izdvajamo - udks.orgudks.org/wp-content/uploads/2013/01/bolji_zivot_41.pdf · s obzirom da nije...

Znanstveno okupljanje Američke AsocijAcije zA dijAbetes

naRkoManIja i dijAbetes

ŠeČeRna Bolest i koAGULAcijA

GlIkeMIjskI iNdeX

lIMun i mediciNA

IZDVAJAMO...

RevIja Za DIjaBetIČaRe

Izdavač:Udruženje dijabetičara

Štrosmajerova 3, sarajevotel: 033/44 22 93

udks.org

Za izdavača:Udruženje

dijabetičara kantona sarajevo

Glavni i odgovorni

urednik:elma Hodžić

uređivački odbor:

Prof.dr.sc. zelija Velija-Ašimimr.sc. dr Amina Godinjak

elma Hodžić

lektor:elma Hodžić

tehnički sekretar:Alma dervišbegović-

muminagić

Grafički dizajn i štampa:jordAN studio,

sarajevotel. +387 33 271 200

oprema teksta

u časopisu redakcijska!

rukopisi i ilustracije se ne vraćaju

Besplatan primjerak 5

BOLJI ŽIVOT

SADRŽAJinformacije iz udruženja .................................................. 6

Na kafi sa dijabetologom ................................................13

Šećerna bolest i problem sa bolnim nogama ..........14

znanstveno okupljanje

Američke asocijacije za dijabetes ................................ 15

Narkomanija i dijabetes ................................................... 17

Šećerna bolest i koagulacija .......................................... 23

Glikemijski indeks .............................................................. 25

Vaša priča ............................................................................. 29

Limun i medicina ............................................................... 31

recepti .................................................................................. 34

i smijeh je lijek .................................................................... 36

U ponedeljak 24. marta 2014. godine naše Udruženje je u velikoj sali općine Stari

grad Sarajevo uz veliki broj zvanica i gostiju iz BiH, obilježilo punih petnaest godina postojanja rada i djelovanja u Kantonu Sarajevo. U svečanoj atmosferi, uz grupu “Zlatna jesen” i članove njihovog ansambla pod rukovodstvom gosp. Mustafe Šalake počeli smo sa pjesmama “Sarajevo, divno mjesto” i “Velu Luku, mala moja, ne zaboravi”. Nakon pozdravnih riječi gosp. Kopčića i dobrodošlice upućene svim prisutnima svečanu skupštinsku sjednicu uveličali su i učenici Srednje muzičke škole iz Sarajeva, koji su nam se ovom prilikom predstavili sa gudačkim ansamblom pod rukovodstvom prof. Marine Tomić sa ariom Johana Sebastijana Baha.

S obzirom na veliku svečanost i radost koju su tog dana svi prisutni osjetili, nakon izvedbe gudačkog ansambla gosti su imali priliku da uživaju i u ariji koju nam je izveo gosp. Timur Vilić, naša buduća operska zvijezda. Ovom prilikom Srednjoj muzičkoj

školi, njenim učenicima i direktorici ove ustanove gospođi Haši Hačimić se srdačno zahvaljujemo na saradnji.

Zatim se prešlo na rad skupštinske sjednice koja je imala svoj dnevni red, a to je usvajanje završnog računa za 2013. godinu, te plan i program rada za 2014.godinu.

Pod prvom tačkom dnevnog reda za govornicu je izašao gosp. Salković kao knjigovođa i gosp. Agić iz Nadrornog odbora UDKS, te su taksativno obrazložili prihode i rashode za 2013. godinu.

Nakon toga je gosp. Kopčić izložio plan rada za tekuću godinu koja se odnosi na direktnu pomoć članovima, koja se ogleda u vidu mjerenja prosjeka tromjesečnog šećera, pregleda stopala, edukativnim predavanjima, radu sa mladima i njihova edukacija o šećernoj bolesti po osnovnim i srednjim školama, te izdavanje časopisa “Bolji život”.

S obzirom da nije bilo pitanja tačke su jednoglasno usvojene. Nakon ovog izlaganja prof. Mirko Grujić je izašao za govornicu i svim prisutnim čestitao ovaj dan, te istakao važnost postojanja Udruženja

BOLJI ŽIVOT Informativna revija za dijabetičare

Besplatan primjerak Besplatan primjerak6 7

BOLJI ŽIVOT

sVečANo obiLjeŽAVANje

PostojANjA UdrUŽeNjApetnaest GoDIna

oboljelih od šećerne bolesti, kako za pojedinca tako i za čitavu zajednicu. Čestitkama se pridružila i prof. Zelija Velija - Ašimi, a pozdrave je donijela i sa Klinike za dijabetes iz Univerzitetsko Kliničkoj Centra u Sarajevu, i njihovog osoblja, koji nam također čestitaju mali jubilej.Zatim je uslijedilo edukativno predavanje na temu “Pouzdan glukometar bolja regulacija dijabetesa”, koje je održala dijabetolog prim.dr. Azra Avdagić, a pod pokroviteljstvom farmaceutske kuće “Roche diagnostics”. Ovo je ujedno bila promocija našeg 40-og broja časopisa “Bolji život” koji je sastavni dio naše misije u proteklih petnaest godina rada i djelovanja u KS.

Nakog sadržajnog skupštinskog programa ponovo nas je gudački ansambl počastio bržim ritmom i zvucima čarobne klasične muzike, a to je bio “Kapričo” od autora Šuplevskog. Kako bi ugođaj bio potpun i grupa “Zlatna jesen” horski je otpjevala “Kad ja pođoh na Benbašu”, a cijela sala nastavila “Djevojka je zelen bor sadila”.

Nakon što se gosp. Kopčić zahvalio svim prisutnim na današnjoj sjednici, uslijedio je koktel, fotografisanje, izjave za medije i druženje svih prisutnih, uz proizvode MBA Centar pekare, zahvaljujući kojoj su svi prisutni uživali u okusima crnog peciva.

Ovom prilikom zahvaljujemo se MBA pekari na sponzorstvu, kao i farmaceutskim kućama koje su nas podržale tog dana, a to su Roche diagnostics, Berlin-Chemie, i Salvus. Članovima i gostima, nakon svečane sjednice, učenici Srednje medicinske škole pri Katoličkom školskom centru iz Sarajeva, mjerili su besplatno, brzo i bezbolno nivo glukoze u krvi, krvni pritisak, te vitaminsko - mineralni status.

Predstavnici Udruženja dijabetičara Kantona Sarajevo za učenike iz četiri škole sa područja općine Centar organizovali su predavanja o temi ‘’Dijabetes i mladi’’.

Prva predavanja održana u petak 23. maja 2014. godine poslušali su učenici osnovne škole ‘’Silvije Strahimir Kranjčević’’ kao i učenici Gimnazije pri Katoličkom školskom centru Sarajevo, dok su za učenike OŠ ‘’Alija Nametak’’ i Srednje medicinske škole Katoličkog školskog centra predavanja održana u ponedeljak 26. maja 2014. godine. Prim. dr. Azra Avdagić je učenicima objašnjavala na koji način se može preventivno djelovati u cilju zaštite od pojave dijabetesa posebno ‘’tipa 2’’ od kojeg oboljeva sve više mladih u svijetu. Najčešći uzrok oboljevanja je brz tempo života koji nameće

brzu hranu, grickalice, gazirana pića, što dovodi do povećanja masnoća i tjelesne težine.

„Nekada su od tog tipa dijabetesa oboljevale osobe starije životne dobi, a nažalost danas je sve više mladih koji se bore sa tom bolešću. Za sprečavanje pojave ovog tipa dijabetesa potrebno je da mladi redovno kontrolišu tjelesnu težinu te da povećaju fizičku aktivnost koja je najbolje sredstvo za spriječavanje pojave ovog tipa dijabetesa“, kazala je Avdagić. Alma Dervišbegović-Muminagić, tehnički sekretar Udruženja kazala je da je ovo jako važan projekt za zdravlje naše mlade populacije.

„U okviru projekta ‘’Prevencija i edukacija o šećerenoj bolesti među najmlađom populacijom



BOLJI ŽIVOT

Udruženje dijabetičara KS pod pokroviteljstvom opštine Centar Sarajevo uspješno je realiziralo projekat pod nazivom

“Prevencija nastanka dijabetesa kod mladih”

u općini Centar“ kojeg pod pokroviteljstvom Općine Centar realizuje Udruženja dijabetičara KS, planirano je da se u septembru u prostorijama Udruženja (Štrosmajerova 3) održi predavanje o temi ‘’Prevencija dijabetičkog stopala i sprečavanje amputacije stopala i invalidnosti oboljelih građana općine Centar’’ kada ćemo raditi i pregleda stopala. Osim toga, u okviru projekta planiramo izdati dva broja časopisa “Bolji život”.“

Ovom prilikom naše Udruženje se još jednom zahvaljuje Općini Centar na podršci i razumijevanju potreba dijabetičara u Kantonu Sarajevo.

aktIvnostI IZ uDks u Mjesecu Maju

Udruženje dijabetičara Kantona Sarajevo u saradnji sa farmaceutskom kućom Roche-diagnostics, predstavništvo u BiH, ured u Sarajevu, u mjesecu

maju organizovalo je dvije akcije besplatnog mjerenja šećera u krvi za građane Kantona Sarajevo.

