kako pišemo umjetnost?

IzvorničlanakUDK316.774:7.01141.78:316.774

Primljeno22.12.2009.

Vlatko IlićUniverzitetuBeogradu,Fakultetdramskihumetnosti,Bulevarumetnosti20,RS–11070NoviBeograd

[email protected]

Kako pišemo Umjetnost?Problemi ne-čitkosti umjetničkog djelovanja u epohi novih medija

SadržajU suvremenom decentraliziranom društvu mnoštva, ‘novi mediji’ operiraju kao indeksni nomadski termin kojim ukazujemo na mnogostruke i različite prakse konstruiranja, izvođenja i konstituiranja procedura suvremenog življenja, odnosno scenu njegova ispisivanja. Uvođenjem termina ‘novomedijsko pismo’ nastojim identificirati dominantne mehanizme održavanja hegemonije: mitifikaciju i naturalizaciju, prevođenje i uključivanje, djelomičnu propustljivost itd. Pitanja o/oko opstanka umjetničkog djelovanja danas tako postaju pitanja njegove nečitkosti, a mjesta njegovog (ne)intencionalnog opiranja protokolima novomedijskog pisma svojevrsna prilika za potencijalno subverzivno djelovanje u kontekstu trenutnog, tehnološki visoko razvijenog društva i njegovih imperativa. Je li moguće temeljnim redefiniranjem statusa umjetnosti izvesti platformu koja će omogućiti kritičko djelovanje?

Ključne riječinovimediji,suvremenaumjetnost,subverzivnipotencijal

O ne/mogućem pro-izvođenju umjetnosti

Umjetnost se kao suvremena praksa1 suočava s brojnim problemima. Ne/mogućnost njezina izvođenja temelj je (grupe) pitanja o/oko postavljanjaumjetničkogdjela,rada,praksei/iliumjetnika,i/ilionihusmjerenihnastatus,funkcije,operiranjeumjetničkogdjela,rada,prakse,i/iliumjetnikai/ilimi-šljenjaumjetnostiusuvremenomdruštvu.Naime,preokretikojisuobilježiliteorijskumisao20.stoljećapokazalisudaseumjetnost(kaonidrugeprakse)višeneodigravapodsigurnimokriljemjednogdominantnogmetadiskursa,tj.uokvirimajasnopodrazumijevajućegznačenjskogporetka,većumnoštvupotencijalnojednakolegitimnihdiskursailidiskurs-atmosferi.2Dokjedomi-nacijajednogdiskursaupućivalanajedinstvencentarmoćiinjemuodgovara-jućemehanizmeproglašavanjadjela,rada,prakseumjetničkim,sdrugestranesuvremenipluralitetdiskursa,decentralizacija iprivid rasipanjamoći iod-sutnostikontroleodlikujeusložnjavanjemehanizamapostavljanjaimišljenjailirazumijevanjaumjetnosti.Takosuvremenoumjetničkodjelo,rad,praksa

1

Pri čemu bi na ovommjestu termin ‘suvre-mena’trebaločitatikaokontekstualnuodred-nicu, nekvalitativno, kakobi se ukazalonapraksukojenastajenakulturalno, ideološki,politički,ekonomskiitd.,određenomprostoru–odnosnosadaiovdje.

2

ŽanFransoaLiotar (Jean-FrançoisLyotard),Postmoderno stanje,Bratstvo–Jedinstvo,No-viSad1988.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(635–648)

V.Ilić,KakopišemoUmjetnost?636

danasneopstajebezujedno(namjenski)izvedenihuvjetanjezinamišljenja(čitanja,percepcije,prevođenjaitd.)kojedjelo,rad,praksupostavljajuusvi-jet umjetnosti (svijet proizvodnje, organizacije i potrošnje značenja) prekokritičara, teoretičara, sve češće preko samih umjetnika ili na tržište (svijetmaterijalnerazmjene).Bilobipogrešnopretpostavitidajeunekojprethodnojepohiizvođenje/mišljenjeumjetnostioperiraloizvanodređene(značenjskei/ilitržišne)matrice,alijevjerojatnodasupravilaigrebilagotovosamoregula-cijska.Danassupravilanjezinapro-izvođenjamnogostrukaisvakakomanjeizvjesna; ona se neprekidno iznova artikuliraju, uspostavljaju, dok strojevinjihovautapanja,prerade,potrošnje,radesvebrže.Dok(druge)prakseodpoljaumjetničkogdjelovanjapreuzimajuprijesvegastrategijeestetizacije,mišljenjeumjetnostisvečešćesvojoslonactražiudru-gim (discipline tradicionalno uspostavljenih režima poput estetike, poetikei/ili povijesti umjetnosti) različitim referentnimaparatima– studijamakul-ture,medijailiroda,političkimznanostima,društvenomaktivizmuitd.Iakosuvremenateorijskamisaokritičkiodbacujemodernističkutezuoautonomijipoljaumjetnosti,kakvesuposljedicepreuzimanjadrugihprotokolaiproce-dura,odnosno razaranja tijelaumjetničkihdisciplina?Događajiprelaženja,premještanja,narušavanjadisciplinarnihgranicanosesubverzivnipotencijalpreispitivanjaprešutnoprihvaćenihdoksi,aliujednoukazujuinamogućnostdastrategijepotpunoasimilirajuumjetničkepraksei/ilitaktike(itoprijesve-gakomercijalnih)velikihmedijskihkompanija.3Bilitakotrebaloprihvatititezuo‘slobodnom’pluraliteturaznolikihpraksiili,radikalnosuprotnu,one-narušivojdominacijiglobalnogpostfordističkog(neoliberalnog) tržišta?Ili,akoumjetnostdanaspostojisamourasplinutom stanju,4tj.akojeonaprijeatmosferanegoproizvodnadjelatnost,jelimoguće/potrebnokritičkipromi-šljatiučinkeumjetničkogdjelovanjaizvantezeoontologijiumjetničkogdje-la,rada,prakse?Prijedaljegpreispitivanjauvjetaizvođenja/mišljenjaumjetnosti,potrebnojezaključitiiliprihvatitipretpostavkudaizazovipredkojimasenalazisuvreme-naumjetničkapraksazapravoležeizvannje‘same’.Odnosnodase,iakonjojimanentni,njeziniproblemizasnivajunaspecifičnostikontekstapro-izvođe-nja.Kakosmonaveli,kritikamodernizmaupravoodbacujepretpostavkuoautonomijipoljaumjetnosti,odnosnouvjerenjedaseoumjetnostiilinekojdrugojdjelatnostimožemisliti,govoritiilipisatikaoonjima‘samima’.Takosenašapozicijamožečitatiideološki5i/ilipolitički,6alijeonaprvenstvenoantiontološka.Ipak,tezudaseproblemiumjetničkepraksenalazeizvannjenemoramo nužno prihvatiti kao poziv da se u potpunosti odbacimisao oumjetnostikaoosvojstvu,alisekaoneophodnonamećepreispitivanjeuvjetanjezinaizvođenja/mišljenja.7Umjetnostuvijeknastajeukontekstualnoodre-đenimokolnostima ikao takvaonanemožebiti razmatrana izvannjih, tj.potrebnojujemislitiusporednos/ukontekstuukojemnastajeitopogotovosadakadasuprotokoliiprocedurenjezinapro-izvođenjauprocesimatemelj-nogiradikalnogre-artikuliranja.Upitanjujeprijesvegastrateškipotezuci-ljuintencionalnekonstrukcijestatusaumjetničkeprakseusuvremenojepohi,čimetekstnepretendira(samo)nakritiku,analizu,većotkrivasvojangažira-nikarakter,ikaotakvogbigatrebaloičitati.8

