karmelski vjesnik 4-2011

Karmelski vjesnikXXXI., IV./2011.

4./201 1 .Karmelski vjesnik

RIJEČ OCA PROVINCIJALA 1

IZ SREDIŠNJICE REDA 2

SREDIŠNJICE PROVINCIJE 10

OBAVIJESTI 11

PRILOZI 12

IZ ZAJEDNICA BRAĆE 34

IZ SESTARSKIH KARMELA 44

SVJETOVNI RED – OCDS 68

KARMELSKA IZDANJA 71

IZ VOJNOG ORDINARIJATA 73

DODATCI 75

NAJAVE 84

Karmelski vjesnik * Glasilo hrvatskih karmelićana i karmelićanki OCD i

Svjetovnog reda OCDS * Izdavači: Hrvatska karmelska provincija (HKP) sv.

Oca Josipa, Udruga „Bl. Alojzije Stepinac“ bosonogih karmelićanki u RH i

BiH, Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Dražen Marija Vargašević, OCD

([email protected]) * Adresa: Česmičkoga 1 , HR-10000 Zagreb; Tel.

(01 ) 4500R500; Fax. (01 ) 4580R953; ERmail: [email protected]; ht-

tp://www.karmel.hr * Omot: svečano zavjetovanje u Remetama 2011 .;

unutrašnjost remetskoga svetišta i ikona iz samostanskoga kora (Boris Gr-

ković); jedan vitraj remetskoga svetišta (pogled izvana) * Tisak: Grafocentar.

3

RIJEČ OCA PROVINCIJALA

Drage sestre i braćo,

Prosinačka poruka Generalnog defini-torija u Rimu podsjetila je na neke važnezaključke ljetošnjeg Izvanrednoga defini-torija u Arriciju. Ona daje upute o tomekako živjeti našu karizmu u suvremenomsvijetu, kako na razini zajednice tako i naosobnoj razini. Pri tome osobito naglaša-va da je potrebno jačati vlastiti identitet ikvalitetu karmelske prisutnosti u sve višesekulariziranom društvu, a pritom ostatiotvoren za drugo i drugačije. Uspoređenoje to s intimnim životom TrojstvenogaBoga, koji u svojem djelu spasenja na činidrugo doli širi i ižarava snagu identiteta ipovezanosti Božanskih Osoba. Identitet ipovezanost koji postaju poslanje, molitvai zajedništvo koji postaju apostolat. Utom smislu i Pismo Definitorija o pusti-njama u Redu govori o kontemplativnomi cenobitskom životu kao naglašenoapostolskom i svjedočkom. Kako se pri-bližava 500. godišnjica rođenja sv. Terezi-je Avilske, Definitorij je poduzeoinicijative da se 2014. godina proglasigodinom molitve na razini Katoličke crk-ve.Promatrajući život naše Provincije s

radošću zapažam da poziv na jačanjeidentiteta kroz molitvu, specifični apos-tolat i zajedništvo nalazi odjeka u svimnašim zajednicama. Posebno sam zahva-lan Bogu na svečanim redovničkim za-vjetima trojice naših bogoslova: to jemilost koja nas je i ohrabrila i osnažila.Jednako tako, intenzivni prijateljski od-nosi sa sestrama karmelićankama i čla-novima Svjetovnog reda, brojni posjeti iradost koja se pritom rađa, svjedoče o to-me koliko je za naš identitet i hod važnasuradnja i međusobna podrška. Naša triReda su komplementarna, i samo zajed-nički, sa zajedničkom vizijom i jedinstve-nim projektima, možemo značajnijedoprinijeti reevangelizaciji i desekulari-zaciji društva, te tako odgovoriti na iza-zov vremena i prostora u kome živimo.Ulaskom u Europsku uniju bit ćemo

još izravnije dio današnje Europe sa svi-me onim što ona u sebi nosi, a o čemu jepuno govorio papa Benedikt XVI. U tak-vim prilikama jamac sigurnoga hoda os-taje jedino trajna opredijeljenost zakršćanske i katoličke vrijednosti. Nekanas na tom putu napose okrijepi muče-ničko svjedočanstvo s. Lukrecije Mamić.Koristim ovu prigodu da na dosadaš-

njim prilozima zahvalim karmelićanka-ma u Sofiji. Odlaskom s. Natanaele sestreviše nisu u mogućnosti slati priloge za"Karmelski vjesnik". Unatoč tome, uvje-ren sam da će naše zajedništvo i daljerasti.Kao što vidite, ovaj broj izlazi s novim

dizajnom, zbog čega smo ga morali i če-kati malo duže. Zahvaljujem o. DraženuMariji Vargaševiću, uredniku Vjesni-ka, na uloženom trudu, a Vama na strp-ljenju.Neka nas u i ovoj godini sve prati za-

govor Blažene Djevice Marije, Božje inaše majke. +

Vaš br. Vinko Mamić, provincijal

4 Karmelski vjesnik 4./201 1 .

IZ SREDIŠNJICE REDA

PISMO DEFINITORIJA(11 )

Konsolidacija "Teresianuma"; sastanak na

temu Pustinja u Redu; o novim misijama

u Kini i Šri Lanci; zbog manjka sestara

karmelićanke u Maroku u opasnosti za-

tvaranja; budućnost Reda na jugu i istoku;

potreba veće suradnje među Provincijama

u apostolskoj misiji; naglasak na identitetu

i kvaliteti prisutnosti pred sekularizacijom;

daljnji koraci prema obilježavanju terezi-

janske obljetnice.

Generalna kuća bosonogihkarmelićanaCorso d’Italia, 3800198 Rim, Italija

21 . prosinca 2011 .

Draga braćo i sestre u Karmelu: MIR!

U Rimu se od 16. do 21 . prosinca2011 . po jedanaesti put u punom brojuokupio Definitorij pod predsjedanjemoca Generala, Saverija Cannistre.Nakon izvještaja o. Saverija, o. Emilija

i o. Augustinea o njihovim nedavnimpastoralnim posjetima Pariškoj, Andalu-zijskoj odnosno Malabarskoj provinciji,

prešli smo na proučavanje stanja u poje-dinim Centrima ovisnim o Generalnojkući.O. General održao je nakon toga niz

sastanaka s profesorima bosonogim kar-melićanima s Terezijanuma, kao i s pred-stojnikom fakulteta, o. JosephomVargheseom Maliakkalom, i dopredstoj-nikom, o. Silvanom Giordanom. Naša jeglavna briga naći ljude koji bi zamijeniliprofesore bosonoge karmelićane koji se,bilo zbog dobi ili drugih okolnosti, mo-raju povući iz nastave ili rasteretiti svojihradnih obveza. Tijekom Definitorija o.General spomenuo je moguće kandidatekoji bi se u budućnosti mogli priključitinastavničkom osoblju. U suradnji s vod-stvom fakulteta i poglavarima mogućihkandidata u dogledno će se vrijeme po-duzeti potrebni koraci za njihovu inkor-poraciju. Kad je riječ o CITeS-u u Avili, pro-

učili smo i ondašnje stanje, analizirajućinjihove potrebe za ljudskim i akadem-skim pojačanjima, itd.Dana 10. prosinca na poziv oca Gene-

rala održali smo sastanak ovdje, u Rimu,o Pustinjama u Europi na kojem su su-djelovali definitori s našeg kontinenta,kao i provincijali zainteresirani za tu te-mu, bilo stoga što Pustinja postoji i napodručju njihovih zajednica ili stoga štoje i sami kane osnovati. Tijekom Defini-torija promišljali smo sadržaj i zaključketoga skupa i odlučili da bi se o. Saveriotrebao oglasiti o tome pismom cjelokup-nome Redu.Kao što je naš običaj, pozabavili smo

se i pitanjima redovnika i redovnica, od-nosno muških i ženskih samostana. U

Lice tvoje, oBožiću, ja tražim. . .

5


tom smislu raspravljali smo o otvaranjudviju novih misionarskih ispostava, u Ki-ni i u Šri Lanci. Za Kinu već postoji dvo-člani misijski tim koji se priprema zaformaciju; Definitorij je uputio zahtjevKorejskoj provinciji da preuzme odgo-vornost za tu misiju. Kad je riječ o ŠriLanci, još uvijek nisu donesene konačneodluke s kojima bismo vas mogli upoz-nati.O. Albert

Wach upoznaoje Definitorij sprvim koraci-ma Povjerens-tva koje jeosnovala Sre-dišnjica Redaradi revizije iproučavanjameđuprovin-cijskih spora-zuma orazmjeni, kojapostaje sveučestalija. Usiječnju 2012. Povjerenstvo će se sastatipo drugi put.Samostan redovnica u Tangeriju [sje-

verni Maroko, op. ur.] izaziva našu osobi-tu zabrinutost. Kao što vam je poznato, o.General još je početkom šestogodišta po-vjerio o. Emiliju Martinezu zadaću da seobrati različitim samostanima i udruga-ma da bi ishodio pomoć za tu zajednicukoja se trenutačno nalazi u teškom stanjuzbog nedostatka osoblja. Nažalost, zbogovih ili onih razloga svi su njegovi naporibili uzaludni jer se dosad nijedan samos-tan niti udruženje nije obvezalo poslatipomoć. Nakon nedavnog boravka o.Emilija u Tangeriju Definitorij je odlučiopoduzeti neke dodatne korake u nadi daće se tako stići do rješenja kojim bi se iz-bjeglo zatvaranje samostana. Među osta-lim razlozima, na tu nas je odlukuponukalo veliko siromaštvo Tangerijskenadbiskupije, u kojoj je potreba za ovimterezijanskim Karmelom velika.Promišljajući taj i druge izdvojene slu-

čajeve, svrnuli smo pozornost na stanje

Reda i na odgovore kojima pokušavamoosigurati i unaprijediti njegov opstanak: sjedne strane očigledne su teškoće s koji-ma se nose naša braća i sestre u pojedi-nim regijama uslijed nedostatnog brojazvanja; s druge strane, vidimo područja ukojima se ovog trenutka bilježi zamjetanrast zvanja, što je jamstvo zdrave buduć-nosti; naposljetku, traženi smo u regija-

ma u kojimadosad nije biloprisutnostikarmelićana ilikoja su suvišemala da bi seondje otvorilamisija.Ako je mje-

rimo isključivobrojem i sta-rošću redovni-ka i redovnica,mogli bismoreći da se bu-dućnost Redanalazi na jugu i

na istoku, s obzirom na sociološku situ-aciju zemalja na sjeveru. Ali nametnulonam se sljedeće pitanje: ne će li protuvri-jednosti kao što su relativizam, konzu-mizam i individualizam, koje smatramouvelike odgovornim za krizu zvanja i za-jednica s kojima se naš Red ponegdjebori i koje opterećuju vjerske redove ikršćane uopće, ne će li, dakle, one prije ilikasnije stići i na jug i istok te i njimastvarati iste teškoće?Na koji je način u prošlosti Red odgo-

varao na zahtjeve održavanja i širenjasvoje apostolske misije? Provincije su is-prva bile preuzele na sebe tu dužnost bezpretjeranog sudjelovanja Generalneuprave. Kasnije, s osnivanjem nadlež-nosti kao što su Generalne delegacije,Središnjica Reda postala je još neposred-nije uključena i u tom području.Možda bi se mogao usvojiti jedan novi

model koji bi kombinirao obje strategije:stvari su uvijek jednostavnije kad nekaProvincija, ili u slučaju naših sestara nekaUdruga, preuzme na sebe odgovornost za

o. Saverio Cannistrà, generalni predstojnik OCD

Lice tvoje, oBožiću, ja tražim. . .



održavanje ili širenje naše misije. Među-tim, uključivanje Generalne uprave možepomoći u nadilaženju teškoća proizašlihiz uklapanja u drugačije kulture i potak-nuti međuprovincijsku suradnju koja jepotrebna kako bismo se suočili s tom za-daćom u globaliziranom svijetu.Kao Red pozvani smo da nastavimo

produbljivati one vrijednosti koje nasujedinjuju, a ne razlike koje nas razdvaja-ju. Prije svega, valja ne gubiti nadu una-toč ometajućim utjecajima materijalizmai relativizma. Najvažnije je da u svakoj si-tuaciji tragamo za ispravnim odgovoromispunjeni duhom pouzdanja u Boga i že-ljom da služimo samo Njemu, što je bilotako svojstveno našoj Majci, Tereziji odIsusa. Sigurni smo da će nam ovogodiš-nje čitanje Osnutaka pomoći da kao tere-zijanski karmelićani još jednom nađemoključ odgovora na takve izazove u skladus našom karizmom.Točka 161 . naših Odredbi za primjenu