Zahvaljujući stručnom timu ove kuće, gospođi Naidi Džafić i gospodinu Azuru Hadžibeganoviću, 19. maja već od 09,00 do 12,00 sati akcija se provodila u apoteci Europharm koja se nalazi u sklopu u BBI centra, u općini Centar.

Slijedeća akcija koju je naše Udruženje organizovalo takođe sa kućom Roche - diagnostics je bilo 22. maja u apoteci Lupriv (preko puta Doma zdravlja Vrazova) također od 09,00 do 12,00 sati.Cilj ovakvih akcija je da se građanima Kantona Sarajevo, dijabetičarima kao i potencijalnim dijabetičarima nivo zdravstvene kulture podigne, a diabetes kao bolest današnjice približi, kao i informacije o životu i posljedicama od ove bolesti, te da se brzo, bezbolno i besplatno izmjeri nivo šećera u krvi svim zainteresovanim građanima. Ujedno naše Udruženje na ovaj način pomaže građanima Kantona Sarajevo, kao i svojim članovima.



BOLJI ŽIVOT

Dana 12. Juna 2014. Godine naše Udruženje je upriličilo nešto sasvim novo i neočekivano za

sve svoje članove. Naime, u prelijepom ambijentu kafea Monument, koji se nalazi u našem susjedstvu – na istoj adresi kao i Udruženje, organizovali smo “kafu sa dr. dijabetologom”.

Tom prilikom naša uvažena prim. dr. Azra Avdagić, dijabetolog, bila je domaćin svim prisutnim dijabetičarima. Tema predavanja bila je “Diabetes I ljeto”.

U prijatnom ambijentu i opuštenoj atmosferi uz kafu i druženje članova sa dr. Avdagić postigao se efekat “Više”, a to znači da su pacijenti bili slobodni, opušteni, slušali su i pitali sve o datoj temi i svemu onom što ih je zanimalo.

Pokrovitelj edukativnog predavanja je bila farma-ceutska kuća “Roche diagnostics”, predstavništvo u BiH. Tom prilikom predstavnica ove farmaceutske kuće g-đa Naida Džafić svim prisutnim je predstavila

novi glukometar savremene generacije koji svakako mogu naši zdravstveni osiguranici dobiti u Kantonu Sarajevo, i u predstavništvu ove kuće u Sarajevu, čije se sjedište nalazi u ulici Hamdije Čemerlića na broju 2 (zgrada Energoinvesta na 16 spratu), ili sve potrebne informacije mogu se dobiti na kontakt tele-fon u Sarajevu 033 712 690.

Otvorena je i info linija čiji je broj 0800 - 20-601. Detaljnije se možemo upoznati sa glukometrima ove kuće na stranici, čija adresa je www.accu-chek.com

Nakon predavanja koje je trajalo i više nego što je predviđeno, na inicijativu naših članova u nare-dnom periodu morat ćemo organizovati opet ovakve susrete jer, kako reče jedna naša članica, ovo ima i psihološki efekat, jer se pacijent raduje susretu sa ljekarom, a nakon ovakvih druženja razine šećera u krvi su odlične. Ovom prilikom još jednom se zah-valjujemo farmaceutskoj kući “Roche - diagnostics”, predstavništvo u Sarajevu, koji su bili sponzor ovog susreta, i nadamo se ponovnom susretu.


BOLJI ŽIVOT

Ove dvije akcije u mjesecu maju pozdravilo je više od 65 naših sugrađana, koji su se odazvali ovim akcijama, a uz pomoć farmaceutske kuće Roche - diagnostics dobili su potrebne informacije o pravilnom vođenju šećerne bolesti, u pisanoj formi. Svako od građana koji su mjerili šuk, dobili su dnevnike samokontrole, vodiće za diabetes kao i kalorijske tablice ishrane.

Od 65 građana, njih četvero koji su imali vrijednosti preko 10mmol/l dobili su stručne informacije šta i kako dalje da rade kad se ovakve vrijednosti otkriju sasvim slučajno prvi put.

Kod sedam sugrađana koji su dijabetičari na terapiji bilo je neregulisanih vrijednosti, te su dobili stručne savjete da se trebaju javiti dijabetolozima, kako bi se izvršila korekcija terapije u cilju poboljšanja kvaliteta zdravlja i života sa šećernom bolesti.

PRIREDILA: Alma Dervišbegović-Muminagić


Besplatan primjerak12

Ovom prilikom naše Udruženje se zahvaljuje farmaceutskoj kući Roche - diagnostics na materijalnoj podršci u ovim akcijama, kao i njihovim predstavnicima, i svakako se nadamo da će ovakvih projekata biti i u buduće, kako bi se briga o diabetesu približila građanima, a u isto vrijeme naše Udruženje pomoglo svojim članovima i ostalim dijabetičarima da kvalitetno i dugo žive sa ovom bolešću.

NA kAFi sA DIjaBetoloGoM

Znanstveno okupljanje Američke udruge za dijabetes (ADA) predstavlja najznačajniji

susret struke na svijetu, koji je ove godine okupio oko 14.000 kliničara i znanstvenika iz 118 zemalja. Sudionici su imali priliku slušati više od 3.000 izvornih prezentacija koje uključuju simpozije, usmene apstraktne sjednice, stručne sjednice, grupne rasprave, vođene audio poster ture. 5-dnevno okupljanje dalo je značajan doprinos znanosti i prevenciji, dijagnostici i liječenju šećerne bolesti. Skup je otvorio predsjednik Organizacionog odbora David A. D’Alessio, MD.

Edukativni dio programa činilo je osam tematskih područja:

• Akutne i hronične komplikacije šećerne bolesti• Bihejvioralna medicina, Klinička edukacija,

prehrana i vježba • Klinički dijabetes / terapija • Epidemiologija / Genetika • Imunologija / Transplantacija • Djelovanje inzulina / Molekularni Metabolizam • Integrirana fiziologija / Pretilost • Biologija otočića / izlučivanje inzulina


BOLJI ŽIVOT

Naše Udruženje dijabetičara Kantona Sarajevo, u saradnji sa farmaceutskom kućom Berlin -

Chemie, predstavništvo u BiH, organizovalo je od februara mjeseca do jula tekuće godine, edukativna predavanja na temu: “ŠEĆERNA BOLEST I PROB-LEM SA BOLNIM NOGAMA”. Ova kvalitetna edukativna predavanja dijabetičari su slušali u prostorijama našeg Udruženja, a predavači su bili sarajevski ljekari koji inače vode brigu o ovoj populaciji u Kantonu Sarajevo.Uz svako predavanje dijabetičarima se uradio brzo, bezbolno i besplatno pregled stopala sa monofimen-tom, tzv. Monofilament test.Cilj je bio preventivno djelovati, dakle educirati - naučiti dijabetičara, kako pravilno da živi sa ovom bolešću i kako da se ne pojave posljedice ove bolesti na stopalima, kao što je amputacija.Ljekari i medicinske sestre su tom prilikom dijabetičarima pregledali cirkulaciju- puls i toplo-tu kože na stopalima, pregledali ima li kakvih za-debljanja na stopalima, boju kože, nokte, prostore između prstiju, a kad bi primjetili ili otkrili neka odstupanja, reagovali su hitno i uputili na dalje kon-trole i pretrage.Na svakom odslušanom predavanju dijabetičari su imali priliku da čuju savjete, mišljenja i preporuke iz ordinacije, a odnosile su se na period koji je uslije-dio, a to je ljeto, i bose noge, te nošenje sandala. Učesnici su dobili stručne savjete kako, kada i čime da peru i održavaju svoja stopala čistim, kakve čarape i cipele moraju kao dijabetičari da nose, na koje prve promjene koje uoče na stopalima moraju da reaguju i kome da se odmah jave, te kako da režu nokte. Simptomi dijabetičke polineropatije su oštampani na lecima, koje su svi prisutni dobili, kao podsjetnik da svaki dan vode samokontrolu i brigu o svojim stopalima.

Ovom prilikom Udruženje dijabetičara Kantona Sa-rajevo najljepše se zahvaljuje farmaceutskoj kući Berlin - Chemie, i njenim predstavnicima koji su pre-poznali naše probleme, upriličili ova vrlo kvalitetna edukativna predavanja, te se ovim predavanjima uti-calo i preventivno djelovalo na dijabetičare , kako bi se smanjio broj amputacija kao i invaliditeta u našem gradu i u Kantonu Sarajevo.



