FAKULTET EKONOMIJ ISTOČNO SARAJEVOODJELJENJE U BIJELJINI

DIPLOMSKI RAD IZ ANALIZE BILANSATEMA:

IZVJEŠTAJ O TOKOVIMA GOTOVINE KAO OSNOVA ZA OCJENU SOLVENTNOSTI I LIKVIDNOSTI PREDUZEĆA

Mentor: Student:

Juli 2010.

SADRŽAJ

1. Uvod.........................................................................................................................2

2. Ciljevi, upotreba i korisnici izvještaja o tokovima gotovine...................................3

2.1 Koje informacije pruža izvještaj o tokovima gotovine......................................62.2 Za šta se koriste informacije o tokovima gotovine............................................7

3. Klasifikacija gotovinskih tokova.............................................................................8

4. Oblik-forma izvještaja o novčanim tokovima........................................................11

5. Izrada izvještaja o novčanim tokovima..................................................................12

5.1 Utvrđivanje gotovinskih tokova iz redovnih poslovnih aktivnosti..................125.2 Određivanje gotovinskih tokova iz investicionih aktivnosti............................165.3 Određivanje gotovinskih tokova iz finansijskih aktivnosti..............................16

6. Direktan metod sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima...............................17

7. Indirektan metod sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima............................23

8. Slobodna novčana sredstva-free cash flow............................................................28

9. Analiza izvještaja o tokovima gotovine.................................................................29

10. Zaključak................................................................................................................36

11. Literatura................................................................................................................37

1

1. UVOD

Izvještaj o novčanim tokovima, saglasno Računovodstvenom standardu 1- Sastavljanje i prezentacija finansijskih izvještaja, obavezan je dio seta finansijskih izvještaja kako preduzeća tako i banaka.Definiše se kao izvedeni finansijski izvještaj u kojem su prikazani prilivi i odlivi gotovine po osnovu poslovne, investicione i finansijske aktivnosti u toku obračunskog perioda.Sastavljanju i prezentaciji ovog izvještaja posvećen je poseban Računovodstveni standard 7- Izvještaj o tokovima gotovine. Ovaj računovodstveni standard bavi se sadržinom i formom izvještaja nezavisno od toga kakva je djelatnost pravnog lica za koje se izvještaj sastavlja.Za upravljanje finansijama preduzeća od velike važnosti je kontrola i upravljanje tokovima gotovine sa ciljem da prilivi obezbede normalnu novčanu reprodukciju utrošenih poslovnih sredstava i isplatu dospjelih obaveza o rokovima dospjeća. Permanentan uvid u tokove gotovine omogućava iznalaženje alternativa za saniranje eventualnih deficita ili upotrebu suficita gotovine za finansiranje rasta i razvoja preduzeća ili otplatu dugova. Bez obzira na važnost kontrole i upravljanja tokovima gotovine tradicionalni finansijski izvještaji, zbog obračunske osnove na kojoj se sastavljaju, ne pružaju relevantne informacije za taj proces.U suštini, izvještaj o tokovima gotovine pokušava da premosti razliku između obračunskog i gotovinskog rezultata aktivnosti, odnosno da kroz rearanžiranje podataka sadržanih u finansijskim izvještajima, preduzeće pruži dodatan uvid u izvore i upotrebu gotovine tokom posmatranog perioda. Izvještaj o tokovima gotovine izražava sumarni efekat svih poslovnih odluka donjetih tokom perioda pokrivenog izvještajem a omogućava sagledavanje i ocjenu mogućnosti finansiranja poslovnih potreba iz rezultata poslovanja i ocjenu usklađenosti izvora i upotrebe finansijskih sredstava.1

Jak gotovinski tok je veoma bitan za postizanje glavnog cilja uprave, a to je likvidnost. Ako gotovinski tok premaši iznos koji je potreban za redovne poslovne aktivnosti i njihovo širenje, kompanija neće morati da pozajmljuje novac radi proširenja poslovanja. Višak gotovinskog toka će se moći koristiti za smanjenje duga ili poboljšanje njenog finansijskog položaja, smanjivanjem koeficijenta zaduženosti izraženog odnosom obaveza i imovine.Cash-flow pokazuje one preuzete obaveze kompanije koje se ne mogu uočiti drugim finansijskim izvještajima. Npr. Izvještaj o toku gotovine može da pokaže da li su aktivnosti uprave skoncentrisane na kratkoročnim ili dugoročnim odnosima.Nastavak ovog rada biće usmjeren na osnovne djelove ovog izvještaja, metode za njegovu pripremu i cash-flow analizu kao značajnu tehniku analize finansijskih izvještaja.

1 Prof. dr Predrag Stančić

2

2. CILJEVI, UPOTREBA I KORISNICI IZVJEŠTAJA O TOKOVIMA GOTOVINE

Tokom svog istorijskog razvitka, računovodstvo je koncipiralo i usavršavalo bilans stanja i bilans uspjeha kao regularne finansijske izvještaje koji prirodno rezultiraju iz računskog okvira dvojnog knjigovodstva. Pri tome je bilans stanja zamišljen tako da pruži statičku sliku vrijednosti i strukture sredstava koje preduzeće koristi u obavljanju svoje aktivnosti, kao i kompoziciju izvora finansiranja tih sredstava u određenoj tački vremena, koja je konvencionalno usvojena kao dan bilansiranja. Bilans uspjeha, pak, dobio je zadatak da izvještava o finansijskim rezultatima poslovne aktivnosti preduzeća za pojedinačne odsječke vremena, koji su omeđeni sa dva sukcesivna bilansa stanja, a koji su, takođe, konvencijom prihvaćeni kao obračunski odnosno fiskalni periodi.Mada su ti bilansi neobično značajni sa finansijskog stanovišta, s obzirom da predstavljaju neophodan izvor informacija za finansijsku analizu i donošenje odluka o ulaganju u poslovna sredstva i pribavljanju izvora finansiranja, oni, ipak, nisu dovoljni za ocjenu svih relevantnih aspekata finansijske aktivnosti preduzeća. Jedan od tih aspekata odnosi se, svakako, na dinamiku finansijskih tokova u preduzeću, koja obuhvata izvore i upotrebu finansijskih sredstava unutar pojedinih obračunskih odnosno fiskalnih perioda koji su pokriveni bilansom uspjeha.Analizi tog aspekta finansijske aktivnosti, namjenjeni su specifično pripremljeni izvještaji o tokovima finansijskih sredstava. U metodološkom smislu, naime, ovi izvještaji ne predstvaljaju neposredno izvode iz računskog okvira dvojnog knjigovodstva, već se dobijaju manje ili više, izvedenim putem, posebnim rearanžiranjem podataka koji su već sadržani u periodičnom bilansu stanja i uspjeha. 2

Obzirom da se u izvještaju o novčanim tokovima prikazuju promjene u iznosu gotovine i gotovinskih ekvivalenata potrebno je pobliže objasniti ove pojmove.Gotovinom i ekvivalentima gotovine nazivamo ona sredstva koja preduzeće drži kao neophodnu rezervu likvidnosti spremnu za plaćanje obaveza. Gotovina uključuje novčana sredstva u kasi preduzeća i depozite po viđenju. Kod nas su to sredstva na žiro-računu. Kad bi preduzeća, slično fizičkim licima, imala i tekuće račune, tada bi i stanje ovih računa predstavljalo gotovinu. Štaviše, tada bi gotovinsko pravo preduzeća bilo veće od dugovnog salda na tekućem računu za iznos dopustivog prekoračenja, automatskog kredita po tekućem računu koji bi preduzeće nadoknađivalo u veoma kratkom ugovorenom roku. Raspoloživom rezervnom likvidnosti smatraju se i ekvivalenti gotovine. Oni obuhvataju kupljene hartije od vrijednosti izdate od drugih koje glase na vrlo kratak rok, obično do 90 dana, i koji se mogu brzo (uslovno rečeno odmah) i lako pretvoriti u poznat iznos gotovine na otvorenom tržištu novca ili kod poslovne ili centralne banke. Motiv kupovine ovih hartija od vrijednosti jeste zarada putem iskorišćenog diskonta od nominalne vrijednosti ili kamate na nominalnu vrijednost od dana kupovine do dana unovčenja, tj. za vrijeme njihovog držanja u portfelju preduzeća, a da se, zbog mogućnosti promptnog konvertovanja u novac, ne ugrozi likvidnost preduzeća.3

Poslovni proces u preduzeću može se objasniti i kao neprekidna konverzija gotovine u nenovčana sredstva – realitete, potraživanja i druga prava – koja se zatim ponovo

2 Prof. dr Krasulja D., Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Beograd 1997 godina, str. 993 Prof. dr Stevanović N., Upravljačko računovodstvo, Ekonomski fakultet Beograd 2000 godina, str. 245

3

konvertuju u gotovinu. Smisao ove kontinuelne konverzije sastoji se u tome da se iz svakog poslovnog ciklusa izvuče više gotovine nego što je u njega uloženo. Taj višak primanja nad izdavanjem odnosi se prevashodno na realizovani i naplaćeni neto dobitak koji preduzeću stvarno ostaje na raspolaganju za akumulaciju i ostale vidove neposlovne potrošnje. Saobrazno takvom uglu posmatranja, nenovčana poslovna sredstva predstavljaju prosto neophodne tranzitne stanice u cirkularnom pretvaranju gotovine u gotovinu posredstvom raznih poslovnih i finansijskih operacija i transakcija.Taj cirkularni tok gotovine u preduzeću ima svoja dva aspekta: interni i eksterni. Interni tok je, po prirodi, regularan i odnosi se na ulaganje gotovine u fiksna sredstva, zalihe, troškove i rashode sa ciljem da se uvećana vrate prodajom proizvoda i usluga za gotovo, naplatom potraživanja od kupaca ili, eventualno, prodajom fiksnih sredstava koja su ispala iz funkcije. Eksterni tok je, pak manje redovan i pokazuje povremene izvore i upotrebe, prilive i odlive gotovine u preduzeće i izvan njega koji doprinose proširenju ili sužavanju internog toka. Misli se, naime, na primanja gotovine koja potiču iz novih zaduženja ili povećanja sopstevnih izvora finansiranja mimo redovnog poslovanja (subvencije, dotacije, premije i sl.), kao i na izdatke gotovine za otplatu glavnice duga, plaćanja periodičnih rashoda na ime kamate, izmirenje poreskih obaveza, neposlovnu potrošnju raspodjeljenog neto dobitka i sl. Oba aspekta ovog toka mogu se ilustrovati i grafički, kao što je učinjenom na dijagramu.