Ustanova daje nam smjernice za put ko-jim bismo trebali poći. U njoj stoji: "Novekuće Reda ne će se osnivati niti zadržati,osim ako im se može dodijeliti dostatanbroj redovnika koji će održati naš pose-ban način života i na odgovarajući načinobavljati apostolsku službu, uzimajući uobzir potrebe Crkve i primjereno širenjeReda."Stoga dakle ono što je ključno nisu

razmjeri širenja, već njegova kvaliteta, štoje pak povezano s našim identitetom.Zatvaranje muških i ženskih samosta-

na do kojih dolazi u pojedinim zemljamaopćenito se smatra tragedijom i sklonismo samima sebi reći: "mi nestajemo".No, takvo bismo stanje trebali iskoristitida se zauzvrat usredotočimo na način ži-vota koji omogućuje razvoj i bolje istica-nje jasnoga i duboko terezijanskogidentiteta. Ne govorimo o povlačenju sbojnog polja u neredu nakon poraza, većo regrupiranju snaga, o izvlačenju koristiiz jedne nepovoljne situacije i njezinompretvaranju u priliku za obnovu i pro-mjenu. Baš kao što je to bio slučaj i udrugim redovničkim obiteljima, to bimoglo dovesti do povećanja broja zvanja,

privučenih načinom života koji je privla-čan i jasno prepoznatljiv.Vitalnost se danas iskazuje uglavnom

kroz odluke koje donosimo o tome kakoživjeti našu karizmu, i na razini zajednicei na osobnoj razini. Na Izvanrednomegeneralnom definitoriju u Aricciju našisu nam viši poglavari dali vrlo jasnesmjernice: "Terezija je željela zajednicukoja je sposobna živjeti prema logici kojanije svjetovna, već nadahnuta Evanđe-ljem i u prijateljskom odnosu s Kristom,upravo zbog ljubavi spram svijeta, budućida je to ono što je "svijetu u plamenu"potrebno. Ljubav i služenje svijetu jedinosu mogući ako muse ne prilagodimo.Mi iskreno vjeruje-mo da je potrebnojačati naš identitetda bismo bili spo-sobni živjeti uzdravom odnosuljubavi sa svijetom.Moramo biti vjernisebi toliko duboko iuvjerljivo da semožemo izgubitina korist drugoga.Da bi se to dogodi-lo, da bismo biliotvoreni tome dru-gom, onome što jedrugačije, potrebno je da se istodobnoduboko i uvjerljivo nahranimo svojimkršćanskim, redovničkim i karmelićan-skim zvanjem. Kao i u trojstvenome ži-votu, misija nije ništa doli širenje i uodređenom smislu produbljivanje izvor-nih odnosa pripadanja, kojima se valjastalno okretati kako ona ne bi iscrpilasvoj dinamizam" ("Kako nam je živjeti?"Terezijanska zajednica za Crkvu i svijetdanašnjice, str. 15).O. Emilio, koji je odgovoran za orga-

nizaciju terezijanske obljetnice 2015. go-dine, upoznao nas je s planovima koji sena tom planu nastavljaju pripremati. Usvezi s time, razveselila nas je vijest kojusmo primili da je tajnik Španjolske bi-skupske konferencije, mons. Juan Anto-

7


nio Martínez Camino, pomoćni biskupMadrida, bio u neposrednoj komunikaci-ji s našim ocem Generalom. O. Generalnas je obavijestio da je Biskupska konfe-rencija odlučila proglasiti godinu 2014.godinom molitve za sve dijeceze u Špa-njolskoj, sa svetom Terezijom od Isusakao zaštitnicom, te da se pridružila Reduu zamolbi Svetom ocu da se taj proglasproširi i na Univerzalnu crkvu.Vrjednovali smo rad Međunarodnog

povjerenstva za proslavu obljetnice, čiji jepokrovitelj Središnjica Reda. U cilju pos-pješenja njegova rada povjerenstvo smoodlučili obnoviti. Novi ustroj planirat će

se na sastanku koji ćeUpravni odbor održatiu Avili u veljači. U ovom Definitoriju

odlučeno je da se osnujeGeneralno tajništvo strojakim ciljem: da sečlanovima Reda posvi-jesti i da ih se motivirana sudjelovanje u pros-lavi terezijanske obljet-nice, podržavajućipodručja, muške i žen-ske samostane u obav-ljanju njihovihformativnih, pastoral-nih i kulturalnih aktiv-nosti, da se podigne

svijest među svjetovnim i kulturnim vlas-tima kako bi ih se pridobilo na suradnjuu organizaciji različitih događaja poveza-nih s obljetnicom i prikupila sredstva zanjihovo financiranje. O. Pascuala GilaAlmelu Definitorij je imenovao General-nim tajnikom za terezijansku obljetnicu,a time i koordinatorom tog Tajništva.Kad je riječ o financiranju obljetnice,

zahtjevnom u ovim vremenima krize,Središnjica Reda odlučila je izdvajati 60000 eura godišnje počevši od 2012. Valjareći da će Tajništvo pokušati osiguratisredstva iz javnih i privatnih izvora. Una-toč tome, suradnja Provincija, mukih iženskih samostana smatra se ključnom ipotrebnom. U pismu Redu s nadnevkom13. svibnja 2011 . o. Emilio tražio je po-

četnu pomoć da pokrene neke projekteopisane u pismu. Ukratko, bit ćemo oba-viješteni o tome koliko je novaca namak-nuto i kako su potrošeni. Ono štomožemo otkriti jest da je u svojem iz-vješću Izvanrednom generalnom defini-toriju u Arriciju o. Emilio dao jasno doznanja da je unatoč velikodušnosti broj-nih redovnika i redovnica prikupljeni iz-nos još uvijek nedostatan.S toga razloga nastavljamo se obraćati

vašoj velikodušnosti, sigurni da svojupomoć nikad ne ćete smatrati troškom,već ulaganjem u duhovno dobro od go-leme vrijednosti za Red: u zajedničko su-djelovanje u našoj terezijanskoj karizmi iosobi svete Terezije u godini petstote ob-ljetnice njezina rođenja. Uvjereni smo dato početno ulaganje ne će ostati na "po-zitivnoj nuli", ne samo zahvaljujući du-hovnim i materijalnim koristima koje bise mogle ostvariti, već i zato što ćemo senakon što se planovi počnu sprovoditi udjelo, naoružani ozbiljnim programommeđunarodnoga karaktera, moći obratitijavnim i privatnim ustanovama za znat-niju financijsku pomoć, na korist našegReda širom svijeta.Glavni rizničar o. Attilio Ghisleri izvi-

jestio nas je o financijskom stanju Reda.U suradnji s našim o. Generalom, slije-deći upute Izvanrednog definitorija, nas-tavili su raditi u Izraelu i Italiji u ciljupokretanja projekta "Stella Maris".Ukratko, nadamo se da ćemo nadvladatipreostale teškoće koje su se pojavile.Naposljetku, o. George Tambala

upoznao nas je s pripremama za KongresOCD-a za Afriku, koji će se slaviti u Na-irobiju, u Africi, od 6. do 10. veljače.Dana 17. prosinca susreli smo se s

Generalnim savjetom Karmelskoga reda(OCDCarm), kojim je predsjedao njihovGeneral, o. Fernando Millán. Među osta-lim, raspravljali smo s našom karmeli-ćanskom braćom o mogućoj suradnji naobnovi Wadi-es-Siaha, na gori Karmelu.Želja nam je osnovati zajedničko povje-renstvo koje će proučiti pravne i finan-cijske teškoće povezane s njegovomveoma potrebnom obnovom.



Iskoristit ćemo ovu priliku da vam izdubine srca zaželimo sretan Božić, da gaiskusite u dubokom promišljanju Otaj-stva Krista. Neka to bude vrijeme u ko-jem ćemo kao braća i sestre osnažiti životnaše obitelji. Neka Nova godina svimadonese Božji blagoslov! +

Uz najbolje želje, vaša braća:

o. Saverio Cannistrà, general,o. Emilio J. Martínez,

o. AlbertWach,o. Augustine Mulloor,

o. Robert Paul,o. Marcos Juchem,o. Peter Chung,

o. George Tambala io. John Grennan.

Na prijevodu zahvaljujemo

Davorki Ćurković

PISMO DEFINITORIJAO PUSTINJAMA UREDU

Rim, 20. prosinca 2011 . Predraga subraćo, Generalni Definitorij okupljen ovih

dana suočio se s temom o pustinjama i opustinjačkoj dimenziji našega zvanja, na-kon što smo o tome raspravljali, u onomešto se odnosi na Europu, na jednome su-sretu Poglavara Kastilje, Avignona-Akvi-tanije, Varšave, Krakova i kKomesarijatasredišnje Italije u generalnoj kući 10. pro-sinca. Želimo vam priopćiti neka razmišlja-

nja koja su se rodila na susretu s ciljemda usmjerimo pozornost na taj vid životanašega Reda koji nije nevažan.

1 . Vrijednost "pustinje" Uvjereni smo u veliko značenje koje

"pustinja" u sebi sadrži na putu upozna-vanja Boga i prijateljevanja s njim. Bogprivlači u pustinju kako bi govorio srcu(usp. Hoš 2,16). Pustinja je mjesto pot-punog siromaštva, nedostatka posjedo-vanja zemlje i bilo kojeg vlasništva.Upravo zato pustinja je mjesto intimnogarazgovora s Bogom s kojim razmjenjuje-mo riječi u tišini i ogoljenju (usp. Izl33,11 ), a istovremeno je mjesto kušnje iduhovne borbe u kojemu na vidjelo izla-ze otpori i nagnuća ljudskoga srca (usp.Pnz 8,2). Duhovno iskustvo izraelskognaroda, proroka (od Ilije do Ivana Krsti-telja) i samoga Isusa duboko je obilježenoprolaskom kroz pustinju.Nema sumnje da je kontemplativni

poziv Karmela uvijek bio osjetljiv naprivlačnost pustinje. Terezija je s nostal-gijom i udivljenjem gledala na pustinjač-ke izvore Reda (Zamak 5, 1 ,2; Put 18,4).Ivan od Križa ispjevao je hvalospjeve osamoći (vidi posebno 35. kiticu Duhov-nog spjeva); naše Ustanove u br. 71 pos-vješćuju vrijednost pustinjačkih kuća čijiživot "obogaćuje duhom molitve našuobitelj".

Pokušajmo izreći vrijednost pusti-njačkog života za naš poziv, naglašujućisljedeća obilježja:Pustinja kao prebivališteApsolutnoga u kojem "samo Bog dosta-je"; takva apsolutnost jest težište premakojemu se konstantno pruža naše kon-templativno zvanje, iako opterećenomnogim dužnostima i službama. Zato jeod velike pomoći za život jedne provin-cije ili regije Reda moći računati na jednu

9


kuću u kojoj takva apsolutnost postajeopipljiva, u kojoj sve pomaže da ju semože pronaći, iznova se na nju usredoto-čiti, obnavljajući tako naš bezuvjetni sa-vez s Bogom.Pustinja kao mjesto apostolata putem

molitve i osobnog predanja. Terezija,Ivan i Mala Terezija naučili su nas oapostolskoj vrijednosti koju imaju našamolitva i kontemplacija, kad one bivajumotivirane autentičnom ljubavlju, jer"malo čiste ljubavi dragocjenije je predBogom i za samu dušu i više koristi do-nosi Crkvi negoli sve druga djela zajedno,premda se čini da duša ne radi ništa"(Duhovni spjev XXIX, 2). Taj vid čestozanemarujemo i dopuštamo da nas tolikopovede stavljanje učinkovitosti u središte,kao da bi vrijednost našega života ovisilao količini djela koje ostvarujemo. Pusti-nja nas pročišćava, upućujući nas na jed-nu drugu dinamiku – dinamiku ljubavi"koja pokreće udove Crkve" (Rukopis B).Pustinja kao "grad smješten na gori"

(Mt 5,14). Radikalnost pustinje posjedujesvjetlost koja i najudaljenijima zrači isvjedoči postojanje druge dimenzije kojaje prisutna u svijetu, ali ne proizlazi izsvijeta; dimenzije koju nismo u stanju vi-djeti, ali pod čijim pogledom živimo. Jed-nostavni i šutljivi život pustinjakaupućuje na tu dimenziju više od mnoštvariječi i postavlja nam duboka pitanja.Mnoge pozivske priče susrele su se s timiskustvom koje je u stanju probuditi i po-krenuti čovjekovu nutrinu i slobodu.

2. Rizici i dvoznačnosti

Dok navodimo vrijednost pustinjačkedimenzije našega poziva moramo isto-vremeno razlučivati autentičnost našihželja, planova i iskustava pustinjačkogaživota, s kojima se u današnje vrijemenaša karmelska obitelj suočava s određe-nom učestalošću. Pustinju obilježavazahtjevnost života, u kojem su nužno po-trebni ljudska i duhovna zrelost te dubo-ka ukorijenjenost u životu Crkve i Reda.Bez ovih obilježja pustinjački život izlažepojedinca riziku gubitka ravnoteže, bilo

na psihološkom, bilo na duhovnom pla-nu.Pred zamolbom za iskustvom pustinje,

moramo s puno razboritosti vrjednovativaljanost motivacije i prikladnost osoba.Iza zamolbi te vrste mogu se kriti trplje-nja i poteškoće s obzirom na bratski životu zajednici, od kojih dotični redovnicinastoje pobjeći u potragu za "tjelesnomsamoćom"; ili se pak kriju stavovi ide-ološke naravi, prema kojima bi pusti-njački život – u načelu smatran posebnostrogim i obilježenim krutom opservan-cijom – bio jedini autentični oblik kar-melskoga poziva u protuteži s njegovimnavodnim opadanjem u zajednicamaposvećenima apostolatu.Važno se je pri tom prisjetiti da je u

našoj tradiciji i zakonodavstvu pusti-njački oblik života uvijek zamišljen nacenobitski način te stoga podrazumijevapripadnost redovnika određenoj zajed-nici s "odgovarajućim brojem redovnikakako bi redoviti život pustinjačke zajed-nice napredovao na zadovoljavajući na-čin" (Naputak za pustinje OCD, 13). Uzto, pustinja u našem Redu nije ni isklju-čiva ni trajna: "Obično redovnici ne ćebiti trajno određeni za život u pustinji,nego će nakon nekoliko godina pusti-njačkog života biti upućeni u druge sa-mostane, gdje se mogu bavitiapostolskim aktivnostima" (Isto, 12).Pustinja je za nas mjesto predaha i obno-ve snaga, završna postaja našega hoda, aliujedno i ishodište nove etape.



3. Trenutno stanje našihpustinjaTrenutno su u našem Redu prisutne

samo četiri kuće pustinjačkoga života: triu Europi (Batuecas u Kastiljskoj provin-ciji; Roquebrune u Provinciji Avignon-Aquitanija i Drzewina u Varšavskoj pro-vinciji) , te jedna u SAD-u (Hinton uVašingtonskoj provinciji) .