ŠećeRna Bolest

BolnIM noGaMai ProbLem sA

zNANstVeNo okUPLjANje

zA dijAbetes (AdA)aMeRIČke uDRuGe



Kada čitamo o šečernoj bolesti (lat.diabetes mellitus), svemu onome što dijabetes sa

sobom nosi, rijetki od nas su se vjerovatno sretali sa tekstom na datu temu. Zapravo ono što je uobičajeno i najčešće spominjano, kako u razgovoru pacijenata oboljelih od navedene bolesti, tako i samih zdravstvenih radnika jesu komplikacije koje bolest sama sa sobom nosi: neuropatije (promjene na nervnim vlaknima), retinopatije (oboljenja dijela oka koje vremenom dovode do sljepila) i nefropatije (oboljenje bubrega koje može dovesti i do krajnjeg oštečenja koje zahtijeva dijalizni tretman). Jednim dijelom i razumljivo – najviše se priča i spominje ono što pacijente „najviše boli“. To su posljedice ove

bolesti koje najviše pogađaju i utiču na sam kvalitet života. Ali, činjenica je da dijabetes iza sebe i u svom patofiziološkom mehanizmu ostavlja još dosta posljedica, o kojima se igrom slučaja puno manje govori.

U narodu i među oboljelima često prisutna tema „gusta krv“, „imati tromb“, „biti sklon češćem krvarenju pri povredi“, su moramo priznati također bitne stvari i nešto na šta bi svaki dijabetičar trebao obratiti pažnju. Naime, poznata je činjenica da je koagulacija ili sposobnost krvi da se zgrušava kod povrede, proces na koji može da utiče dosta faktora. Zapravo u zavisnosti od toga da li je u našem


BOLJI ŽIVOT

Simpozij je bio fokusiran na novine u dijagnosticira-nju i liječenju komplikacija dijabetesa. Nefropatija je jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa. “Prema najnovijim podacima, sve je više smrtnosti povezano sa tipom 1 i tipom 2 dijabetesa kod osoba koje imaju dokazanu bolest bubrega,” rekao je Robert G. Nelson, član naučnog odbora tematske cijeline pod nazivom Akutne i hronične komplikacije. Kada pacijent napreduje prema hroničnoj bolesti bubrega, briga često prelazi sa dijabetologa na nefrologa. Ali trebamo multidisciplinarni pristup, jer iako pacijenti imaju naprednu formu hronične bubrežne bolesti, dijabetolog još uvijek igra važnu ulogu. Ista je stvar i sa drugim komplikacijama. U cilju prevencije i liječenja komplikacija dijabetesa neophodna je adekvatna saradnja svih članova multidisciplinarnog tima.

Zadnjih godina istraživači intenzivno istražuju učinak GLP-1 (glukagonu-sličan peptid-1) terapije

na egzokrini i endokrini dio gušterače. Simpozij je bio odlična prilika da se prezentiraju najznačajnija istraživanja vezana za mehanizme djelovanja GLP-1.

Na skupu su prezentirana i najnovija istraživanja o povezanosti inzulina i nutritivnih signala.

Inzulin može imati izravan učinak na neurone, regulira metabolizam mozga i oksidativni stres, utječe na neurotransmitere i njihovi receptori, te regulira razmak amiloida, objasnio je dr Kahn. Inzulin također regulira sintezu holesterola u mozgu koji je potreban za mijelin i funkciju membrane. Najnovija istraživanja povezuju inzulinsku rezistenciju sa formiranjem neurofibrilarnih čvorova i beta-amiloidnih plakova koji su primjećeni kod Alzheimerove bolesti. Trenutno se rade istraživanja o stimulaciji inzulinske signalizacije u mozgu sa liraglutide (Victoza).

Skup je organiziran od 13. do 17. lipnja 2014. u prelijepom američkom gradu San Francisku.

i koAGULAcijAŠeČeRna Bolest



Glikemijski indeks (GI) predstavlja brzinu ko-jom raste nivo šećera u krvi poslije uzimanja

iste količine određene vrste hrane. Glikemijski in-deks određuje vrsta šećera (koja se nalazi u hrani), količina vlakana u toj hrani i načina pripremanja hrane. Zato je važno da dobro poznajete glikemijske indekse, jer samo tako možete sastavljati jelovnike koji će vam obezbjediti dobru regulaciju šećerne bolesti. Što su šećeri u namirnicama prostiji (glikoza, saha-roza), brže dižu nivo šećera u krvi. Fruktoza (voćni šećer), iako je prost ugljeni hidrat, sporije diže nivo šećera u krvi. Složeni ugljeni hidrati, kao što je skrob iz žitarica i krompira, moraju prvo da se razlože do

prostijih šećera, pa tek onda prelaze u krvotok. Taj proces se odvija u organima za varenje i jetri i za-visi od vrste šećera, načina pripreme hrane i vlakana (količine) u obroku.VAŽNO!

Dijabetičari treba da izbjegavaju koncentrirane šećere (med, sokove, bijeli šećer, slatkiše spremljene sa šećerom, torte, kolače), jer je glikemijski indeks glikoze 100, a bijelog šećera 68. Potrebu za slatkim ostvarite unosom voća jer je glikemijski indeks fruk-toze 23. Da bi lakše razumjeli glikemijske indekse, na-vedene su namirnice koje se najviše upotrebljavaju u našoj ishrani. Indeksi su pravljeni u odnosu na gliko-zu ako uzmemo da je glikemijski indeks glikoze 100.


BOLJI ŽIVOT

organizmu postignuta ravnoteža - balans između faktora koji dovode do koagulacije i koji je inhibiraju – sputavaju, možemo reći da spadamo u grupu osoba koje imaju povećanu skolonost ka krvarenju – hipokoagulabilnost ili u grupu koje imaju sklonost ka stvaranju tromba (ugruška) – hiperkoagulabilnost. To je nešto čemu se, moram priznati kao ljekar – internista, pridaje puno manje važnosti, nego gore navedenim komplikacijama.Zapravo, često se pitam da li se dijabetičari nekada zapitaju zašto su baš oni grupa pacijenata sa oboljenjem koje ima izražen riziko faktor za moždani udar (insultus cerebro vascularis – ICV), zatim riziko faktorom za srčani udar (lat. infarctus myocardii) itd. Nije im zamjeriti, svakako, opet navodim, o tome se puno manje priča, zapravo više se priča o samim posljedicama, a ne o samoj prevenciji i preventivi da se to ne desi.

MeHanIZaM pRoMjene u koaGulacIjI koD DIjaBetIČaRa

Dijabetes melitus je, kako je navedeno, bolest, koja ostavlja posljedice na mnoge organe. Jedna od njih je i promjena koja nastaje u samoj krvi. Svi sastavni dijelovi krvi su izbalansirani – uravnoteženi tako da u granicama fiziološkog – normalnog sastava krvi imamo ravnotežu faktora koagulacije (koji dovode do stvaranja koaguluma) i antikoagulacije (koji spečavaju stvaranje koaguluma). Zapravo baš ta ravnoteža je razlog zašto ne dolazi do stvaranja tromba (koaguluma) unutar samih krvnih sudova, ali ni do izražene sklonosti ka krvarenju. Međusobnim poništavanjem dejstva jednih i dugih ne dolazi do „prevlasti“ tj. „pobjede“ (jednostavnim jezik rečeno). U faktore koagulacije spadaju fibrinogen, protrombin, tkivni tromboplastin, kalcijevi joni, proakcelerin (Ac-G), aktivirani proakcelerin, prokonvertin, antihemofilijski globulin A, antihemofilijski globulin B, Stuart Prowerov faktor, preteča plazmatskog protoplazmina, Hagemanov faktor, faktor stabiliziranja fibrina, Fletcherov faktor, Fitzgeraldov faktor, trombocitni faktor. To su zapravo bjelančevione koje se produkuju u jetri i više se poznate kao faktori koagulacije (od prvog do trinaestog) i u laboratorijskim nalazima su poznati kao veliki koagulogram.

U faktore antikoagulacije spadaju Antitrombin III, Heparin kofaktor II, Protein C, Protein S, Heparin, Plazminogen, α2 antiplazmin, α2 makroglobulin, Tkivni aktivator plazminogena, (engl. tPA), Urokinaza, inhibitor aktivatora plazminogena (engl. PAI1), Inhibitor aktivatora plazminogena II (engl. PAI2), Trombomodulin, C1 inhibitor esteraze, Inhibitor aktivacije vanjskog puta koagulacije (engl. tissue factor pathway inhibitor (TFPI)). Ono što se dešava kod dijabetičara, da vremenom, kada bolest polako počne razvijati komplikacije na mnogim organima, odrazi se i na faktore antikoagulacije. Zapravo, kod dijabetesa imamo slučaj da su često snižene vrijednosti antikoagulacijskih faktora, za razliku od faktora koagulacije koji su povišeni (posebno fibrinogen, faktor VIII, IX, XI). Sve to skupa dovodi do toga da su česte situacije da se poremeti ravnoteža i umjesto izbalansiranog procesa ujednačesti bez prevage ijednih faktora, dolazi do „prevlasti“ faktora koji ubrzavaju i potiču stvaranje tromba unutar krvnih sudova, a u zavisnosti od toga gdje se tromb zaustavi imaćemo i potpuni ili nepotpuni prekid cirkulacije i protoka krvi kroz taj organ – pluća, srce, mozak, ekstremiteti, itd.

pRevencIja

Ono što je zaključak i preporuka svim pacijentima sa šečernom bolesti je, pored redovnog pračenja vrijednosti šečera u krvi, HbA1c, fruktozamina, lipidograma, tenzije, zatim komplikacija koje su od vajkada poznate i spominjane (oči, nervna vlakna, bubrezi), obratiti pažnju na povremene analize koagulacionog statusa (vrijeme krvarenja, veliki koagulogram koji uključuje faktore koagulacije, kao i pojedine antikoagulacione faktore). Samim tim biće na vrijeme moguće prevenirati stvaranje tromba, koji nije nimalo bezazlen na putu prolazka kroz cirkulaciju i posljedica na mjestu gdje se zaustavi. Redovna kontrola koagulacionog statusa može poslužiti u procjeni i praćenju razvoja hroničnih - kardiovaskularnih komplikacija kod pacijenata s dijabetes melitusom.