Dijagram br. 1 Interni i eksterni aspekti tokova gotovine u preduzeću

Povremeni prilivi Sopstveni izvori Povjerioci

* Povremeni n Odlivi a p

gotovina l a

p g t r o a

o t d. o f. v. Sr. Fiksna zalihe potraži-

sredstva vanja

amortizacija

*Povremeni odlivi su:

4

KamataPoreziRaspodjela dobitiOtplata dugaPovlačenje hartija od vrijednosti

Permanentna finansijska kontrola i upravljanje ovim tokom neophodni su iz nekoliko razloga. U njihovoj je kompetenciji, pre svega, da obezbede takvu cirkulaciju gotovine koja će omogućiti normalnu novčanu reprodukciju utrošenih poslovnih sredstava i isplatu finansijskih obaveza preduzeća o rokovima njihovog dospjeća. Svaki ozbiljniji zastoj u cirkulaciji gotovine, koji ima za posledicu njen deficit u odnosu na tekuće potrebe, može da dovede do finansiranja redovnog poslovanja iz nepovoljnih izvora, povećanja finansijskih rashoda i slabljenja rentabilnosti, pogoršanja kreditnog boniteta i opadanja likvidnosti pa, čak, i bankrotstva preduzeća, ukoliko se doslovno respektuju finansijski kriterijumi privređivanja. Sa druge strane, svaki višak gotovine iznad redovnih poslovnih potreba neminovno se ispostavlja kroz smanjenje rentabilnosti ukupnih poslovnih sredstava. Mada se izvjestan prinos može ostvariti i na bazi posjedovanja gotovine i njenih supstituta, prije svega u vidu kamate, poslovna sredstva se obično ne drže u toj formi u cilju privređivanja s obzirom da odbacuju, po pravilu, manju stopu prinosa u poređenju sa sredstvima koja su uložena u proizvodnju i prodaju proizvoda i usluga. Drugo, racionalna sinhronizacija internog i eksternog toka gotovine treba da omogući preduzeću da ide u korak sa tehničkim i tehnološkim progresom koji je tako prisutan i intenzivan u savremenom svijetu. U vezi sa tim posebno se ističe da su upravo brojne inovacije i pronalasci u industrijskoj tehnologiji, koji su se u razvijenim zemljama dogodili u toku poslednjih decenija, znatno uticali na to da se na metodologiju utvrđivanja tokova gotovine gleda kao na jedan od značajnijih instrumenata koji organima upravljanja i rukovodstvu preduzeća stoje na raspolaganju za kanalisanje kapitala u ona područja aktivnosti koja predstavljaju najpovoljnije alternative u datim okolnostima.Relevantne informacije, međutim, za kontrolu i upravljanje tokovima gotovine ne mogu se dobiti neposredno na bazi konvencionalnih računovodstvenih metoda i postupaka koji su sračunati na periodično utvrđivanje finansijskog stanja i uspjeha preduzeća. Presudan razlog za tu neusklađenost leži, svakako, u činjenici da se u računovodstvu izvori i upotrebe, odnosno primanja i izdavanja gotovine ne registruju obavezno u istim periodima na koje su alocirani prihodi, troškovi i rashodi koji sa njima korespondiraju. Zbog toga se i može desiti da preduzeće u jednom periodu iskaže iznad prosječni poslovni i neto dobitak a da, ipak, osjeti krajnju nestašicu za gotovinom, kao što je moguće i obrnuta situacija da u periodu koji je završen sa poslovnim gubitkom ostvari višak gotovine u odnosu na tekuće potrebe. I baš taj nesklad u tokovima rezultata i gotovine doveo je do potrebe da se oni posebno utvrđuju i prezentiraju. Dok se dinamički tokovi rezultata poslovanja obračunavaju i iskazuju pomoću bilansa uspjeha, periodični tokovi gotovine sumiraju se u posebnim izvještajima.

5

Shodno tome, u kontekstu dva komparativna bilansa, izvori i upotrebe, primanja i izdavanja gotovine u posmatranom periodu, mogu se, najopštije, rekapitulirati u vidu šeme br. 1.Šema br. 1 Tokovi novčanih sredstava i gotovine

Računi aktive (sem gotovine) Računi pasive

Tokovi novčanih sredstava-gotovine

Upotreba-izdavanja Izvori-primanja

U verbalnoj interpretaciji ova šema znači da primanja gotovine rezultiraju iz 1. povećanja pozicija pasive ili smanjenja pozicija aktive (sem gotovine) dok izdavanja gotovine imaju za posledicu 2. smanjenje pozicija pasive ili povećanja pozicija aktive (sem gotovine). 4

2.1 Koje informacije pruža izvještaj o tokovima gotovine

Koristi od izvještaja o novčanom toku zapravo govore o njegovom značaju za menadžment preduzeća. Informacije iz izvještaja, ako se na adekvatan način povežu sa informacijama iz drugih finansijskih izvještaja (bilans stanja, bilans uspjeha i nekih računa glavne knjige) pomažu menadžmentu preduzeća, ali i eksternim korisnicima, da dobiju uvid u likvidnost i solventnost preduzeća.Informacije o novčanom toku pomažu korisnicima (upravnom odboru, menadžmentu, bankama, povjeriocima, radnicima i dr.) u :

- ocjeni mogućnosti preduzeća da ostvari gotovinu i gotovinske ekvivalente i potrebu preduzeća da iskoristi te gotovinske tokove

- procjeni vrijednosti preduzeća kao osnove za donošenje odluka o određenim transakcijama sa preduzećem (kupoprodaja, preuzimanje, spajanje i sl.) njegove pouzdanosti sa stanovišta likvidnosti i solventnosti, te sposobnost preduzeća da utiče na iznose i vremenski raspored gotovinskih tokova u svrhu prilagođavanja promjenjenim mogućnostima i okolnostima

- poređenju poslovnih aktivnosti različitih preduzeća, jer novčani tok isključuje mogućnost korišćenja različitih računovodstvenih metoda za iste transakcije i događaje koji se tiču poslovnih aktivnosti.

Na osnovu prethodnog moguće je od strane menadžmenta preduzeća i vlasnika kapitala, na osnovu informacija iz izvještaja o novčanim tokovima, izvesti zaključak:

4 Prof. dr. Krasulja D., Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Beograd 1997 godina, str. 113-116

6

- da li se radi o poslovnoj aktivnosti koja donosi ili zahtjeva odliv gotovine- da li gotovinu donosi ili troši u poslovnim ili neposlovnim aktivnostima- kako se finansira nedostatak ili koristi višak gotovine- kakav je kvalitet ostvarene dobiti

Ove informacije su neophodne menadžmentu i eksternim korisnicima finansijskih izvještaja budući da računovodstveno iskazana dobit u računu uspjeha ne predstavlja stvarno raspoloživu gotovinu. Otuda se događa da i veoma profitabilni poslovi, koji nisu praćeni primjerenim prilivima gotovine, mogu u preduzeću u području likvidnosti stvoriti teškoće.

2.2 Za šta se koriste informacije o tokovima gotovine

Od strane uprave preduzeća izvještaj o tokovima gotovine se koristi da bi se:

1. procjenila likvidnost preduzeća2. utvrdila politika određivanja dividende3. izvršila analiza i procjena efekata glavnih poslovnih odluka uključujući i ulaganja

u finansijske aktivnosti

Investitorima izvještaj o novčanim tokovima pruža informacije potrebne da bi se:

1. ocjenila sposobnost kompanije da upravlja gotovinskim ekvivalentima2. sagledala sposobnost da generiše buduće gotovinske tokove3. ocjenila sposobnost da plaća obaveze4. ocjenila sposobnost da plaća dividende i kamate i5. stvorila mogućnost da se predvide potrebe za dodatnim finansiranjem.

Pored navedenog izvještaj se može koristiti da bi se objasnile razlike između neto dobiti iskazane u računu uspjeha i neto gotovinskih tokova nastalih kao rezultat poslovnih aktivnosti.

3. KLASIFIKACIJA GOTOVINSKIH TOKOVA

7

Izvještaj o gotovinskim tokovima klasifikuje gotovinske primitke i gotovinske izdatke u tri osnovne kategorije aktivnosti: redovno poslovanje, investicione i finansijske aktivnosti.

Poslovne aktivnosti preduzeća čine glavne transakcije iz kojih proizilaze poslovni prihodi i rashodi. U ove aktivnosti ubrajamo: prodaju gotovih proizvoda, usluga i robe na eksternom tržištu, plaćanje obaveza prema dobavljačima po osnovu nabavke materijala, robe, transakcije plaćanja različitih troškova poslovanja ( isplata proizvodnih i neproizvodnih usluga, isplate troškova zarade i drugih poslovnih rashoda) i plaćanja drugih obaveza (za poreze i doprinose).

Pored pomenutih , transakcije isplate kamata na pozajmljene izvore finansiranja (kamate na kredite, kamate na obveznice), kao i naplata kamate na plasirana novčana sredstva, kamate na obveznice drugih preduzeća i slične transakcije čine poslovnu aktivnost preduzeća. Iz pomenutih poslovnih transakcija proizilaze pozitivni novčani tokovi koji se nazivaju primanja gotovine i negativni novčani tokovi koji se nazivaju izdavanja gotovine. Razlika primanja i izdavanja gotovine predstavlja neto novčane tokove iz poslovne aktivnosti.

Novčani tokovi koji se javljaju u okviru poslovne aktivnosti utiču na bilans uspjeha, odnosno povezani su sa utvrđivanjem prihoda i rashoda i determinisanjem neto dobitka. Neto novčani tokovi od poslovne aktivnosti se upoređuju sa ostvarenim neto dobitkom iz bilansa uspjeha.

Između ove dvije vrijednosti rijetko stoji znak jednakosti. Razlog za to je u primjeni različitih osnova za računovodstveni obračun.Neto dobitak se obračunava kao razlika prihoda i rashoda u obračunskom periodu zasnovanih na poštovanju principa realizacije i matching-a. Ova osnova za obračun dobitka se naziva tokovima rentabilnosti.

Utvrđivanje neto novčanog toka iz poslovne aktivnosti zasniva se na novčanim tokovima. Sastavljanje izvještaja o novčanim tokovima respektuje praćenje kretanja gotovine.Nastanak izvještaja o novčanim tokovima zasniva se na konverziji ili prevođenju tokova rentabilnosti (prihoda i rashoda) na novčane tokove (primanja i izdavanja gotovine).Prikazivanje novčanih tokova iz poslovne aktivnosti preduzeća ostvaruje se primjenom dva metoda: direktan i indirektan. 5

Investicione aktivnosti se odnosi na vrednovanje i selekciju ulaganja čiji je rok duži od jedne poslovne godine, odnosno ulaganja čiji se efekti očekuju u dugoročnom

5 Cash flow analiza

8

vremenskom periodu. Ovakvu vrstu transakcija čine nabavka nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalnih ulaganja i prodaja nekretnina postrojenja i opreme, kao i prodaja nematerijalnih sredstava. Pored pomenutog, investicionu aktivnost čine ulaganja u dugoročne finansijske instrumente (akcije, obveznice), kao i aktivnosti prodaje tih instrumenata na finansijskom tržištu. Iz investicionih aktivnosti proizilaze primanja i izdavanja gotovine, a njihova razlika se naziva neto novčani tok iz investicione aktivnosti.

Finansijske aktivnosti obuhvataju 1. dobijanje od vlasnika ili vraćanje vlasnicima finansijskih sredstava kao i obezbeđivanje povrata od njihovih ulaganja i 2. dobijanje sredstava od zajmodavca-kreditora i otplatu pozajmljenih iznosa ili izmirenje obaveza na neki drugi način. Gotovinski prilivi uključuju novčane primitke od izdavanja-emisije akcija i od kratkoročnih i dugoročnih pozajmica. Gotovinski odlivi uključuju otplate zajmova i plaćanja vlasnicima, uključujući i gotovinske dividende. Ponovno otkupljivanje vlastitih akcija, odnosno transakcije vezane za trezorske-vlastite akcije, takođe spadaju u finansijske aktivnosti. Plaćanja po računima obaveza prema dobavljačima ili obračunate-narasle obaveze se ne tretiraju kao otplata dugova u sklopu finansijskih aktivnosti, već se klasifikuju kao gotovinski odlivi proistekli iz redovnih poslovnih aktivnosti.

Kompanija će povremeno ući u značajne negotovinske investicione i finansijske transakcije, uključujući samo dugoročna sredstva-dugotrajnu imovinu, dugoročne obaveze ili vlastiti-akcijski kapital, kao što je zamjena dugoročnog sredstva-imovine za dugoročnu obavezu, ili izmirenje duga izdavanjem akcija iz osnovnog kapitala društva. Na primjer, kompanija može da uzme dugoročni hipotekarni zajam radi kupovine zemlje ili zgrade. Isto tako, može da konvertuje-pretvori dugoročne obveznice u redovne akcije. Ove transakcije predstavljaju značajne investicione i finansijske aktivnosti, ali one neće biti izražene u izvještaju o gotovinskim tokovima, pošto one ne uključuju ni gotovinske prilive, ni gotovinske odlive. Međutim, pošto je jedan od ciljeva izvještaja o gotovinskim tokovima da prikaže investicione i finansijske aktivnosti, i pošto će ovakve transakcije uticati na buduće gotovinske tokove, one treba da budu objavljene u posebnoj sekciji-kao odvojen spisak koji je sastavni dio izvještaja o gotovinskim tokovima. Na taj način, korisnik izvještaja će moći jasno da sagleda investicione i finansijske aktivnosti kompanije.6

Dijagram br. 2 Klasifikacija gotovinskih priliva i gotovinskih odliva

6 Prof. dr Đurasović V., Rodić J. i Škarić-Jovanović K., Finansijsko računovodstvo, Savez računovođa i revizora Republike Srpske, Banja Luka 2001 godina, str. 441-443

9

AKTIVNOSTIPRILIVI ODLIVI

Od prodaje robe Plaćanje robe i uslugai usluga

Kupovina za gotovoOd naplate kamataili dividendi na zajmove POSLOVNE Za plaćanje rashodai ulaganja AKTIVNOSTI

Za plaćanje kamataOd prodajekratkoročnih zajmova Za plaćanje poreza

Za kupovinu t.ulaganja

Od prodaje nekretnina Za kupovinu opreme,opreme, postrojenja i postrojenja,nekretninadr.dugoročnih ulaganja i dr.dugoročnih ulag.