Suvremeni uvjeti ili epoha novih medija

Pitanja o uvjetima pro-izvođenja suvremene umjetnosti mogli bismo da-ljekonceptualizirati ili preraditi na sljedećinačin: razumijevanjeproblemaimanentnih suvremenoj umjetničkoj praksi, s namjerom njezina kritičkog



mišljenjairazvijanjastrategijadjelovanja,trebalobizasnovati na mišljenju problema suvremenog svijeta,čimedolazimododrugačijegpitanja.Naimerazumijevanjetražidogovoreninačelnoprihvaćenaparatmišljenjanečega,tj. konsenzus pri, u ovom slučaju, razumijevanju suvremenog svijeta, dokmišljenje suvremenosti, suvremenog doba, života, društva, svakodnevniceitd.,pokrećerazličitemetodološkezahvate.Jelisdrugestraneprisutnaopćaintelektualnaklimaonavedenimpojmovimai,akojest,možemoligovori-tioposljedicamanjezineprisutnosti?Zapostojećeopće mjesto9 predlažemsljedeće:studijamakojezapredmetsvogizučavanjauzimajusvakodnevicusuvremenogčovjekaimanentnajepredstavaoepohiukojusmozakoračili,dokseujednozadržavamonanjezinupragu;ovakvodvostrukopozicionira-nje rezultat je djelovanja u okvirimapostojeće značenjske paradigmekojunastojimoprilagoditizbogosjećajadajeiskustvosvijetaokonasvišenepo-država,itorazrađujućipojmovno-hipotetičkiaparatkojićemuodgovarati.10Navedeni narativni obrazac prepoznaje kao ključne i nastoji inkorporirati:iskustvosvesilovitijegrazvojanovihtehnologijaiuključivanjeodgovarajućeterminologije u činove obrade realnog, poput: informacije, baze podataka,mreže, interaktivnosti, interfacea itd.Suvremenost se takomožečitati kaokvalitativnioznačiteljutrcizaaktualnošću.11

Složimolisedaovakavopći stavoperirajavnom(ne-državnom)sferom,od-nosnodajenašamisaoprogonjenapredstavamatehnološki(icivilizacijski)visokorazvijenogdruštva,12namećesepitanjenjegovazasnivanja.Mogućejepretpostaviti da je s jedne straneovakav stavpotaknutpredosjećajima13

3

Divna Vuksanović, Filozofija medija: Ontologija, estetika, kritika, Fakultet dramskihumetnosti,Čigojaštampa,Beograd2007.

4

VidjetiMiško Šuvaković, »Umetnost u ras-plinutom stanju: od odnosa do atmosfere ukulturi«,u:Diskurzivna analiza,Univerzitetumetnosti,Beograd2006.,str.474–479.

5

LujAltiser(LouisAlthusser),Ideologija i državni ideološki aparati,Karpos,Loznica2009.

6

Žak Ransijer (Jacques Rancière), Politika književnosti,Adresa,NoviSad2008.

7

Zanimljiv primjer zauzimanja ovakve dvo-strukepozicijenalazimokodW.Benjamina.IakopojmomaureBenjaminnastojiobranititezuoumjetnostikaosvojstvuitoutrenutkuukojemjeonaponjemuugrožena,velikidiosvogtekstaBenjaminćeposvetitiproblema-tiziranjuuvjetapercepcije.Vidjeti:ValterBe-njamin(WalterBenjamin),»Umetničkodelou razdoblju njegove tehničke reproduktiv-nosti«,u:O fotografiji i umetnosti,KulturnicentarBeograda,Beograd2007.,str.98–132.

8

Kako Barthes navodi, najveći grijeh kritikenijeideologija,većšutnjaonjoj.Vidjeti:Ro-lanBart(RolandBarthes),Književnost, Mitologija, Semiologija,Nolit,Beograd1979.

9

PaoloVirno,Gramatika mnoštva. Prilog analizi suvremenih formi života,JesenskiiTurk,Zagreb2004.

10

Tako npr.Manovich uspoređuje novomedij-skurevolucijusučinkomkoji jeostvario ti-sakikasnijefotografijanamodernodruštvoi kulturu. »Just as the printing press in thefourteenthcenturyandphotographyintheni-neteenthcenturyhada revolutionary impacton the development of modern society andculture,todayweareinthemiddleofanewmedia revolution […] This new revolutionisarguablymoreprofoundthanthepreviousones andwe are just beginning to sense itsinitialeffects.« LevManovich,The Language of New Media,MIT Press, Cambridge,MA2001.,str.43.

11

»Does itmake sense to theorize thepresentwhenitseemstobechangingsofast?«Ibid.,str.34.

12

ŽakDerida(JacquesDerrida),Marksove sablasti,SlužbenilistSCG,Beograd2004.

13

Terminom predosjećaj ovdje se ne ukazujenaintuitivnuilimagijskusposobnost,većnagrubamapiranjakontekstakojemjeodređenitekst namijenjen, prije nego onom u kojemnastaje.



autorakojidirektnoneobrađujutemuinformatičkog,kompjuteriziranog,me-dijskogisličnogdruštva,aliganajavljujukaotakvoi/ilijepodržavanpostup-kom navođenja impresivnih podataka, poput kilometara optičkih kablova,broja proizvedenih kompjutera ili korisnika određenihonline usluga.TakonaprimjerLyotardusvomtekstuiz1979.godinePostmoderno stanjetadašnjedruštvo označava kao informatizirano, odnosno kompjuterizirano društvo.SredišnjipredmetLyotardovestudijenijetehnološkirazvoj,nego»sadašnjestanjeznanjaunajrazvijenijimdruštvima«14 iovastudijaogubitkupozicijejednoglegitimizirajućegdiskursa(filozofije)samorubnododirujeproblemeprocesainformatizacije.Lyotardihprijepostavljakaookruženjezaraspravukojućeizvesti.Ontakonavodida:

»Utomopštem(informatičkom)preobražajumenjaseiprirodaznanja.Ononemožedapređeunovekanaleibudeoperacionalnoakoseznanjenemožeprevestiuinformacionekoličine.«15