Mr sci med dr Vasvija Šarićspecijalista interne medicine

Klinika za hematologiju, UKC Sarajevo

iNdeXGlIkeMIjskI

pRepoRuke:Birajte zdrave plodove po mogućnosti da nisu tretirani hemijskim supstancama za brzo sazrijevanje i pesticidima. Voće operite i jedite sa korom (gdje je ona upotrebljiva za jelo). Voće jedite što više u izvornom obliku, bez termičkih priprema, da bi sačuvali vitaminske i mineralne komponente. Nemojte ga puno sjeckati, gnječiti i pasirati, jer time uništavate vlakna. Količina voća koju dnevno možete unijeti ne određuje samo glikemijski indeks, već i količina vlakana, vitaminski i mineralni sastav, količina vode, voćnih kiselina i ukupni kalorijski učinak pojedinih vrsta voća.

pRIMjeR: Jedna jedinica je 50 gr banane, 130 gr jagoda, 190 gr lubenice, 100 gr jabuke. Iako lubenica ima veliki glikemijski indeks, sadrži i do 95% vode u sebi, pa zato možete uzeti 190 gr lubenice u jednom obroku. Voće uzimajte u nekoliko dnevnih obroka (tri do pet dnevno). Pazite na količinu voća u obroku. Time ćete izbjeći postprandijalne skokove šećera u krvi. • Dijeta do 2000 kCal - tri voćne jedinice

• Dijeta do 2600 kCal - četiri voćne jedinice

• Dijeta preko 2600 kCal - pet voćnih jedinica

povRće GIkikiriki Grah soja sušeni grašak Leća mladi grašak Leblebije Šareni grah bareni krompir smrznuti grašak konzervirani grašak krompir pire cvekla instant krompir pire mrkva

14 8 18 23 27 32 33 42 36 39 47 58 66 72 73

Mahunarke (grah, grašak, buranija) imaju veliki glikemijski indeks i kalorijski učinak, ali ih treba jesti, jer su zdrava hrana, bogata vlaknima. Krompir jedite kuhan ili pečen, a zeleno povrće (kupus, kelj, karfiol, papriku, paradajz, zelje, blitvu, špinat) možete jesti i u većim količinama.

MlIjeko I MlIjeČnI pRoIZvoDI GIjogurt (od obranog mlijeka) jogurt (od punomasnog mlijeka) obrano mlijeko Punomasno mlijeko sladoled (obrano mlijeko) sladoled (punomasno mlijeko)

1 4 3 4 2 8 3 8 5 0 64

pRepoRuka:Koristite obrano mlijeko i prerađevine (sir, jogurt, kiselo mlijeko) od obranog mlijeka. Sladoled povremeno uzmite, ali neka bude pravljen bez mlijeka ili eventualno sa obranim mlijekom. Ovakvim odabirom hrane smanjujete unos zasićenih masti, jedete hranu sa manje kalorija i manjim glikemijskim indeksom što sigurno utiče na manje skokove šećera u krvi.


BOLJI ŽIVOT

pRepoRuka: Jedite povremeno kuhanu pšenicu i mladi kuhani kukuruz, mekinje sa kiselim mlijekom i jogurtom (dobro za regulisanje stolice). Koristite ovsene, ječmene ili ražene pahuljice (potopite u jogurt, mlijeko, čaj). Jedite crni i raženi hljeb, hljeb od cijelih zrna žita, peciva od integralnog brašna i palentu - imaju manji glikemijski indeks a i bogati su dijetnalnim vlaknima.

voće GI

trešnje

Višnje

Grejpfrut

Šljive

jagode

kruške

jabuke

breskve

Naranče

kiwi

mango

kajsije

banane

suho grožđe

Ananas

dinje

Lubenice

sok od jagode

sok od naranče

2 2

2 2

2 5

3 2

3 2

3 6

3 8

4 3

4 3

5 2

5 5

5 7

6 2

6 5

6 6

6 4

7 2

3 3

43

ŽItaRIce GIječam ovas Pšenica Heljda kukuruz riža neglazirana Proso riža instant riža glazirana

2 2 2 6 4 1 5 5 5 6 5 9 7 5 9 1 98

BRaŠno I paHuljIce GI

mekinje miješane ovsene pahuljice Pšenični griz (krupni) kukuruzno brašno Pšenične pahuljice kukuruzne mekinje čips, grisini, smoki

4 4 5 3 6 6 7 1 7 4 7 5 87

HljeB I pecIva GIPalenta (od žutog brašna) makarone (kuhane 5 min) makarone (kuhane 15 min) crni hljeb raženi hljeb (integralni) Pite raženi hljeb bijeli hljeb Prepečeni hljeb, kifla Pecivo, tost krofna Perec

40 46 44 51 52 57 64 72 72 72 78 84



Što je većI GlIkeMIjskI InDeks HRane - BRŽe se povećava nIvo ŠećeRa u kRvI

Šta je ovisnost?

Ovisnost o opijatima se definira kao snažan psihički nagon za uzimanjem opijata. Tolerancija se

razvija tako da se doza mora sve više povećavati kako bi se postigao željeni početni učinak, a fizička ovisnost se sve više pojačava kako se doza povisuje i što dulje traje uzimanje. Tolerancija i fizička ovisnost razvijaju se vrlo brzo, a u slučaju ustezanja od uzimanja javlja se apstinencijski sindrom. Kao simptomi ovisnosti mogu se javiti akutna intoksikacija (predoziranje) ili apstinencijski sindrom. Akutna intoksikacija očituje se sniženom

tjelesnom temperaturom, euforičnim ponašanjem, pospanošću, sniženim krvnim tlakom, usporenim srčanim otkucajima, usporenim i plitkim disanjem, te crvenilom i svrbežom kože. Apstinencijski sindrom očituje se znakovima pretjerane aktivnosti središnjeg živčanog sustava. Težina stanja u apstinencijskom sindromu se pogoršava s veličinom doze opijata koja se uzima i trajanjem uzimanja. Simptomi započinju najranije 4-6 sati od posljednje doze. Javlja se potreba za uzimanjem droge uz tjeskobnost, ubrzano disanje, znojenje, suzenje, slinjenje, te zijevanje. Mogu se javiti i drhtavica, izmjena osjećaja topline i hladnoće, trzanje i bol u mišićima, anoreksija.


BOLJI ŽIVOT

upoReDna vRIjeDnost GlIkeMIjskIH InDeksa pojeDInIH ŠećeRa

Fruktoza (voćni šećer) Laktoza (mliječni šećer) med bijeli šećer (saharoza) Glikoza (grožđani šećer) tablete glikoze maltoza

23 48 60 68 100 106 109

ideALNA HrANA sU NAmirNice čiji GLikemijski iNdeks Ne PreLAzi 45. HrANU sA GLikemijskim iNdeksom 45 do 60 koristiti PoVremeNo. HrANA čiji je GLikemijski iNdeks Preko 60 koristiti rijeĐe.

pRepoRuka:Kombinujte hranu malog glikemijskog indeksa sa hranom koja ima veći glikemijski indeks. Ili hrani sa velikim indeksom dodajte povrće sa dosta dijetalnih vlakana.

Dobar primjer:Ovsene pahuljice (Gi=53) sa jogurtom od obranog mlijeka (Gi=14)

loš primjer:Punomasno mlijeko (Gi=38) sa krofnama (Gi=78) Porast šećera u krvi zavisi od količine hrane, glikemijskog indeksa, količine vlakana i načina pripreme hrane. Instant pire ima glikemijski indeks 72, krompir pire domaći 58, a bareni krompir ili pečen u ljusci 38. Zato jedite bareni krompir, pečen u ljusci sa povrćem koje ima dosta vlakana i mali kalorijski učinak (kupus, kelj, karfiol, prokelj, blitva, zelena salata) i nećete imati velike skokove šećera u krvi. Normalno morate paziti na količinu hrane koju pojedete i raspored obroka.

vaŽno:Naučite sastave namirnica, njihove kalorijske vrijednosti, glikemijske indekse i količinu vlakana. U početku će možda biti teško, ali kada se naviknete i sami ćete biti iznenađeni uspjehom i lakoćom kojom ćete kontrolisati svoju šećernu bolest.