INVESTICIONEOd prodaje dugoročnih AKTIVNOSTI Za kupovinu ulaganja dugoročnih ulaganja

Od naplate zajmova Za zajmove

Od prodaje običnih i Za kupovinu običnihpreferencijalnih akcija i preferencijalnih ak.

FINANSIJSKEAKTIVNOSTI Za otplatu duga

Od emisije i izdavanja-prodaje akcija

Za plaćanje dividendi

4. OBLIK-FORMA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA

10

Izvještaj o gotovinskim tokovima, podjeljen je u tri sekcije-dijela koje odgovaraju upravo opisanim trima kategorijama aktivnosti. Gotovinski tokovi od redovnih poslovnih aktivnosti su praćeni gotovinskim tokovima od investicionih aktivnosti i gotovinskim tokovima od finansijskih aktivnosti. Pojedinačni prilivi i odlivi od investicionih i finansijskih aktivnosti se obično posebno prikazuju u odgovarajućoj kategoriji. Npr. novčani tokovi od prodaje imovine, postrojenja i opreme se prikazuju odvojeno od novčanih odliva za kupovinu postrojenja i opreme. Slično tome, gotovinski prilivi od pozajmica-kredita se prikazuju odvojeno od gotovinskih odliva radi otplate zajmova. Sravnjivanje-usklađivanje početnih i završnih-krajnjih salda gotovine je prikazano na kraju izvještaja.

Naziv kompanijeIzvještaj o gotovinskim tokovima

Period na koji se odnosi1. Gotovinski tokovi iz poslovne aktivnosti

PriliviOdliviNeto gotovinski tok iz poslovne aktivnosti

2. Gotovinski tokovi iz investicionih aktivnostiPriliviOdliviNeto gotovinski tok iz investicione aktivnosti

3. Gotovinski tokovi iz aktivnosti finansiranjaPriliviOdliviNeto gotovinski tok iz aktivnosti finansiranja

4. Neto povećanje (smanjenje) gotovine5. Gotovina na početku perioda6. Gotovina na kraju perioda

Prikazana forma izvještaja o gotovinskim tokovima omogućava da se zaključi sledeće:1. Za iskazivanje priliva i odliva gotovine koriste se kako bruto tako i neto princip2. Upotreba bruto principa je, kako je poznato, sračunata na povećanje jasnosti

izvještaja, tako da se bruto princip obavezno koristi, odnosno od njegove primjene se može odustati samo ako to standard dopušta. Upotreba bruto principa se, pri sastavljanju izvještaja zahtijeva uvijek za pozicije od posebnog značaja, tako na primjer, zahtjeva se kod iskazivanja osnovnih priliva i odliva iz poslovne aktivnosti.

3. Primjena neto principa pri sastavljanju izvještaja se dopušta samo, kada to dopušta određeni standard ili kada prihodi i rashodi, odnosno dobici i gubici potiču iz istih ili sličnih transakcija.

Ukoliko se izvještaj o tokovima gotovine korektno sastavi tada će iznos gotovine na kraju perioda koje se dobija sabiranjem stanja gotovine na početku perioda uvećanog za neto povećanje gotovine, ili smanjenjem za neto smanjenje gotovine, biti jednak iznosu gotovine i gotovinskih ekvivalenata iskazanom u bilansu stanja.

5. IZRADA IZVJEŠTAJA O TOKOVIMA GOTOVINE

11

Postoje četiri faze pri izradi izvještaja o gotovinskim tokovima:1. određivanje gotovinskih tokova iz redovnih poslovnih aktivnosti2. određivanje gotovinskih tokova iz investicionih aktivnosti3. određivanje gotovinskih tokova iz finansijskih aktivnosti4. prezentiranje podataka dobijenih u prve tri faze u formi izvještaja o gotovinskim

tokovima

5.1 Utvrđivanje gotovinskih tokova iz redovnih poslovnih aktivnosti

Prvi korak u pripremi izvještaja o gotovinskim tokovima je određivanje gotovinskih tokova iz redovnog poslovanja. Bilans uspjeha je taj koji pokazuje uspjeh ili neuspjeh kompanije u pogledu ostvarivanja dobiti od redovnih poslovnih aktivnosti, ali on ne pokazuje-odražava novčane prilive i odlive od tih aktivnosti. Razlog tome je što se bilans uspjeha pravi na akrualnoj-obračunskoj osnovi. Prihodi se evidentiraju iako gotovina vezana za njih još nije primljena-nisu realizovani, a rashodi se evidentiraju iako gotovina za njih još nije isplaćena. Zbog toga, da bi se odredili gotovinski tokovi od redovnog poslovanja, treba iznose u bilansu uspjeha konvertovati-pretvoriti prelaskom sa obračunske na gotovinsku osnovu, prilagođavanjem zarađenih prihoda sa gotovinom ostvarenom-primljenom od prodaje i stvorenim troškovima, a rashode sa potrošenom gotovinom, kako je prikazano u tabeli.

Tabela br.1 Odnos između računovodstvenog sistema evidentiranja na obračunskoj i gotovinskoj osnovi

OBRAČUNSKA OSNOVA RAČUNOVODSTVA GOTOVINSKA OSNOVA RAČUNOVODSTVA

Prihodi Prilivi od naplate potraživanja Gotovina od

Profit operativne Odlivi po osnovu aktivnosti

Rashodi plaćanja rashoda

Gotovinski primici od prodaje

Prodaja rezultira pozitivnim gotovinskim tokom za kompaniju. Gotovinske prodaje predstavljaju direktne novčane prilive. Prodaje na kredit to nisu, pošto se one početno evidentiraju kao potraživanja od kupaca. Kada se naplate, onda postaju gotovinski prilivi. Međutim, nije moguće odmah pretpostaviti da su kreditne prodaje automatski prilivi gotovine, pošto je naplata po računima potraživanja, u bilo kojem računovodstvenom periodu, rijetko jednaka kreditnoj prodaji.

12

Potraživanja mogu da postanu nenaplativa, može doći do naplate prodaje koja je u prethodnom periodu bila nenaplativa, ili naplate prodaje tekućeg perioda u sledećem računovdstvenom periodu. Međusobni odnosi između prodaje, promjena na računima potraživanja i gotovinskih primitaka od prodaje su prikazani u sledećoj formuli:

Gotovinski primici + smanjenje potraživanjaod prodaje = prodaja { ili

- povećanje potraživanja

Gotovinski primici od kamata i dividendi

Iako su primljene kamate i dividende u najužoj vezi sa investicionim aktivnostima i obično se nazivaju dobit od ulaganja, Komitet za međunarodne računovodstvene standarde je odlučio da novčane primitke od ovih stavki klasifikuje kao gotovinu od operativnih aktivnosti-redovnog poslovanja.

Gotovinska plaćanja za kupovine

Nabavna vrijednost prodate robe mora biti korigovana radi promjena u dva računa bilansa stanja, kao bi se dobila gotovinska plaćanja za kupovine. Prvo, mora se izvršiti korekcija nabavne vrijednosti prodate robe zbog promjena u zalihama kako bi se dobila neto kupovina. Zatim je potrebno izvršiti korekciju neto kupovine radi promjena na računima obaveza, kako bi se dobila novčana plaćanja za kupovine. Ako je došlo do povećanja zaliha u jednom, u odnosu na drugi obračunski period, neto kupovina će biti veća od nabavne vrijednosti prodate robe, pošto je neto kupovina u toku perioda premašila novčani iznos stavki prodatih tokom tog perioda. Ako su se zalihe smanjile, neto kupovina će biti manja od nabavne vrijednosti prodate robe. S druge strane-suprotno tome, ako su se obaveze povećale, gotovinska plaćanja kupovine će biti manja od neto kupovine, ako su se obaveze smanjile, novčana plaćanja kupovine će biti veća od neto kupovine.

Ovi odnosi se predstavljaju u formi jednačine:

Gotovinska plaćanja = nabavna vrijednost + povećanje zaliha + smanjenje obavezaizdaci za kupovinu prodate robe { ili { ili - smanjenje zaliha - povećanje obaveza

13

Gotovinska plaćanja operativnih troškova

Kao što nabavna vrijednost prodate robe ne predstavlja iznos gotovine plaćene za kupovine u toku jednog obračunskog perioda, operativni rashodi ne predstavljaju iznos gotovine plaćen zaposlenima, dobavljačima i drugima za robe i usluge. Da bi se došlo do gotovinskih odliva, potrebno je izvršiti tri korekcije operativnih rashoda. Prva korekcija odnosi se na promjene unaprijed plaćenih rashoda, kao što su unaprijed plaćeno osiguranje ili unaprijed plaćeni zakup. Ako u toku računovodstvenog perioda dođe do povećanja unaprijed plaćenih sredstava, to znači da je više gotovine bilo isplaćeno nego što se u bilansu uspjeha pojavljuje odgovarajućih rashoda. Ako se unaprijed plaćena sredstva smanje, rashodi prikazani u bilansu uspjeha mogu premašiti potrošenu gotovinu.Druga korekcija se odnosi na promjene obaveza proistekle iz obračunatih rashoda, kao što su obaveze za plate i poreske obaveze. Ako se obračunate obaveze u toku obračunskog perioda povećaju, operativni rashodi u bilansu uspjeha će premašiti potrošenu gotovinu. Ako se obračunate obaveze smanje, operativni rashodi će biti manji od potrošene gotovine.Treća korekcija se vrši zbog toga što neki rashodi ne zahtjevaju trenutni novčani izdatak, ti rashodi se moraju oduzeti od operativnih rashoda da bi se dobila gotovinska plaćanja za operativne rashode. Najčešći rashodi iz ove kategorije su rashodi amortizacije nematerijalnih sredstava, rashodi deprecijacije i rashodi amortizacije prirodnih bogatstava usljed njihovog iscrpljivanja. Izdaci za dugotrajna materijalna sredstva, nematerijalna sredstva i prirodne resurse se pojavljuju kada se ta sredstva kupe i klasifikuju kao investicione aktivnosti u tom periodu. Svi ti rashodi deprecijacije, amortizacije i iscrpljivanja su zapravo samo alokacije troškova tih početnih kupovina na tekuće računovodstvene periode, oni ne utiču na gotovinske tokove tekućeg perioda.Ove tri korekcije operativnih rashoda su sažeto prikazane u sledećoj jednačini:

+ povećanje + smanjenjeGotovinska unaprijed plaćenogPlaćanja za obrač.obaveza rashoda - amortizacija i Operativne =operativni rashodi { { { drugi negotovinskiRashode - smanjenje - povećanje rashodi unaprijed plaćenog obrač.obaveza rashoda

Gotovinsko plaćanje kamate

Prema klasifikaciji Komiteta za međunarodne računovodstvene standarde, gotovinska plaćanja kamata spadaju u operativne aktivnosti, iako se neki zvaničnici s tim ne slažu, smatrajući da ona treba da budu klasifikovana kao finansijska aktivnost, zbog njene povezanosti sa zajmovima koji se uzimaju radi finansiranja poslovanja. Međutim, Komitet smatra da je rashod za kamatu trošak poslovanja preduzeća.