Idalje:»Pitanjeznanjaudobainformatike(je)višenoikadpitanjedržavneuprave.«16TimeLyotarduovojstudijioddržavnogznačaja17ukazujenapa-radigmatskepromjenekojeprateilinastajuzbogtehnološkograzvojatedaljerelevantnomproglašavaproblematiku(novih)medija.18

DrugačijeodLyotarda,LevManovichu tekstu»ThePracticeofEveryday(Media)Life«19iz2008.godine,ukojemizvodivrlokorisnutezuosocijalnom mediju(social media),tj.označajusadržajakojisusvečešćegeneriranisamimkorisnicima,taktikamakojepreuzimajumedijskekompanijeiposlje-dicamakojeoviprocesiimajunasvakodnevniživot,svojeistraživanjeuvodinasljedećinačin:

»Brojljudikojisudjelujuuovimsocijalnimmrežama,dijeljenjumedijaistvaranju‘korisničkiomogućenogsadržaja’zapanjujućje–barizperspektivespočetka2008.godine.(Vjerojatnojedaće2012.ili2018.godineovajbrojizgledatitrivijalnouusporedbisonimštoćesetadadogađati).MySpace:300.000.000korisnika.Cyworld,korejskisitesličanMySpaceu:90%Juž-nihKorejanacausvojimdvadesetimgodinamaili25%totalnepopulacijeJužneKoreje.Hi4,vodećisocijalnimedijskisiteCentralneAmerike:100.000.000korisnika.Facebook:14.000.000dnevnihpostavljanjafotografija.BrojnovihpostavljenihsnimakanaYouTubeutijekom24sata(u srpnju 2006. godine): 65.000.Ako su ovi brojevi već nevjerojatni, razmislite o relativnonovojplatformizamedijskuprodukcijuipotrošnju:mobilnitelefon.Napočetku2007.godine2,2bilijunaljudiimalojemobilnetelefone;dokrajagodineočekujesedaćeovajbrojdoseći3bilijuna.Očiglednoljudiuindijskomselukojidanaszajednokoristejedanmobilnitelefonneradevideoblogovenamijenjeneglobalnojupotrebi–alitojedanas.Pomislitenasljedećitrend:sredinom2007.godineFlickrjeimaooko600milijunaslika(images).Dopočetka2008.godinetajjebrojvećudvostručen.«20

Navedenipodaci zbognepostojanjaaparatakojibinamomogućionjihovorazmatranje,tj.izvođenjemogućihzaključaka,proizvodeučinakneargumen-tiranjapopitanjimaprisutnosti,dominacijenovihmedija,odražavajućitimestavda jesuvremeniživot ili suvremenaepohaobilježenanjima,njihovimubrzanimrazvojem,komunikacijskimkanalima,operativnimprotokolima iprocedurama, usprkos tome štomnogi znanstveni, kvaziznanstveni i znan-stveno-popularističkiradovikojisebaveproblematikomnovihmedijazauzi-majurazličite,čestoineusuglašenepozicije.Akonemožemoutvrditipostojanjeusuglašenei(relevantno)utemeljeneplat-formemišljenja novihmedija, kako semogu problematizirati uvjerenja iliopća mjestanakojaseoslanjamodokgovorimo,pišemoonjima?PojmovikojeVirnovezujezasuvremenodruštvomnoštvaupravosuopća mjestaiopći intelekt(general intellect).Onpodopćimmjestima(topoi konoi),kojazauzimajusveneposrednijuvidljivostnasuprotposebnimmjestima(topoi idioi),21smatrasamorazumljivejezičnekonstrukcijekojimamnogipribjegavajuurazličitim



situacijama(sciljemzaštiteodopasnosti/neizvjesnosti).DaljeVirnoizvrćekonceptmisliocakojije,poklasičnomrazumijevanju,društvenistranac.Akoumjesto togakažemoda je stranacuvijekmislilac, onda je odlikamnogihupravoopćiintelekt(VirnopreuzimaMarxovtermin)kojiseneostvarujeupolitičkomprostoru.PremaVirnu,gorenavedeneosobinemnoštvavodeuspo-stavljanju javne nedržavne sfere.Zašto jepotrebnoovako teorijskipostav-ljenunedržavnu sferu problematizirati?Naime, iakopoVirnuopćamjestakaosamorazumljivejezičnekonstrukcijenedjelujunaspecifičnojpolitičkojsceni,malojevjerojatnodasuone(politički)nekonsekventne.Akojezičnekonstrukcije,igre,22generirajuiodgovarajućuSlikusvijeta,onetimeuvjetujuinjoj/njimaimanentnemehanizmeverifikacijekaoioperativnulogiku,čimeneposrednosudjelujuuuređenjusvijeta,odnosnoostvarujupolitički(nenuž-no,aliidržavni)učinak,tj.imajuspecifičnedruštvene,političke,ekonomskeposljedice.Takoseunovomedijskiprostorkomunikacijskerazmjenesvečešćevjerujekaounovoostvarenprostor‘slobode’.Osimunedvosmislenimslučajevimazabranedostupnostiodređenimonline sadržajima,23rasprostranjenajeidejaodemokratičnostidecentraliziranogvirtualnogprostora,odnosnointerneta.24Naimekorisnicima jeomogućendirektan (nasuprot zastupničkomsustavu)neograničenpristupinformacijama,slobodan protok,stupanjeuneposrednukomunikaciju,korištenjeipostavljanjesadržajaitd.25Manovichtopostavljanasljedećinačin:

»LanierjetakođertvrdiokakoćeVR(virtualnarealnost)voditidobu‘postsimboličkekomuni-kacije’,komunikacijebezjezikailidrugihsimbola.Zaista,zaštobipostojalapotrebazalingvi-stičkimsimbolimaakobi,radijenegodabuduzaključaniu‘kućnizatvorjezika’(FredericJa-

14

Ž.F.Liotar,Postmoderno stanje,str.5.

15

Ibid.,str.11.

16

Ibid.,str.18.

17

NaznačajLyotardovestudijeneukazujesa-moozbiljnostipredmetanjezina istraživanja(procesi informatizacije su igre čije mjerilonijeniistinito,nilijepo,nipravednoitd.,većefikasno,apravdasepozivanavelikunaraci-jukaoiistina)iliutjecajnaautoreitekstovekojićeuslijediti,već ičinjenicada je,kakoLyotarduuvodunavodi,ovajreferatbiopod-nesenSavjetuSveučilištaprikvebeškojVladinazahtjevnjegovapredsjednika.

18

Sintagmu‘novimediji’preuzimamodMano-vicha.Onizbjegava(ilineuspijeva)precizni-je je definirati štomožemo čitati i kao ide-ološkideterminiranuodluku,tekaotrenutnonaovommjestupredlažemčitanjenovihme-dijazasnovanonapostojanjuodgovarajućegdominantnogjedinstvenogmedijskogkoda.

19

Lev Manovich, »The Practice of Everyday(Media) Life«, www.manovich.net, pristup-ljeno17.11.2008.

20

Ibid.,str.3.

21

VirnoovupodjelupreuzimaodAristotela.

