

ponudi. Glavni motivi za dolazak turista nisu samo nova iskustva i novi doživljaji već i

kulturno nasljeđe, arhitektura, povijesne znamenitosti i sl. Čak i pasivan odmor

zahtijeva određenu ugodnost, dobra ili usluge i određen stupanj doživljaja.

Bjelovarsko-bilogorska županija ima jaku poljoprivrednu proizvodnju, razvijeno je

stočarstvo, ali i prirodne resurse i prekrasan krajolik. No, unatoč tome ekonomski razvoj

županije ne može se ostvariti usredotočenjem samo na poljoprivredu već strateški

značaj treba postati i razvoj seoskog turizma. Razvojem uslužnih djelatnosti razvija se i

obrtništvo, srednje i malo poduzetništvo i dr. Pored prepoznatljivih oblika turističkih

53

atrakcija, npr. vina, sportskog ribolova, planinarenja i sl. imanje obitelji Salaj potvrđuje

da i kreativnost privlači izletnike, a može biti i dobar izvor prihoda.

Stoga je zasigurno važno povećati doprinos turističkog sektora u gospodarstvu čime će

se povećati zaposlenost, ali i stvoriti preduvjeti za razvoj prepoznatljivih proizvoda na

razini županije. Time se daje doprinos i poticaj razvoju obrtništva, malog i srednjeg

poduzetništva. Razvijanjem i osmišljenim promoviranjem nove ali i postojeće turističke

ponude potiče se i regionalna i prekogranična suradnja. Nedostatak smještajnih

kapaciteta na području Bjelovarsko-bilogorske županije smanjuje i isticanje kulturnih,

povijesnih i prirodnih vrijednosti koje županija ima. Županija ima dugu tradiciju u

obučavanju turističkih i ugostiteljskih djelatnika, a većina njih se sezonski zapošljava u

priobalnim mjestima, pri čemu se jedan dio obučenih djelatnika i trajno iseljava s ovog

područja. Stoga je od velike važnosti razvoj prepoznatljivih turističkih proizvoda i

usluga koji će doprinijeti razvoju prepoznatljivih turističkih proizvoda i učiniti

Bjelovarsko –bilogorsku županiju kao prepoznatljivu i atraktivnu turističku destinaciju.

U radu je bio cilj istražiti percepciju građana na području Bjelovarsko-bilogorske

županije o postojećem i budućem seoskom turizmu, njihove stavove vezane za razvoj

seoskog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije kao strateškoj odrednici

važnoj za razvoj i oporavak gospodarstva, kao i njihove želje za posjet određenim

destinacijama na kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno

na uzorku od 240 ispitanika na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Anketni

upitnik je sadržavao pitanja, koja su obuhvaćala sljedeća područja: sociodemografska,

razvoj seoskog turizma i oblik, navike građana i mišljenja građana o imanju obitelji

„Salaj“ i dr. U anketi je sudjelovalo 67% ženskih i 33% muških osoba, najviše njih u

starosti od 18 do 25 godina. Veći dio ispitanika, čak 70% smatra da je za razvoj

Bjelovarsko-bilogorske županije važan razvoj seoskog turizma, ali su i naveli da je

najbitnije da se posjećuju atrakcije, potom priroda i krajolik, a najmanje im je bitan

razvoj vinarija i vinotočja, ribolova i ribarstvenog turizma, jahanja i jahačkog turizma.

Najviše ispitanika, njih 34%, odlazi u prirodu jednom mjesečno, dok 20% odlazi

jednom tjedno, što nije iznenađujuće s obzirom na geografski položaj Bjelovarsko-

bilogorske županije.

54

Kako gosti često traže novu i kvalitetnu ponudu, s novim turističkim sadržajima i

programima, primamljivim cijenama, te razne druge ustupke to će utjecati i na razvoj

seoskog oblika turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj te djelovati na otvaranje kreativnih i

inovativnih razvojnih perspektiva te potaknuti dodatne izvore prihoda.

55

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Bartoluci, M., Menadžment u sportu i turizmu, Velika Gorica, Grafa, 2004.

2. Črnjar, M. i Črnjar K., Menadžment održivog razvoja, Ekonomija – ekologija –

zaštita okoliša, Rijeka, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Sveučilišta u Rijeci Glosa, 2009.

3. Engel, F. J., Consumer Behaviour, The Dryden Press, London, 1995.

4. Geić, S., Menadžment selektivnih oblika turizma, Sveučilište u Splitu, Split, 2011.

5. Grbac, B., Ponašanje potrošača na tržištu krajnje i poslovne potrošnje: Osobitosti,

reakcije, izazovi i ograničenja, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka,

2010.

6. Grbac,B. & Meler, M., Prikupljanje i uporaba tržišnih informacija - kako prepoznati

mogućnosti na tržištu?, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb,

2007.