14

Gotovinsko plaćanje poreza na dobit

Iznos rashoda poreza na dobit koji se pojavljuje u bilansu stanja, rijetko je jednak iznosu stvarno plaćenog poreza na dobit za datu godinu. Jedan od razloga zbog kojih dolazi do ove razlike je taj što konačna isplata poreza na dobit za jednu godinu, ne dospijeva, u toku te godine, već u dogledno vrijeme tokom naredne godine. Drugi razlog je da mogu da postoje razlike između iznosa koji su dodati ili oduzeti od dobiti iz računovodstvenih razloga i iznosa koji su oduzeti ili uključeni u dobit u poreske svrhe. Ovaj drugi razlog obično rezultira odloženom poreskom obavezom. Da bi se utvrdila gotovinska plaćanja za porez na dobit, rashod poreza na dobit (iz bilansa uspjeha) se koriguje za promjenu obaveze plaćanja poreza na dobit. Ako u toku obračunskog perioda je došlo do povećanja poreske obaveze, gotovinsko plaćanje poreza će biti manje od rashoda prikazanog u bilansu uspjeha. Ako je došlo do smanjenja poreske obaveze, gotovinska plaćanja poreza će preći iznos poreza na dobit prikazanog u bilansu uspjeha. Može se primjeniti sledeća jednačina:

+ Smanjenje poreske obavezeGotovinsko plaćanje = Porez na poreza na dobit dobit - Povećanje poreske obaveze

Ostala dobit i rashodi

Prilikom obračuna gotovinskih tokova od redovnog poslovanja, neke stavke u bilansu uspjeha, klasifikovane kao ostala dobit i rashodi, se ne smatraju operativnim stavkama, pošto su one više vezane za finansijske i investicione aktivnosti. Stavke se moraju pojedinačno analizirati da bi se mogle pravilno klasifikovati u izvještaju o gotovinskim tokovima. Npr., već smo pomenuli dobit od kamate i rashod za kamatu kao aktivnosti vezane za redovno poslovanje. Za razliku od kamate, efekti dobitaka i gubitaka se vezuju za stavku koja je dovela do dobiti ili gubitka. Efekti dobitaka i gubitaka od prodaje sredstava se razmatraju u sklopu investicionih aktivnosti, a efekti dobitaka i gubitaka vezanih za obaveze se razmatraju u sklopu finansijskih aktivnosti. 7

7 Prof. dr Đurasović V. Rodić J. i Škarić-Jovanović K., Finansijsko računovodstvo, Savez računovođa i revizora Republike Srpske, Banja Luka 2001 godina, str. 447-451

15

5.2 Određivanje gotovinskih tokova iz investicione aktivnosti

Drugi korak u izradi izvještaja o gotovinskim tokovima je određivanje gotovinskih tokova od investicionih aktivnosti. Svaki račun koji obuhvata gotovinske primitke i gotovinska plaćanja od investicionih aktivnosti se posebno analizira. Cilj je da se objasni promjena salda svakog računa jedne, u odnosu na drugu godinu.Investicione aktivnosti su uglavnom vezane za dugoročna sredstva prikazana u bilansu stanja, ali one uključuju i transakcije koje utiču na tekuća ulaganja u sekciji tekućih sredstava u bilansa stanja, kao i na dobit od ulaganja u bilansu uspjeha.Analiziraćemo račune povezane sa investicionim aktivnostima.

Ulaganja

Kupovine i prodaje ulaganja obavljaju odvojeno, kao gotovinski odlivi i gotovinski prilivi. One se ne prikazuju u neto iznosu kao jedan broj. Ovo objavljivanje daje korisniku izvještaja kompletniju sliku o investicionim aktivnostima.

Dugotrajna materijalna sredstva

Kada se radi o dugotrajnim materijalnim sredstvima, neophodno je objasniti promjene i na računu Sredstava i na računu Akumulisane amortizacije tih sredstava. Kupovine povećavaju dugotrajna materijalna sredstva, a prodaje ih smanjuju. Akumulisana amortizacija se povećava za iznos rashoda za amortizaciju, a smanjuje za stornirani iznos akumulirane amortizacije materijalnih sredstava koja su prodata. Kao i kod ulaganja, gotovinski prilivi i gotovinski odlivi se ne prikazuju u neto iznosu, već se prikazuju odvojeno kako bi se korisnik izvještaja što bolje informisao.

5.3 Određivanje gotovinskih tokova iz finansijske aktivnosti

Treći korak u izradi izvještaja o gotovinskim tokovima je određivanje gotovinskog toka od finansijske aktivnosti. Postupak koji se koristi u analizi ovog djela izrade izvještaja o gotovinskim tokovima je isti kao i postupak primjenjen prilikom analize investicionih aktivnosti, uključujući i analizu gubitaka i dobitaka vezanih za finansijske aktivnosti. Jedina razlika u analizi ove dvije vrste aktivnosti je u tome što se u ovom dijelu vrši analiza računa koji su vezani za kratkoročne pozajmice, dugoročne obaveze i vlastiti kapital. Gotovinske dividende iz izvještaja o vlastitom kapitalu se takođe moraju uvrstiti u ovu analizu.

Obaveze za izdate obveznice

Izdavanjem obveznica preduzeća dolazi do priliva novčanih sredstava u preduzeće, dok otplata duga po izdatim obveznicama izaziva odliv sredstava iz preduzeća.

16

Redovne akcije

Ovdje je potrebno zajedno posmatrati račun redovnih akcija i premije po akcijama. Prodaja emitovanih akcija, kao i ostvarivanje premije, predstavljaju priliv gotovine u preduzeće.

Zadržana zarada

Visina zadržane zarade zavisi od same politike preduzeća. Ako preduzeće odluči da isplati dividendu, to direktno utiče na smanjenje zadržane zarade, kao i na odliv finansijskih sredstava iz preduzeća.8

6. DIREKTAN METOD SASTAVLJANJA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA

Prema MRS 7 Izvještaj o novčanim tokovima (par. 18), novčani tokovi iz poslovne aktivnosti mogu se prikazati koristeći dvije osnovne metode:

direktan metod i indirektan metod

Glavna razlika između direktne i indirektne metode ogleda se u načinu obuhvatanja novčanih priliva i odliva u okviru poslovnih aktivnosti preduzeća. Za razliku od indirektne metode koja polazi od neto dobitka i njegovim korekcijama dolazi do novčanog toka iz poslovnih aktivnosti, primjena direktne metode podrazumijeva neposredno prevođenje svake pozicije prihoda i rashoda na prilive i odlive novca. Otuda se o direktnoj metodi govori kao o metodi koja omogućava praćenje bruto tokova gotovine. Zbog ovoga, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj metodi pruža nešto detaljnije informacije, koje, u isto vrijeme, mogu pomoći da se bolje razumiju odnosi između tokova pojedinačnih prihoda i rashoda i tokova novca. Konačno, zbog svoje detaljnosti u prvom djelu izvještaja, primjena direktne metode je korisna u procesu projektovanja ostvarenja preduzeća u kratkom roku. Tada, u procesu operativnog planiranja, njena primjena može da bude veoma korisna za utvrđivanje potrebnog iznosa dodatnih sredstava koje preduzeće treba da pribavi kako bi obezbedilo usklađivanje novčanih tokova, kao i mogućih viškova u pojedinim periodima koje treba plasirati.

Poređenjem direktne sa indirektnom metodom dolazimo do zaključka da mnogi drugi razlozi govore u prilog primjeni indirektne metode. Primjena direktne metode podrazumijeva širu informacionu osnovu. Neophodni su bilans stanja, bilans uspjeha, ali i brojne druge informacije koje se nalaze u računovodstvu preduzeća i , po pravilu, nisu dostupne eksternim korisnicima.

8 Prof. dr Đurasović V., Rodić J. i Škarić-Jovanović K., Finansijsko računovodstvo, Savez računovođa i revizora Republike Srpske, Banja Luka 2001., str. 453-459

17

Neposredno praćenje promjena na računu gotovine direktnu metodu čini kompleksnijom za primjenu, pa se mnoga preduzeća opredjeljuju za indirektnu metodu.

Pored prethodnog, treba imati u vidu da informaciona zavisnost od operativnih računovodstvenih informacija (koje često nisu dostupne ni u napomenama), zajedno sa većom kompleksnošću, čine ovaj metod daleko manje atraktivnim za investitore i druge eksterne korisnike. Investitorima su potrebne projekcije budućih ostvarenja, dakle i budućih novčanih tokova, i to za više godina unaprijed, a za to je podesnija primjena indirektne metode. Znači, na području dugoročnih projekcija prednost ima indirektno utvrđivanje tokova gotovine. Uz to, primjena direktne metode omogućava možda lakše uspostavljanje veze između pojedinačnih prihoda i rashoda, ali primjena indirektne metode olakšava razumijevanje razlika između dobitka i cash-flow-a.

Uprkos tome, što je teško sastaviti izvještaj o novčanim tokovima samo na osnovu zvaničnih finansijskih izvještaja, to, ipak, uz kvalitetne napomene, nije nemoguće.

Šema br. 2IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA – DIREKTAN METODNOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI

1. Naplata potraživanja od kupaca2. Naplaćeni ostali prihodi3. Isplate po osnovu cijene koštanja prodatih gotovih proizvoda4. Isplate po osnovu ostalih troškova perioda 5. Isplate po osnovu kamate6. Isplate po osnovu poreza na dobitak

Neto novčani tok iz poslovne aktivnosti (1+2-3-4-5)

NOVČANI TOKOVI IZ INVESTICIONE AKTIVNOSTI1. Prilivi gotovine po osnovu prodaje nekretnina, postrojenja i opreme2. Prilivi po osnovu prodaje nematerijalnih ulaganja3. Prilivi po osnovu prodaje dugoročnih finansijskih instrumenata4. Odlivi po osnovu nabavke nekretnina, postrojenja i opreme5. Odlivi po osnovu nabavke dugoročnih finansijskih instrumenata

Neto novčani tokovi iz investicione aktivnosti (1+2++3-4-5)

NOVČANI TOKOVI IZ FINANSIJSKE AKTIVNOSTI1. Prilivi od kredita2. Prilivi od emisije i prodaje akcija3. Prilivi od emisije i prodaje obveznica4. Isplata divedendi5. Isplate glavnice na dugoročne i kratkoročne kredite

Neto novčani tok iz finansijske aktivnosti (1+2+3-4-5)

Neto povećanje (smanjenje) gotovine u obračunskom perioduGotovina i ekvivalenti na početku periodaGotovina i ekvivalenti na kraju perioda

18

Sastavljanje izvještaja o novčanim tokovima primjenom direktnog metoda polazi od utvrđivanja razlika pozicija bilansa stanja. Razlike u pozicijama bilansa stanja proizilaze iz promjene pozicija aktive i pasive tokom obračunskog perioda. Na ovaj način se sagledava njihov uticaj na novčane tokove.

Uticaj promjena u aktivi i pasivi na novčane tokove prikazali smo šemom br.

Šema br.3 Promjene u pozicijama aktive i pasive i njihov odnos prema novčanim tokovima preduzeća

AKTIVA PASIVA

Povećanje Smanjenje Smanjenje Povećanje

GOTOVINA GOTOVINA

Priliv Odliv Priliv Odliv

Promjene u odgovarajućim pozicijama aktive mogu se prevesti na novčane tokove na sledeći način:

- povećanje pozicija aktive izaziva odliv gotovine (npr. nabavka materijala, robe izaziva plaćanje obaveza prema dobavljačima, odnosno odliv novca)

- smanjenje pozicija aktive izaziva priliv gotovine (npr. smanjenje potraživanja od kupaca znači da su potraživanja naplaćena, dakle praćena su novčanim prilivom)

Promjene u odgovarajućim pozicijama pasive mogu se prevesti na novčane tokove na sledeći način:

- povećanje pozicija pasive izaziva priliv gotovine u preduzeće (npr. povećanje obaveza prema dobavljačima znači da preduzeće ne mora sredstva za isplatu obaveze imati odmah na raspolaganju, što utiče pozitivno na novčane tokove, odnosno tretira se kao priliv, emisija i prodaja akcija je praćena prilivom gotovine, prodaja obveznica praćena je novčanim prilivom i sl.)

- smanjenje pozicija pasive izaziva odliv gotovine (npr. plaćanje obaveza prema dobavljačima, odnosno smanjenje dobavljača praćeno je odlivom novca sa tekućeg računa).

19

Nakon utvrđivanja razlika u bilansnim pozicijama i njihovog uticaja na novčane tokove pristupa se klasifikaciji tih pozicija u jednu od tri osnovne aktivnosti: a) poslovne, b) investicione i c) finansijske aktivnosti.