22

LudvigVitgenštajn(LudwigWittgenstein),O izvesnosti,Fidelis,Beograd1996.

23

Čuveni je slučaj pojava virtualnih online‘pop-up’ policajaca uKini. »Da bi ostao nakineskom tržištu,Google je dogovorio s ta-mošnjimvlastimadaočistisvojservisodsvihantikomunističkih sadržaja i medija poputGlasa Amerike.Također,blokiranjepristupitajvanskimsadržajima.ZauzvratKinaseob-vezaladanećecenzuriratiidodatnoblokiratisadržajovogpretraživača«,http://www.virtu-alnigrad.com/?pd=10&arch=on&page=115,pristupljeno4.2.2009.

24

Bojana Kunst, »Virtual Biopolitical Parlia-ment: Davide Grassi’s DemoKino«, 2004.,www.kunstbody.org, pristupljeno 24. 1.2008.

25

U prilog ovakvu stavu idu i primjeri suvre-mene aktivističke borbe koja se temelji nadjelovanjupreko/puteminterneta,npr.pokretzapatistaidrugi.



meson),svisretnoživjeliukrajnjojnoćnojmoridemokracije–jedinstvenogmentalnogprostorakojisvidijeleiukojemjekomunikacijskičinuvijekidealan(JürgenHabermas).«26

Ipak,iporedprividaneograničenedostupnostikojijeimanentaniskustvuno-vihkomunikacijskih tehnologija,organizacija i strukturacijamoćiu suvre-menomdruštvusamojenaizgledpropustljiva.Njezinisumehanizmitežepre-poznatljivi,alisvakakodaudecentraliziranomdruštvumoćneiščezava.Idejaovirtualnoj agori27–‘slobodnom’novomedijskomprostorupokazalasekaoneuspjeloutopističkočitanje.28Jer,kakoLyotardnavodi:»Naučnici,tehniča-riiaparatisenekupujudabisesaznalaistina,većdabiseuvećalamoć.«29

Akosuopćamjestapretpostavke,neargumentiranekonstrukcijei/iliproga-njajućepredstave,kakoseondaonaodržavaju?Možemoprihvatitipomiru-jućuiumirujućuVirnovutezudajeupitanjuobliksuvremenogegzistiranja(Manovich tvrdida jemozak individuâpostaopreopterećen informacijamakojebitrebaloobraditi).Ili,moždabisetrebalopreorijentiratispoznavanjaproblemakproblemima poznavanjanovo-medijskog(suvremenog)društva.Timenašupažnjupremještamosotkrivanjaontološkihkarakteristikasuvre-menogsvijetanovihmedijainjemuimanentnihproblemanapreispitivanjepojmovno-hipotetičkogaparatakojimobiliziramoiaktiviramokada/dokmuprilazimo,kojimgaobrađujemo,kojimgakonstituiramoikoji,možemopret-postaviti,kaotakavupravoiproizvodirealno.

Novo-medijsko pismo

Pitanjekakva jenašarealnost izvanpredstavaonjojnemoguće jepitanje.Naimemišljenje,pisanje,govoronašojrealnosti,nezavisnootomekakojedefinirali,uvijek/većjerad,praksaupoljuposrednika–predstava,zastup-nika,jezičnihkonstrukcija/igara,tj.pisma.Također,bilobinaivnosmatratipojampismanečimdrugimodrealnosti.Realnostnemožemomislitiizvannjega,prematomeononesamodajekonstitutivnozanašerealnonegogaonoistvara(konstruira, izvodi,konstituira).Značajovakopostavljeneteorijske(ideološke,političke)pozicijemogućnostjemišljenja,pisanjaigovorakojijeinterventan,kojiseupismoupisuje,kojitakouvijek(apotencijalnoikritički)djeluje.Dalje,akopismo,nazovimogasadanovomedijsko pismo,re-produ-ciraopćamjestajavnenedržavnesfere(ilislikunovo-medijskogsvijeta),akosepokazujekaoimanentnoidominantnoukontekstusuvremenogživota,jelimogućepodvrgnutigakritičkojanalizi?Efektinovo-medijskogpismade-politizirana suopćamjesta, njegove suproceduredjelomičnopropustljive,aoperativnostmu jeomogućena specifičnimprotokolima.Prema tome, zanovo-medijskopismomožemorećidaje:(i) Mitološko–onojedrugostupanjskisemiološkisustavjereksploatiraveć

postojećeoznačiteljeikaotakvotežinaturalizaciji.UtekstuMit danas iz1956.godine30R.Bartheskritičkiproblematiziragovormitainjegoveučinke.MehanizmemitifikacijeBarthespremještaspodručjasadržajaupoljeformalnesemiološkeanalizejer,kakonavodi:»mitneodređujepredmetnjegoveporuke,većnačinnakojionnjusaop-štava:granicemitasuformalne,nesupstancijalne«.31Mit,poBarthesu,odlikujeposebansemiološkisustaviongaprepoznajekaodrugostupanjski semiološki sustav.Naime,pratimolideSausssureovsemiološkiobra-zac,mitiznovaoznačavakoristećipritompostojećiznakkaooznačitelj.»Svesedogađakaodajemitpomeriozajedanstupanjformalnisistemprvobitnihznačenja.«32ČuvenBarthesovprimjerjeslika(image)crnogfrancuskogvojnikakojisalutiratrobojnojzastavinanaslovnojstraniParis



Matcha,ačijiseefektineostvarujusamouodnosuoznačitelj–označeno.Barthespiše:

»Bezobziradalisamnaivaniline,jadobrovidimštamionagovori:dajeFrancuskavelikoCarstvo,dasvinjenisinovi,bezobziranabojukože,vernoslužepodnjenomzastavomidanemaboljegodgovoraopadačimatobožnjegkolonijalizmaodrevnostisakojomovajcrnacslužisvojetobožnjeugnjetače.«33

TakopostavljenuteorijskuplatformuBarthesusmjeravakriticitadašnjegburžujskog,kakogaonprepoznaje,francuskogdruštva,formalnorazotkri-vajućimanjevidljiveefektemita:

»Mitdoživljavamokaonedužangovor:nestogaštosunjegoveintencijeskrivene:dasubileskrivene,nebimogledapostignuučinak;većstogaštosunaturalizovane.«34

Jezikmitatakodjelujekaojezikprirode,anjegovpotrošačuznačenjumitavidisustavčinjenica.Natomeonizasnivaformuliranjefunkcija mita:mitneporučujenitiobjašnjavastvari,onostvarimagovoridajućiim»jasnoćuzaključka–stvarikaodasameposebineštoznače«,35čimeseburžujskenormeprimajukaonesumnjivizakoniprirodnogporetka:»štoburžoaskaklasavišepropagirasvojepredstave,toseonevišenaturalizuju«.36TakoBarthestezukojomzapočinje,dajemitgovor,razrađujeumit je depolitiziran govorjer»onpreobražavaistorijuuprirodu«.37