7. Jelinčić, D. A., Abeceda kulturnog turizma, Meandar Media, Zagreb, 2008.

8. Kesić, T., Ponašanje potrošača, Opinio, Zagreb, 2006

9. Kotler, P., Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb, 1988

10. Marušić, M .& Vraneševć, T., Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb, 2001.

11. Mikić, M., Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Masmedia,

Zagreb, 2011.

12. Moutinho, L., Strateški menadžment u turizmu, Masmedija, Zagreb, 2004.

2) ČLANCI

13. Jasprica, D., Značenje turizma u integracijskim procesima Europske unije, Naše

more, 2012., vol. 59, no. 3-4, str. 115-124.

14. Jakovljević, M., Odnosi s medijima u promociji nacionalne turističke organizacije

(NTO), Informatologija, 2011, vol. 44, no. 4, str. 347-352.

15. Koncul, N., Položaj turizma u globalnim i europskim integracijskim procesima,

Naše more, 2004., vol. 51, no. 5-6, str. 206-213.

56

16. Vrtiprah, V., Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću,

Ekonomska misao i praksa, 2006., vol. XV, no. 2, str. 279-296., str. 280.

17. Luković, T., Selektivni turizam, hir ili znanstveno-istraživačka potreba, Acta

Turistica Nova, Vol. 2 No. 1.

18. Šlezak, H., Međimurska vinska cesta, Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u

Čakovcu, Vol.1 No.2 Prosinac 2010., str. 84-91.

19. Hegeduš, I. & Košćak, I., Vjerski turizam u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova

Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Vol.5 No.2 Prosinac 2014., str. 17-23.

20. Markin, R., Socio-Psychological Significance of Store space, Journal of Retailing,

proljeće 1987.

3) OSTALI IZVORI

21. Bartulović, M & Premužić, I. 2011, Razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske

županije 2011. - 2013. - Komunikacijska strategija za upravljanje i provedbu

Razvojne strategije Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovarsko-bilogorska

županija, Bjelovar.

22. Daskalović, Z. 2008, Tvrtka ne raste bez istraživanja tržišta, dostupno online na:

http://www.poslovni.hr/hrvatska/tvrtka-ne-raste-bez-istrazivanja-trzista-79367,

15.5.2015.

23. Istraživanja GfK Purchasing Power Europe 25.5.2015.

24. Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova - Metode analize obrazovnih

potreba za gospodarski razvoj: Bjelovarsko-bilogorska županija, rujan 2011., IPA

Komponenta IV – Razvoj ljudskih resursa 2007-2009, Program Europske Unije za

Hrvatsku, Europeaid/127475/D/SER/HR , Agencija za strukovno obrazovanje i

obrazovanje odraslih, Zagreb.

25. Strategija ruralnog razvoja RH 2008. – 2013., Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva

i ruralnog razvoja, Zagreb.

26. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., 2014.

Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb.

27. http://www.bozicnabajka.com/#obiteljsalaj, 20.2.2015.

28. http://www.analitik.hr/usluge.htm, 15.5.2015.

57

29. http://audeo.hr, 20.5.2015.

30. http://www.heraklea.hr/o-nama/nase-usluge-i-proizvodi/, 22.5.2015.

31. http://www.gfk.hr/about_us/methods/index.hr.html, 25.5.2015

58

POPIS TABLICA

NASLOV TABLICE STR.

1. Faze procesa istraživanja tržišta 5

2. Kupovna moć po stanovniku – prvih deset zemalja 8

3. Obilježja turističkih potrošača «jučer» i «danas» 21

4. Rangiranje 1 35

5. Rangiranje 2 39

59

POPIS SHEMA

NASLOV SHEME STR.

1. Proces istraživanja tržišta 4

2. Stupanj primjene metode istraživanja tržišta 13

3. Glavni utjecaji na ponašanje pojedinca vezano za

putovanje

20

4. Organizacijsko-funkcionalni model turizma u procesu

globalizacije i europske integracije

47

60

POPIS GRAFIKONA

NASLOV GRAFIKONA STR.

1. Postotak kućanstva koja troše na pojedine kategorije

proizvoda u 2011. i 2012. Godini

7

2. Spolna struktura ispitanika 31

3. Dobna struktura ispitanika 31

4. Obrazovna struktura ispitanika 32

5. Zanimanje ispitanika 33

6. Razvoj seoskog turizma značajan je za razvoj

Bjelovarsko-bilogorske županije

34

7. Učestalost odlaska u prirodu 36

8. Inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji 37

9. Visina primanja ispitanika 38

10. Način odlaska na imanje obitelji „Salaj“ 39

11. Zadovoljstvo pruženom uslugom 40

12. Cijena ulaznice za odraslu osobu u iznosu od

30,00kn

41

13. Slažete li se s izjavom: ‘Prekrasno je gledati kako čari lampica pričaju božićnu priču!’

42

14. Slažete li se sa izjavom: ‘Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci i odraslima!“

43

15. Što bi bilo presudno za odlazak na seoska imanja? 44

61

POPIS PRILOGA

NASLOV PRILOGA STR.