Susret s Provincijalima 10. prosincapomogao nam je bolje upoznati situacijutriju europskih pustinja:Pustinja Roquerbrune je dobro ucijep-

ljena u život Provincije, što omogućujestalni protok redovnika i time dobru ži-votnost. U toj pustinji trenutno je ko-nventualno pet redovnika. Zajednica pustinje Batuecas sastoji se

od četiri redovnika, od kojih su dvojicaosamdesetgodišnjaci, a jedan je litvanskenacionalnosti. Poteškoća, da ne kažemonemogućnost, slanja drugih redovnika izKastiljske provincije kako bi pojačali za-jednicu, utječe na činjenicu da je preživ-ljavanje toga časnog mjesta (drugapustinja u povijesti Reda [tj. obnovljenegrane Reda (op. prev.)] , osnovana od o.Tomasa od Isusa 1599.) veoma upitno.Ondje su trenutno prisutna još dvojicamladih otaca Krakovske provincije, kojistječu iskustvo za eventualno osnivanjepustinje u njihovoj Provinciji.Pustinja Drzewina trenutno udomljuje

zajednicu od pet redovnika. Trojica su izVaršavske provincije (od kojih dvojicaimaju samo privremene zavjete), a dvoji-ca iz Krakovske provincije (od kojih sejedan, kao spomenuta dvojica u Bauteca-su, priprema za osnivanje pustinje uvlastitoj Provinciji) . Iz čega slijedi da jeopstojnost "stabilne" zajednice u toj pus-tinji veoma krhka, tako da bi i nju trebalopojačati novim redovnicima, što u stvar-nosti i neće biti tako jednostavno ako sebude računalo samo na redovnike izVaršavske provinicije.Uz to su predstavljena najmanje dva

projekta pustinjačke zajednice: jedan zaKrakovsku provinciju, o kojemu smo većgovorili; a drugi se odnosi na mogućnostponovnog oživljavanja pustinje u Cam-piglionima, koja pripada Generalnoj ku-ći, a povjerena je talijanskimProvincijama. Ta je pustinja zatvorena2000. godine (održavanje kuće i okolišaovih godina je osigurano aktivnošću jed-noga redovnika iz Generalne kuće, koje-mu se je zadnju godinu pridružio jošjedan iz Toskanske provincije) .

4. Provedbeni prijedlozi Opsežna raščlamba stanja u pustinja-

ma Reda potakla je Definitorij da formu-lira sljedeće smjernice, kako bi okruzi uRedu mogli na najbolji način promoviratiživot pustinjačkih kuća: 1 . Iako priznajemo da je život u pus-

tinji bolje zajamčen i njegov doprinosučinkovitiji kad je on ucijepljen u unu-tarnji život jedne Provincije, ne možemozanijekati činjenicu da su Provincije sla-be što ima za posljedice poteškoće u od-govarajućoj skrbi za pustinjačkuzajednicu (s jedinim izuzetkom Provin-cije Avinjon-Akvitanije).Čini nam se da je u današnjem vre-

menu potrebno da život pustinjskih kućapotiče na širu suradnju između Provin-cija. Iako treba zadržati juridičku pri-padnost pustinje vlastitoj Provinciji,pustinjačka zajednica bi trebala bitiosmišljena (i to puno više nego ostale za-jednice u Provinciji) tako da postane

11


otvorena i raspoloživa za integraciju čla-nova ostalih Provincija, posebno onihkoje su jezično, povijesno i kulturalnobliskije. To se ne će moći dogoditi bez fleksibilnosti. Ona bi trebala omogućitiproširenje zajednice osobama koje će do-laziti iz ozračja s mentalitetom koji je ba-rem djelomično različit. Osjećamopotrebu za razvojem svijesti pripadnostine samo Provinciji nego čitavome Redu,kao što ustvrđuje Dokument posljednjegIzvanrednog Definitorija: "Zatvorenostunutar granica svake Provincije ili okru-ga sprječava razvoj i rast Reda [...] Osjećase potreba novoga mentaliteta koji ćeuzeti k srcu Terezijanski Karmel kao ta-kav i koji će nadići navezanost na pojedi-načno, kao i sebično traženje interesavlastitoga samostana ili okruga na štetuopćega dobra." 2. Moramo upozoriti na oprez i raz-

boritost u prihvaćanju projekata osniva-nja novih pustinja u trenutku kad većpostojeće pustinje jedva preživljavaju.Prije nego li se odlučimo na novi osnu-tak, trebamo se ozbiljno preispitati ne bili bilo mudrije pristupiti projektu osnaži-vanja i oživljavanja već postojećih stvar-nosti. Inače ulazimo u rizik umnožavanjaiskustava, koje se prije ili poslije pokazu-ju prolaznima. 3. Što se tiče projekta ponovnog otva-

ranja pustinje Campiglioni, držimo da onnažalost nije realističan, budući da se nemože računati s ozbiljnom i trajnom po-drškom talijanskih Provincija. Žao namje što se moramo odreći spomenute pri-sutnosti, koja je tijekom 40 godina punopridonijela Karmelu, posebno talijan-skom, ali trenutno ne vidimo mogućnostotpočeti hod koji bi imao objektivnu na-du u budućnost.U zaključku ovih promišljanja dolaze

nam na pamet riječi sv. Pavla: "To pakblago imamo u glinenim posudama" ( 2Kor 4,7), ali krhkost posuda ne smijenam smetnuti s uma dragocjenost blaga isnagu Božju koja ga čuva. Zato sv. Pavaoi nadodaje: "U svemu smo pritisnuti, aline pritiješnjeni." Ovoj se riječi nade, ali izalaganja, povjeravamo, sigurni da nam

Gospodin ne će uskratiti Svoju pomoć iSvoje vodstvo, samo ako se uputimo uhodu zajedno s Njim.Bratski: o. Saverio Canitra, generalni

predstojnik i o.. Silvano Vescovi, gene-ralni tajnik. +

Prijevod s talijanskog:o. Ervin i o. Dražen Marija


IZ SREDIŠNJICE PROVINCIJE

IZVJEŠTAJ SAII. SJEDNICEPROVINCIJALNOGASAVJETA

Provincijalni savjet HKP sv. Oca Josi-pa održao je 23. siječnja 2012., u 9.30 sati,u Remetama, svoju II. sjednicu. Nazočnisu bili: provincijal - o. Vinko Mamić, svisavjetnici: o. Antonio-Mario Čirko, o. Pe-tar Janjić, o. Srećko Rimac, o. ZdenkoKrižić, s tim da je o. Srećko sudjelovaopreko "Skype" internet veze i tajnik – o.Dražen Marija Vargašević.Na poticaj o. Stjepana Vidaka Provin-

cijalni savjet razmatrao je o terminima imjestima slavlja prvih i svečanih redov-ničkih zavjeta te redovničkoga oblačenja.Odlučeno je da se redovničko oblačenje izavjeti upriliče na blagdan Male Gospe,8. rujna 2012. u Remetama. O početkupostulature odlučit će o. Provincijal i Ma-gister. U vezi datuma svečanih zavjetaodlučeno je da ne bude na veliku svetko-vinu, čime se želi omogućiti sudjelovanjesubraći iz drugih samostana. Pobližeodređenje datuma ostavljeno je za kasni-je.Vicepostulator kauze Sluge Božjega o.

Gerarda Tome Stantića – o. Mato Miloš,predložio je Provincijalnome Savjetu obi-lježavanje stogodišnjice osnutka Karmel-skoga svjetovnog reda i BratovštineMalog Praškog Isusa u Somboru. Obojeje osnovao o. Gerard Stantić 1913. godi-ne.

Provincijalni savjet složio se oko raz-ložnosti obilježavanja spomenute obljet-nice. Provincijalni savjet smatra dobrimobilježiti godišnjicu organizacijom jed-nodnevnog seminara. O načinu i tijekuproslave bit će govora na slijedećem Pro-vincijalnom savjetu, nakon konzultacijesa subraćom u Somboru i Provinciji.Napreduje rad na izdavanju sabranih

djela sv. Majke Terezije od Isusa: o.Zdenko korigirao je prijevod Knjige os-nutaka. Prijevod djela Izvješća u istom jestanju. O. Provincijal odredio je da se odsada redovito stavi na dnevni red Savjetaizvješće o napretku rada na spomenutomizdanju. +

1 3

OBAVIJESTI

OBAVIJEST ODUHOVNIMVJEŽBAMA ZAREDOVNIKE NAŠEPROVINCIJE OD2012. DO 2014.

Glede organizacije zajedničkih duhov-nih vježba u našoj Provinciji tijekomovoga trogodišta ostalo se kod odluke izprošloga trogodišta da se jednom pozovevanjskoga voditelja, a dva puta braću iznaše Provincije. Ono što je promijenjenoje mjesto slavlja duhovnih vježbi. Odlu-čeno je da sve tri godine domaćini du-hovnih vježbi budu naši samostani. Usvemu ostaje i mogućnost osobnih du-hovnih vježbi, koje ne dokidaju obvezusudjelovanja na zajedničkima. U skladu stime dogovoreni su termini, voditelji imjesta održavanja duhovnih vježbi kakoslijedi:

2012. godine voditelj je o.Dario TokićTermini su:26. kolovoza (nedjelja), 20.00 sati - 31 .

kolovoza (petak),14.00 sati u Karmelu sv.Ilije na Buškom jezeru i30. rujna (nedjelja), 20.00 sati - 5. lis-

topada (petak), 14.00 sati u SamostanuGospe Karmelske u Krku.

2013. godine voditelj je o.Franjo Podgorelec

Termini su:25. kolovoza (nedjelja), 20.00 sati - 30.

kolovoza (petak), 14.00 sati u Karmelu sv.Ilije na Buškom jezeru i:29. rujna (nedjelja), 20.00 sati - 4. lis-

topada (petak), 14.00 sati u Krku.

2014. godine voditelj je dr.fra Ante VučkovićJedinstveni termin je: 25. kolovoza

(nedjelja), 20.00 sati - 29. kolovoza (pe-tak), 14.00 sati na Buškom jezeru.

U 2012. i 2013. godini prednost kododabira imaju braća profesori, braća ko-nventualna u mjestima slavljenja duhov-nih vježba i braća starija po zavjetima.Svi članovi Provincije mogu, u dogo-

voru sa svojim priorima, svake godineizabrati neki od ponuđenih termina. Akotko želi ostati u mjestu održavanja du-hovnih vježba i preko vikenda prije ilinakon duhovnih vježba, radi odmora iliosobnih duhovnih vježba (ta je moguć-nost dogovorena na Saboru provincije ustudenom 2008.), može to učiniti. U tomslučaju treba se prijaviti tajniku Provin-cije. Nakon dogovora sa svojim priorima,prijave za duhovne vježbe treba poslati iliposredstvom priora ili neposredno na e-adresu tajnika: [email protected], najkasnije mjesec dana prije po-četka duhovnih vježba. +


PRILOZI

OSNIVAČKASKUPŠTINA"PROVINCIJALNESKUPINE ZAPASTORAL ŽUPA"

U "Duhovnom centru svetog Ivana odKriža" u Remetama, u utorak 27. rujna2011 . godine održana je osnivačka skup-ština "Provincijalne skupine za pastoralžupa". Skupina je osnovana s nakanomda se uspostavi bolja suradnja pastoral-nih djelatnika u našim župama u Reme-tama i Splitu, te da se kvalitetnije ipotpunije izađe u susret potrebama žup-ljana na svim organizacijskim razinama.Inicijator osnivačke skupine bio je o.Vinko Mamić, a na susretu su nazočilipastoralni djelatnici iz Remeta, o. AntuKnežević, župnik moderator, o. Vjences-

lav Mihetec, župnik in solidum i župnikiz Splita o. Branko Zebić, koji je na su-sretu sudjelovao putem "net meetinga".Uz ovu subraću, Skupštini su nazočilibraća svećenici remetske zajednice kojiveć djeluju u župnom pastoralu, svećenicikojima su dodijeljene nove pastoralneslužbe, zatim predstavnici Župnog pas-toralnog vijeća na čelu s tajnikom Zlat-kom Šušnićem i predstavnici ostalihžupnih zajednica.Uz prethodni dogovor o. Provincijala i

braće, odlučeno je i na skupštini obzna-njeno da će animator i duhovnik "Obi-teljske zajednice" biti o. Anđelko Jozić.Ovu zajednicu su na skupštini predstav-ljali Ljiljana Habljak, Ivan Kovač i GoranKanceljak. Katekumene, tj . odrasle pri-pravnike za sakramente, vodit će o. ErvinUkušić.Župnu molitvu četvrtkom i dalje će

animirati župnik o. Anto Knežević. Kar-melsku molitvenu zajednicu mladih ani-mirat će o. Dražen Marija Vargašević i o.Franjo Podgorelec, a predstavljat će juJosipa Crnjak. O. Zlatko Pletikosić ime-novan je duhovnikom MuC-a, tj . zajed-nice "Mladi u Crkvi". Predstavnica zaMuC je Ana Oreč, a na skupštini je unjezino ime prisustvovala Marta Grković.Zborove mladih: mlađe, koje predstavljaAnita Bekavac i starije koje predstavljaNikola Kosalec, i dalje će usmjeravati o.Viktor Grbeša. "Dramsku skupinu" mla-dih predstavljat će Vlatka Renić i PetarOreč, a za duhovnika je imenovan o. Da-rio Tokić. "Karmelske večeri" bit će za-jednički projekt Karmelske molitvenezajednice mladih, MuC-a i Dramskeskupine. Predstavnik je Ante Mikulić, a

1 5

PRILOZI

za voditelja imenovan je o. Dražen Mari-ja Vargašević. Nogometnu momčad"Advocata Croatiae" predstavlja IvanPavlek, a za animatora je imenovan o.Franjo Podgorelec. Ministrante će voditinetko od naših bogoslova.S o. Brankom razgovaralo se o već

postojećoj vezi između Splitske i Remet-ske župe, o mogućoj boljoj suradnji crk-venih zborova, nogometaša iministanata. O. Branko je pozvao da semladi dviju župa okupe na Facebooku,ističući da bi trebalo intenzivirati osobnesusrete.Na skupštini je bilo govora o liturgij-

skoj proslavi Dana župe Remete 12. listo-pada ove godine i o trodnevnici prijetoga, te o proslavi 200. godišnjice osnutkažupe Remete 2012. godine. Svetište će uzsvetkovinu Velike Gospe 2013. godineslaviti 725 godina postojanja. Dogovore-no je da će se raditi na poboljšanju pred-stavljanja u medijima, jer su medijioličenje onoga što se događa. Tu smo seosvrnuli na List župe i svetišta AdvocataCroatiae, web stranicu župe i župni tjed-ni listić. +