IakoBarthesnavodinekeod,ponjemu,mnogihmogućihmitološkihreto-ričkihfigura,izdvojitćuonenajpodložnijedaljempromišljanjunovo-me-dijskogpisma.KaoprvuBarthesizdvajafiguru(i)‘oduzimanjapovijesti’.Mitsvompredmetubrišetragoveproizvodnje,porijeklaili izbora,čimeseostvarujedojamdaondolaziizvječnosti.Značajnomjestonovo-me-dijskogpisma,kojimonoiomogućujesvojeutopističkočitanje,upravojebrisanjei/ilipreradatragovarazvojainterneta.Naimefenomenkojidanaspoznajemokao‘mrežaprekocijelogsvijeta’(world wide web)svojepori-jeklovučeizvojneindustrije.Idejadecentraliziranogsustavanastalajesciljemopstankauslučajunuklearnognapada,štonamukazujesjednestra-nenaozbiljnostuloženihfinancijskihsredstavazadržavnusigurnost,38asdrugedasuovojdecentraliziranojmrežiodnjezinanastankaimanentnetehnikenadziranjaikontrole.Figura(ii)‘cjepiva’,kakojeBarthesnaziva,

26

L.Manovich,The Language of New Media,str.73.

27

B. Kunst, »Virtual Biopolitical Parliament:DavideGrassi’sDemoKino«.

28

»New media technology acts as the mostperfect realization of the utopia of an idealsocietycomposed fromunique individuals.«L.Manovich,The Language of New Media,str.61.

29

Ž.F.Liotar,Postmoderno stanje,str.76.

30

R.Bart,Književnost, Mitologija, Semiologija.

31

Ibid.,str.229.

32

Ibid.,str.235.

33

Ibid.,str.237.

34

Ibid.,str.251.

35

Ibid.,str.264.

36

Ibid.,str.261.

37

Ibid.,str.250.

38

KaoikodLyotarda,tehnološkiserazvojjošjednom pokazuje usko povezan s pitanjimadržavnoginteresa.



prepoznatljivjeiširokorasprostranjenneoliberalnimehanizam.Cjepivosluži,kakoBarthesdaljeprecizira,dasekolektivnauobraziljaimuniziramalomkoličinompriznatog zla.Danasmehanizmiuključivanja(inclusion)operirajusnamjeromekspanzijesuvremenogtržištakoji,isisavanjem(sucking out)autentičnihkontekstualnihreferenci,dovodidoestetizacijeutjecajakapitalaiapolitizacije(umjetničkih)praksiutranzicijskimdruš-tvima.39Ili,kakoCraryosvomtekstu40ospektaklunavodi,potencijalnosubverzivničinoviprevodeseuslikeiliobjektekojizatimbivajuuključe-niutržišneproceseprodaje,konzumiranja,potrošnje.SljedećaBarthesovafiguraje(iii)kvantifikacijakvaliteta, imanentnasvimostalimfigurama,kojomukazujedamitštediinteligenciju.Odnosno,Barthesovdjeukazujenaefikasnostkaovažanaspektmitifikacije(Mit po najnižoj cijeni razumijeva stvarnost),doksuželjenirezultatisamorazumljivejezičneoperacijeiliopća mjesta(Mit teži poslovici).Mitjetakonedvosmislenofunkciona-lan,usmjerennaspecifičnuupotrebuiostvareneefekte.»Ustvari,akomiuovomslučajuprocenjujemomitkaopolitičkibeznačajan,tosamoznačidaonnijestvorenzanas«41(namijenjennama).

(ii)Hegemonsko–kaomitifikacijskopismouglobalnimrazmjerima,novo-medijskopismotežiuspostavljanjusebekao‘univerzalnog’kodarealno-sti.ULičnoj hronologijiLevaManovicha,kojanasuvodiu zbirku teksto-vaMetamediji42 i studijuThe Language of New Media, ovaj teoretičarmedija izdvaja jednu terminološku intervencijukaoznačajandogađajukontekstumišljenjanovihmedija.UpitanjujeArs Electronica, festivalkompjuterske umjetnosti u Linzu (Austrija) 1995. godine, na kojem jekategorija‘kompjuterskagrafika’zamijenjenakategorijom‘net-art’.OvajpreokretpoManovichuoznačavadajekompjuterpostaouniverzalna medijska mašina,odnosnoda

»…devedesetihgodina,poredpreuzimanjavećpostojećihkulturnihformi,kompjuteripo-stajuplatformaizanizsasvimnovihformi:Websajtoviikompjuterskeigre,hipermedijskiCD-ROM-oviiinteraktivneinstalacije–ukratkotosunovimediji«.43

Premanjegovushvaćanju,ubrzanutransformacijukojaseodigravatije-komdevedesetihgodina20.stoljećaodlikujepretvaranjekultureue-kul-turu,kompjuterpostajeuniverzalnikanalkulture,amediji–novimediji.Manovichevnapordaobrani statuskompjuterakao suvremenogauni-verzalnog medijskog stroja trebalo bi razmatrati u kontekstu njegovateorijskog djelovanja.NaimeManovich nastoji, kako sam navodi, za-bilježiti i analizirati sadašnjost koju prvenstveno veže za novemedijeprepoznajućiihkaoključneunovojfaziteorijemedijakojanasusmjera-vana,tj.mobiliziraiaktivira kompjutersku nauku.Manovichevdiskursomedijima tako je usmjeren uspostavljanju i izvođenju potencijalnogpojmovno-hipotetičkogaparatakojibiodgovaraomogućimznačenjimaiučincimafenomenakaoštosu:ekran,virtualnarealnost,automatizacija–kompjuterizacijavida,software,digitalnifilmitd.Manovichevjeradu/s terminologijomkoristan, kao i njegovo isticanje promjena/procesaimanentnihdigitalizaciji(ilikompjuterizaciji),teukazujeinaznačajnunovu kvalitetu(novih)medija(akojionsmatrapresedanom u povijesti),atojenjihovapodložnostprogramiranju(programmability).Ipak,Ma-novichpojamnovihmedijaprijesvegadefinirauodnosunastaremedijekojenoviobrađuju,digitaliziraju, transkodiraju, »novimedijinepraveradikalanprekidsaprošlošću,prebisereklodaoninanovnačinorga-