Mr.sci.dr. Amina GodinjakJedinica internističke intenzivne terapije, KCUS



NArkomANijAI DIjaBetes


Besplatan primjerak24 Besplatan primjerak 25

BOLJI ŽIVOT

na liječenje narkolepsije, bolesti poremećaja u spavanju karakteriziranu iznenadnim napadima sna tijekom dana, te liječenje hiperaktivnosti kod djece. Kokain i amfetamini nakon dužeg konzumiranja mogu izazvati simptome slične akutnoj shizofreniji. Prevelika doza amfetamina može uzrokovati vrtoglavice, drhtanje, uznemirenost, paniku, grčeve u trbuhu, bolove u prsima i ubrzan rad srca. Posljedica može biti potpuni tjelesni i psihički kolaps. Hronično otrovanje može izazvati paranoidne ideje i halucinacije. Amfetamin u mozgu stvara ovisnost i oslobađa od bilo kakvih ograda. Ecstasy. Brojni problemi slični su kao i kod amfetamina i kokaina. Psihološki problemi kao što je konfuzija, depresija, problemi sa spavanjem, izrazita potreba za drogom, ozbiljna tjeskoba i paranoja, pa i psihotične epizode, mogu se javiti i nekoliko tjedana nakon uzmanja droge. Pridonosi oštećenjima jetre, epilepsiji, visokom tlaku, glaukomu. Prag tolerancije prelazi se vrlo brzo i nastaje psihička ovisnost. Ecstasy doslovno razara mozak te ima učinke kakvi se javljaju kod Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Stručnjaci upozoravaju - već i jedna tableta estasyja može značiti - smrt.Kofein. Jedan od danas socijalno najprihvatljivijih stimulansa je kofein. Kofein je alkaloid koji se nalazi u biljkama kave, čaja i kakaa. Povisuje krvni tlak, stimulira centralni živčani sustav i pojačava djelovanje srca i pluća. Koristi se za ublažavanje simptoma migrene jer sužava krvne žile, a time smanjuje bol. Nikotin Uživanje duhana biljke Nicotina tabacum pušenjem cigareta, cigara i lule, a rjeđe žvakanjem i šmrkanjem, najrasprostranjenija je ovisnost čovječanstva. U klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije pušenje se smatra bolešću kojoj obilježja ponajprije daju povečani rizici nastanka niza teških bolesti. Duhanski dim sadrži velik broj različitih tvari od kojih se smatra da najvažniji farmakološki učinak ima nikotin. Vrlo je toksičan i često ga koriste u proizvodnji insekticida. Smrtonosna doza za odrasle iznosi oko 60 mg. Iz jedne cigarete pušenjem se resorbira 1-2 mg nikotina. 30-60 naglo popušenih cigareta mogu izazvati smrt.

2) Hipnotici – sedativiBarbiturati. Najčešće zloupotrebljavane droge iz ove klase su barbiturati. Upotrebljavaju se za liječenje tjeskobe, poticanje sna, te u medicini za liječenje epilepsije. Međutim, barbiturati imaju mali

terapijski indeks, a relativno visoki potencijal za razvoj ovisnosti. Intoksikacija barbituratima dovodi do depresije središnjeg živčanog, krvno-žilnog i dišnog sustava. Teška intoksikacija rezultira komom, pothlađivanjem, niskim tlakom i prestankom rada krvno-žilnog sustava. Benzodiazepini su slabija umirujuća sredstva koja se često koriste kao depresiv središnjeg živčanog sustava. Pomoću njih se liječi tjeskoba, nesanica i epilepsija. Manje su štetni od barbiturata, stoga im se u kliničkoj praksi daje prednost pred barbituratima. Međutim, njihova česta uporaba također dovodi do pojave ovisnosti. Zlouporaba benzodiazepina dobro je poznata i vrlo raširena, pa po učestalosti zauzima treće mjesto, odmah nakon ovisnosti o alkoholu i nikotinu.

3) kanabinoidi Kanabis označava pripravke indijske konoplje, Cannabis sativa, marihuanu i hašiš. Marihuana se dobiva prešanjem listova, cvjetova i grančica te biljke, a njen koncentrirani oblik, koji se dobiva samo iz cvjetova, naziva se hašiš. Obje droge najčešće se konzumiraju pušenjem. Simptomi su im također slični, pružaju osjećaj r e l a k s a c i j e , ubrzavaju rad srca, te intenziviraju osjetilo sluha, okusa, mirisa i opipa. Marihuana i

Česte komplikacije su plućne bolesti; upala pluća, plućni apsces, plućna embolija, zatim jetrene; virusni hepatitis A, B, C, mišićno-koštane; osteomijelitis (zbog širenja infekcije krvlju iz nesterilnih injekcija), imunološke; povišena razina protutijela IgM, IgG (nepoznatog razloga) i neurološke; anoksija mozga (nestanak kisika) i komplikacije kome. Nesterilne igle koje narkomani često koriste stalan su izvor zaraze i infekcija koje uslijed načina života i neliječenja često završavaju teškim komplikacijama i životnom ugroženošću. Trudnice ovisne o heroinu, kao i one koje uzimaju metadon (zamjenska terapija) prenose tu ovisnost i na dijete, jer heroin i metadon slobodno prolaze kroz placentu. Kliničko liječenje ovisnika je izuzetno teško i uključuje ne samo medicinski, nego i psihosocijalni aspekt i poznavanje zakona. U posljednje vrijeme primjenjuje se liječenje narkomana tzv. terapijama u zajednici.

Mladi sve ranije iskušavaju legalizirane droge, alkohol i duhan, no sve češće i sve ranije naprave pokus s ilegalnim drogama, primjerice zapale ‘joint’ ili isprobaju ecstasy. Ilegalne, opojne droge sve su dostupnije i sve jeftinije. U klubovima se guta ecstasy, marihuane ima na svakom koraku, a pala je i cijena nekad skupoj ‘drogi bogatih’ kokainu. Istraživanja kažu da je svaki peti srednjoškolac barem jednom probao marihuanu. U silno profitabilnom narko-biznisu ne preza se od sredstava za pridobivanje novih žrtava. Borba protiv ovisnosti nije nimalo jednostavna, niti je to borba koju treba voditi samo ‘vlast’. U njoj moraju sudjelovati svi, a uloga roditelja i obitelji često je presudna. Najgore je rješenje ‘zatvaranje očiju’ i život u uvjerenju da se to ‘nama ne može dogoditi’. Znatiželja, nezadovoljstvo i ‘mladenačka pobuna protiv svijeta’, želja za prihvaćanjem u društvu koje im imponira, nesigurnost i nedostatak samopouzdanja. Stotine su razloga zbog kojih mladi ljudi počnu eksperimentirati s drogama. Uz legalizirane, poput alkohola i duhana, mnogi će posegnuti i za ilegalnima. Roditelji, u vječnoj utrci da obitelji osiguraju ‘normalan’ život, mogu se naći u situaciji da ne reagiraju na vrijeme. Ponekad se i roditelj koji misli da radi ‘najbolje’ nađe pred zidom i užasnom spoznajom da se njegovo dijete kocka s budućnošću i životom. Zato, treba naći vremena i razgovarati, treba poznavati svoje dijete. Baš kao što dijete učimo o rješavanju drugih životnih problema i

situacija, tako ne treba zatvarati oči ni pred drogama. Mladi čovjek mora naučiti kakva mu zaista opasnost prijeti. Cijena kojom se može platiti zanemarivanje i pomisao ‘Moje dijete se ne drogira, to rade neka druga djeca’ može biti obiteljska sreća, pa i život.Nažalost, sve je veći broj i dijabetičara, koji rješenje problema svoje bolesti nalaze u različitim drogama. To su obično mlađe osobe koje svoje nezadovoljstvo zbog “kazne koju nisu zaslužili – šećerna bolest”, pokušavaju da umanje uživanjem droga.

podjela droga

Droge se prema načinu djelovanja mogu podijeliti na stimulanse (amfetamini/ metamfetamini, kokain), sedative (barbiturati, benzidiazepini, metakvalon), halucinogene (kanabinoidi, LSD, fenciklidin) i analgetike (metadon, opijati, propoksifen).