NOVACI NABISKUPIJSKOMHODOČAŠĆU GOSPITRSATSKOJ

U nedjelju, 9. listopada 2011 . novacisu s br. Miroslavom krenuli na 9. hodo-čašće Krčke biskupije na Trsat, MajciBožjoj Trsatskoj.Pošto je autobus koji je prevozio ho-

dočasnike iz župe bio pun, posuđen ježupni kombi, ali zbog velikog broj nova-ka nije bio dovoljan. Naime, u njega staneosam putnika plus vozač. Daljnja razradaproblema i traženje rješenja rezultiralo jetime da će se dvojica dobrovoljaca vozitiu gepeku kombija. Ta dvojica, kao i obič-

no za stvari koje spadaju u kategorijuslučajeva u kojima je potrebno podmet-nuti leđa, su trebala biti br. Marko Petar ibr. Mario Ivan, ali glas s više instanceodlučio je da ta dvojica idu s franjevač-kim trećorecima pošto oni imaju mjestau autu jer ih je sveukupno trojica (dvojicanovaka plus o. Mladen). Tako su br.Marko Petar i br. Mario Ivan krenuli ra-nije, u pola osam za Trsat s trećorecima,dok se ostali dio braće uputio u devet satikombijem. Po dolasku ukratko smo raz-gledali franjevački samostan, te svetište ivanjski oltar. Naravno, išlo se u punoj"ratnoj spremi", habit je obavezan, a zbogvažnosti trenutka, i plašt. Ceremonijar jesmjestio karmelićane na začelje procesije,prije svećenika. U svečanoj procesiji našabraća, sa svojim plaštevima, su se ugodnoizdvajala iz cijele družine, te bili tračakonoga što moraju biti, trag neba na zem-lji. Euharistiskom slavlju prisustvovali suskoro svi svećenici Krčke biskupije.Euharistiju je predslavio generalni vikarvlč. Anton Valković a prigodnu homilijuodržao je biskup Valter Župan, koji je is-taknuo kako je Krist, kojeg je Herodsmatrao ludim, svojim uskrsnućem iza-zvao takvu silinu da su rimski vojnicikoji su bili zaduženi za stražu groba, pali

na zemlju kao mrtvi. Uskrsnuće je Hero-da učinio ludim. Krist, Raspeti i Uskrslisnagom svoga križa i uskrsnuća pobje-đuje sve Herode današnjice koji smatrajuda su vjernici ludi poradi svoga pouzda-

PRILOZI


nja u Boga. Sve ljudske tvorevine, savezi,države se raspadaju, ali Krist na križustoji i zove u Crkvu. Biskup je također is-taknuo kako treba gledati u Nebesku do-movinu, u koju samo preko Kristamožemo dospjeti. Po završetku euharisti-je, svećenici i redovnici zaputili su se usamostansku blagavaonicu na objed. Br.Marko Petar i br. Mario Ivan su ubrzokrenuli put Krka s trećorecima, dok suostala braća još malo ostala na Trsatu. Podolasku kući svatko je malo predahnuo teorno krenuo na molitvu, vršiti ono za štosmo svi ovdje, radi Boga.Za kraj, važno je napomenuti, da fra-

njevačka provincija sv. Ćirila i Metoda naTrsatu ima svoj novicijat. Ove godineimaju šestoricu novaka. To znači da Hr-vatska karmelska provincija sv. Josipa vo-di po broju novaka, nas je naime deset.To je, najvjerojatnije, prvi put u povijestiProvincije da imamo više novaka od fra-njevaca. Bogu hvala na tom daru! Nekanam Gospodin svima podari svetu us-trajnost kako bismo vjerno hodili putemkojim nas On vodi. Njemu čast i slava! +

KROZPRIJATELJSTVOS ISUSOM DOŽIVOTNOG POZIVA Pod geslom "Kroz prijateljstvo s Isu-

som do životnog poziva", u župi MajkeBožje Remetske održana je 14. listopadaVII. Karmelska večer. Povod za još jednodruženje uz karmelsku duhovnost bilo jepolaganje svečanih zavjeta trojice Kar-melićana i blagdan Sv. Terezije Avilske iliSvete Terezije od Isusa. Budući da je onanašla svog velikog prijatelja i s njime ži-vjela svoj život potakla je i organizatore uosmišljavanju programa koji je počeo Is-usovim riječima iz evanđelja po Ivanu:"Veće ljubavi nema od ove: da tko životsvoj položi za svoje prijatelje. Vi ste prija-

telji moji ako činite što vam zapovije-dam". Prvi dio programa krenuo jescenskim nastupom Everything grupeLifehouse u izvedbi glumačke skupineremetske župe.

U samo pet minuta, mimikom i gesti-kulacijama pokazali su čovjeka u današ-njem vremenu kojem je duša sretna kadaje s Isusom, ali da je malo potrebno daona odluta s puta i na kratko se razveselisvjetovnim zavođenjem, provodima,novcem. Čovjek odluta, izgubi prijatelj-stvo s Isusom i krene u grijeh, postajenemiran, tjeskoban, boji se, želi nestatijer ne vidi smiso i tada u dubini duše za-vapi: "Pronađi me, pričaj sa mnom, želimte osjetiti, trebam te čuti, Ti si svjetlo kojeme vodi do mjesta gdje ponovo nalazimmir". Tada shvati da je jedina i prava lju-bav Isus i da se želi ponovno vratiti nje-mu te borbom pobjeđuje strahove,nemire i požudu i vraća se te ostaje s nji-me. "Kako mogu stajati ovdje pored Tebei ne biti dirnut Tobom? Reci mi kako bimoglo biti bolje od ovoga? Riječi pjesmeiz drame Everything potakle su nas darazmislimo: "Je li Isus moj prijatelj? Vje-rujemo li Isusu ili požudi, uspjehu, nov-

17

PRILOZI

cu... jesu li moje želje i život usmjereniprema Božjoj volji ili. . .?"Kako bi spoznali Božji plan, koji po-

nekad možda i nije u skladu s našim že-ljama, ali je jedini ispravan, pater Dražen

je u kratkom pre-davanju govorio oljubavi kojom nasBog okružuje. Akomalo bolje pogle-damo oko sebe idozvolimo da bu-demo slobodni isigurni u njegovuprovidnost vidjetćemo kako Isus su-rađuje s nama unašem pozivu: ubraku ili posveće-nom životu odnos-no svećeništvu.Svoje iskustvo s

Gospodinom, aosobito njegovupomoć u odabirupoziva, iznio jemladi bračni parDavorka i Alfonso

te karmelićanin svečanozavjetovanik br.Jakov od Ljubavi. Govorili su o suradnji sIsusom i kako su, prihvaćajući Božju vo-lju, doživjeli njegovu bezgraničnu ljubav.Vjerujući da Bog zna što je najbolje našlisu se na putu s Isusom i, držeći se za nje-govu ruku, sigurno koračaju stazama ži-vota. Prvi dio završio je nastupom klape spjesmom "Ja znam da Bog za mene imaput".S osmjesima na licima i svijećom u ru-

ci krenulo se u drugi dio programa koji jezapočeo procesijom u crkvu Majke BožjeRemetske. Okupljeni su okružili Isusa uPresvetom oltarskom sakramentu. "Iskusii susretni Isusa" bio je cilj drugog dijelagdje se osluškivalo i razgovaralo s Isu-som. On je bio nježan, ponizan, blag ipun razumjevanja, a govorio je u tišininaših srdaca. Uz svjetlost svijeća i glazbugovorio nam je savjete najboljeg prijate-lja. Bili smo kao jedno Gospodin i duše, au njima tajne koje su postale snažnije a

srca predanija u Njegove ruke. Sve smorekli, a ostala je vjera. Program je završiougodnim druženjem i razmjenom iskus-tava koje je Isus stavio u naša srca za po-četak jednoga novog putovanja krozživot. Isuse ti si moj jedini pravi prijatelj,hvala ti! Pomozi mi da moji odnosi s lju-dima budu odraz Tvoga prijateljstva…

SVEČANI ZAVJETITROJICEKARMELIĆANA Dana 15. listopada 2011 . karmelićani

širom svijeta su proslavili svetkovinu sv.Terezije Avilske, obnoviteljice svoga Re-da. Taj dan posebno je proslavljen u na-šoj hrvatskoj Provinciji, u samostanuMajke Božje Remetske.Ono što je na poseban način uveličalo

slavlje ove svetkovine u našoj Provincijijesu doživotni zavjeti trojice mladih kar-melićana: br. Danijela Saleškog od BožjeLjubavi (Čole), br. Jakova od Ljubavi(Kuharića) i br. Stipe od Božanskog SrcaIsusova (Tomića). U prisutnosti svoje re-dovničke subraće, svojih obitelji i rodbi-ne, prijatelja i župljana, ova trojicakarmelićana su položila svoje svečanezavjete u ruke mnogopoštovanom ocuProvincijalu, Vinku do Bezgrešnog SrcaMarijina (Mamiću), te su tako cijeli svojživot posvetili Bogu i službi Majke Crkve.U prepunom svetištu Gospe Remetskeovaj značajni događaj je započeo večer-njim pohvalama Crkve u 18:30h, nakonkojih je uslijedilo svečano euharistijskoslavlje koje je predslavio otac Provincijal.Obraćajući se zavjetovanicima u svojojpropovijedi, otac Vinko ih je ohrabrio,ističući da je Bog pogledao baš na njiho-va srca, te ih izabrao za sebe.Nakon propovijedi uslijedio je sam

obred zavjetovanja u kojem su se ovimladi karmelićani obvezali na život uposlušnosti, siromaštvu i čistoći, te veli-kodušno služenje Božjem narodu po

PRILOZI


revnoj molitvi i apostolskom radu. Poslijezavjetovanja, u blagoslovnoj molitvi, za-zvan je Duh Sveti nad njih, da im on po-mogne da borbu života junački izdrže, daobećanja već sada stostruko prime i na-posljetku vječnu palmu zadobiju. Nakoneuharistijskog slavlja uslijedilo je bratskodruženje u samostanskoj dvorani gdje jeupriličen domjenak za sve prisutne, anjih nije bilo malo. No, po onoj evanđe-oskoj, iako ih je bilo mnogo, njima kojisu se okupili oko Krista, nije ništa uz-manjkalo, dapače i preteklo im je.Na koncu recimo još i to da cijela Pro-

vincija, a posebno naši mladi zavjetova-nici zahvaljuju Bogu na tom velikomdanu, kao i na svim danima koji su donjega doveli, i svim ljudima koji su ihsvojim molitvama pratili. Oni se prepo-ručuju i nadalje u vaše molitve, uz pod-sjetnik da će njihove uvijek biti sa svimavama. +

VARAŽDIN: SUSRETANIMATORA ZADUHOVNA ZVANJA "Mladi – znak i izazov pastorala du-

hovnih zvanja" bila je tema godišnjeg su-sreta (nad)biskupijskih i redovničkihanimatora za duhovna zvanja, koji je or-ganizirala Hrvatska biskupska konferen-cija, Konferencija viših redovničkihpoglavara i Hrvatska unija viših redov-ničkih poglavarica, od 20. do 22. listopa-da 2011 . godine u Varaždinu. Na susretuje sudjelovalo 49 animatora za duhovnazvanja, a predsjedao je msgr. dr. MarinBarišić, predsjednik Vijeća HBK za sje-meništa i duhovna zvanja. Od karmel-skih predstavnika bio je o. Antonio-MarioČirko, član spomenutog Vijeća HBK.

19

PRILOZI

Susret je započeo molitvom i pozdrav-

nim govorom mons. Marina Barišića,nadbiskupa splitsko-makarskog, koji jena početku istakao: "Varaždin glavni gradnaše Crkve po ovim događanjima. Ovdjeje bilo zasjedanje HBK, bili su prisutni svi(nad)biskupi, a sada je susret svih anima-tora naše Crkve". Zatim je pozdravio ses-tre redovnice, redovnike, svećenike idomaćina vlč. Sinišu Dudašeka, povjere-nika za zvanja Varaždinske biskupije ižupnika župe Sračinec. Govoreći o temisusreta, o. Nadbiskup je rekao kako mladiljudi danas teško donose odluke i zato jepotrebno mladom čovjeku otvarati i po-kazati horizonte života. Mladi čovjek težiza duhovnošću i potrebno mu je dati jed-nu perspektivu da živi svoj život u Kristukoji može biti ostvaren u obitelji, u re-dovništvu ili svećeništvu. Poziv na život uKristu govori koliko je čovjek važan Bogui koliko je vrijedan u njegovim očima. Utom kontekstu je itekako potrebno po-moći mladima da odgovore na taj poziv.Obraćajući se sudionicima susreta iz-

razio je želju da ova tema "bude jednoobogaćenje i izazov jer je naša Crkvaplodno tlo za duhovna zvanja".Nakon pozdrava domaćina vlč. Siniše

Dudašeka, s. Ana Begić je održala preda-vanje na temelju crkvenih dokumenatana temu "Internet kao sredstvo etike itehnike", a gosp. Marinko Nikolić je pro-tumačio tehničku stranu izrade web stra-nice na nacionalnoj razini.Fra Marko Medo je predstavio knjigu

"Mladi u hodu s Biblijom", koju su prire-dili Salvatore Curro i Robertp Dimonte, a

na hrvatski jezik preveli prof. Jelena Mi-čić i fra Marko Medo, TOR. U predstav-ljanju fra Marko je naglasio kako ovaknjiga, koja želi pomoći susretu mladih sBiblijom, istovremeno ima teorijski ipraktični karakter. Prva dva dijela imajuprizvuk teorijske studije i suobličavaju sesa suvremenim poteškoćama pristupamladih Bibliji (prvi dio) te s temeljnimpolazištima i kriterijima koje treba imatina umu u odgojno-pastoralnoj ponudi(drugi dio). Treći dio predstavlja mogućiput vrednovanja Biblije, nudeći, na prak-tičan način, konkretne materijale zauporabu.Euharistijsko slavlje, u zajedništvu

svećenika, redovnika, redovnica i župlja-na, u crkvi Sv. Mihaela Arkanđela u župiSračinec predslavio je mons. Marin Bari-šić, kojega je na početku pozdravio žup-nik vlč. Siniša Dudašek. O. Nadbiskup jeu uvodu pozvao prisutne na molitvu za-hvalnosti za svećenički, redovnički i obi-teljski poziv kao i za nove pozive koji ćesvjedočiti tu ljepotu Božjeg dara i odgo-vora, o čemu je na poseban način progo-vorio u propovijedi. Na završetkueuharistijskog slavlja bilo je klanjanjepred Presvetim Oltarskim Sakramentomkoje je pripremio župnik vlč. Siniša Du-dašek uz suradnju svojih župljana.