nizujukategorijekojekulturudrženaokupu«,44izasnivaganaupotrebikompjutera:»popularnadefinicijanovihmedijavezanajezadistribucijuiizlaganje,izasnivasenaupotrebikompjutera«.45TakonasManovichzapravozadržavana/okoopćeg mjestačinećitonasljedećinačin:terminnovihmedijaoznačavanovekulturneformečijajedistribucijazasnova-nanaposredovanjukompjutera,dokjekompjuteruniverzalni medijski strojzahvaljujućiimanentnostinovihmedijasuvremenimkulturnimfor-mama.Dominaciju (kojom se i uspostavlja kao univerzalan) novomedijskogkodaManovichćeobranitiu svom tekstu»ThePracticeofEveryday(Media)Life«izvodećikontekstualizacijupomjeranja,prelaženja,trans-gresijekojaseodigravaod2005.godine.Zaokret,kojijetehničkasred-stvalansiraousameproceseizvođenjaikonstituiranjanašegrealnog, premanjemujeeksplozijamedijskogsadržajakojusugeneriralikoris-nici.Ovajnovo-medijskiuniverzumomogućilesubesplatneplatforme,aliipadcijenasoftwarealatazakreiranjeidijeljenjemedijskogmate-rijala (kamere, fotoaparati,mobilni telefonikoji imajukamere i foto-aparatepostajusvedostupniji).KakotoManovichnavodi:»prešlismosmedijanasocijalnemedije«.46Webje,kakoManovichzaključuje,odmedija za objavljivanje devedesetih godina 20. stoljeća postaomedijkomunikacije.Medijisutikojiomogućavaju,akumuliraju,generiraju,distribuirajusadržaje,tj.imanentnisuprotokolimaiproceduramaizvo-đenjasvakodnevnice.Odnosno,medijinisu sredstvapomoćukojih sesvakodnevnicauspostavljailiposreduje,negoonavišenepostojiizvanmedija.Manovichevanastezavraćanaspomenutoopćemjestoo‘slo-bodi’virtualnogprostora,njegovanovog medijskog univerzuma,alijeontemeljnonarušavapostavljajućijednostavnopitanje:»Dokojemje-re fenomenkorisnički generiranog sadržaja ovisi o samim socijalnimmedijskimkompanijama–kojesuuposluinastojeomogućitištoviše‘prometa’ na svojim siteovima kako bi zaradili prodajom reklamnogprostora i upotrebnihpodataka«,47 otvarajući pritompitanjao tržištu,tj.kontroliiinteresu.

39

O mehanizmima uključivanja vidjeti: ŠefikTatlić,»InclusionasaParadigmoftheApoli-ticalwithintheCapitalMachine«u:M.Grži-nić,G.Heeg,V.Darian(ur.), Mind the Map! – History Is Not Given,UniversitätLeipzig,Leipzig 2006, str. 56–63.Tatlić koncept ‘a-političnog’zasnivanaliberalnommehanizmuisključivanjaizlokalnogkonteksta,dokjezaBarthesamitski‘de-politiziranigovor’govorkojinesudjelujeustvaranjusvijeta,nasuprotnpr.‘revolucionarnomgovoru’.Uobaslučajaonisuuodnosunarealnostprijeodržavajućinegointerventni.

40

JonathanCrary,»Spectacle,Attention,Counter-Memory«u: R.Krausset.al.(ur.),OCTOBER: The Second Decade, 1986–1996,MITPress,Cambridge,MA1997.,str.414–426.

41

R.Bart,Književnost, Mitologija, Semiologija,str.265.

42

Lev Manovič (Lev Manovich), Metamediji, Centar za savremenu umetnost, Beograd2001.

43

Ibid.,str.8.

44

Ibid.

45

Ibid.

46

L.Manovich,»ThePracticeofEveryday(Me-dia)Life«,str.1.

47

Ibid.,str.5.



(iii) Djelomičnopropustljivo– novo-medijskopismo je korisničkopismo,onojegeneriranokorisnicima,alijeuređenoprotokolimakojigadecen-traliziraju,neisključujućimogućnostkontrole.Manovichproblemenaizglednevine‘univerzalnosti’dotiče,alisamonamarginamateksta.Razvijajućigenealogijukompjuterskogekrana,onna-vodidasenjegova‘povijest’nemožepovezatisazabavom(zarazlikuodfilmailinapravamakojinjemuprethode),većprijesvegasvojnimnad-ziranjem.Pitanjaoporijeklu(povijesti)internetatemeljitijećeobraditiinanjimazasnovatisvojetezeAlexandarGallowayuknjiziProtocol. How Control Exists after Decentralization.48Gallowaypostavljaprotokol zadominantnisuvremenimodeluređivanjaiorganiziranjaživotaštoizvodikrozanalizutehnološkihdostignuća–prijesvegainterneta.Gallowaynudiperiodizaciju koju zasniva na teoretičarima (Foucault,Deleuze,Kittler,Mandel,Castells, Jameson,Hardt iNegri) idatumimakojisuobilježilipromjeneuosnovamadruštvenogipolitičkogživota.PremaGallowayo-vojperiodizaciji,49suvremenomdruštvukontrole(period:control society)odgovarajukibernetičkistrojevi(machine: cybernetic machines, computers), zatimdijagramdistribucije (diagram:distribution) iprotokolkaomodelupravljanja(manager: protocol).Poredočekivanogusmjerenjanaiskustvokompjuteraimreže(network)kojioblikujunašutrenutnustvar-nost,kaoizuzetnokorisnapokazujeseautorovadetaljnaitemeljnaanalizainterneta,tojestmapiranjeprotokolakojimuomogućavajurad.Kompjuterski protokol skup je pravila i preporuka koji uspostavljajuodređenetehničkestandardeidaljeomogućavajuusuglašivanje,usvaja-nje,implementacijuikonačnoupotrebutehnologijediljemsvijeta.Takoprotokolmožemozamislitikaotehnikupostizanjadobrovoljneregulacijeuokvirukontigentnogokruženja.Internetoperirakaoglobalnodistribu-iranakompjuterskamreža(distributed network).PremaGallowayu,ovojeznačajnadijagramskapromjena.Nakoncentraliziranogidecentralizi-ranogdruštvenoguređenja,suvremenodruštvoorganiziranojekrozdis-tribuciju.OvutezuautorizvodikoristećiseDeleuzovimiGuattarijevimopisomrizoma.Rizom,atimeidistribuiranumrežu,odlikujekomunika-cijskarazmjenamogućaizmeđusvihnjezinihautonomnihčinitelja(autonomous agents),štoječinitakofleksibilnomiotpornom.

»Rizomjeacentralan,nehijerarhiziran,neoznačiteljskisustavbezGlavnogibezorganizi-rajućememorijeilicentralneautomatizacije.«50

Ipak,bezlancakomandiautonomničiniteljidistribuiranemrežeoperira-jupremaunaprijeddogovorenimpravilimasustava.Iakointernetkoristiključnekarakteristikerizoma,upravočindogovoraoprotokolimauvodipitanjemoćiinemogućnostotporauniverzalnostikojuonnameće.Pa-radoks se internetaotkrivakroznjegovekonkretne tehničkeprotokoleTCP/IPiDNS.VodećisuprotokolikojiomogućujuprenošenjepodatakasjednogkompjuteranadrugiTCP/IP.TCPjeprotokolodgovoranzasti-zanjeporukaucjelini,aIPzaprenošenjemalihdijelovapodataka‘data-grama’sjednogmjestanadrugo,zausmjeravanjeputanje(routing)ifrag-mentaciju (fragmentation).Tako strukturaTCP/IP protokola odgovarastrukturiumreženograda(meshwork)ilirizoma.Sdrugestrane,komu-nikacijuomogućavaiDNS(Domain Name System),protokolzaduženzaprevođenjeinternetskihadresaubrojeve.Ovojehijerarhiziraniprotokoldecentraliziranemreže(decentraliziranejersvakinjezinelementsadržisamoinformacijeozoniispod)istrukturiranjekaoobrnutostablo.DNSjeprojektkonstrukcijejedinstvenog,iscrpnogindeksazasvestvari.Ten-



zijaizmeđuovihdvajuosnovnihprotokola–jednogkojideteritorijalizi-raidrugogkojireteritorijalizira–stvaraprotokolarnisustaviomogućujemudabudetakosveobuhvatanimoćan.