Prema direktnoj metodi, nije dovoljno utvrditi razlike u bilansnim pozicijama, već je potrebno da se izvrši povezivanje pozicija bilansa stanja sa odgovarajućim pozicijama bilansa uspjeha.

Tabela br.2 Povezivanje promjena u pozicijama aktive i pasive sa korespodentnim prihodima i rashodima iz bilansa uspjeha

BILANS USPJEHA AKTIVA PASIVAPrihodi od prodaje gotovih

proizvodaKupci PVR-unaprijed

naplaćeni prihodiFinansijski prihodi (kamate) Potraživanja po osnovu

kamata-

Troškovi prodatih gotovih proizvoda ili cijena koštanja prodatih gotovih proizvoda

Gotovi proizvodi Dobavljači

Nabavna vrijednost prodate robe

Roba na zalihi Dobavljači za nabavke robe

Troškovi prodaje AVR-unaprijed plaćeni troškovi prodaje

Obaveze prema dobavljačima

PVR- obračunati troš.Troškovi opšte uprave i

administracije- Obaveze za troškove

prodaje i upraveTroškovi amortizacije Ispravka vrijednosti

osnovnih sredstava-

Finansijski rashodi po osnovu kamata

- Obaveze po osnovu kamata

Troškovi poreza na dobit - Obaveze za porez na dobit

Prihodi od prodaje se koriguju sa korespodentnom pozicijom aktive, odnosno kupcima. Korigovanjem prihoda naniže na ime povećanja kupaca u obračunskom periodu ili naviše ako je došlo do smanjenja kupaca, nastali prihodi od prodaje svode se na primanja gotovine. Troškovi prodatih gotovih proizvoda koriguju se naviše na ime povećanja zaliha i smanjenja obaveza prema dobavljačima i na niže kada se smanjuju zalihe gotovih proizvoda, materijala i kada se povećavaju obaveze prema dobavljačima. Na ovaj način se dobija novčani tok koji se naziva odlivi po osnovu cijene koštanja realizovanih proizvoda.

20

Novčani tokovi u poslovnoj aktivnosti su nastali rearanžiranjem pozicija bilansa uspjeha (prihoda i rashoda) i njihovog svođenja na novčane tokove (prilive i odlive gotovine). Pored pomenutog, novčane tokove iz poslovne aktivnosti čine plaćanja ostalih troškova poslovanja (troškova prodaje, plaćanja kamate, poreza) koji se koriguju sa pozicijama iz bilansa stanja koje su sa njima povezane (AVR i PVR, obaveze po osnovu kamata, obaveze po osnovu poreza i sl.).

Troškovi prodaje koriguju se za povećanje ili smanjenje AVR i PVR vezanih za ove troškove. Finansijski rashodi po osnovu kamata korespondiraju sa obavezama za kamate sa kojima ove rashode treba korigovati svodeći ih na novčane odlive gotovine. Troškovi poreza se koriguju na niže kada su se obaveze po osnovu poreza povećale u obračunskom periodu ili na više kada su se obaveze smanjile. Novčani tokovi dobijeni na ovaj način nazivaju se odlivima gotovine po osnovu isplate poreza, odlivima po osnovu isplate kamate i odlivi po osnovu isplate drugih troškova u toku perioda.U situaciji kada jedan trošak iz bilansa uspjeha nema svoj korespodentni račun u bilansu stanja, tada ga u izvještaj o novčanim tokovima unosimo u njegovom originalnom iznosu. To znači da polazimo od toga da je cjelokupan trošak predstavljen kao odliv gotovine u obračunskom periodu.

Amortizacija je specifičan nenovčani trošak preduzeća. Amortizacija je izvor sredstava, s obzirom da ovaj trošak u trenutku nastanka ne predstavlja izdavanje gotovine. U direktnom metodu prikazivanja poslovnih aktivnosti, ne iskazuje se trošak amortizacije, jer se u sameravanju sa promjenom iz bilansa stanja (Ispravka vrijednosti dugoročnih sredstava) ovaj trošak anulira.

U okviru investicione aktivnosti prikazuju se novčani tokovi po osnovu priliva od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalnih ulaganja, i priliva od prodaje dugoročnih finansijskih instrumenata. Odlive gotovine u ovom segmentu novčanih tokova čine nabavke nekretnina, postrojenja i opreme, odlivi po osnovu nabavke nematerijalnih sredstava, kao i nabavke finansijskih instrumenata.Novčane tokove iz finansijske aktivnosti čine prilivi i odlivi po osnovu odnosa preduzeća sa akcionarima i povjeriocima.

Izvještaj o novčanim tokovima jednog preduzeća ima sledeći sadržaj:

21

Tabela br.3 Izvještaj o novčanim tokovima preduzeća Delta X-direktni metod

POZICIJE 2007-08 2008-09A TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI1. Prilivi od prodaje i primljeni avansi2. Ostali prilivi iz poslovnih aktivnosti3. Ukupni prilivi iz poslovnih aktivnosti4. Isplate dobaljačima i dati avansi5. Odlivi po osnovu zarada, naknada i dr. ličnih rashoda6. Odlivi po osnovu kamata i dr. finansijskih rashoda7. Odlivi po osnovu poreza na dobitak8. Odlivi po osnovu ostalih obaveza9. Ukupni odlivi iz poslovnih aktivnosti10. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti (3-9)

B NOVČANI TOKOVI IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA1. Smanjenje (povećanje) gudvila2. Smanjenje (povećanje) nematerijalnih ulaganja3. Smanjenje (povećanje) nekretnina, postrojenja i opreme4. Smanjenje (povećanje) dugoročnih finansijskih plasmana5. Smanjenje (povećanje) kratkoročnih finansijskih plasmana6. Prihodi od kamata7. Novčani tok iz investicionih aktivnosti

C TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA1. Povećanje (smanjenje) osnovnog kapitala2. Povećanje (smanjenje) neuplaćenog upisanog kapitala3. Povećanje (smanjenje) emisione premije4. Smanjenje (povećanje) gubitka5. Smanjenje (povećanje) otkupljenih sopstvenih akcija6. Povećanje (smanjenje) obaveza po dugoročnim konver. HOV7. Povećanje (smanjenje) obaveza po dugoročnim kreditima8. Povećanje (smanjenje) ostalih dugoročnih obaveza9. Povećanje (smanjenje) kratkoročnih kredita10. Povećanje (smanjenje) ostalih kratkoročnih finan. Obaveza11. Dividende12. Novčani tok iz aktivnosti finansiranja

D NETO NOVČANI TOK (A+B+C)E GOTOVINA NA POČETKU PERIODAF GOTOVINA NA KRAJU PERIODAN (D+E)

886.80021.600

908.400(472.800)(189.000)(36.900)(8.880)

(111.300)(818.880)

89.520

0(12.440)

(164.960)(37.200)

19.20012.000

(183.400)

70.000(35.000)

70.00000

9.60015.6007.2002.8004.800

(54.720)90.280

(3.600)28.80025.200

1.047.60028.800

1.076.400(604.800)(192.200)(44.700)(12.580)

(123.100)(977.380)

99.020

0240

(145.840)39.600

(13.200)9.600

(109.600)

017.500

(18.000)0

(15.000)0

58.8002.400

32.0001.200

(75.520)3.380

(7.200)25.20018.000

22

7. INDIREKTAN METOD SASTAVLJANJA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA

Nezavisno do primjenjene metode u procesu pripremanja izvještaja o novčanim tokovima, globalna struktura izvještaja biće ista. Ovo u smislu da ćemo uvijek jasno raščlaniti neto novčani tok gotovine na novčani tok iz poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti. Takođe, unutrašnja struktura u okviru novčanih tokova iz finansiranja i investiranja ostaje nepromjenjena. Razlike su posledica različitog obuhvatanja novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti. U procesu pripremanja izvještaja o novčanim tokovima informacionu osnovu čine bilans stanja, u okviru koga se utvrđuju promjene u pojedinačnim bilansnim pozicijama između dva obračunska perioda i koje se klasifikuju kao prilivi ili odlivi, i račun uspjeha iz koga su nam neophodne informacije o dobitku, troškovima koji ne zahtjevaju odliv gotovine i prihodima koji su vezani za investicione aktivnosti. Pri tome, za polazište se uzima računovodstveni dobitak posle poreza iskazan u računu uspjeha koji, u cilju prevođenja na novčane tokove, mora da bude korigovan za troškove koji ne zahtjevaju odliv gotovine, kao i za sve one poslovne transakcije koje nisu uključene u obračun dobitka, a utiču na cash flow. Na ovako utvrđeni novčani tok iz poslovnih aktivnosti nadovezuju se novčani tokovi iz investicionih i finansijskih aktivnosti. Postupak obračuna novčanih tokova koji će biti prikazan primjenom indirektne metode zahtjeva nekoliko dodatnih pojašnjenja.Obračun novčanog toka iz poslovanja počinje neto dobitkom koji u ovom slučaju predstavlja veoma grubu aproksimaciju priliva gotovine. Da bismo stekli realniju predstavu o stvarnim tokovima novca neophodno je prvo korigovati neto dobitak za iznos svih onih troškova koji ne zahtjevaju odliv gotovine. Tipični primjeri za ovakve troškove su troškovi amortizacije i troškovi rezervisanja. Budući da su u procesu obračuna rezultata tretirani kao trošak, a ne predstavljaju stvarni odliv, za potrebe obračuna novčanih tokova treba ih dodati neto dobitku. U isto vrijeme, iskorišćena dugoročna rezervisanja, čiji ćemo obračun kasnije prikazati, treba da nam pomognu da neutrališemo prihode po osnovu ukidanja rezervisanja. Prilikom iskorišćenih dugoročnih rezervisanja prihodi od ukidanja dugoročnih rezervisanja nam služe da zatvorimo odgovarajući iznos na računu dugoročnih rezervisanja. Budući da na jednoj strani u računu uspjeha stoje troškovi (npr. troškovi popravke u garantnom roku), koji predstavljaju realan odliv, a na drugoj strani stoje prihodi od ukidanja rezervisanja, koji nisu realan priliv, neophodno je za potrebe obračuna novčanih tokova takve prihode neutralisati. Unošenjem iskorišćenih dugoročnih rezervisanja (ovu poziciju mogli bismo nazvati i prihodi od ukidanja rezervisanja) kao odbitne stavke od neto dobitka, mi zapravo samo poništavamo prihod koji nije priliv, a ostavljamo trošak koji jeste odliv. Iz ovoga proizilazi objašnjenje zašto se iskorišćena dugoročna rezervisanja svrstavaju u novčane tokove iz poslovnih aktivnosti, a ne u novčane tokove iz investicionih aktivnosti.9

9 Prof. dr Stevanović N., Malinić D. i Milićević V., Upravljačko računovodstvo, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu 2009 godina, str.209-211

23

Sledeća ilustracija prikazuje izvješaj o novčanim tokovima po indirektnom metodu.

Šema br. 4. Izvještaj o novčanim tokovima- indirektan metod

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA – INDIREKTAN METODNOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNE AKTIVNOSTII Neto dobitakII AmortizacijaIII RezervisanjaIV Ostali prilivi

1. Smanjenje potraživanja od kupaca2. Smanjenje zaliha robe, materijala i gotovih proizvoda3. Povećanje obaveza prema dobavljačima4. Povećanje obaveza za kamate5. Povećanje obaveza za poreze

V Ostali odlivi 1. Povećanje potraživanja od kupaca 2. Povećanje zaliha robe, gotovih proizvoda i materijala 3. Smanjenje dobavljača 4. Smanjenje obaveza za kamateVI Neto novčani tok iz poslovne aktivnosti (I+II+III+IV-V)NOVČANI TOKOVI IZ INVESTICIONE AKTIVNOSTI

1. Prilivi gotovine po osnovu prodaje nekretnina, opreme i postrojenja2. Prilivi po osnovu prodaje dugoročnih finansijskih instrumenata3. Odlivi po osnovu nabavke nekretnina, postrojenja i opreme4. Odlivi po osnovu nabavke dugoročnih finansijskih instrumenata

Neto novčani tok investicionih aktivnostiNOVČANI TOKOVI IZ FINANSIJSKE AKTIVNOSTI

1. Prilivi od kredita2. Prilivi od emisije akcija3. Prilivi od emisije obveznica4. Isplata dividendi5. Isplata glavnice na dugoročne i kratkoročne kredite

Neto novčani tok iz finansijske aktivnosti

Neto povećanje (smanjenje) gotovine u toku periodaGotovina i ekvivalenti na početku periodaGotovina i ekvivalenti na kraju perioda

Posebnu pažnju zaslužuju finansijski prihodi i rashodi. Ideja jasnog podvajanja različitih aktivnosti (poslovnih, investicionih i aktivnosti finansiranja) nalaže da se iz poslovnih isključe sve one aktivnosti koje imaju karakteristike investicionih i aktivnosti finansiranja.

