IZVJETAJ O GOTOVINSKIM TOKOVIMA Izvjetaj o gotovinskim tokovima je jedan od osnovnih izvjetaja koji

sastavljaju srednja i velika pravna lica u Bosni i Hercegovini. Ukazuje na nain

na koji drutvo generira novac i kako ga troi. Sastavlja se na osnovu

podataka o primicima i izdatcima novca i novanih ekvivalenata, odnosno

zasniva se na naelu blagajne.

IZVJETAJ O

GOTOVINSKIM

TOKOVIMA

REVIZIJA REVITA

Coralici 462, 77226, Cazin

www.revizijarevita.com

info@revizijarevita.com.ba

U skladu sa lanom 8. Pravilnika o sadraju i formi obrazaca finansijskih izvjetaja za privredna drutva Izvjetaj o gotovinskim

tokovima pravno lice moe prezentirati direktnom metodom ili indirektnom metodom. Cilj izvjetaja o gotovinskim tokovima je

iskazati priliv i odliv novca i novanih ekvivalenata u jednom obraunskom periodu. Iz ovog izvjetaja pravno lice moe saznati

na koji nain stvara novac i troi novac. Analiza izvjetaja o novanom toku ukazuje na to da li subjekat moe na vrijeme

ispuniti svoje obaveze prema povjeriocima i vlasnicima. Izvjetaj o gotovinskim tokovima ukazuje na nain koritenja novca i

novanih ekvivalenata. Odnosno, informacije koje prua izvjetaj o novanim tokovima treba da poslue za procjenu

sposobnosti subjekta da proizvode prilive gotovine, plati obaveze prema povjeriocima i vlasnicima, te ukae na posljedice

politike investiranja i finansiranja.

Sastavljanje novanog toka originalnom metodom kroz neposredno obuhvatanje tokova gotovine je mogue, meutim prije

toga potrebno je izvriti pripremu podataka u knjigovodstvu. Odnosno za direktnu metodu koriste se podaci iz

raunovodstvene evidencije; tj. konta koja prate stanje i kretanje sredstava na novanim raunima i raunima novanih

ekvivalenata.

Derivativni nain sastavljanja novanog toka od poslovnih aktivnosti, odnosno indirektna metoda sastoji se u spajanju pozicija

iz bilansa uspjeha sa pozicijama u uporednom bilansu stanja. Odnosno, indirektna metoda ukazuje na novani tok od

poslovnih aktivnosti kao usklaenje dobitaka ili gubitaka za nenovane rashode i nenovane prihode te promjene u

kratkoronoj imovini (s tim da se iskljuuje novac i novani ekvivalenti) i kratkoronih obavezama. Novani tok od investicijskih

i finansijskih aktivnosti je isti kod obe metode.

Izvjetaj se sastoji od tri grupe aktivnosti: poslovna, investicijska i finansijska. Novani tokovi iz poslovnih aktivnosti su kljuni

indikator za to koliko je subjekat sposoban da stvori sredstva za odravanje tekue likvidnosti, za investicije, otplatu kredita i

plaanje udjela u dobiti bez koritenja tuih izvora finansiranja. Novani tokovi u ovom podruju rezultiraju primarno iz

aktivnosti koje su povezane s glavnom djelatnou subjekta. To su:

Prilivi iz pruanja usluga i prodaje proizvoda/ robe

Prilivi iz osnova udjela, kamata ili po osnovu vrijednosnih papira

Ostali prilivi koji ne pripadaju investicijskoj ili finansijskoj aktivnosti

Odlivi nastali u pruanju usluga ili prodaji robe/ proizvoda

Plaanja za kamate i sline rashode

Ostali odlivi koji se ne mogu povezati sa investicijskom ili finansijskom aktivnou.

Plaanje poreza se u pravilu svrstava u poslovnu aktivnosti.