Možemozaključitidajenovomedijskopismo–drugostupanjskopismo(kori-stisevećpostojećimoznačiteljima,slikama,tekstovima,audioivideozapisi-maitd.),onojemitskonaturaliziranopismo,naizgleddepolitizirano(Barthes)iliapolitizirano(Tatlić);onojepismokojimkomuniciramo(Manovich)ikaotakvo seuvijek iznova ispisuje–generira, ulaže, troši; a njegovaupotreba(gramatika)kojamuomogućujenesamooperativnostnegoisveobuhvatnostzasnivasenaprotokolima(Galloway)kojićeosiguratimogućnostnaizgledslobodnog djelovanja svojim korisnicima, ali koji uvijek/već uspostavljajuodređenuhijerarhiju,odnosnoizvodetehnikenadziranjaikontrole.Također,novomedijskopismonebitrebalozamišljatikaopismoonovimmedijimanikaopismonovihmedija,većkaoobaistovremeno.Onojedominantanzna-čenjskiporedakzastupnika,konstitutivanzasuvremenuepohu,društvo,život,kojiseostvarujekaopraksaučinovimaispisivanja,prevođenjaiiščitavanja.

Opstanak i kritičko djelovanje

PrihvatimolipredloženutezudajeoperativnojlogicisuvremeneSlikesvi-jeta imanentno novo-medijsko pismo, tada se problemi umjetničkog djela,rada, prakse, navedeni na početku teksta,mogu prepoznati kao efekti nje-zinenečitkosti.Ovakopostavljenutezudanovo-medijskopismoneprepo-znajedosadašnjikôdumjetnostinebi trebalopromišljatisamoukontekstutehnološkograzvoja,odnosnomedijaumjetnostiiprocesaprevođenjastarihu novemedije, kako toManovich predlaže, jer je u pitanju konstruiranje,izvođenjeikonstituiranjerealnogaupoljuumjetnosti,aneisključivomedijnjezina ispisivanja.Ako senovo-medijskopismoucilju svog širenja ihe-gemonije prilagođavakakobi društvenodjelovanje uopćeuključilo u svojporedak,odnosnotranskodiralo,tadazaumjetnost(djela,radovi,praksa)sverelevantnija kategorija postajemogućnost njezineprevodljivosti.51Mogućejepretpostavitidasenovo-medijskopismoiumjetničkapraksameđusobnopribližavaju/prilagođavajui/ilizavode.Praksenakojesečestoreferirakaonasuvremene:digitalne,hakerske,online,većdjelujukrozpismote,čakikadanastojeinterveniratiuprocedure,djelujusubverzivnouodnosunadominan-tnuznačenjskui/ilitržišnumatricu.52MogućejepratitiGallowayovprijedlog,tj.strategijuumjetničkogdjelovanjazasnovatinaodlucidase»krozprotokolmorajuvoditinašinapori,aneprotivnjega«53itadabihaktivistička(umjet-

48

AlexanderR.Galloway,Protocol. How Control Exists after Decentralization,MITPress,Cambridge,MA2004.

49

Ibid.,str.27.

50

GillesDeleuze iFelixGuattari,A Thousand Plateaus,citiranoiz:A.R.Galloway,Protocol,str.34.

51

Očemusvjedočii,kakojeManovichnaziva,‘groznica digitalizacije’, odnosno masovnoprebacivanje, tj. re-kodiranjemedijski razli-čitihmaterijalaudigitalneformate.

52

Primjeri su brojni, ali bih izdvojio projektEast Art MapslovenskegrupeIrwinkojasekoristi protokolima novo-medijskog pisma.Subverzivnodjelovanjeovogprojektazasni-vasena‘parazitskom’kreiranjubazepodata-kaumjetnikaiumjetničkihradovasprostora(bivše)istočneEurope,sciljempreispitivanjapostojećih hegemonih zapadnih narativa (o)umjetnosti.Vidjetiwww.eastartmap.org.

53

A.R.Galloway,Protocol,How Control Exists after Decentralization,str.17.



nička) praksamogla biti najbolji primjer taktike u borbi za (a) opstanak i(b)kritičkodjelovanje.Alijesulinavedeniciljeviinužnoumjetnički?Akomeđusobnaigrazavođenjaukazujenanadilaženjeproblemanjezinenečitkosti,akosuprocesire-kodiranjavećnadjelu,jelipotrebno/mogućedodatno,iliusprkostome,zagovaratiborbuzaus/postavljanjedrugog(novog)statusaumjetnosti?Prvo, postavimo pitanje koje i kakve su posljediceprevođenja umjetničkeprakse?Baudrillardpiše:

»I tako,umjetnost jemrtva,nesamouslijednestankanjenekritične transcendentnosti,već izatoštoserealnostposebi,upotpunostiimpregniranaestetskimkojejeneodvojivoodnjenestrukture,zamjenjujezasvojodraz.«54