Drugi dan susreta započeo je moli-tvom Jutarnje. Vlč. Domagoj Matošević,rektor Sjemeništa u Zagreba na Šalati,održao je predavanje na temu "Pastoralmladih u službi otkrivanja zvanja". Upredavanju je pokušao dati odgovor napitanje što je 'pastoral mladih?' Odgova-

PRILOZI


rajući na to pitanje, uključujući i osobnoiskustvo, vlč. Domagoj je istakao šestvažnih činjenica: Prvo, pastoral mladih jeraznoliko djelovanje cjelokupne crkvenezajednice; drugo, pastoral mladih je upri-sutnjnje Evanđelja među mladima; treće,postupno upoznavanje s Kristom (zahtje-va strpljenje i proces); četvrto, formiranjemladih da žive kršćanske vrijednosti; pe-to, uključivanje mladih u rad imajući po-vjerenje u njih – mladi postaju subjekt);šesto, izgrađivanje i širenje KraljevstvaBožjega. Nakon predavanja bio je rad ugrupama i plenum.Poslije ručka sudionici su imali mo-

gućnost razgledati grad Varaždin. Posli-jepodnevni radni dio započeo jepredavanjem koje ima održala Ana Mli-narić, dipl. teolog, viša savjetnica za vje-ronauk, na temu "Vjeroučitelji laici –suradnici u pastoralu duhovnih zvanja".Euharistijsko slavlje, na blagdan sv.

Uršule, zaštitnice mladih i studenata,predvodio je mons. Marin Barišić. Nakoneuharistijskog slavlja bio je susret s mla-dima koji je organizirao ured za mladevaraždinske biskupije.Don Damir Stojić, studenski kapelan,

održao je trećeg dana predavanje na te-mu "Rad s mladima – znak i izazov pas-torala zvanja". Don Damir je na početkusvog predavanja naglasio važnost stvara-

nja ozračja kulture zvanja. U tom kon-tekstu je govorio o obiteljskom ozračju, opružanju duhovnog vodstva, o omogući-vanju apostolata i o osobnom duhovnomvodstvu. Zatim je govorio o stavovima iosobinama koje animatori trebaju imati ustvaranju kulture zvanja. Nakon preda-vanja bila je diskusija o izloženoj temi.Pri kraju susreta bio je osvrt na za-

ključke iz Lovrana i njihovo provođenje udjelo. Euharistijskim slavljem u SvetištuPredragocjene Krvi Kristove u Ludbreguzavršio je ovogodišnji susret animatoraza duhovna zvanja. +

DUHOVNE VJEŽBEZA ČLANOVE HKP

Od 16. do 21 . 10. 2011 . u duhovnomcentru sv. Ilije na Buškom jezeru održanesu duhovne vježbe za članove HKP-e sv.oca Josipa. Voditelj duhovnih vježbi je o.Zdenko Križić ocd, provincijalni savjet-nik i prior samostana Gospe Karmelskena Krku. Tema duhovnih vježbi bila jeMolitvena pedagogija sv. Terezije Avilskeprema Putu k Savršenosti. Na vježbamaje sudjelovalo 24 člana Provincije, 19

21

PRILOZI

svećenika i petorica svečanozavjetovanebraće.

Podteme su bile slijedeće:1 . Temeljne kreposti za autentičnu kr-

šćansku molitvu:- Bratska ljubav,- Nenavezanost na stvari i stvorenja i- Poniznost, hod u Istini.

2. Glavni elementi Terezijine molitvenepedagogije:- Unutarnja šutnja, sabranost,- Ispit savjesti, molitva "Ispovijedam se",– svijest da smo grešnici, potrebiti Boga,- Svijest o Božjoj prisutnosti,- Gledati Boga: odgoj za pogled,- Dopustiti Bogu da nas vidi,- Slušati Boga i- Odgovarati Bogu.

3. Važne upute:- Umjerenost i razboritost u svemu,- Problemi sa određenim psihološkim,nemoćima s obzirom na sabranost u mo-litvi,- Terezijin molitveni realizam i- Primat ljubavi u molitvi.

Uz predavanja, koja su bila vrlo kom-petentna, svakodnevno je organiziranaradionica u kojoj su subraća iznosila svo-ja iskustva, iznosili pitanja i nudili mogu-će odgovore vezane uz tematiku dana iaktualno stanje u Provinciji, Redu, Crkvii svijetu. +

KARMELSKIPROVINCIJALO. VINKO MAMIĆPRVI PREDSJEDNIKHKVRPP-A

Zagreb, 27. 10. 2011 . - Drugoga dana43. plenarne skupštine Hrvatske konfe-rencije viših redovničkih poglavara i po-glavarica, održane u dominikanskomsamostanu u Ivanićgradskoj ulici u Za-grebu 26. i 27. listopada, članovi i članiceKonferencije izabrali su za svoga pred-sjednika o. Vinka Mamića, OCD, pro-vincijala Hrvatske karmelske provincijeSvetoga Oca Josipa, a za dopredsjednicuje izabrana s. Jasna Lučić, poglavaricaHrvatske provincije uršulinki rimskeunije.

Izabrani su i članovi Vijeća HKVRPP-a:• Fra Anto Gavrić, provincijal Hrvatskedominikanske provincije,• Fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatskefranjevačke provincije sv. Ćirila i Meto-

PRILOZI


da,• s. Miroslava Bradica, vrhovna glavaricaDružbe sestara milosrdnica sv. Vinka Pa-ulskog i• s. Martina Koprivnjak, vrhovna glavari-ca Družbe sestara Naše Gospe.Pri Konferenciji su imenovana i sljedećaPovjerenstva: • Povjerenstvo za početnu formaciju re-dovnika i redovnica;• Povjerenstvo za trajnu formaciju redov-nika i redovnica;• Povjerenstvo za predškolski odgoj u us-tanovama koje vode redovničke ustanoveili su u njihovu vlasništvu;• Povjerenstvo za medicinske sestre čla-nice redovničkih ustanova;• Povjerenstvo za promicanje redovnič-kih zvanja i• Povjerenstvo za sredstva društvenogkomuniciranja i izdavačku djelatnost.Nakon izbora novog vodstva HKVR-

PP-a u župnoj crkvi bl. Augustina Kažoti-ća slavljena sveta misa u kojoj susudjelovali svi poglavari poglavarice, akoju je predvodio novoizabrani predsjed-nik HKVRP-a.O radu prvoga dana skupštine možete

čitati na stranici Konferencije (/www.re-dovnici.hr/index.php/vijesti/43_plenar-na_skupshtina_hkvrpp_a_2_dan_plenu-ma/), odakle preuzimamo i ovu vijest.Ocu Vinku srdačno čestitamo na

ovom izboru, u nadi bogatih plodova inovoga zamaha ujedinjenoga redovništvaCrkve u Hrvatskoj. +

"STEPINČEVAKRUNICA"U REMETAMA Karmelski aspiranti s odgojiteljem pri-

družili su se 31 . listopada zadnjoj etapiStepinčeve Krunice.Na prijedlog Misijske Europske Kato-

ličke Inicijative "Kristov Stol" u Zagrebu

su tijekom listopada održana hodočašćapod nazivom "Stepinčeva krunica". Ovahodočašća za molitvenu nakanu imajušto skorije proglašenje svetim bl. AlojzijaStepinca. Hodočašća su podijeljena načetiri etape, a cijela ruta počinje u SvetojNedjelji dok završava u zagrebačkoj ka-tedrali, na Stepinčevu grobu. Hodočasni-ci su mogli sudjelovati na hodočašćusvake subote u mjesecu listopadu. Vodičisu bili članovi Hrvatskoga planinarskogdruštva "Stanko Kempny" iz zagrebačkeKustošije. Svake subote pješačilo se 20-akkilometara uz molitvu krunice, pjesmu irazgovor te uz razmatranje molitve zaproglašenje svetim blaženoga AlojzijaStepinca. Sve to u duhovnom zajedništvus našim misionarima i misijskim konti-nentima. Molitvenoj akciji zadnje subotuu mjesecu listopadu, predvođeni odgoji-teljem o. Draženom Marijom, pridružilismo se mi, u to vrijeme prisutni, aspi-ranti iz Remeta: Mate Danolić, ŽeljkoBezić i Ivan Pleše te naš gost Krešimir.

Etapa kojom smo taj dan prolazili išlaje od Kustošije preko Gornjeg Vrapča,Šestina, Gračana i Remeta, sve do zagre-bačke katedrale. To što je etapa prolazilakroz Remete bio je razlog više da se oda-zovemo na ovu hvalevrijednu inicijativu.Dakle, hodočasnicima smo se oko 10 satiujutro pridružili u Gornjem Vrapču.Upoznali smo mjesnu Crkvu i braću la-zariste koji se skrbe o župi. Put nas je za-tim vodio kroz lijepi i nenaseljen prediopodsljemenske zone gdje smo mogli uži-vati u prirodi i jesenskim bojama šume.Hod je potrajao oko 2 sata i bio je ispu-

23

PRILOZI

njen molitvom krunice i pjevanjem du-hovnih pjesama, što nam je dalo snage zanaporan hod. Naravno, Bog je blagoslo-vio naše hodočašće jer smo mu prikazalisvo naše trpljenje na nakanu proglašenjasvetim bl. Alojzija Stepinca, a ni "Lojzek"nije ostao ravnodušan već nas je svesrd-no pratio svojim zagovorom.

Napokon smo stigli i u Šestine gdjenas je dočekao tamošnji župnik te nam predstavio nedavno obnovljenu crkvu iupoznao nas sa životom župe. Na podru-čju župe žive mnogi poznati i imućni lju-di te su pomogli u obnovi Crkve, atakođer aktivno sudjeluju u životu župe.Poslije odlaska iz Šestina uslijedilo je

sat i pol hodanja, koje smo također ispu-nili molitvom i pjevanjem, nakon čegasmo stigli u Gračane. Ondje smo upoz-nali župnika fra Mirka Kralja, TOR , tesestre uršulinke. Svojim radom s djecomi posebnim zauzimanjem za misije i dje-lovanja na tom području s djecom iz žu-pe, župnik i sestre na poseban načinoživljavaju duh župe i pridonose širenjumisionarskog djelovanja među župljani-ma. Upoznavši povijest župe, sestre sunas pozvale na domjenak u župnoj dvo-rani, gdje smo se okrijepili da bi moglispremniji nastaviti put.Nakon odlaska iz Gračana ubrzo je us-

lijedio i dolazak u Remete. Prije dolaskasvjetlosnim otajstvima krunice preporu-čili smo se Majci Božjoj Remetskoj u za-govor jer upravo je ona stoljećima bilaglavno utočište mnogima s područja gra-da Zagreba i okolice. Gromka crkvenazvona svečano su najavila naš dolazak. U

crkvi nas je dočekao o. Ante Knežević,župnik Remetski. U kratkim crtama iz-nio nam je povijest crkve i samostana, oddolaska pavlina pa sve do današnjih da-na, a s posebnim smo zanimanjem slušalizanimljive pojedinosti o crkvi i samosta-nu kojih, s obzirom na bogatu povijest,ne nedostaje. Nakon upoznavanja i ho-dočasničke molitve bili smo pozvani usamostanski klaustar da se okrijepimotoplim napitkom i slasticama koje su pri-premile naše vrijedne župljanke. Neka imBog uzvrati stostruko. Kolači su bili od-lični!Ovdje naša pripovijest završava. Hra-

bri hodočasnici su se uputili dalje do ka-tedrale kako bi prisustvovali svečanojvečernjoj misi. Mi aspiranti smo se,umorni nakon 12-ak kilometara hoda,uputili u svoje sobe na zasluženi odmor,svjesni milosti koje smo taj dan primilipa zagovoru bl. Alojzija Stepinca i MajkeBožje Remetske. Možemo zaključiti daBog zaista nikada ne propušta stostrukonagraditi svako dobro djelo i žrtvu, patako i ovo. +

IZLET NA UDBINU

Profesori i djelatnici Katoličkog bo-goslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu, među kojima ima i naše braćekarmelićana, išli su na zajednički izlet naUdbinu 5. studenoga 2011 .Najprije su posjetili Veliki Žitnik kraj