1. Anketni upitnik 62

62

PRILOG

Cilj ovog istraživanja jest utvrđivanje potencijala razvoja seoskog turizma u kontinentalnoj

Hrvatskoj na području Bjelovarsko-bilogorske županije, kako bi se ustanovila moguća ponuda i

potražnja u bliskoj budućnosti, a da se pritom zadovolje i potrebe posjetitelja u maksimalno

mogućoj mjeri. Vjerujemo kako vam je kao potencijalnom posjetitelju u interesu isti vrednovati

pa će zato vaša nesebična pomoć pri popunjavanju ovoga upitnika biti od zajedničke koristi.

ANKETNI UPITNIK

1. Domicilni status (zaokružite):

1. uže područje grada Bjelovara

2. Čazma

3. Daruvar

4. Grubišno Polje

5. Garešnica

6. nešto drugo (nadopišite):____________________

2. Spol (zaokružite):

1. muški

2. ženski

3. Godine života (zaokružite):

1. od 18 do 25 godina.

2. od 26 do 35 godina




6. preko 65 godina

4. Stručna sprema (zaokružite):

1. VSS

63

2. VŠS

3. SSS

4. VKV

5. KV

6. PKV

7. NKV

5. Zanimanje (zaokružiti):

1. zaposlenik u državnoj/javnoj službi

2. zaposlenik u poduzeću/ustanovi

3. privatni poduzetnik

4. zaposlenik u privatnom poduzeću

5. učenik

6. student

7. umirovljenik

8. poljoprivrednik

9. nezaposlen

10. _________________________

6. Imate li djece?

a) Da (prijeđite na pitanje 7)

b) Ne (prijeđite na pitanje 8)

7. Smatrate li da je razvoj seoskog turizma značajan za razvoj Bjelovarsko-bilogorske

županije (zaokružite)?

a) Potpuno se slažem (5)

b) Slažem se (4)

c) Niti se slažem niti se ne slažem (3)

d) Ne slažem se (2)

e) Uopće se ne slažem (1)

8. Što je po Vašem mišljenju važno za razvoj seoskog turizma:

a) vinarija i vinotočje

b) jahanje i konjički turizam

c) ribolov i ribarstveni turizam

64

d) priroda i krajolik

e )atrakcija

f) drugo (navedite što):__________________

9. Koliko često odlazite boraviti u prirodu :

a) jednom godišnje

b) dva puta godišnje

c) jednom mjesečno

d) jednom tjedno

e) nikada

10. Inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji je (zaokružite)?

a) mama

b) tata

c) baka i / ili djed

d) dijete

e) netko drugi (navedite tko):__________________

11. Vaši prihodi su:

a) do 2000 kn

b)2000 – 4000 kn

c) 4000 – 6000 kn

d)> 6000 kn

12. Da li ste posjetili imanje obitelji „Salaj“ (zaokružite)?

a) Da (prijeđite na pitanje 13)

b) Ne (prijeđite na pitanje 16)

13. Ako ste na prethodno pitanje odgovorili s DA, navedite razlog posjete:

a) Božićna čarolija

b) Uskrs na imanju obitelji Salaj

c) Proljeće i ljeto

d) Imanje pod snijegom

e) drugo (navedite što):__________________

65

14. Na imanje obitelji „Salaj“ išao/išla/išli smo (zaokružite):

a) vlastitim automobilom

b) s prijateljima

c) javnim prijevozom

d) nešto drugo (navedite što):_____________________

15. Zadovoljstvo pruženom uslugom je (zaokružite):

a) Nisko

b) Prosječno

c) Visoko

16. Što mislite o cijeni ulaznice za odraslu osobu u iznosu od 30,00 kuna (zaokružite)?

a) to je izuzetno niska cijena u odnosu na doživljaj

b) to je realna cijena u odnosu na doživljaj

c) to je previsoka cijena u odnosu na doživljaj.

17. Slažete li se s izjavom: ‘Prekrasno je gledati kako čari lampica pričaju božićnu priču!’


b) Slažem se (4)




18. Slažete li se s izjavom: „Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci

i odraslima.“


b) Slažem se (4)




66

19. Što bi po Vašem mišljenju bilo presudno za odlazak na seoska imanja (zaokružite) ?

a) cijena

b) kvaliteta

c) učinkovitost

d) nešto drugo (navedite):___________________________________________

20. Želite li nešto poručiti članovima zadruge imanja obitelji Salaj? Molim vas da to

navedete u nastavku:

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

HVALA NA SURADNJI

istraŽivanje stavova ispitanika o razvoju …oliver.efri.hr/zavrsni/999.b.pdf · nacrt...

Documents