24

U tom kontekstu, prihodi od kamata, prihodi o dividendi, prihodi od učešća u dobitku po osnovu udjela i sl. predstavljaju prihode po osnovu investiranja viška raspoloživih sredstava u dugoročne i kratkoročne finansijske plasmane, što su investicione, a ne poslovne aktivnosti. Otuda, budući da su ovakvi prihodi uvećali neto dobitak, u obračunu novčanih tokova za ovaj iznos sada treba umanjiti neto dobitak, jer se novčani tok po tom osnovu ne odnosi na poslovne aktivnosti. Prilive po ovom osnovu treba priključiti novčanim tokovima iz investicionih aktivnosti. Na taj način oba novčana toka su korektno prikazana.Iako se kod troškova kamata može razmišljati na sličan način, pa ih, u skladu sa tim, treba smestiti u novčane tokove iz aktivnosti finansiranja, gdje se nalaze i uzeti krediti na koje se odnose, argumentacija za drugačije postupanje sa troškovima kamata je ubjedljivija. Naime, uzeti krediti i drugi povjerilački izvori finansiranja su uslovljeni poslovnim aktivnostima, pa samim tim i efekte tog finansiranja (kamata) treba zadržati u okviru poslovnih aktivnosti. Budući da su troškovi kamata smanjili neto dobitak i da se time kao odliv već nalaze u poslovnim aktivnostima, dodatne korekcije po ovom osnovu nisu potrebne. Iz ovoga proizilazi da pojedinačna transakcija, u ovom slučaju kredit, može da bude klasifikovana jednim djelom kao aktivnost finansiranja (pribavljanje i vraćanje), a drugim djelom kao poslovna aktivnost (isplata kamata), što MRS 7 Izvještaj o novčanim tokovima paragrafom 12 dozvoljava.Dalje korekcije neto dobitka nastaju kao posledica činjenice da neke transakcije izazivaju odlive gotovine (npr. isplata dobaljačima) i prilive (npr. naplata potraživanja), a da u tom trenutku ne utiču na račun uspjeha. Riječ je o aktivnostima koje su vezane za proizvodnju i prodaju proizvoda i usluga i koje tangiraju pozicije koje određuju neto obrtnu imovinu preduzeća (izuzimajući kratkoročne plasmane i gotovinu na strani obrtne imovine i kratkoročne kredite na strani kratkoročnih obaveza). Pri tome, prilivi nastaju kao posledica povećanja pozicija obrtne imovine, kako je ona prethodno definisana, i smanjenja pozicija kratkoročnih poslovnih obaveza, dok su odlivi posledica suprotnih promjena na tim pozicijama.Tokovi gotovine iz investicionih aktivnosti odražavaju mjeru učinjenih ulaganja koja bi trebalo da budu u funkciji stvaranja budućih dobitaka i tokova gotovine. Pri tome, u situaciji kada ne raspolažemo drugim informacijama sem onih sadržanih u zvaničnim izvještajima, novčane tokove po osnovu promjena na pozicijama nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme prikazujemo u neto iznosu. Naravno, iskazna moć izvještaja bi bila veća ukoliko bismo raspolagali informacijom o prodaji i nabavci ovih imovinskih djelova.Tokovi gotovine iz aktivnosti finansiranja, kao što smo ranije istakli, obuhvataju prilive i odlive iz odnosa sa vlasnicima i davaocima pozajmljenih izvora finansiranja. Pri tome, do priliva i odliva se dolazi jednostavnim poređenjem odgovarajućih pozicija u bilansu. Povećanja na računima osnovnog kapitala i emisione premije i smanjenje neuplaćenog upisanog kapitala dovode do priliva, dok vraćanje dugova i otkup sopstvenih akcija uzrokuju odlive. Ovde valja imati u vidu da se dividende uobičajeno klasifikuju kao novčani odliv iz aktivnosti finansiranja, budući da su one povezane sa sticanjem finansijskih izvora, što ćemo i mi učiniti.10

10 Prof. dr Stevanović N., Malinić D. i Milićević V., Upravljačko računovodstvo, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu 2009 godina, str.211-215

25

Tabela br. 4 Izvještaj o novčanim tokovima preduzeća „Delta X“ – indirektan metodPOZICIJE 2007-08 2008-09

A TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI1. Neto dobitak posle poreza2. Troškovi amortizacije3. Troškovi rezervisanja4. Iskorišćena dugoročna rezervisanja5. Prihodi od kamata6, Novčani tok iz bilansa uspjeha7. Smanjenje (povećanje) zaliha8. Smanjenje (povećanje) potraživanja9. Smanjenje (povećanje) AVR10. Povećanje (smanjenja) primljenih avansa11. Povećanje (smanjenje)obaveza iz poslovanja (dobavljači)12. Povećanje (smanjenje) ostalih kratkoročnih obaveza13. Povećanje (smanjenje) PVR14. Novčani tok po osnovu promjena na pozicijama obrtne imovine i kratkoročnih poslovnih obaveza (7 do 13)15. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti (6+14)

B NOVČANI TOKOVI IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA1. Smanjenje (povećanje) gudvila2. Smanjenje (povećanje) nematerijalnih ulaganja3. Smanjenje (povećanje) nekretnina, postrojenja i opreme4. Smanjenje (povećanje) dugoročnih finansijskih plasmana5. Smanjenje (povećanje) kratkoročnih finansijskih plasmana6. Prihodi od kamata7. Novčani tok iz investicionih aktivnosti (1 do 6)

C TOKOVI GOTOVINE IZ FINANSIJSKE AKTIVNOSTI1. Povećanje (smanjenje) osnovnog kapitala2. Povećanje (smanjenje) neuplaćenog upisanog kapitala3. Povećanje (smanjenje) emisione premije4. Smanjenje (povećanje) gubitka5. Smanjenje (povećanje) otkupljenih sopstvenih akcija6. Povećanje (smanjenje) obaveza po dugorčnim konv. HOV7. Povećanje (smanjenje) obaveza po dugoročnim kreditima8. Povećanje (smanjenje) ostalih dugoročnih obaveza9. Povećanje (smanjenje) kratkoročnih kredita10. Povećanje (smanjenje) ostalih kratkoročnih fin.obaveza11. Dividende12. Novčani tok iz aktivnosti finansiranja (1 do 11)

D NETO NOVČANI TOK (A+B+C)E GOTOVINA NA POČETKU PERIODAF GOTOVINA NA KRAJU PERIODA (G+D)

92.52027.4008.400

(2.400)(12.000)113.920(1.200)

2.400(2.400)(3.600)

(28.800)800

8.400(24.400)

89.520

0(12.440)

(164.960)(37.200)

19.20012.000

(183.400)

70.000(35.000)

70.00000

9.60015.6007.2002.8004.800

(54.720)90.280

(3.600)28.80025.200

136.62036.40014.400(9.600)(9.600)

168.220(46.800)(51.600)

10.800(1.200)24.000(6.800)

2.400(69.200)

99.020

0240

(145.840)39.600

(13.200)9.600

(109.600)

017.500

(18.000)0

(15.000)0

58.8002.400

32.0001.200

(75.520)3.380

(7.200)25.20018.000

26

U cilju potpunijeg razumijevanja prikazanog izvještaja o novčanim tokovima, treba učiniti još nekoliko napomena. Jedna od bitnih prednosti indirektne metode u odnosu na direktnu metodu ogleda se u tome što se izvještaj po indirektnoj metodi može sastaviti samo na osnovu informacija iz bilansa stanja i računa uspjeha, dok u slučaju primjene direktne metode to je mnogo teže učiniti. Ipak, i u slučaju primjene indirektne metode potrebna su neka prilagođavanja datih informacija.Na poziciji dugoročna rezervisanja u bilansu stanja obuhvataju se sva izdvajanja i sva ukidanja dugoročnih rezervisanja u toku godine. Otuda, razlika između dugoročnih rezervisanja na kraju i dugoročnih rezervisanja na početku nije realan odnos onoga što je tokom godine iskorišćeno. Da bismo došli do iznosa iskorišćenih dugoročnih rezervisanja možemo se poslužiti jednostavnom formulom:

Iskorišćena Dugoročna rezervisanja na početku godinedugoročna = + Troškovi rezervisanja rezervisanja - Dugoročna rezervisanja na kraju godine

Prikazivanje priliva po osnovu prodaje i odliva po osnovu nabavke dijelova materijalne i nematerijalne imovine moguće je vršiti na bruto osnovi, ukoliko su ti podaci dati u napomenama koje prate finansijske izvještaje, ili ako su nam na raspolaganju informacije iz računovodstvene evidencije o stvarnim prodajama i nabavkama. U suprotnom, ako takvim informacijama ne raspolažemo primorani smo da informacije iz finansijskih izvještaja indirektno prevodimo na novčane tokove.Na primjeru nekretnina, postrojenja i opreme ova prilagođavanja se vrše tako što se od stanja na ovoj poziciji na početku godine oduzme iznos amortizacije za tekuću godinu, a onda tako dobijeni iznos uporedi sa stanjem na istoj poziciji na kraju godine. Ukoliko su nabavke tokom godine bile veće od prodaje, ona je riječ o neto odlivu, dok je u obrnutom slučaju riječ o neto prilivu. Na ovaj način, oduzimanjem godišnje amortizacije, uspjeli smo da obuhvatimo sve stvarne prilive i odlive na poziciji nekretnina, opreme i postrojenja, budući da amortizacija sama po sebi ne zahtjeva ni priliv ni odliv. Drugim riječima, dodavanjem amortizacije na dobitak i oduzimanjem amortizacije od stanja na poziciji nekretnine, postrojenja ili opreme na početku godine sve prilive od prodaje smo zadržali u okviru poslovnih aktivnosti, a sve odlive za nabavku nekretnina, postrojenja i opreme u okviru investicionih aktivnosti. Na potpuno isti način postupa se i sa nematerijalnim ulaganjima.Sve druge pozicije preuzimaju se na osnovu poređenja stanja na kraju sa stanjem na početku godine i klasifikuju se kao prilivi ili odlivi u okviru odgovarajućeg djela izvještaja o novčanim tokovima. Izuzetak predstavljaju informacije o dividendama koje se, po pravilu, nalaze u napomenama uz finansijske izvještaje.Indirektan metod sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima daje iste rezultate po osnovu sve tri aktivnosti, kao i direktan metod. Razlika u ova dva izvještaja nalazi se u strukturisanju pozicija koje čine poslovnu aktivnost. Tako, ovaj izvještaj polazi od neto dobitka i amortizacije koja je nenovčani trošak, a zatim te vrijednosti koriguje sa ostalim prilivima i ostalim odlivima. Razlika ili neto novčani tok od poslovne aktivnosti mora biti jednak iznosu dobijenom sastavljanjem izvještaja po direktnoj metodi.