PRILOZI


Gospića, i u njemu spomen-dom AnteStarčevića. Tamo smo saznali da je Antetrebao biti svećenik senjske biskupije, alije u vrijeme školovanja u Pešti, za ljetnihferija kod kuće ugledao susjeda kojemusu krajinske vlasti odsjekle obje ruke doramena zato što se usudio pisati u Bečprotiv nepravdi koje su se činile hrvat-skom narodu. Napuštanje svećeništvaAnte je motivirao da svećenici govore sa-mo zatvorenom krugu ljudi, a on se htioboriti protiv nepravde pred cijelim svije-tom. Bez kasnijeg političkog zauzimanjaAnte Starčevića regionalne podjele ivanjski utjecaji ne bi nikad dozvolili iz-gradnju jedinstvenog hrvatskog politič-kog identiteta, zbog čega je i dobio naziv"oca domovine". Slijedeća točka je bila uobližnjem Smiljanu u novoizgrađenommuzejskom centru Nikole Tesle. Čovjekkoji je izumio radio, bežični prijenos sig-nala, izmjeničnu struju i mnoge drugestvari bez kojih je nama danas život ne-zamisliv doista je bio neobičan i posvepredan svom izumiteljskom radu, a danikad nije završio formalnog obrazovanja– zbog nedostatka novaca. Zato mu je svebilo daleko teže, nikad nije dobio Nobe-lovu nagradu, krali su mu izume, ali gasve to nije pokolebalo. Bio je čudak iasketa, ali i veliki dar čovječanstvu.Do Udbine nas je vodio i po njoj pro-

veo sam mons. Mile Bogović, biskup. Po-kazao nam je iskopine katedrale Sv.Jakova, s gradine na vidikovcu objasniozemljovid i tijek Krbavske bitke, pokazaotemelje crkve Sv. Nikole, objasnio znače-nje arhitekture i simbolike nove Crkvehrvatskih mučenika. A udbinski župnikfra Nediljko Knezović priredio je bratskuokrepu koja će sudionicima još dugo os-tati u sjećanju.Sve je bilo tako lijepo da je na koncu

završilo u pjesmi, koja nije prestala ni uautobusu na povratku sve do Zagreba. +

RENOVABIS IHRVATSKIKARMELIĆANI Renovabis - zaklada njemačkih katoli-

ka za pomoć potrebnicima istočne i ju-goistočne Europe, organizirala je od 3. do6. studenoga 2011 . sedmu radionicu zavoditelje katoličkih obrazovnih centara uHrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.Radionica je održana u Duhovno –obrazovnom centru "Emaus" u župi Po-toci u Bijelom Polju kod Mostara. Bio jeovo posljednji skup ove vrste u organiza-ciji Renovabisa, a do sada radionice suodržane, osim u "Emausu", u Duhovnoobrazovnom centru u Lužnici, Franje-vačkom samostanu na Trsteniku u Splitu,Pastoralnom institutu u Zagrebu, "Kar-melu sv. Ilije" na Buškom jezeru i Fre-isingu. Okupilo se oko petnaestsudionika, a u ime Duhovnih centaraHrvatske karmelske provincije sudjelo-vao je o. Zlatko Pletikosić.Tema ovojesenje radionice bila je

"Moderne metode katoličkog obrazova-nja odraslih". Voditelji su bili gđa AndreaMewaldt, gđa Irena Madžoski-Schilde imladi gospodin Fabian Seewald. S namaje bio i referent Renovabis-a gosp. Her-bert Schedler.

Daljnje vodstvo okupljanja i zajednič-kog rada duhovnih, obrazovnih i pasto-ralnih centara preuzeo je Pastoralniinstitut u Zagrebu na čelu s ravnateljem

25

PRILOZI

vlč. Tomislavom Markićem.Planira se izdavanje brošure koja će

sadržavati informacije o centrima zaobrazovanje odraslih u Hrvatskoj, Bosni iHercegovini. +

NOVACI NASJEVERNOMVELEBITU I USVETIŠTU MAJKEBOŽJE OD KRASNA U srijedu, 9. studenog 2011 ., nakon

klasičnog početka dana (jutarnje pohvale,razmatranje, misa) krenuli smo na izlet ihodočašće u Krasno. Ovaj dan je bioodređen za izlet zajednice te smo ga že-ljeli što bolje iskoristiti. Nakon brzog do-ručka, oko 9:15 počela je raspodjela poautima. Naime, zbog veličine zajednicemoralo se ići autom i kombijem. U autusu bili br. Damjan Marija, br. Vatroslav,br. Marko Petar i br. Mario Ivan i vozač o.Petar, a u kombiju br. Milan Benedikt, br.Mario, br. Tiho, br. Ante, br. Marko, br.Joško te vozač br. Miro. Plan je bio stićido Krasnog, pohoditi svetište Majke Bož-je od Krasna a potom pronaći pogodnulokaciju za roštiljanje ako nas vrijeme bu-de poslužilo pošto se prema budnompraćenju o. Petra, preko interneta, vrije-

me u tom području Lijepe Naše mjenjalo,kiša pa sunce. Napunivši vozila svim po-trebnim rekvizitima zaputili smo se putKrasnog. Vrijeme je na Krku bilo odlič-no, sunce je izašlo i penjalo se lagano ponebu, na nebu par oblaka i sve je upući-valo da će biti krasan dan. Prošavši Krč-ki most, uvjerili smo se da je Bog stvoriozbilja divne krasote, počevši od mora,preko otoka do neba. Putujući dalje ces-tom, moglo se uživati uz divan krajolik,negdje pust a negdje bogat vegetacijomsjevernog Jadrana. Na benzinskoj crpkiu Senju pokušali smo kupiti svježi kruhza našu "ekspediciju", ali nažalost nismouspjeli. No, stajanje smo iskoristili zapogled na Nehaj, srednjevijekovnu utvr-du iz 16. stoljeća, simbol grada Senja,koja je služila za obranu grada od napa-da turaka. U Svetom Jurju ponovno smose nakratko zaustavili da uhvatimo zrakazbog krivudave ceste. Tu su neka braća uplićaku otrkili zvjezdaču i začudili senjezinoj zelenoj boji kao i tome što senalazila u tako plitkome te su je izvadili inakon što su se uvjerili da je itekako živavratili je u njezin mir i krenuli dalje.Uskoro smo započeli uspon na Velebit.Kako li je samo to divna planina, krozkoju je čovjek izdubio cestu kao štoBožja milost buši crno srce naše. Nakonsat i nešto stigli smo u Krasno. Poštokruh nije bio kupljen na benzinskoj,kupljen je u lokalnoj trgovini u Kras-nom. Stigavši u svetište Majke Božje odKrasna bili smo zadivljeni predivnimkrajolikom. Naime, pogled na dolinu bio

PRILOZI


je jednostavno neopisiv. Poput nekog pri-zora neba, dolina je prirodno podjeljenana dva dijela, prvi u kojem se nalaziKrasno, te drugi dio koji se dalje nastav-lja na Liku. Razdjelinica su dva brežuljkas par stijena na vrhuncima. Područje Li-ke je cijelo bilo pod oblacima, koji su se,tjerani laganim povjetarcem, poput onogkoji je Ilija osjetio, kretali preko ona dvabrežuljka u drugi dio doline. Prešavšibrežuljke, lagano su se stapali sa zrakomi iščezavali praveći vrlo zanimljive obli-ke. Prizor koji ostavlja bez daha. Jedanod mnogih dokaza da Umjetnik zna štoradi, te da su Njegova djela iznad svakezamisli. Nakon što smo oči "napasli" nadivnom Božjem djelu, spustili smo se dosvetišta, te obavili pobožnost križnogputa. Bila je dilema da li ćemo prvo mo-liti križni put, ili će pararelno, dvojicapeći roštilj a ostali moliti. Zaključili smoda je ipak molitva na prvom mjestu.Mirno i sabrano izmolili smo križni putkoji smo završili molitvom "Anđeo Gos-podnji" i prigodnom marijanskom pje-smom u crkvi i svetištu Majke Božje.Potom je slijedilo paljenje vatre za roštiljte nestrpljivo iščekivanje ručka. Dok suse br. Miro i br. Marko Marinović brinulioko pripreme objeda, ostala braća su serekreirala. Jedni su igrali frizbija, drugipak Uno. Za to vrijeme, ozbiljno shvativ-ši moguću prijetnju od strane medvjeda,br. Marko Petar odlučio je napravitiadekvatno "oružje" kojim bi se mogla za-štiti hrana od eventualnog napada glad-nih medvjeda. Poznat po svojimvještinama preživljavanja u divljini, ubr-zo je pronašao jednu granu, odsjekao junožem te je oblikovao prema vlastitimzamislima. Na nju je nasadio nož te takonapravio koplje. To koplje je veoma priv-lačilo pažnju braće, te su čak neki i pozi-rali uz njega. Ubrzo je i roštilj bio gotovte su svi radosno prionuli na posao. Hra-na je bila tako dobra da se nije čula nijedna jedina riječ za vrijeme ručka. Izgle-da da su braća počela kontemplaciju širitii na objede. Sve na veću slavu Božju! Pozavršetku ručka, ubrzo smo krenuli putSenja gdje smo se na kratko zaustavili

razgledavši grad i neke njegove zname-nitosti: Gotičku gradsku vijećnicu iz 14.stoljeća, župni dvor i katedralu poredkoje smo napravili par fotografija. Nakonkraće šetnje gradskim uličicama nastavilismo put prema Krku. Putem smo izmo-lili večernju i krunicu. Sve u svemu bio jeto jedan divan dan koji nam je podarioGospodin. Hvala Mu i slava! I kao štosmo pretpostavili na početku, dan je zbi-lja bio krasan. +

KARMELIĆANI NAZNANSTVENOMSIMPOZIJU O FRACELESTINU TOMIĆU

O. dr. sc. Dario Tokić, OCD je sudje-lovao je kao jedan od 12 predavača naznanstvenom skupu povodom 5. obljet-nice smrti fra Celestina Tomića, franjev-ca konventualca i dugogodišnjegprofesora Svetoga pisma u Splitu i Zagre-bu, 14. studenog 2011 . Naslov predavanjaje bio "Isus iz Nazareta pape BenediktaXVI. i fra Celestina Tomića - usporednaanaliza", a u njemu se na argumentiran

27

PRILOZI

način izlaže kako je o. dr. sc. fra Celestinveć prije dvadesetak godina vodio računai napravio sve ono što Papa danas poku-šava objasniti i napraviti svojim knjigamapod naslovom "Isusu iz Nazareta".No predavanje koje je najviše privuklo

pozornosti bilo je ono dr. sc. Juraja Bate-lje, "Doprinos fra Celestina Tomića pro-glašenju blaženim kardinala AlojzijaStepinca", koje je na prekrasan načinotvorilo oči nazočnima za veličanstventrud, stručnost, energiju i duhovnu privr-ženost blaženiku fra Celestina Tomića. Uistom pozitivnom kontekstu javno suspomenuta i pohvaljena - između ostalih- dvojica karmelićana koji su također ra-dili na kauzi. O. dr. sc. Ante Stantić, OCDje dvaput spomenut, oba puta na prvommjestu: kao stručnjak u biskupijskom irimskom procesu; i o. dr. sc. Jakov Ma-mić, OCD, kao stručnjak u biskupijskomprocesu. Predavač je javno obećao - kaosvoju "moralnu obvezu", kako je rekao -da njima i ostalim stručnjacima koji suradili na kauzi uruči dva pozamašna sve-ska tzv. Positio i Sumarium, koje pred-stavljaju sažeti rezultat višegodišnjihistraživanja 42.500 stranica dokumenata ibrojnih svjedočanstava vezanih uz kauzubl. Alojzija Stepinca, te ih pozvao da muse osobno jave kako bi im time osobnoodao priznanje za golem trud i ljubav ko-ji su uložili u kauzu.Nakon predstavljanja novog izdanja

Tomićeve knjige "Otkrivenje" s predgo-vorom fra Bonaventure Dude, OFM,skup je završio euharistijskim slavljemkojemu je predsjedao mons. Ivan Šaško,pomoćni biskup zagrebački, i kojem sepridružio o. Ilija Tipurić, OCD kao izas-lanik remetske zajednice i bivši pitomacsjemeništa na Svetom Duhu, koje su svo-jevremeno pohađali i karmelski sjemeni-štarci. Na bratskoj gozbi još se nastavilorazgovarati o završnoj misli iz predavanjadr. Batelje, koji je izrazio želju da se kodfra Celestina osim fame scientiae (glas onjegovoj znanstvenoj kompetenciji) po-vede više računa te utvrdi i njegova famasanctitatis (glas o njegovoj svetosti) , štoje prihvaćeno s odobravanjem. +

NAPREDUJEOPORAVAKO. QURE 20. 11 . 2011 . - Prošlo je već tri mjeseca

od potresnoga događaja za o. Đuru, njego-vu subraću i brojne prijatelje. Moždaniudar ostavio je duboke tragove, ali još dub-lje tragove ostavlja vjera o. Đure te zajed-ništvo u vjeri i molitvi za njega. Iako su o.Đuru u bolnici za medicinsku rehabilitacijuu Stubičkim Toplicama u posljednje vrije-me posjetili mnogi, ima i onih kojima jeposjet neostvariv, a s njim su povezani. Za-to smo pred okom kamere o. Đuru upitališto poručuje onima koji bi ga htjeli posjeti-ti, a ne mogu. Zanimalo nas je i u čemu jetajne njegove vedrine unatoč bolesti. Evošto nam je odgovorio:

- …po sv. Augustinu "Tvoja želja je tvojamolitva". Oni koji bi me htjeli posjetiti a nemogu oni su me željom posjetili. Ako je željaza mučeništvom, želja za krštenjem, želja zamolitvom – molitva… kako onda ne će bitiako žele pitati i doći a ne mogu… njihovaželja je stvarnost… djelo Bogu ugodno.

Na pitanje: "Što vam daje snage dabudete tako vedri u bolesti?" o. Đuro jesimpatično odgovorio:- Vedri? Da se netko nasmije treba

upotrijebiti četiri mišića, a da se naljutimora upotrijebiti sedamdeset četiri (smijeh).Biti u ratnom stanju, ljutnju i napetosti, zato treba upotrijebiti sedamdeset četiri mišića,to je teški napor, a s četiri mišića jejednostavnije.