Prije nego se sastavi izvjetaj o gotovinskim tokovima u raunovodstvu je potrebno osigurati podatke koji e sluiti za pravilnu

klasifikaciju. Primjer je recimo prodaja ili kupovina dugotrajne imovine. Primitak, odnosno priliv novca koji se ostvari prodajom

imovine je primitak od investicijskih aktivnosti, a izdaci za nabavku dugotrajne materijalne imovine su odlivi od investicijskih

aktivnosti.

MRS 7 Izvjetaj o novanim tokovima t. 19 subjekte potie na izvjetavanje o novanim tokovima od poslovnih aktivnosti

primjenom direktne metode. Direktna metoda prua informacije koje mogu biti korisne u procjenjivanju buduih novanih

tokova, a koje nisu raspoloive prema indirektnoj metodi. Prema direktnoj metodi, informacije o glavnim skupinama bruto

novanih primitaka i bruto novanih isplata mogu se dobiti:

a) Iz raunovodstvenih evidencija subjekta, ili

b) Usklaivanjem prihoda od prodaje, trokove od prodaje i drugih stavaka izvjetaja o dobiti za:

i. Promjene tokom perioda za zalihe i potraivanja i obaveze iz poslovanja

ii. Druge nenovane stavke; i

iii. Druge stavke iji su novani uinci investicijski ili finansijski novani tokovi.

Naprimjer, iznos priliva od kupaca moe se dobiti indirektno na nain da se prihodi od prodaje usklauju za promjene u iznosu

potraivanja od kupaca u toku perioda. Slino, novac plaen dobavljaima za nabavku dobara u proizvodnji ili prodaji moe

se odrediti indirektno tako to se trokovi prodaje usklauju za promjene u zalihama i stanju obaveza prema dobavljaima

tokom perioda.

lan 9. Pravilnika navodi da za Izvjetaj o gotovinskim tokovima iz poslovne aktivnosti po direktnoj metodi treba obratiti panju

na sljedee:

Pod oznakom AOP 301 prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti, treba upisati podatak o ukupnom prilivu gotovine iz

poslovnih aktivnosti za pozicija AOP 302 do 304.

Pod oznakom AOP 302 Prilivi od kupaca i primljeni avansi, iskazuju se podaci o prilivu gotovine po osnovu

naplaenih potraivanja, kao i primljenih avansa od kupaca u toku obraunskog perioda. U ove prilive se ubrajaju i

prodaja kupcima u gotovini, odnosno novani primici od naplate u gotovini.

Pod oznakom AOP 303 Prilivi od premija, subvencija, dotacija i slino iskazuju se naplaeni iznosi od dravnih

organa i institucija po osnovu premija, subvencija, dotacija i slino.

Pod oznakom AOP 304 Ostali prilivi iz poslovnih aktivnosti, iskazuju se podaci o prilivima gotovine po osnovu

naplate prihoda od zakupnina, lanarina i ostalih poslovnih prihoda, naplate potraivanja od zaposlenika, prilivi po

osnovu povrata poreza na dodanu vrijednost, prilivi po osnovu ostalih potraivanja i ostali nespomenuti prilivi iz

redovnog poslovanja.

Da bi se sprijeilo da knjienja na dugovonoj ili potranoj strani koja ne predstavljaju priliv ili odliv budu prikazana kao novani

tok, za ista preporuujemo sistem storna ili detaljnu analizu analitike kartice svakog konta koji ulazi u novani tok (izdvajanje

pozicija koje se veu za novac). Znai, samo transakcije koje ukljuuju tok novca treba da budu obuhvaene izvjetajem o

novanim tokovima.

lan 10. Pravilnika navodi da pod oznakom AOP 305 Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti treba navesti podatak

o ukupnim odlivima iz poslovnih aktivnosti, sa pozicija pod oznakom za AOP 306 do 310.

Pod oznakom AOP 306 Odlivi iz osnova isplata dobavljaima i dati avansi, iskazuju se iznosi izvrenih isplata

dobavljaima za nabavke i drugih trokova kao i iznosi plaenih avansa dobavljaima.