Naimeprevedena seumjetničkapraksauključujeumatricunaturaliziranogpismaposlovicâ,postajućijednaodmnogihizjednačenihpraksi;štoviše,vje-rojatnojedasekaoproizvodnadjelatnostpridružujetrcizaostvarenjemštovećegprofita.Pokušamolimapiratitrenutnuscenuumjetničkeproizvodnje(djela,rada,praksi)možemozaključitidasu:umjetničkadjelavećprevede-na,odnosnouključenautržišniporedakilidaumjetničkeprakse,čestoza-snovanena specifičnim ideološkimpokretima, razvijaju taktikeotpora.Alijednom prevedene umjetničke prakse, koje nastoje subverzirati procedurenovomedijskogispisivanjailiiščitavanja,potencijalnosesvodenamalukoli-činu‘priznatogzla’.Lyotardizborpostavljadrugačije,suvremenojumjetno-stiponuđenjeultimatum:kulturnapolitikailitržište,55pričemujepotrebnopovjerovatidasenavedeneopcijezapravo i razlikuju.Vjerojatnije jeda jeumjetničkojpraski,kojaseopirenekritičkomuključivanjunovo-medijskogpismaiumjetnosti(djelu,radu,praksi)uopće,ponuđendrugačijiultimatum:djelovanjeizvannjegadanasnamećekrajnjeikonačnomarginaliziranu(ne-vidljivu)poziciju,dokdjelovanjekroznjeganamećeprotokole(kulturnepo-litike,tržišta),čakikadaseprocedurenaizgleddoveduupitanje.Ostvareno(upisano)općemjestoopotpunojizvjesnostiprevođenja,odnos-nobrisanjadosadašnjegilidrugogmogućegstatusaumjetnosti(djela,rada,prakse),pratiiosjećajnemirasuvremenihnesigurnih(unstable)subjekatausveopćim procesima transkodiranja stvarnosti.Alinemirmožemomisliti ikaosimptomneizvjesneučinkovitostiovihprocesa.Naime,uprkosnaizgledsveobuhvatnoj imoćnoj operativnoj logici novo-medijskogpisma, određe-namjestasemanjeilivišeintencionalnoopiruuključivanjuiupravobinjihtrebalopostavitiucentarnašepažnje.Mjesta(čakimekog)otporaukazujunapotencijalkritičkogdjelovanja iakosezalažemozaopstanakumjetnič-keprakse,onaipokazujunerazdvojivostranijepredloženihciljeva.Željeni,novoartikuliranii/ilinovokonstruiranistatusumjetnosti(djela,rada,prakse)mogućjesamoakojezasnovannaotporu,tj.konstantnomkritičkomdjelo-vanju, te akoujedno i konstantnoomogućuje kritičkodjelovanje. Izvjesnoje da je zahvat (teorijski, umjetnički, ideološki, politički itd.) s ovako po-stavljenimciljevimadvosmislen.Dogovorio/uumjetnostinisuneposljedičnaigrauautonomnompoljuvisokoestetskih,estetičkihkriterija,nitisutoikadabili.56Umjetnostjeaktivnoiznačajnosudjelovalaučinovimapreraspodjelemoći;takonpr.umjetnostradiu/smehanizmimapokaznostiimanentnimka-pitalističkomdruštvuspektakla57injezinseželjeni(novi)statuszasnivanapretpostavcimogućegdrugačijegpolitičkogdjelovanja.Odlučimo li preciznijedefinirati ideologiju i politikuovakopriželjkivanogkritičkog djelovanja,mogli bismo je zasnovati na ideji o ‘svjesnoj’ javnojproizvodnjiučijejeprotokoleupisanamisaooučincimanjezinadjelovanja.



Ipak,upitanjunijerazvijanje‘virusne’teorijesciljemnarušavanjaodređe-nog hegemonskog sustava ili, kako je predloženo, novo-medijskog pisma.Naime,jedanodnašihciljevamožebitiizazivanjenovo-medijskogpismanadjelovanje,odnosnodovođenjenjegovihmehanizamauključivanjadokraj-nihkonsekvenci,depolitiziranja,mitifikacijeitd.Također,idejao‘virusnom’djelovanjupovlačitezuo(uzročno-posljedičnom)usavršivanjupismanadi-laženjemkriznihsituacija,naštonamukazujeiBarthesovaretoričkafigurakojuonnaziva‘cjepivom’.Akojenemir imanentanstatusnoj,značenjskoj,diskurzivnoj neizvjesnosti, odnosno iskustvu još neobrađenog/neuključe-nog/neprevedenog, onda je upravo protokolarnanečitkost os novog statu-saumjetničkeprakse.Strategijekojebi trebalodalje razvijati i pre-ispitatizasnivalebisetakonakonstruiranjuhibridnogindeksnogterminakojimbioznačilidogađanjapostajanjadjelom,radom,praksom,odnosnoumjetnošću,azakojapredlažemsintagmu‘izvođenjeuživo’.58Izvođenje uživo trebalobiuspostavitikaouvijektranzicijski,kontekstualnoosjetljiv,promjenjivpojam,prvenstvenousmjerennakritičkodjelovanje,pričemujeneophodnopažljivoutemeljitiinterdisciplinarnuteorijskuplatformukojaćetoiomogućiti.Ciljkonstruiranjaplatformenebibioujedinjavanjeprimjera ilinjihovaklasifi-kacija,većuspostavljanjeaparatazamišljenjaidjelovanje‘izvođenjauživo’kaopojmakojićeomogućitimnoštvospecifično-kontekstualno-kritičkihdo-gađanja.Tako još jednomsuvremenaumjetničkapraksamoradoći nekaorezultatdijalektičkogčitanja,tumačenja,mišljenja,nekaozaključak,rješe-njeilikriterij,negokaomogućnostčina,političkiiideološkideterminiranog,konstruiranogiizvedenogtakodapro-izvodiproblemeipre-ispitujekontekst(društveni,umjetnički,medijskiitd.)ukojemsedogađa.

54

JeanBaudrillard, »Simulations«u:R.Kear-ney.iD.Rasmussen(ur.),Continental Aesthetics,Blackwell,Oxford 2001., str. 411–430,ovdjestr.427.

55

Jean-François Lyotard, »Notes on theMea-ningoftheWord‘Post’«,u:R.Kearney.iD.Rasmussen (ur.),Continental Aesthetics, str.363–370.

56

Althusserkaodržavneideološkeaparate(DIA)navodi:religijskiDIA,školskiDIA,obiteljskiDIA, pravni DIA, politički DIA, sindikalniDIA, informacijskiDIA i kulturniDIA.Vi-djeti:L.Altiser,Ideologija i državni ideološki aparati.

57

»Spektaklnastajekadadruštveni/državniapa-rati, političke partije, kapitalističke tržišne

institucije ili kulturalne formacije dostignuvidljivi stupanj akumulacije, te zahtevaju inamećujavnučulnupokaznostiprezentnostprocesakojisemoguopazitikaoprakseetnič-ke,rasne,klasne,profesionalne,generacijske,rodne, tržišne itd., identifikacije«.M. Šuva-ković,Diskurzivna analiza,str.490.

58

Predloženibitermintrebaodjelovatitakodaizbjegne zamkekonstruiranja tržišnopodes-nogoznačitelja(marke,branda),umjetničkepoetike ili međudisciplinarnog kanona kojibi zauzeomjesta većpostojećih i kao takavomogućiovrednovanje‘poželjnog’umjetnič-kogdjelovanja.



Vlatko Ilić

How Do We Write Art?Problems of Art Un-readability in the Era of New Media

AbstractIn the contemporary decentralized society of the multitude ‘new media’ operates as an index nomadic term that points at numerous and various practices of constructive, performative, and constitutive procedures of contemporary living, that is, its scene of writing. Through introducing the term newmedia writing I attempt to identify its mechanisms of maintaining hegemony: mythification and naturalization, translation and inclusion, partial permeability, etc. The questions concerning the survival of art practices today are thus becoming the questions of its unreadability, while their (un)intentional resistance to the protocols of the newmedia writing reveals a unique chance to potentially act subversively in the context of present society and its imperatives. Is it possible to, through thorough redefinition of the status of art, perform a platform that will enable critical action?

Key wordsnewmedia,contemporaryart,subversivepotential

kako pišemo umjetnost?

Documents