O. Ervin, koji o. Đuru gotovo svakod-nevno posjećuje, ovako govori o stanju nje-gova oporavka: Što se tiče oporavka o. Đure,možemo reći da je puno bolje nego što je iz-

PRILOZI


gledalo na početku, nakon samog moždanogudara. Naravno, oporavak ide sporo i ne idebaš glatko, ali o. Đuro je veliki borac i junači-na i ne da se lako! Dobra mu je fora sa uspo-redbom ona četiri mišića nasuprotsedamdesetčetiri. To je baš u njegovom stilu.Inače kad je u formi zna biti vrlo zabavan,kao što se može i primijetiti na snimci. Istina,mozak nije jednostavan mehanizam i kad ontrokira osobi treba vremena za povezivanjemisli prilikom govora. No, ako se ne varam,jedno od gesla o. Đure bilo je i "Mislim i duhmoj ispituje", tako da je neki put teško razli-kovati da li o. Đuro duže razmišlja ili mozakzastajkuje.Budući da se mnogo ljudi mole za o. Đurumogao bi se dogoditi i motorički oporavak(vjerojatno svi znaju da mu je nakon udaralijeva strana potpuno oduzeta), no trebat ćepuno vremena i vježbi fizioterapije.U svakom slučaju o. Đuro je u Božjim ru-

kama. Bog zna što radi i kako ostvaruje svojeplanove dok mi ne znamo za koga o. Đurosada trpi. Možda baš za tebe, brate ili sestro!?Zato zahvalimo Bogu koji nam je u o. Đuripodario vedrog patnika, jer to je veliki bla-goslov za sve nas. +

NOVI DOKTORBIBLIJSKIHZNANOSTI O. Vinko Mamić uspješno je obranio

na Papinskom sveučilištu "Gregoriana" uRimu, 2. prosinca 2011 . doktorsku diser-taciju pod naslovom: "Matejev odgovorna problem ranokršćanskih misionara –značenje i svrha prispodobe o radnicimaposljednjeg sata (Mt 20,1-16)". Mentordisertacije je bio prof. Massimo Grilli, adrugi relator prof. Roland Meynet. Naj-važniji doprinos disertacije je u njenomtumačenju prispodobe, koja se ne odnosina pitanje eshatološke nagrade, kako seto uvriježilo tumačiti, nego na konkretnopitanje izraslo iz prvih kršćanskih zajed-

nica: i raniji će misionari, naime, kao ioni posljednji, dobiti onoliko koliko im jepotrebno za život, a ne trebaju tražiti do-datnih povlastica za svoje služenje Gos-podinu. Odmah po završetku obraneponuđeno je da "Peter Lang" objavi ovudisertaciju.Obrani je nazočio General Reda, o. Sa-

verio Cannistra, u pratnji definitora o.Petera Chunga i profesora o. RomanaGambalunga. Došli su i mnogobrojniprofesori s "Terezijanuma", rektor Zacha-rie Igirukwayo, predstojnik fakulteta Var-ghese Maliakkal, "veteran" raznihvatikanskih institucija, devedesetgodišnjiprofesor Bonifacio Honings, da spomene-mo samo neke. Bili su tu i drugi članovirimskih karmelskih zajednica. Za ovuprigodu u Rim su doputovala brojna izas-lanstva iz karmelskih zajednica u Reme-tama, Somboru, Krku i Zidinama. IzNjemačke je doputovao o. Ulrich Dobhan,njemački provincijal i naš negdašnji defi-nitor. Došli su i bibličari iz Zagreba: BožoLujić, i iz Rijeke: Anđela Jeličić i BrunaVelčić. Riječka profesorica dogmatike s.Nela Gašpar i profesorica duhovnosti Na-talija Bogović, također su nazočile obrani.Došli su mu i brat Miroslav i sestra Milki-ca s mužem Krešimirom. Iz Rima su došlipripadnici hrvatske zajednice koji su nastudiju ili službi u Rimu. Iako je disertaci-ja pisana na engleskom jeziku, obrana jebila na talijanskom. O. Jakov Mamić sve jeprevodio članovima obitelji o. Vinka.

Oba relatora izrazila su se izrazito po-hvalno o disertaciji. Prof. Grilli istaknuoje ozbiljnost pristupa i ustrajnost prili-

29

PRILOZI

kom rada uz druge i značajne dužnostikoje je o. Vinko u međuvremenu obna-šao.O. Vinko Mamić je aktualni provinci-

jal Hrvatske karmelske provincije sv. ocaJosipa i predsjednik Hrvatske konferencijeviših redovničkih poglavara i poglavarica.Rođen 21 . siječnja 1963. u Novom Sadu.Godine 1977. završio je osnovnu školu uPetrovaradinu, a potom još dva razredasrednje škole u Novom Sadu. Zatim upi-suje srednju elektrotehničku školu "NikolaTesla", smjer telekomunikacije, koju je za-vršio 1981 . Slijedeće godine upisao jeelektrotehnički fakultet u Novom Sadu.Godine 1986. Pristupio je karmelićanima iodmah potom upisao studij teologije naKatoličkom bogoslovnom fakultetu u Za-grebu. Pod vodstvom dr. Zvonimira Izido-ra Hermana diplomirao je 1993. s temom"Lk 10, 42 u novijoj egzegezi". Rad je iza-bran za najbolji diplomski rad u akadem-skoj godini 1993./1994. i objavljen je podistim naslovom u časopisu "Bogoslovskasmotra" 1995. Za svećenika zaređen 1993.godine. Magistrirao je 2001 . na Papin-skom biblijskom institutu "Biblicum" uRimu. Od akademske godine 2002./2003.do 2005./2006. predavao Mariologiju naPapinskom Fakultetu i Institutu za duhov-nost "Teresianum" u Rimu. Svake godine uljetnim mjesecima u različitim gradovimaSAD-a održava stručne konferencije, pre-davanja i seminare iz područja Svetog Pi-sma i duhovnosti. +

PREDSJEDNIKHRVATSKEKONFERENCIJE VIŠIHREDOVNIČKIHPOGLAVARA IPOGLAVARICAO. VINKO MAMIĆOPROSTIO SE ODS. LUKRECIJE

Na kraju svete Mise zadušnice nasplitskom groblju Lovrinac, 5. prosinca2011 ., od sestre se Lukrecije Mamićoprostio Predsjednik Hrvatske konferen-cije viših redovničkih poglavara i pogla-varica o. Vinko Mamić, OCD. Oproštajnigovor donosimo u cijelosti:"Meni je tamo mjesto!"Bile su to riječi s. Lukrecije prije pola-

ska u Burundi. Bio je to odgovor na suges-tije da možda ne bi trebala ići u jednutako opasnu misiju, usprkos potrebamatamošnjeg naroda. Ipak, ovo potonje jeprevladalo u njezinom srcu. Otišla je…Draga s. Lukrecija, u ime Hrvatske

konferencije viših redovničkih poglavara ipoglavarica želim te ispratiti riječima:"Učinila si nas ponosnima," sve nas ovdje

PRILOZI


nazočne, sve redovnice i redovnike, sveće-nike, biskupe, sve vjernike Hrvatske i Bos-ne i Hercegovine. Cijela Crkva danas stoji"uzdignute glave" – kako to kaže evanđe-list Luka – nakon mnogih rana i poniže-nja koje je pretrpjela u zadnjih nekolikodesetljeća.

Bio sam u Rimu kada je s. Lukrecijioduzet život. Prilazili su mi subraća i poz-nanici i pitali me o njoj - tko je i jesam li jepoznavao. Bio sam ponosan što su mi seobraćali, jer sam u njihovim očima vidiodivljenje, u njihovim riječima osjetio za-hvalnost; kao da je njezino svjedočenje,koje je krvlju zapečatila, i njima dalo sna-gu, smisao vlastitog posvećenja, ohrabrenjena putu, povratilo im dostojanstvo i učvr-stilo vjeru.Draga s. Lukrecija, tvoja smrt vraća

Crkvi dostojanstvo, ono bez čega ne možeživjeti i djelovati, onu unutarnju snagukoja izvire iz paradoksa križa i vjere u us-krsnuće.Puno si učinila za svoga života: o tome

će ti mnogi dati svjedočanstvo. Puno siučinila i po svojoj smrti: to svjedoči ne sa-mo Crkva, nego i svi oni kojima je čovjek –bez obzira na boju kože, na socijalni sta-tus, religijsku denominaciju i društvenisvjetonazor – na prvome mjestu. Ti namdanas svjedočiš da ne samo život, nego ismrt može biti dragocjena. Ti nam danas,nakon što si otišla s ovoga svijeta, tumačišriječi Pisma: "Dragocjena je u očima Gos-podnjim smrt pobožnika njegovih."Draga s. Lukrecija, vjerujemo da ćeš

nastaviti činiti dobro onima koji te treba-ju, da će tvoje nebo, po riječima sv. MaleTerezije, biti činjenje dobra na zemlji. Ovo

se usuđujem reći jer si svojim životom ismrću ostavila nešto što živi i djeluje unama, nešto što nas uvjerava da još nisi ine želiš otići iz Crkve putnice.U ime Konferencije i u ime svih hrvat-

skih redovnica i redovnika izražavam su-ćut obitelji s. Lukrecije i članovima njezineredovničke zajednice, Družbe sestaraslužbenica milosrđa. Vaša je bol velika, alije velika i utjeha koju vam daje Gospodin.U ime viših redovničkih poglavara i po-glavarica izražavam uvjerenje da ta našasestra danas sluša one riječi u koje je ne-kad vjerovala i za koje je dala sve, bez os-tatka: "Dođi blagoslovljena Oca mojega!Primi u baštinu Kraljevstvo pripravljenoza tebe od postanka svijeta. Jer ogladnjeh idala si mi jesti; ožednjeh i napojila si me;stranac bijah i primila si me; gol i zaodje-nula si me; oboljeh i pohodila si me" (cf.Mt 25,34-36).Draga s. Lukrecija, otišla si s riječima

"Meni je tamo mjesto!" Da, stigla si nakraj puta, do samog Gospodina, jer "tebi jetamo mjesto." +

KARMELIĆANINIZABRAN U UPRAVNIODBOR HRVATSKOGBIBLIJSKOGDRUŠTVA

U Zagrebu je 7. prosinca 2011 . u 17sati, u dvorani Biblijskog instituta u Ga-jevoj ulici, održana izborna SkupštinaHrvatskog biblijskog društva (HBD), nakojoj je u Upravni odbor HBD-a izabrani karmelićanin o. Jure Zečević.Sjedište HBD-a je na adresi Ratkajev

prolaz 2 u Zagrebu. Društvo je ekumen-ske i interkonfesionalne naravi i ranije senazivalo Hrvatsko ekumensko biblijskodruštvo (HEBD). U svrhu zajedničkogpromicanja Biblije Društvo okuplja krš-

31

PRILOZI

ćanske Crkve u Republici Hrvatskoj. Imajednog uposlenika s punim radnim vre-menom - izvršnog direktora, kao i većibroj suradnika uključenih u projektedruštva. HBD je član Ujedinjenih biblij-skih društava - The United Bible Societi-es (UBD) - koje ujedinjuje 146nacionalnih društava u više od 200 ze-malja svijeta.Nakon uvodne molitve, gosp. Damir

Lipovšek, izvršni direktor HBD-a, izvi-jestio je članove Skupštine o radu i poslo-vanju Društva tijekom završenogtrogodišnjeg razdoblja. Naveo je međuostalim da je HBD distribuirao osobitoveliki broj Biblija i knjiga biblijske tema-tike za djecu. U pogledu nastanka novogprijevoda Biblije, priopćio je da je preve-deno oko dvije trećine Svetog pisma: go-tovo sve novozavjetne knjige i veći diostarozavjetnih, a trenutno se radi na do-vršenju i nekoliko preostalih opsežnijihstarozavjetnih knjiga. Lipovšek predviđada će novi prijevod Biblije najkasnije zatri godine moći biti predstavljen javnosti,budući da još predstoji i rad drugihstručnjaka, od prevoditelja, bibličara i eg-zegeta, do jezikoslovaca i stilista.Skupština je potom pristupila izboru

novoga vodstva Društva. Za novog pred-sjednika Društva izabran je gosp. DraženBrodarić iz Katoličke crkve (rimokatolik,laik), a za potpredsjednika pastor dr.Dragutin Matak iz Adventističke crkve.Za članove Upravnog odbora su izabranačetvorica predstavnika iz Katoličke crkve:svećenik i prebendar dr. Adalbert Rebić,prof. dr. Jure Zečević (OCD), prof. dr.Ivan Šporčić (sva trojica rimokatolici) ižupnik, dipl. teol. o. Danijel Vranešić (gr-kokatolik), te po jedan predstavnik iz sli-

jedećih kršćanskih crkava: protojerejstavrofor o. Marinko Juretić iz Srpskepravoslavne crkve, protojerej o. KirkoVelinski iz Makedonske pravoslavne crk-ve – Ohridske arhiepiskopije, đakon SašaSabol iz Evangeličke, pastor BranimirBučanović iz Reformirane, pastor Gior-gio Grlj iz Baptističke i dr. Vedran Đula-bić iz Evanđeoske pentekostne crkve. Dr.Thomas Sibley, ravnatelj Biblijskog insti-tuta Kristove crkve, primljen je za novogčlana HBD-a. +

AKADEMSKIUMJETNICI POMAŽUOSOBAMA SMENTALNIMOŠTEĆENJIMA

U Svetištu Majke Božje Remetskemladi zagrebački akademski umjetniciodržali su navečer u petak, 9. prosinca2011 ., dobrotvorni koncert u korist Cari-tasovog doma za osobe s mentalnimoštećenjima "Sveti Vinko Paulski" uOborovu.S djelima Gunoda, Pachelbela, Bacha,

Handela, Donizettija, Caccinija, Tourni-era, Klobučara, Cosetta i Webera nastu-pili su na harfi - Mirta Lice, na orguljama- Božidar Ljubenko i na flauti - Maja Ši-šeta. Posebno iznenađenje večeri bio jenastup mezzosopranistice Marte Babić,koja je uz pratnju na harfi otpjevala pje-

PRILOZI


smu "Prayer" Bayer Sagera i Fostera.Ulaznice se nisu naplaćivale, nego se na-kon koncerta davao dobrovoljan prilog, asudeći po onome što se čulo u kutijamabilo je više šuškanja nego zvečanja. Osimiznimnog umjetničkog doživljaja u akus-tičnom drevnom svetištu, organizatori, tj .remetski mladi župljani - pod vodstvomAne Oreč i suradnika - priredili su i malidomjenak na koji su bili pozvani svi pri-sutni. U ime župnika koncert je otvorioprigodnim pozdravom o. Ilija Tipurić,župni vikar. +

PROMOCIJADIPLOMIRANIHSTUDENATASUSTAVNOGASTUDIJADUHOVNOSTI

17. prosinca 2011 . g., u Velikoj dvora-ni samostana Majke Božje Remetske, Za-greb, Česmičkoga 1 , održana je svečanostDana Sustavnog studija duhovnosti, nakojoj je središnja točka bila - dodjela di-ploma trećoj generaciji studenata.Program je započeo pjesmom "Anđeo

Gabrijel" koju je izveo Zbor mladih izVelike Gorice, uz instrumentalnu pratnjuna gitari Dubravka Štefančića, studentaSSD-a. Zatim je predstojnik Studija, o. dr.