1) stimulansi Kokain i droge iz porodice amfetamina predstavljaju najčešće korištena stimulativna sredstva središnjeg živčanog sustava (SŽS). Pri njihovom konzumiranju najčešći simptomi su psihotični simptomi, povišena temperatura i midrijaza. Senzaciju je izazvao Sigmund Freud, predstavljajući kokain kao najbolji lijek za depresiju, alkoholizam i ovisnost o morfinu. Nakon saznanja da kokain izaziva ovisnost njegova uporaba u medicini je prestala, međutim, upravo zbog njegovih euforijskih i stimulativnih učinaka mnogi su ga potkraj 19.stoljeća uzimali usprkos liječničkim upozorenjima. Kokain unesen u organizam izaziva nemir, nervozu, grčeve, poremećaj lupanja srca, pa i smrt. Akutna intoksikacija kokainom praćena je midriazom, diaforezom, hiperaktivnim radom crijeva, tahikardijom, hipertenzijom, hipertermijom, konvulzijama ili komom. Međutim, zabilježene su i iznenadne smrti uslijed kardiotoksičnosti. Čak i u malim dozama kokain sužava krvne žile u mozgu, što povećava rizik od cerebrovaskularnih bolesti. Uživatelji kokaina mogu biti izuzetno živčani, ljuti i agresivni. Kada ga prestanu uzimati postanu izrazito depresivni, što vodi nastavku uzimanja droge. Zbog dužeg ušmrkavanja kokaina dolazi do oštećenja nosne sluznice. Amfetamini i metamfetamini uglavnom su se koristili za liječenje prehlade, groznice i za mršavljenje (smanjuju apetit), dok nije otkriveno da djeluju na živčani sustav. Danas je njihova upotreba ograničena



BOLJI ŽIVOT

(izostanci, slabije ocjene) • sve dulje spava ili je budno noću • ne želi jesti • zapušta osobnu higijenu, ne mijenja odjeću

i rublje • razdražljivo je, otresito i agresivno • traži veći džeparac, posuđuje novac • iz doma nestaju nakit, ukrasi, vrijedne stvari

vrišteći simptomiUz spomente znakove, postoje i oni koji ‘vrište’ na uzbunu i intervenciju. To su:

• problemi s pamćenjem i učenjem, otežano rješavanje problema

• loša koordinacija pokreta • žali se na ubrzano lupanje srca • ima vrtoglavice i težak hod • smije se bez razloga • ima crvene, zakrvavljene i suzne oči • nije svjesno okoline

• doživljava zvukove i slike kojih u stvarnosti nema

• ne osjeća bol • djeluje odsutno i opijeno • osjeća mučninu i povraća • ima bolove u tijelu • uznemireno je i uplašeno • često uzima slatkiše i slatka pića, a odbija jelo • često iznenada napušta društvo • povlači se u svoju sobu i brzo odlazi od kuće • iz depresije prelazi u euforiju • oslabljeno diše, ima povišenu temperaturu i

česte, bezrazložne drhtavice • promjena boje glasa i nepovezan govor • suha usta i nos • često šmrcanje • tragovi uboda igle po tijelu

“OVISNOST BOLEST ILI STIL ŽIVOTA”

hašiš ne izazivaju ovisnost, osim u slučajevima kada se uzimaju velike dnevne doze. Kanabis je kompleksna smjesa koja se sastoji od tri glavne komponente:delta-9-tetrahidrokanabinol (THC), kanabinol i kanabidiol. Njegova jedina aktivna komponenta, THC, eksperimentalno se koristi za liječenje alkoholizma, te nesanice i boli, koje su posljedica djelovanja lijekova za tumore i glaukome. Marihuana najčešće sadrži 1-1.5%THC-a,a hašiš oko 10%, međutim to ovisi o klimatskim uvjetima uzgoja biljke. Psihoaktivni učinci u pušača marihuane pojavljuju se nekoliko minuta nakon pušenja, dostižu maksimum 15-30 minuta nakon pušenja, a djelovanje traje 2-4 sata. Povezani su s kratkotrajnim gubitkom pamćenja i poremećenim intelektualnim sposobnostima. Marihuana je česta tema rasprava, posebice kada se govori o legalizaciji, no većina stručnjaka slaže se da može stvoriti ovisnost i donijeti najrazličitije mentalne, zdravstvene i socijalne probleme. Najnovija istraživanja pokazuju da stvara psihičku ovisnost, iako učinci ”krize” nakon prestanka uzimanja nisu tako jaki kao kod alkohola, heroina, kokaina i amfetamina. 4) Inhalanti - snifanje oštećuje mozak. Ova skupina uključuje supstancije koje se obično ne smatraju drogama, kao što su ljepilo, benzin i aerosol (sprejevi za nos). Visoke doze dovode do gubitka kontrole i nesvjestice u trajanju do 45 minuta, nakon čega slijede glavobolje, nesanica i mamurluk.

5)analgetici Opijati (morfin, kodein, dihidrokodein, hidrokodon, hidromorfon, oksikodon) se koriste u kliničke svrhe zbog svojih analgetskih svojstava. Pripadaju skupini analgetika koji s vremenom izazivaju psihičku i fizičku ovisnost. Djelovanje opijata još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno. Kod intoksikacije morfinom (prekomjerna doza) može doći do kome, mioze i respiratorne depresije. Česta komplikacija prekomjerne doze je edem pluća te smrt zbog prestanka rada srčanog i dišnog sustava. Morfin Alkaloid morfin glavni je analgetski sastojak opijuma koji se u medicini koristi za ublažavanje boli. Važni polusintetski derivati morfina su heroin, oksikodon i hidromorfon. Heroin ima i do tri puta jače analgetsko djelovanje od morfina, a dobiva se njegovim pročišćavanjem.Heroin ima posebno mjesto medu opijatima, jer su njegovi ovisnici u većini slučajeva politoksikomani, što znači da koriste i druge supstancije kao što su

kanabis, kodein, kokain, benzodiazepini i/ili alkohol. Heroin izaziva brzu i snažnu ovisnost, uz brojne i brze tjelesne i psihičke promjene, a apstitnencijski sindrom, pa i odvikavanje vrlo je teško. Povezan je s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama - smrtonosno predoziranje, spontani pobačaji, propadanje vena, infekcijske bolesti. Infekcije srčanog tkiva i zalistaka te bolesti jetre (hepatitis B i C) gotovo su pravilo kod heroinskih ovisnika. Također, među zaraženima HIV-om, virusom koji izazva AIDS, najviše je narkomana. Kako droga nikad nije čista, u krvnim žilama nastaju ugrušci. Oni mogu doprijeti do pluća, jetre, bubrega i mozga, a posljedica je propadanje tih organa i smrt. Metadon je sintetski opioidni antagonist koji je po svojoj farmakološkoj aktivnosti, dužini djelovanja i opojnosti sličan morfinu. Potkraj II.svjetskog rata počeo se upotrebljavati u medicinske svrhe za ublažavanje jake boli, a danas se uglavnom koristi u programu odvikavanja od ovisnosti.

6) Halucinogeni Halucinogeni predstavljaju tvari koje imaju određeni stimulacijski učinak na živčani sistem, koji rezultira izmijenjenim stanjem svijesti u smislu promijenjenog poimanja stvarnosti. Dietilamid lizergične kiselina (lysergic acid diethylamide, LSD). LSD pripada u ergot alkaloide. Izaziva promjene raspoloženja, percepcije vremena i prostora, osjećaj užasa i gubljenja kontrole, a fiziološki uzrokuje oštećenja hromozoma u leukocitima, umor, psihička napetost i uznemirenost.

kako razriješiti sumnje?

Evo znakova koji skreću pozornost roditeljima da porazgovaraju s djetetom o drogama i potraže savjet stručnjaka. Srećom, mnoge od navedenih situacija mogu biti ‘posljedica’ puberteta i hormonske bure. Zato, kažu stručnjaci, utvrdi li roditelj da nije u pravu kada su u pitanju droge, djetetu se treba ispričati i objasniti mu da je bio uplašen i zabrinut za njega.

ponaša li se?: • tajnovito i stalno nešto skriva po torbama ili

u sobi • vodi tajne razgovore (osim ako nisu

‘ljubavni’) • zapušta redovite kućne obaveze • ima probleme u školi kojih prije nije bilo



Deset godina. Period koji mi se ponekad čini dugim poput vječnosti, a ponekad kratkim kao

tren. Toliko, naime, iznosi moj dijabetički staž. No, nisu te godine tema priče u ovom broju, nego samo uvod koji je nama koji pišemo obično najteži. U deset slatkih godina putovala sam ne mnogo, a najduža mi je relacija bila Goražde – Mlini (Dubrovnik), gdje sam obično ljetovala. O prvom od tih putovanja „sa iglom preko granice“, već sam ranije pisala. Bilo je to putovanje koje mi je u mnogome pomoglo da prihvatim dijabetes kao sastavni dio sebe i svog života, počevši od toga da me u autobusu (gdje su putnici većinom bili stranci) niko nije ni pogledao (a kamoli da je buljio u mene) dok sam sebi davala inzulin, do upoznavanja sa gosparom Albertom koji je dijabetičar sa sada već stažom od četiri decenije i koji mi je „otvorio oči“ i srušio predrasude, do opuštanja i uživanja u čarima morskog odmora.

Ovog aprila, pak, pružila mi se iznenadna prilika za jedno novo, malo drugačije i dalje putovanje. Mogla bih ga nazvati „sa iglom u avion“. Bilo je to, naime, sedmodnevno putovanje u Tursku, koje je uključivalo pet letenja avionom i boravak u tri turska grada: Gaziantepu, Ankari i Istanbulu.