Pod oznakom AOP 307 Odlivi iz osnova isplata plaa, naknada plaa i primanja zaposlenih iskazuju se iznosi

isplaenih bruto plaa, naknada plaa i ostalih primanja zaposlenih u toku obraunskog perioda.

Pod oznakom AOP 308 odlivi iz plaenih kamata, iskazuju se sva plaanja po osnovu kamata u toku obraunskog

perioda.

Pod oznakom AOP 309 Odlivi iz osnova poreza i drugih dadbina iskazuju se plaeni iznosi na ime poreza na dobit,

ostalih poreza i drugih propisanih dadbina u toku obraunskog perioda.

Pod oznakom AOP 310 Odlivi iz poslovnih aktivnosti, iskazuju se podaci o odlivima gotovine iz ostalih nepomenutih

plaanja iz redovnog poslovanja.

Novani primici u okviru poslovne aktivnosti su primici od:

Kupaca za prodanu robu, proizvode i pruene usluge,

Tantijema,

Naknada i provizija

Osiguranja za naknadu tete

Povrata poreza

Primljenih avansa za isporuke

Davanja imovine u najam

Trgovanja vrijednosnim papirima klasificiranim kao finansijska imovina namijenjena za trgovanje.

Novani izdaci obuhvataju izdatke za:

Isplate dobavljaima

Kamate

Poreze

Isplate zaposlenicima

Dane avanse.

Po indirektnoj metodi rezultat poslovanja se usklauje za nenovane rashode i nenovane prihode te promjene u kratkotrajnoj

imovini (osim novca i novanih ekvivalenata) i kratkoronim obavezama. Rezultat poslovanja (dobit ili gubitak) se poveava

za nenovane rashode i umanjuje za nenovane prihode. To su amortizacija; dobit ili gubitak od prodaje dugotrajne imovine

iz investicijske aktivnosti; i ostali nenovani prihodi i rashodi. Promjene u kratkotrajnoj imovini i kratkotrajnim obavezama

obuhvataju poveanje/ smanjenja zaliha; potraivanja od kupaca i drugih potraivanja, promjene u aktivnim vremenskih

razgranienjima; promjene u dugoronim razgranienjima), primljene avanse, obaveze prema dobavljaima, ostale obaveze;

promjene u pasivnim vremenskim razgranienjima.

U skladu s lanom 19. Pravilnika o sadraju i formi obrazaca finansijskih izvjetaja za privredna drutva u obrazac Izvjetaj o

gotovinskim tokovima indirektna metoda u dijelu A na redni broj 1 obrasca unosi se podatak o iznosu neto dobiti; odnosno

gubitka za period.

Na rednim brojevima 2. do 17. obrasca neto dobit/ gubitak se prema naziva pozicija iz ovog dijela obrasca usklauje za iznose

amortizacije i druge negotovinske stavke obraunskog perioda, promjene vrijednosti zaliha, potraivanja, obaveza i

vremenskih razgranienja, dobitke, odnosno gubitke od usklaivanja vrijednosti i otuenja nematerijalnih stalnih sredstava i

dugoronih finansijskih sredstava, kao i za sve druge gotovinske stavke koje ne predstavljaju stavke gotovinskih tokova od

poslovnih aktivnosti.

Novani tok iz finansijskih aktivnosti treba da obuhvati transakcije koje se tiu finansiranja iz vanjskih izvora (nije generirano

u drutvu), a razlikujemo podjelu na finansiranje od strane vlasnika; zajednike izvore finansiranja; i ostalo finansiranje iz tuih

izvora. Posebno iskazivanje ovih novanih tokova je bitno za povjerioce; odnosno ukazuje na mogunost povrata novanih

tokova povjeriocima.