27

8. SLOBODNA NOVČANA SREDSTVA

U poslednjoj deceniji prošlog vijeka (počev od 1990. godine), dosta frekventno se koristi Izvještaj o slobodnom cash flow-u (FCF- free cash flow), kao derivat ili međuprodukt izvještaja o tokovima gotovine. 11

Gotovina koja se ne koristi u poslovanju – free cash flow - slobodni gotovinski tok – je gotovina ostvarena, gotovinski deficit, nastao nakon pokrivanja preuzetih obaveza, koje kompanija mora izmiriti da bi nastavila redovne poslovne aktivnosti na planiranom nivou. Te preuzete obaveze su vezane za tekuće ili redovne poslovne aktivnosti, kamatu, porez na dobit, dividende i neto kapitalne izdatke. Novčane obaveze za tekuće ili redovne poslovne aktivnosti, kamatu i porez na dobit se moraju isplatiti, jer u suprotnom, zajmodavci, kompanije ili vlada-država mogu pokrenuti kaznene mjere-postupke protiv kompanije. Iako se isplata dividendi striktno ne zahtjeva, dividende svakako predstavljaju obavezu prema akcionarima. Ako se dividende smanje ili ukinu, akcionari neće biti zadovoljni, a to će sigurno negativno uticati na cijenu akcija kompanije. Neto kapitalni izdaci predstavljaju planove kompanije za buduće poslovanje.Ako je gotovina koja se ne koristi u poslovanju – slobodni gotovinski tok pozitivna, to znači da je kompanija izmirila sve preuzete novčane obaveze i da na raspolaganju ima novčana sredstva koja može upotrebiti za buduće proširenje poslovanja ili smanjenje duga. S druge strane, ako je slobodni gotovinski tok negativan, to znači da će kompanija morati prodati ulaganja, pozajmiti novac, ili izdati u kratkom roku akcije, da bi mogla da nastavi poslovanje na planiranom nivou. Ako negativna situacija traje nekoliko godina, kompanija može da ostane bez raspoloživih izvora gotovog novca, kao što su prodaja ulaganja ili izdavanja akcija ili obveznica.Pošto su preuzete obaveze za tekuće poslovanje ili redovno poslovanje, kamatu i porez na dobit sastavni dio gotovinskih tokova od tekućeg poslovanja, slobodni gotovinski tok se izračunava kako slijedi:

Slobodni gotovinski tok = Neto gotovinski tokovi od redovnog poslovanja - Dividende

- Kupovina postrojenja + Prodaja postrojenja

Kupovina i prodaja dugotrajnih materijalnih sredstava se pojavljuje u sekciji investicionih aktivnosti izvještaja o gotovinskim tokovima. Mnoge kompanije ovaj podatak daju kao neto iznos, koristeći termine kao što su neto kapitalni izdaci. Dividende su uvrštene u segment finansijskih aktivnosti.Budući da se gotovinski tokovi mogu razlikovati od godine do godine, pri analizi gotovinskih tokova kompanije, najbolje je proučiti kretanja tokom nekoliko godina.Ovaj izvještaj ima za cilj da primora eventualne analitičare hartija od vrijednosti ili potencijalne kreditore da pri ocjeni neto novčanog toka iz poslovne aktivnosti u razmatranje uzmu i neophodna izdavanja (odlive) gotovine.12

11 Prof. dr Stančić P., Izvještaj o tokovima gotovine (odlomak)12 Prof. dr Đurasović V., Rodić J. i Škarić-Jovanović, Finansijsko računovodstvo, Savez računovođa i revizora Republike Srpske, Banja Luka 2001 godina, str. 463

28

9. ANALIZA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA

Izvještaj o novčanim tokovima kao pregled primanja i izdavanja gotovine u obračunskom periodu razvrstanih prema ključnim aktivnostima, predstavlja značajan finansijski izvještaj koji dopunjava informacije sadržane u osnovnim izvještajima – bilansu stanja i bilansu uspjeha.Osnovni cilj računovodstvenog izvještavanja je da se korisnicima omogući sticanje uvida u sposobnost preduzeća da generiše novčane tokove povezane sa njihovim ulaganjima. Akcionari i potencijalni investitori su zainteresovani za novčane tokove od dividendi na akcije, dok su kreditori zainteresovani za novčane tokove povezane sa kreditnim aranžmanima (kamate). Menadžeri su, takođe, zainteresovani za novčane tokove preduzeća jer od usklađenosti primanja i izdavanja gotovine zavisi finansijska i operativna fleksibilnost preduzeća. Izvještaj o novčanim tokovima služi korisnicima da procjene promjene neto imovine preduzeća, njegovu finansijsku strukturu, likvidnost i solventnost, kao i sposobnost preduzeća da se prilagođava promjenjivim zahtjevima poslovnog okruženja.

Izvještaj o tokovima gotovine predstavlja i služi menadžerima, investitorima i kreditorima kao analitičko sredstvo da bi:

1. utvrdili iznos gotovine koja je obezbeđena iz poslovanja tokom perioda,2. procjenili sposobnost preduzeća da ispunjava sve svoje obaveze onako kako

dospjevaju, kao i sposobnost plaćanja dividendi akcionarima,3. utvrdili iznos ulaganja u nove nekretnine, postrojenja i opremu tokom perioda,4. utvrdili obim finansiranja potrebnog za proširenje ulaganja u dugoročna sredstva

ili nastavak poslovanja i5. procjenili sposobnost preduzeća da ostvaruje pozitivan tok gotovine u budućim

periodima.

Izvještaj o novčanim tokovima je značajan kako za tekuće planiranje potreba za gotovinom, tako i za poslovno odlučivanje i kontrolu buduće poslovne aktivnosti preduzeća.

Analiza novčanih tokova se još naziva i procjenom solventnosti. Solventnost je sposobnost preduzeća da dugoročno pokriva sve svoje dospjele obaveze plaćanja u rokovima njihovog dospjeća. To znači da je procjena solventnosti značajan segment analize novčanih tokova i sastoji se od analize ključnih pozicija iz ovog izvještaja koji se odnosi na poslovne, investicione i finansijske aktivnosti.Procjena solventnosti odnosi se na procjenu vremenske usklađenosti priliva i odliva gotovine iz pomenutih aktivnosti i to ne samo unutar pojedinačnih aktivnosti, već i između aktivnosti koje generišu gotovinu. Procjena solventnosti ili analizu novčanog toka sastoji se iz tri područja:

- operativne performanse,- finansijska fleksibilnost i- procjena likvidnosti

29

Operativne performanse kompanije odnose se na sposobnost preduzeća da raste i razvija se kroz poslovne aktivnosti. Preduzeće koje najveće prilive gotovine ostvaruje od prodaje gotovih proizvoda, robe i usluga, a odlive od aktivnosti plaćanja troškova sadržanih u prodatim gotovim proizvodima ili nabavnoj vrijednosti prodate robe, kao i ostalih troškova perioda (troškovi marketinga ili prodaje, troškovi istraživanja, troškovi opšteg upravljanja i administracije) je preduzeće čije su operativne performanse veoma dobre. Procjena poslovnih aktivnosti preduzeća najvažniji je deo analize novčanih tokova. Tokovi iz poslovne aktivnosti moraju biti pozitivni, jer je jedino to pozitivan signal investitorima i kreditorima da osnovna djelatnost preduzeća može da generiše gotovinu.

Finansijska fleksibilnost odnosi se na procjenu sposobnosti preduzeća da generiše gotovinu iz drugih izvora koji nisu dio poslovne aktivnosti preduzeća. U pitanju je sposobnost preduzeća da se kreditno zadužuje, da emituje obveznice ili da na finansijskom tržištu emituje akcije. Finansijska fleksibilnost se postiže i kroz sposobnost preduzeća da prodaje aktivu (sredstva) kojima raspolaže. U sredstva koja se mogu prodavati ubrajamo nekretnine, postrojenja, opremu, zemljište, nematerijalna sredstva i finansijske instrumente. Kompanija koja može da odgovori potrebama za gotovinom kroz ove oblike aktivnosti smatra se finansijski fleksibilnom.

Likvidnost je dio finansijske fleksibilnosti i definiše se kao kratkoročni aspekt posmatranja novčanih tokova preduzeća. Likvidnost je sposobnost kompanije da pretvori svoju aktivu u gotovinu. Tekuća sredstva ili kako se još nazivaju visoko likvidna sredstva doprinose finansijskoj fleksibilnosti kompanije, jer se u kratkom roku mogu konvertovati u gotovinu i služiti za pokriće dospjelih obaveza plaćanja. Procjena likvidnosti se može vidjeti i kroz analizu pozicija aktive bilansa stanja. Ukoliko dominira tekuća imovina u odnosu na dugoročna sredstva, preduzeće se u načelu može smatrati likvidnim. Naravno, konačna procjena likvidnosti zavisi i od odgovarajućih finansijskih koeficijenata, koji su predstavljeni kao koeficijenti za procjenu likvidnosti (a), utvrđivanje neto obrtnih sredstava (b) i specifični koeficijenti koji se odnose na izvještaj o novčanim tokovima (c).

a) Finansijski koeficijenti za procjenu likvidnosti se definišu kao pokazatelj opšte likvidnosti i rigorozni racio likvidnosti.

Pokazatelj opšte likvidnosti = Obrtna sredstva / Kratkoročne obaveze

Pokazatelj opšte likvidnosti prikazuje sa koliko je maraka obrtnih sredstava pokrivena svaka marka kratkoročnih obaveza. Normala je odnos 2:1, mada se s obzirom na veličinu i strukturu obaveza preduzeća normalom može smatrati odnos 1:1.Kao posebna varijanta ovog pokazatelja smatra se odnos kada se od obrtnih sredstava oduzmu zalihe, kao nejnelikvidniji dio tih sredstava. Tada se dobija rigorozni pokazatelj likvidnosti.

30

Rigorozni pokazatelj likvidnosti = Likvidna sredstva / Kratkoročne obaveze

Rigorozni pokazatelj likvidnosti pokazuje sa koliko maraka likvidnih sredstava je pokrivena svaka marka kratkoročnih obaveza preduzeća. On predstavlja strožiji test likvidnosti jer u likvidna sredstva uključujemo samo potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente. Zalihe se po pravilu izuzimaju iz likvidnih sredstava jer je njima potreban duži period vremena da se konvertuju u gotovinu. Normalom se smatra odnos 1:1, mada se u određenim slučajevima može prihvatljivim smatrati i odnos 0,5:1. Tumačenje ovog pokazatelja najviše zavisi od činjenice mogućnosti naplate potraživanja koja čine dio likvidnih sredstava. Brzi obrt potraživanja ukazuje na visok stepen njihove naplativosti, pa se i niži odnos od normale može smatrati opravdanim.

b) Procjena likvidnosti preduzeća praćena je i procjenom apsolutne razlike između obrtnih sredstava i kratkoročnih obaveza. Ova razlika se naziva neto obrtna sredstva i utvrđuje se pomoću sledećeg obrasca:

Neto obrtna sredstva = Obrtna sredstva – Kratkoročne obaveze

Ovaj apsolutni izraz razlike dvije veličine smatra se zadovoljavajućim ako iznos razlike ima tendenciju porasta kroz više posmatranih obračunskih perioda. Negativna neto obrtna sredstva u apsolutnom iznosu govore o tome da preduzeće dio kratkoročnih obaveza pokriva iz dugoročnih sredstava što se ne može na dugi rok smatrati opravdanim, jer ugrožava likvidnost preduzeća. Naime, dugoročnim sredstvima je potrebno znatno duže vremena da se konvertuju u gotovinu, dok kratkoročne obaveze dospjevaju za naplatu u kratkom roku i zahtjevaju gotovinu na raspolaganju u kratkom roku.

c) Pored pokazatelja likvidnosti, analiza novčanih tokova preduzeća se dopunjava i sa analizom specifičnih finansijskih koeficijenata koji se odnose na pozicije iz izvještaja o novčanim tokovima. U tom smislu, govorimo o sledećim finansijskim koeficijentima: odnos neto novčanog toka i neto dobitka, učešće neto novčanog toka u prihodima od prodaje, odnos neto novčanog toka i ukupnih sredstava preduzeća i utvrđivanje slobodnog novčanog toka.

Odnos neto novčanog toka i = Neto novčani tok iz poslovne aktivnosti / Neto dobitakneto dobitka

Ovaj koeficijent pokazuje koliko je preduzeće sposobno da generiše novčanih tokova iz poslovne aktivnosti na svaku marku neto dobitka ostvarenog u tekućem obračunskom periodu. Ako je ovaj odnos viši u odnosu na prosjek grane ili u odnosu na prethodne poslovne godine, to znači da je preduzeće sposobno da izvlači gotovinu iz poslovne djelatnosti.