Kada sam konačno odlučila da ću krenuti (po prirodi sam neodlučna i nesklona avanturama, mada ovo nije bila nikakva avantura, nego odlično organizovano putovanje u grupi, sa u detalje isplaniranim posjetama), trebalo je provjeriti šta mi je najprije činiti. Obratila sam se svojoj doktorici Zeliji Veliji Ašimi, sa pitanjem da li mi je potrebna posebna dokumentacija. Rekla mi je da sa sobom ponesem posljednji nalaz, legitimaciju dijabetičara i da navedeno pokažem carinskim službenicima

u slučaju da mi to budu tražili. Naravno, već sam odranije znala da treba ponijeti dovoljno inzulina i drugih potrepština (igle, glukometar, trakice, desktroza i sve bez čega jedan dijabetičar ne smije). Pošto je ovo bilo moje prvo putovanje avionom, uzela sam inzulin i doručak prije leta. Sada, pak, znam da sve to mogu obaviti i u avionu, bez ikakvih problema. Let je bio ugodan, zanimljiv i brzo je prošao. Obrok koji su stjuardese servirale nisam konzumirala, jer sam već ranije doručkovala, ali sam shvatila da je jedan od onih obroka koji sebi slobodno možete priuštiti ukoliko ga pokrijete sa odgovarajućom dozom inzulina. Neću detaljizirati svaki dio putovanja, nego ću u nastavku da vam ispričam kako je Turska, zapravo, što reče jedan dijabetičar sa sličnim iskustvom „raj za šećeraše“.

Njihova kuhinja (ako ne računamo deserte, i to one tradicionalne) ima jako malo ugljikohidrata, obiluje povrćem, čorbama i saltama, a meso se uglavnom priprema na način koji nama ne škodi (roštilj), tako da sam u sedam dana svog boravka u ovoj prelijepoj


BOLJI ŽIVOT

Zašto mladi uopće uzimaju droge?

Mladi ljudi ne uzimaju droge s namjerom da se truju i da im bude loše, ne uzimaju ih da bi narušili svoje psihičko i fizičko zdravlje. Mladi uzimaju droge kako bi poboljšali i pojačali snagu doživljaja samog sebe i drugih. Mladi se ne drogiraju zato što su glupi, ludi, neodgojeni, niti zbog trauma iz djetinstva nego zato jer im droge na početku nose užitak i zabavu. Drogiraju se kako bi se prestali osjećati nedostatno, jadno, napeto, depresivno, kako bi se napokon osjećali slobodnim i živim u pravom smislu te riječi. Kako bi nedostatke svog bića nadopunili drogom.Da li je ovisnost bolest ili slobodno izabrani životni stil?O tom pitanju danas raspravljaju psiholozi, psihijatri, sociolozi, farmakolozi.Zbog prevage medicinskog koncepta u sagledavanju stvari ovisnost danas držimo bolešću. Ali bolest ovisnosti sigurno nije bolest kao što je npr. dijabetes. Ovisnost je bolest, ali ponajprije bolest koju je ovisnik sam izabrao. Nitko se ne drogira ukoliko to zaista ne želi, odnosno - tko se drogira to čini svojevoljno i pri svakom novom uzimanju droge potvrđuje drogiranje kao svoj životni izbor. Postoje faze u kojima je ovisnost bolest i faze u kojima je ona slobodno izabrani životni stil. Ovisnost se zapravo može smatrat bolešću tek po nastupu narkomanske faze ovisnosti, tj. Tek kad se u ovisnika nakon što se prestane drogirati javljaju očiti znaci apstinencijske krize, tek tada naime definitivno prestaje faza u kojoj je ovisnost slobodno izabrani životni stil…. Ovisnik ne primjećuje kako se droga uvlači u sve pore njegovog života kako polako gube iskustvo svijeta doživljenom bistrim mozgom. Novčić se okreće na drugi stranu zastrašujuću i razornu, klopka se zatvara nad žrtvom, jer bez droge se više ne može. Droga tada više nije spojena sa užitkom, nego s nužnom potrebom da se uzima kako bi se bivalo koliko toliko normalnim. Ovisnost počinje kada osoba bez uzimanja droge nije u stanju osjetiti opuštenost, ugodu , raspoloženje…Koji su najčešći načini da sazna istina: moje se dijete drogira!. U trećini slučajeva obitelj je ta koja prikupi dosta znakova i dokaza pa na kraju ovisnik prizna. Manji dio sam se odluči povjeriti roditeljima i zatražiti pomoć. Jedan dio dolazi sam po metadonsku terapiju i traži od doktora da ne obavještava roditelje. Ostale otkrije policija i sud Roditelji moraju izbjegavati paničnu reakciju iako je takvo reagiranje razumljivo ili još gore da roditelji

uopće ne reagiraju. Većina roditelja su jako zabrinuti i inzistiraju na intervenciji koja će brzo riješiti problem. Nemali broj roditelja u početku svede stvari na dogovor “obećaj da se više nećeš drogirati” ovisnik sve obeća samo da ga puste na miru. A roditelji su sretni samo da se ne moraju sramotiti. Ovisnici inzistiraju da im roditelji daju šansu da sami prekinu. Mnoge obitelji nasjednu na takvu priču. To što roditelji znaju za njegovo drogiranje ne utječe na njegovo ponašanje, pa ovisnik nastavlja po starome. Roditelji ne dopustite da se to dogodi. Odmah na početku tražite način za ozbiljan dogovor.

Reakcije koje ništa ne koriste! Panično iščekivanje! Ogorčeno kritiziranje! Plakanje! Stvaranje osjećaja krivnje! Davanje novca! Vraćanje dugova! Povlačenje pred njihovim kritikama! Agresija! Ucijene!

sA iNzULiNomDo tuRske

PIŠE: Lejla Hodžić



Limun (lat. Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae) i njegov plod. Rezultat je

davnog križanja po svoj prilici pomela i citrone, ali već stoljećima uspijeva kao samostalno stablo koje se razmnožava reznicama ili cijepljenjem.

opIsLimun je manje drvo, visoko od 3 do 6 metara. Mladi izboji i cvjetni listići su ljubičasti. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz peteljku malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom spužvastom ovojnicom koja se zove albedo i nije jestiva. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito nasadi se uzgajaju radi dobivanja plodova.

sve ČaRI lIMunaLimun je zaista jedna od najdjelotvornijih i najkorisnijih voćki, bilo da je konzumirate zbog prehlade ili ljepote. Postoji mnoštvo razloga zbog kojih biste ga trebali redovno konzumirati.

Plod limuna sadrži od 40 do 50% soka. Boja soka je žuta do blijedo zelena, a okus kiseo. Sadrži do 8% limunske kiseline, manje količine drugih organskih kiselina, oko 3% šećera i puno vitamina, prije svega C-vitamin. Prije upotrebe ga se pasterizira ili koncentrira. Pasterizirani sok koji je i bez konzervansa trajan najmanje jednu godinu, koristi se kao dodatak jelima i pićima. Koncentrirani sok se obično koristi za daljnju industrijsku preradu za gotova jela i pića.


BOLJI ŽIVOT

zemlji morala da smanjujem jedinice inzulina. Usput moram reći da me dijabetes nije spriječio da isprobam tradicionalne turske specijalitete, kao

što su Lahmacun ili Pachanga, pa čak i čuvena gaziantepska baklava sa pistacijama, niti da uživam u njima, a posebno u predivnoj krem juhi od leće koju Turci zovu Mercimek. Ta ili neka druga krem povrtna čorba je neizostavno predjelo u meniju turskog ručka i večere.

Neizostavan je bio i Ayran – slani jogurt, nešto rjeđi od našeg, koji Turci konzumiraju uz slanu hranu, te turski čaj koji se pije u ogromnim količinama, dok je kafa zastupljena mnogo manje nego kod nas. Uz to što je meni bio odličan, naš boravak je bio

dinamičan, sa mnogo posjeta različitim muzejima, ustanovama, znamenitostima kao i nekim kulturnim događajima, tako da smo stalno bili u pokretu, te je smanjivanje doza inzulina bilo neophodno. Vrijeme je bilo promjenljivo, ali ne sa naglim promjenama temperatura što je također bilo povoljno. Sedam dana prošlo je nevjerovatno brzo i kada smo krenuli ka avionu za Sarajevo osjetili smo tugu što napuštamo ovu prekrasnu zemlju, gdje su ljudi nadasve opušteni, što je i na nas djelovalo, i što se može okarakterisati kao posebna terapija za dijabetes. Ostalo nam je da se nadamo i planiramo neko novo putovanje sa besprijekornim „Turkish airlinesom“, a u međuvremenu, uvijek možemo pripremiti turski čaj, ili pak posoliti jogurt, te zamišljati da smo u restoranu sa pogledom na more i obalu iz koje izrastaju vitki minareti istanbulskih džamija.

lIMuni mediciNA



BOLJI ŽIVOT

ČaRoBna uČInkovIta svojstva

• Pomaže probavi i uklanja toksine iz vašeg probavnog trakta. Pomaže kod žgaravice, nadutosti i mučnine, a uz čašu tople vode i malo meda, pomoći će vam i kod mršanja.