Novani tokovi iz finansijske aktivnosti obuhvataju:

Uplate i povrat vlastitog kapitala

Isplata dobiti

Prilivi iz kredita i povrat kredita

Prilivi i povrat iz ostalih finansijskih zajmova

Isplate dobiti se u skladu s MRS 7 se mogu klasificirati kao dio novanog toka iz finansijskih aktivnosti, s tim da predstavljaju

troak dobijanja finansijskih resursa. MRS 7 doputa i klasifikaciju u poslovne aktivnosti, a cilj je da se korisnicima finansijskih

izvjetaja ukae na mogunost subjekta da isplati dividendu iz poslovnih novanih tokova. Meutim, potrebno je isto posebno

iskazati. Obrazac izvjetaja o novanim tokovima koji se primjenjuje kod nas predvia posebno iskazivanje novanog toka

uzrokovanog isplatom dobiti u okviru finansijske aktivnosti.

Finansijski krediti obuhvataju dugorone i kratkorone kredite, sve dok se isti ne mogu klasificirati kao novani tok od poslovne

aktivnosti. Tu pripadaju krediti od banaka i ostalih lica od kojih se pozajmljuju sredstva.

Finansijske aktivnosti koje ne zahtijevaju upotrebu novca ili novanih ekvivalenata ne ukljuuju se u izvjetaj o novanim

tokovima. Isto se primjenjuje i na investicijske aktivnosti.

Novani tokovi od investicijskih aktivnosti su oni koji se prvenstveno veu za dugotrajnu imovinu drutva (nematerijalna,

materijalna, finansijska imovina i dugotrajna potraivanja). Odnosno, povezane su sa stjecanjem i otuivanjem imovine, i

trebaju prikazati nastale izdatke po osnovu kupovine imovine i prilive po osnovu prodaje imovine.

Novani tokovi od finansijskih aktivnosti i investicijskih aktivnosti definirani su lanom 12. do 17. Pravilnika.

Pored toga, s tim da se u toku poslovanja pojavljuju novani tokovi u stranoj valuti, isti se evidentiraju u konvertibilnoj marki

primjenog kursa na dan nastanka gotovinskog toka. Kursne razlike koje nastaju pri tome ne evidentiraju se jer su nerealizirane

i ne uzrokuju novane tokove. Ono to se evidentira je utjecaj promjene kursa na novac i novane ekvivalente koji se dre u

stranoj valuti; odnosno na obaveze koji se iskazuju u stranoj valuti.

Novani ekvivalenti su kratkorona visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo (u roku kraem od tri mjeseca od datuma

sastavljanja bilansa) konvertirati u poznate iznose novca i koja su podlona beznaajnom riziku promjene vrijednosti.

MRS 7 zahtijeva da se glavne klase priliva i odliva iskau u bruto iznosima. Ovo se ne odnosi na izvjetavanje o poslovnim

aktivnostima koritenjem indirektne metode.

Ono to je jo bitno objasniti za sastavljanje novanog toka je utjecaj bankovnih prekoraenja na sadanju vrijednost novca i

novanih ekvivalenata. U skladu s MRS 7.8. posudbe od banaka obino se smatraju finansijskim aktivnostima. Meutim, u

nekim dravama prekoraenja na bankovnim raunima, koja se vraaju na zahtjev, ine sastavni dio upravljanja novcem

subjekta. U tim okolnostima prekoraenja na bankovnim raunima ukljuuju se kao sastavni dio novca i novanih ekvivalenata.

Obiljeje takvih bankovnih aranmana je da bankovna salda esto fluktuiraju od pozitivnog do dozvoljenog prekoraanja. U

tom sluaju, za potrebne izvjetaja o novanom toku, prekoraenja na bankovnom raunu ukljuuju se u novac i novane

ekvivalente, a u bilansu se prikazuju u okviru pozajmljivanja, odnosno kao finansijska obaveza. Osim bankovnih prekoraenja

koja se klasificiraju kao novac i novani ekvivalenti, tokovi novca u svim formama bez obzira na dospijee se prikazuju u

finansijskim aktivnostima.