31

Učešće neto novčanog toka= Neto novčani tok iz posl.aktivnosti / Neto prihod od prodajeu prihodima od prodaje

Ovaj koeficijent pokazuje koliko je preduzeće ostvarilo neto novčanog toka iz poslovne aktivnosti na svaku marku neto prihoda od prodaje. Ovaj koeficijent je mjerilo sposobnosti aktivnosti prodaje da generiše novčane tokove. To dalje znači da veći koeficijent znači veću sposobnost prodaje u generisanju priliva gotovine iz poslovne aktivnosti.

Odnos neto novčanog toka i = Neto novčani tok iz posl. aktivnosti / Prosječna ukupnaukupnih sred. preduzeća sred. Preduzeća

Ovaj koeficijent pokazuje koliko je preduzeće ostvarilo neto novčanih tokova iz poslovne aktivnosti na svaku marku prosječno uloženih ukupnih sredstava preduzeća. Ovaj koeficijent je mjerilo sposobnosti sredstava (imovine) preduzeća da generiše gotovinu.

Posle izvršenih neophodnih analiza izvještaja o novčanim tokovima može se definisati profil novčanih tokova preduzeća. S obzirom na ostvarene rezultate u segmentima poslovne, finansijske i investicione aktivnosti moguće je preduzeća podjeliti na osam profila (kao što je prikazano u tabeli).

Tabela br.5 Profil preduzeća s obzirom na ostvarene neto novčane tokove

PROFILNETO NOVČANI

TOK OD POSLOVNE AKTIVNOSTI

NETO NOVČANI TOK OD INVESTICIONE

AKTIVNOSTI

NETO NOVČANI TOK FINANSIJSKE AKTIVNOSTI

1. + + +2. + - +3. + + -4. + - -5. - + +6. - - +7. - + -8. - - -

U prvom profilu preduzeće generiše pozitivne novčane tokove iz sve tri aktivnosti. Ovo je slučaj preduzeća koje ostvaruje prilive iz poslovne, investicione i finansijske aktivnosti najvjerovatnije iz razloga nekih većih ulaganja u dugoročna sredstva u budućem obračunskom periodu.

U drugom profilu preduzeće finansira rast (kupovinu dugoročne imovine) kroz poslovne aktivnosti ili kroz emisiju akcija, obveznica i uzimanje kredita. Zato je u ovom profilu novčani tok iz investicione aktivnosti negativan, dok su izvori gotovine iz poslovne i finansijske aktivnosti pozitivni.

32

U trećem profilu kompanije koristi pozitivan novčani tok iz poslovne i investicione aktivnosti za isplatu dividendi i za pokriće glavnica dospjelih dugoročnih obveznica. Zato je finansijski tok negativan, dok su ostala dva pozitivna.

U četvrtom profilu, negativni su investicioni i finansijski novčani tokovi, dok je pozitivan tok iz poslovne aktivnosti. Ovo je slučaj preduzeća koje iz poslovne aktivnosti finansira rast (kupovinu dugoročnih sredstava-investiciona aktivnost) i finansira otplate dividendi i glavnice dugova (finansijska aktivnost). Karakteristično je za preduzeća koja su dugo godina prisutna na tržištu i imaju stabilnu proizvodnju i prodaju.

U petom profilu, preduzeće je najvjerovatnije u teškoćama vazanim za prodajni ciklus (opadanje tražnje za proizvodima) pa je neto novčani tok iz poslovne aktivnosti negativan. Da bi to nadomjestilo, preduzeće intenzivira priliv gotovine iz investicione aktivnosti (prodaja dugoročnih sredstava) i finansijske aktivnosti (emisije akcija, obveznica, uzimanje kredita).

U šestom profilu, kompanije generiše novčane tokove iz finansijske aktivnosti (emisija akcija, obveznica) i njima pokriva negativne novčane tokove iz poslovne i investicione aktivnosti. Ovo preduzeće ulaže u svoj rast i razvoj očekujući da će to doprinjeti pozitivnim novčanim tokovima iz poslovne aktivnosti. Naravno, preduzeće se ne može neograničeno zaduživati kod svojih povjerilaca da bi finansiralo rast i razvoj, kao niti što ne može neograničeno izdavati akcije, ako svojim vlasnicima ne obećava dobre performanse u budućnosti. Ovaj profil likvidnosti preduzeća može se smatrati dosta rizičnim.

U sedmom profilu kompanija prodaje dugoročna sredstva da bi iz tih priliva finansirala otplate kredita u finansijskoj aktivnosti, isplatu dividendi i da bi finansirala svoju poslovnu aktivnost. U sedmom profilu novčanih tokova jedino investicione aktivnosti generišu gotovinu, dok ostale aktivnosti konzumiraju gotovinu. Ovo je profil preduzeća koji ukazuje na prisustvo hronične nelikvidnosti i značajan rizik bankrota.

U osmom profilu novčani tokovi iz svih aktivnosti su negativni. Ova kompanija je pred bankrotom jer pokazuje nesinhronizovanost i vremensku neusklađenost priliva i odliva gotovine iz sve tri aktivnosti – poslovne, investicione i finansijske aktivnosti.Analiza izvještaja o novčanim tokovima primjenom pomenutih koeficijenata i utvrđivanjem profila novčanog toka data je u sledećem primjeru.

33

Tabela br. 6 Dat je sledeći izvještaj o novčanim tokovima preduzeća X: IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA-DIREKTAN M. IZNOS

NOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI1. Naplata potraživanja od kupaca2. Naplaćeni ostali prihodi3. Isplate po osnovu cijene koštanja prod. gotovih proiz.4. Isplate po osnovu ostalih troškova perioda5. Isplate po osnovu kamate6. Isplate po osnovu poreza na dobitak

Neto novčani tok iz poslovne aktivnosti (1+2-3-4-5)

NOVČANI TOKOVI IZ INVESTICIONE AKTIVNOSTI1. Prilivi gotovine po osnovu prodaje nekretnina, opreme i

postrojenja2. Prilivi po osnovu prodaje nematerijalnih ulaganja3. Prilivi po osnovu prodaje dugoročnih finansijskih

instrumenata4. Odlivi po osnovu nabavke nekretnina, postrojenja i

opreme5. Odlivi po osnovu nabavke dugoročnih finansijskih

instrumenataNeto novčani tokovi iz investicione aktivnosti (1+2+3-4-5)

NOVČANI TOKOVI IZ FINANSIJSKE AKTIVNOSTI1. Prilivi od kredita2. Prilivi od emisije i prodaje akcija3. Prilivi od emisije i prodaje obveznica4. Isplate dividendi5. Isplate glavnice na dugoročne i kratkoročne kredite

Neto novčani tok iz finansijske aktivnosti (1+2+3-4-5)

Neto povećanje (smanjenje) gotovine u obračunskom perioduGotovina i ekvivalenti na početku periodaGotovina i ekvivalenti na kraju perioda

9.285,000,00

6.750,001.600,00

0,000,00

1.089,50

750,00

750,00

50,000,00

300,000,00

514,50164,50

175,001.100,001.275,00

Preduzeće X je u toku obračunskog perioda ostvarilo neto novčane prilive gotovine iz poslovne aktivnosti u iznosu od 1.089.5 KM, dok je istovremeno ostvarilo negativne neto novčane tokove (neto odlive) gotovine iz investicione aktivnosti u iznosu od 750 KM i finansijske aktivnosti u iznosu od 164.5 KM.

Sumiranjem neto priliva i odliva gotovine po osnovu sve tri aktivnosti dobija se iznos neto promjene gotovine i gotovinskih ekvivalenata u obračunskom periodu u iznosu od 175 KM.

34

Profil novčanog toka kojem ovo preduzeće pripada je Profil 4 iz prethodne klasifikacije. Ovo preduzeće je ostvarilo pozitivan novčani tok iz poslovne aktivnosti, a negativne novčane tokove iz finansijske i investicione aktivnosti. To znači da osnovna djelatnost preduzeća generiše novčane tokove, dok iste konzumiraju finansiska i investiciona aktivnost. Negativni novčani tokovi iz investicione aktivnosti nastali su zbog kupovine dodatne opreme koja je finansirana iz novčanog toka poslovne aktivnosti, dok su negativni novčani tokovi iz finansijske aktivnosti nastali kao posledica otplata glavnice duga i odliva po osnovu isplaćenih dividendi. Dividende su isplaćene iz pozitivnog toka koji je ostvaren u poslovnoj aktivnosti preduzeća, a drugim djelom su isplaćene iz uzetih kredita i priliva dodatne emisije obveznica.

Da bi se nešto više reklo o finansijskoj fleksibilnosti i likvidnosti ovog preduzeća potrebno je prethodnu analizu dopuniti sa sledećim finansijskim koeficijentima:

Odnos neto novčanog toka i neto dobitka = 1.089,5 / 1.139,5 = 0.95

Na svaku marku neto dobitka preduzeće je ostvarilo 0.95 KM neto novčanog toka iz poslovne aktivnosti. To znači da poslovne aktivnosti generišu gotovinu.

Učešće neto novčanog toka u prihodima od prodaje = 1.089,5 / 10.000 = 0.10

Na svaku marku neto prihoda od prodaje preduzeće je ostvarilo 0.10 KM neto novčanog toka iz poslovne aktivnosti.

Odnos neto novčanog toka i ukupnih sred. preduzeća = 1.089,5 / (9575+8500)/2 = 0.12

Na svaku marku prosječnih ukupnih sredstava preduzeća ili prosječne aktive preduzeće je ostvarilo 0.12 KM neto novčanog toka iz poslovne aktivnosti.

Slobodan novčani tok = 1.089,5-514.5-750 = -175

Slobodan novčani tok ne postoji jer je u cjelosti konzumiran za otplatu dividendi, a drugi dio nedostajuće gotovine od 175 KM je obezbeđen iz finansijske aktivnosti preduzeća (uzeti krediti i emitovane obveznice).

35

10. ZAKLJUČAK

Na osnovu svega rečenog, dolazimo do zaključka da je izvještaj o novčanim tokovima ili Cash-flow neohodan pri ocjeni likvidnosti i solventnosti preduzeća i da ga analitičari moraju uzeti u razmatranje jer nepodudarnje obračunskog i gotovinskog toka vrijednosti u procesu aktivnosti čini mogućim situaciju da bilansno iskazana dobit ne odražava u potpunosti uspjeh preduzeća.Naime, iskazana dobit zbog primjenjenih računovodstvenih politika ne isljučuje probleme u obezbeđivanju novčanih sredstava iz redovne poslovne aktivnosti.U teoriji finansijskog upravljanja se sposobnost preduzeća da generiše gotovinu i gotovinske ekvivalente smatra najpouzdanijim pokazateljem njegove uspješnosti.Obzirom na ograničenja bilansa uspjeha na ovom planu, za potrebe sagledavanja stvarnih tokova gotovine kroz proces aktivnosti, na scenu stupa izvještaj o tokovima gotovine, koji je zbog svoje važnosti uključen u korpus redovnih finansijskih izvještaja.

36

11. LITERATURA

1. Ranković M. Jovan, Teorija bilansa, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 2007.

2. Stevanović Nikola, Malinić Dejan i Milićević Vlade, Upravljačko računovodstvo, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 2009.

3. Van Horne C. James i Wachowicz M. John, Osnovi finansijskog menadžmenta, Data Status Beograd, 2007.

4. Stevanović Nikola, Upravljačko računovodstvo, Ekonomski fakultet u Beogradu, Beograd 2000.

5. Rodić Jovan i Tuševljak Spasoje, Finansije preduzeća, Consseco Institut, Beograd, 2003

6. Krasulja Dragan, Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Beograd, 1997.

7. Đurasović Vladislav, Rodić Jovan i Škarić-Jovanović Kata, Finansijsko računovodstvo, Savez računovođa i revizora Republike Srpske, Banja Luka 2001.

8. Stančić Predrag, Izvještaj o novčanim tokovima (odlomak)

9. Cash flow analiza (odlomak)

10. www.rs.cest.gov.ba (05.07.'10)

11. www.srr-fbih.org (05.07.'10)

12. www.profitiraj.hr (05.07.'10)

13. www.ekfak.kg.ac.rs (05.07.'10)

14. www.sve-mo.ba (05.07.'10)

37