• Pomaže zdravlju jer je dokazano da ljudi koji češće konzumiraju limun, imaju jači imuni sistem i otporniji su na infekcije. Sadrže mnogo vitamina C i askorbinske kiseline koja pomaže borbi protiv brojnih upala.

• Čisti kožu zahvaljujući antioksidansima, pa se čak može koristiti i u borbi protiv tih mrskih bora. A ako se limunom premažu staračke pjege, može ih izblijediti da budu što manje vidljive.

• Pojačava energiju zahvaljujući vitaminima i mineralima. Stoga, ako ste previše izloženi stresu ili se osjećate anksiozno, limunada je prava stvar za vas.

• Čisti organizam i pospješuje čišćenje krvi i urninarnog trakta od raznih toksina. A prema nekim studijama čak pomaže i u borbi protiv kamenja u mjehuru.

• Uz askorbinske kiseline u limunu, rane mnogo lakše i brže zarastaju. A odličan i za vaše kosti, vezivno tkivo i hrskavicu.

• Uz limun ćete imati i svježiji dah i zdravije zube. Ukoliko želite izbjeći bespotrebne hemikalije u raznim preparatima za ljepotu i zdravlje vaših zuba, onda je limun prava stvar. Samo trebate pripaziti da ne perete zube nakon pijenja limunade jer možete tako oštetiti zubnu caklinu.

INFORMACIJE PREUZETE SA: wikipedija.org

Limunsko eterično ulje je žuta tekućina s izrazitim mirisom na limun, i potpuno je topivo u alkoholu. Sastoji se pretežno (oko 90%) od limunina. Industrijski ga deterpeniraju vakuumskom destilacijom ili uz pomoć otapala. Tako pročišćeno ulje koristi se prije svega u prehrambenoj industriji (likeri, kolači) i za izradu parfema. Industrija sredstava za čišćenje i deterdženata koristi ulje prije deterpenacije i čak ga razrjeđuje s jeftinijim proizvodima, primjerice s parafinskim uljem.

lIMun u MeDIcInIJoš puno prije moderne faramakologije, limun se koristio kao lijek. Kad se još nije znalo za vitamine i koliko su korisni za zdravlje, limun je korišten kao lijek. Prije svega, smatralo ga se učinkovitim sredstvom protiv krvarenja otvorenih rana i za čišćenje zagnojenih rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja skorbuta što su znali još antički pomorci koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna.Na Siciliji, koja je imala velike probleme s opskrbom pitkom vodom, oduvijek se u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovice limuna. Ljudi su iz iskustva znali da limun dezinficira vodu, a moderna znanost je to potvrdila.

Limun je jedna od najkorisnijih namirnica na našoj planetu. Štiti od jako velikog broja bolesti, da ga se s pravom može nazvati super-hranom. Pun je nutrijenata: sadrži bioflavonoide, pektin,

folnu kiselinu, vitamini C, A, B1, B6, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, mangan. Povoljno djeluje na rad jetre, crijeva, želuca, imunog, živčanog i kardiovaskularnog sustava. Redovito konzumiranje limuna, može spriječiti bolesti poput laringitisa, bronhitisa, gripe, prehlade, artritisa, visokog krvnog tlaka, bakterijskih infekcija, bubrežnih i žučnih kamenaca, a prema najnovijim istraživanjima i raka! Zahvaljujući limunskoj kiselini, neutralizira otrovne tvari i njihovo djelovanje, olakšava probavu i ubrzava razlaganje masti. Sadrži visok postotak selena i vitamina C, koji povećavaju obrambenu moć i usporavaju starenje i vitamina B, neophodnog živčanom sustavu.

100 g limuna sadrži:

kcal kJoule voda masti kalij kalcij magnezij vitamin C

35-56 151-235 84-90 g

0,6 g

149 mg

11 mg

28 mg

51 mg

100 g limuna tako pokriva 71% dnevne potrebe vitamina C za odraslu osobu i 7% dnevne potrebe kalija, 1% kalcija i 9% magnezija.


BOLJI ŽIVOT

juHa oD povRća

potReBno1 / 2 šolje luka izrezanog na kockice 1 / 2 šolje celera izrezanog na kockice 1 / 2 šolje mrkve izrezane na kockice1 / 2 šolje svježeg paradajza izrezanog na kockice 1 / 2 šolje tikvica izrezanih na kockice1 lovorov list1 / 8 kašičice majčine dušice1 / 2 kašičice origana2 šolje pileće juhe sa smanjenim udjelom natrija1 / 8 čajne kašičice bijelog papra

Premažite posudu s malo spreja za kuhanje. Stalno miješajući pirjajte luk, celer i mrkvu dok luk ne bude proziran, oko 5 do 7 minuta. Možete dodati

malo vode da povrće ne zagori. Dodajte paradajz, tikvice, lovor, timijan, origano, pileću juhu i bijeli papar, te dobro promiješajte.Kada juha od povrća prokuha, poklopite i kuhajte 20 minuta.

svItak oD ŠpInata

potReBno120g šampinjona 0,8dl vrhnje za kuhanje 1 limun sol, papar, peršin po želji250g svježeg špinata kašičica maslaca 20g ribanog parmezana 2 jaja sol, muškatni oraščić

Šampinjone tanko narezati, popržiti, začiniti i ohladiti. Špinat blanširati, ocijediti i dobro usitniti. Umiješati muškatni oraščić, maslac, sol, papar i žumanjak. Bjelanjak istući u čvrsti snijeg, lagano izmiješati i smjesu izliti u nauljen pleh i peći na 220 stepeni oko 12 minuta, s preostalim začinima raspodijeliti po biskvitu od špinata i zarolati.

sMootHIe oD jaBuke I ŠpInata

potReBno1 manja očišćena i narezana jabuka2 šolja svježeg špinata1/2 šolje niskomasnog jogurta1/3 šolje svježeg soka od jabuke ili naranče2 kašičice mljevenih sjemenki lana1 kašičica javorovog sirupa1 šolja kockica leda

Stavite sve sastojke osim leda u blender i miksajte dok smjesa ne postane kompaktna. Dodajte led, miksajte dok smjesa ne postane kompaktna i poslužite.

kuGloF oD ČokolaDe

potReBno150g tamne čokolade 100g maslaca70g mljevenih badema70g mljevenih lješnjaka40g sojinog brašna250g ksilitola u prahu5 jaja2 kašičice praška za pecivo6 kašičica grčkog jogurta

Zagrijte pećnicu na 170°C. Namastite i pobrašnite kalup za pečenje. Rastopite čokoladu na pari i ostavite da se malo ohladi. Pomiješajte sojino brašno, mljevene bademe i lješnjake, i prašak za pecivo.Žumanjke miksajte s maslacem dok ne dobijete pahuljastu smjesu. Dodajte rastopljenu čokoladu, ksilitol i jogurt.Miksajte bjelanjke dok ne dobijete čvrst snijeg.Dodajte 1/3 bjelanjaka u smjesu sa žutanjcima i lagano izmiješajte. Dodajte preostale bjelanjke i opet lagano umiješajte. Dodajte pola smjese s brašnom i lagano izmiješajte. Dodajte ostatak i sve dobro izmiješajte.Ulijte tijesto u kalup i pecite oko 50 minuta.



recePti



Zaustavi policajac čovjeka jer je prošao na crveno i kaže mu: - “pa dobro čovječe imaš li ti oči

vidiš li da si prošao kroz crveno?” Čovjek:

- “Izvinite, ali ja sam daltonista.” na to će policajac:

- “pa naš zakon važi i za strane državljane.”

Tko još zviždi za ženama

iznad 40 godina? Samo expres - lonac.

Na jednom plesnom balu muškarac prilazi devojci:

- Oprostite, gospođice, već sat vremena želim nešto

da vam kažem, ali se ustručavam...

- Slobodno recite. - Kad god se nasmejete,

poželim da vam kažem da dođete kod mene.

- Ohh, vi ste jedan pravi zavodnik!

- Ne, ja sam zubar.

Čovjek primi platu i plata mu se obrati:

-Hajde večeras da izadjemo.

A čovjek će joj na to: -Sačekaj još malo, još si mala, pa dok porasteš.

Kaže Mujo Hasi: - Zamisli, sinoć oko ponoći stigne mi SMS: “Trebaju li

vam drva?” Ja odgovorim: “Ne trebaju!”

- I? - I jutros pogledam iza kuće…

kad ono nema mi drva!

- Jesu li instrumenti spremni?

- pita doktor uoči operacije. - Jesu, svi su u redu! - odgovara glavna sestra.

-Sram da vas bude! Ja tu umirem, a vi se spremate za

sviranje! - javi se pacijent.

stRaH oD ZuBaRa - je li vas strah?

- pita zubar pacijenta. - jest, i to grozno.

- no, popijte čašicu konjaka... - još me je strah. I tako, kad je popio litru,

veli: - a sad bih volio vidjeti nekoga tko bi se

usudio da MI takne ZuB!

JE LIJEKI SMIJEH

izdvajamo - udks.orgudks.org/wp-content/uploads/2013/01/bolji_zivot_41.pdf · s obzirom da nije...

Documents