Franjo Podgorelec, OCD pozdravio svenazočne diplomante, studente, ravnateljao. dr. Vinka Mamića, OCD, brojne pro-fesore, članove obitelji i prijatelje diplo-manata, te svima srdačno zahvalio zadoprinos u pripremi svečanosti.Predavanje: "Svjedočanstvo ili izdaja

na pragu EU" održala je novinarka iurednica vjerskog programa Hrvatskogkatoličkog radija, mr. Tanja Popec, koja jena KBF-u magistrirala s temom: "Krš-ćanski korijeni ujedinjene Europe". Izla-ganje je bilo podijeljeno u tri dijela. Prvidio bio je informativni, od prvih korakado Pristupnog ugovora Hrvatske u EU. Udrugom djelu predavačica, teološkimpristupom, govori o "kulturi smrti", a utrećem djelu bilo je riječi o "kulturi živo-ta". Poslanje Hrvatske, koja je bila "pred-ziđe kršćanstva", je dati svoj doprinos učuvanju temeljnih kršćanskih vrijednostiu EU, koje su narušene najezdom indivi-dualizma, subjektivizma, relativizma isekularizma. Nositelji "kulture života" suljudi nade koji se ogledaju u liku IsusaKrista, a njeni saveznici su obitelj i sa-vjest. Za budućnost Europe potrebno jeodabrati kulturu života i pravu sliku čo-vjeka, a čovjek je slava Božja, ukoliko kroznjega isijavaju svojstva njegova Stvoritelja.Crkva je čuvarica i svjedok ove istine, aCrkva smo mi. Stoga, ne smijemo biti rav-nodušni – zaključila je svoje izlaganje mr.Tanja Popec.

Nakon predavanja, Ante Zekić izveo jeskladbu "Otvori mi oči".Zatim je uslijedilo svečano slovo o.

Vinka Mamića, ravnatelja SSD-a i pred-sjednika Hrvatske konferencije viših re-

33

PRILOZI

dovničkih poglavara i poglavarica. Česti-tajući diplomantima, o. Vinko je naglasioda uručenje diploma označava svršetakakademskog puta, a ujedno je početaknovog životnog hoda, obilježenog svimonim što ta diploma predstavlja. Ovajstudij je personalan, ali svoju svrhu os-tvaruje na interpersonalnoj razini. O.Vinko zaželio je diplomantima obiljeBožjeg blagoslova u poslanju koje imdragi Bog danas povjerava.Potom su svečano uručene diplome

završenim studentima generacije2010./2011 . Pohvalu za najbolji ostvareniuspjeh dobio je vlč. Zvonimir BadurinaDudić. Za najbolji završni pisani rad po-hvale su dobili Natalija Štefančić, za rad"Glavne okosnice duhovnosti DietrichaBonhoeffera", izrađen pod mentorskimvodstvom prof. dr. sc. oca Jure Zečevića, ivlč. Zvonimir Badurina Dudić, za rad"Pokret za život. Povijest, poslanje i du-hovni profil pokreta" izrađen pod men-torskim vodstvom o. dr. FranjePodgorelca.Nakon zahvalnog slova predstavnika

diplomanata, program je završen glazbe-nom točkom Zbora mladih. Voditeljiprograma bili su s. Patricija Mikić i Do-magoj Hruška, studenti SSD-a. Druženjese nastavilo uz domjenak, u prostorijamaDuhovnog centra sv. Ivana od Križa. +

REDOVNICINAGRADA GRADASLAVONSKOGBRODA Slavonski Brod, (IKA) - U tijeku

predbožićnog koncerta održanog u po-nedjeljak 19. prosinca u KKD Ivana Br-lić-Mažuranić, koji grad Slavonski Broddrugu godinu priređuje svojim sugrađa-nima, dodijeljena su i tri priznanja za hu-manost i dobrotu. Među ovogodišnjim

dobitnicima je i s. Stanislava Vidačković,karmelićanka iz Družbe Božanskog SrcaIsusova. U obrazloženju nagrade za hu-manosti i dobrotu s. Stanislavi Vidačko-vić ističe se kako je samozatajna, strpljivasmirena, vedra, vesela i duhovita, osobačije su riječi utjehe, ohrabrenja i savjetapomogle mnogima napose siromasima ibolesnima u njezinoj župi Duha Svetogau Malom Parizu, u kojoj s prekidimadjeluje 20 godina, a stalno posljednjih 13godina. Svaki svoj slobodan dan koristiza obilazak bolesnih i siromašnih obitelji,a u svojoj je župi karitativna djelatnica ivoditeljica vjeronauka za djecu, potičućiih da posjećuju siromahe, starije sugra-đane koji žive sami, a napose osobe sinvaliditetom. +

PRISUTNOSTSLOVENSKIHKARMELIĆANKI UMEDIJIMA

Delo, 24.12.2011 .Slovenski dnevni list "Delo" objavio je

povodom Božića intervju s bosonogomkarmelićankom iz samostana u Sori krajLjubljane. Sestra Damjana Pintarič doprije dvije i pol godine, kao magistricahispanistike, bila je asistentica na filozof-skom fakultetu. Iako je naizgled imalasve, taj način života nije joj omogućavao

PRILOZI


živjeti "bitnu čežnju". Sada ima "mir i si-gurnost". U svome intervjuu progovorilaje o rođenju Krista kao Otkupitelja te opotrebi za Božjom ljubavlju koju se možeprepoznati u tišini. S. Damjana također jeukratko objasnila smisao života klauzur-ne karmelićanke.Inače karmelićanke iz Sore odnedavno

su u medijskom prostoru prisutne i pu-tem moderne mrežne stranice: ht-tp://karmelicanke.rkc.si/.U nastavku prenosimo cijeli intervju

sa stranice: http://delo.si/druzba/panora-ma/bozicna-premisljevanja-rojeva-se-tu-di-v-nasa-zivljenja.html na slovenskomjeziku:

Rojeva se tudi v našaživljenja

Karmel je eden najstarejših in najstrož-jih redov v Cerkvi, sestre ves čas živijo vklavzuri (ne zapuščajo samostana), nepoznajo dopusta, preživljajo se z delomlastnih rok (hrano si pridelajo na vrtu, sa-me si šivajo obleko) in z darovi dobrotni-kov. Pečejo tudi hostije in krasijo sveče."Naše poslanstvo je skrito očem sveta:

živimo v srcu Cerkve, kjer smo ljubezen,ker stojimo pred Bogom in v Bogu, ki jeljubezen. Drugi redovi to ljubezen uresni-čujejo s svojimi rokami. A roke in noge tu-

di v telesu ne bi mogle delati, če srce ne biopravljalo svoje naloge," je iza klavzurnemreže pojasnila sestra Damjana Pintarič,magistrica hispanistike, nekdanja profeso-rica in asistentka na filozofski fakulteti, kise je pridružila karmeličankam pred dve-ma letoma in pol in je formalno na začet-ku redovne poti."Nemir srca v določenem načinu življe-

nja in službi, ki jo sicer lahko z ljubeznijoin predanostjo opravljaš, je znamenje no-tranjega iskanja in alarm, da se ustaviš inpogledaš vase, svoji resnici v obraz, ter po-iščeš rešitev. Tudi pri meni je bilo tako.Zdaj sta v meni mir in gotovost in ne po-grešam tega, kar mi je prejšnji način živ-ljenja ponujal (vsaj na videz), saj mi niomogočil živeti temeljnega hrepenenja", jeodkrito pripovedovala sogovornica, ki seukvarja tudi z originalnimi španskimi be-sedili del sv. Terezije Ávilske in sv. Janezaod Križa.Karmeličanke se kar sedemkrat na dan

zberejo k molitvi psalmov v koru, osrednjidogodek dneva pa je maša, na katero sepripravijo z enournim premišljevanjem.Tišino ohranjajo tudi med delom, razen zapogovor o nujnih stvareh. Njihov dom jetik pred božičem že lepo pospravljen, jasli-ce postavljene, sestre bodo – seveda v duhuuboštva – skuhale in spekle tudi kaj do-brega. Temeljna pa je notranja priprava inpoglobljena spoved. V hiši imajo karmeli-čanke sicer tudi televizor, internet in radio,pa vendar vsega tega ne uporabljajo kotbeg pred tišino, ampak zelo "ciljano", zaspremljanje pomembnih dogodkov. Vadventu in postu redovnice ne sprejemajoobiskov, ob naši prošnji, da bi prav zdajsmeli delno pokukati v njihov svet, so na-redile izjemo, sestra Damjana pa je prija-zen pogovor sklenila z mislijo: "Človek sesmrti boji, toda smrt je najbolj trdna res-ničnost moje prihodnosti. Šele ko sprej-mem to resnico o sebi, ko se vanjopogrezam, lahko zahrepenim po odreše-nju, po Bogu. In božič je prav zato takovelik dogodek, ker se je Bog učlovečil pravv to mojo resničnost in jo odživel do groba,do smrti in čez ter jo odrešil. Ta Odrešenikse rojeva tudi v naša življenja – posebno

35

PRILOZI

tja, kjer je tema največja in smo najboljpotrebni njegove ljubezni, katera pa ni ni-koli nasilna. Stoji pred vrati in trka in ča-ka … in ljubi tudi, če je zavrnjena inpoteptana. Ne neha ljubiti. Zato človeklahko to skrivnost božje ljubezni zasliši še-le, ko ima v sebi tišino." +

Marjana Hanc

NOVACI NA PLATKU U srijedu, 28. 12. 2012. bio je izlet krč-

ke zajednice na Platak. Nakon Mise i raz-matranja, te brzog doručka krenuli smo usmjeru Platka. Put je bio lijep, jer dan jebio neobično topao za ovo doba godine, asvi smo se obukli kao da idemo u Sibir.Putujući do Platka nes-trpljivo smo očekivalisnijeg, kad ono nigdjeništa, osim na nekolikovrhunaca i to tako siro-mašno da je izgledalokao da je proljeće a nezima. Došavši u pod-nožje Platka, te zapo-čevši penjanje, i daljenije bilo nikakve nazna-ke da ćemo ugledati sni-jeg. Tad je izgledalo da jedan promašen, da nećebiti ništa od onoga čemusmo se nadali.. .No, došavši na Platak,

ugledali smo bijelusnježnu površinu i dostaljudi koji su, poput nas,došli uživati u divnomdanu. Brzo smo otišli do kućice za iz-najmljivanje sanjki te iznajmili dvije. Po-što je sanjkalište bilo relativno puno,trebalo je paziti na djecu koja trče i skačuda se ne dogodi kakva nezgoda. I tako jepočelo opuštanje u veselom sanjkanju ipredivnoj "simbiozi" sunca i snijega. Ubr-zo je došlo i do malog rata u grudanju iz-među pojedine braće, srećom bez

stradalih, ali s mnoštvom smijeha i zaba-ve. Ručak je bio zakazan u 13:30 a nameniju je bio specijalitet: grah s tjesteni-nom. Sjevši u malu kolibicu, slasno po-jevši glavno jelo i zasladivši život kojimkolačićem, zaorila se pjesma.Nakon ručka, neki su odlučili malo

prošetati po prirodi dok su drugi iskoris-tili prazno sanjkalište za dodatno sanjka-nje. Pojedinoj braći je ovo bio prvi susretsa snijegom, tako da su si dali oduška,prepustivši se čarima pravog zimskogambijenta. Nekima je bilo tako dobro dasu vratili sanjke pet minuta prije zatvara-nja kolibe, a posljednji sa sanjkališta, kadveć nigdje nikog nije bilo, otišli su našinovaci.Na povratku, što već polako postaje

tradicija, svratili smo u Jadranovo, dokuće roditelja br. Vedrana, gdje se i onnalazio na kraćem odmoru. Po dolasku u

samostan, svatko je, nakon jednog lijepogdana ispunjenog zajedništvom i veseljem,radosno ušao u carstvo snova. Tog danase moglo u zraku opipati i osjetiti da smosvi jedna velika obitelj koja s Bogomkroči svojim putem, tražeći i nalazećisvoje mjesto pod suncem. Bogu hvala natome te neka tako bude i nadalje! +


IZ ZAJEDNICA BRAĆE

ZAGREB - REMETE

O oporavku o. Đure; o. Vjences-lav i o. Dario u Hrvatskom Le-skovcu; sudjelovanje naProvincijalovoj obrani dizertaci-je Draga braćo i sestre, i u ovom broju

Karmelskoga vjesnika želio bih vas izvi-jestiti o trenutnom stanju našega subratao. Đure Filipovića koji se nalazi na opo-ravku u Krapinskim toplicama nakonmoždanog udara u kolovozu prošle godi-ne. Oporavak napreduje polako, no onošto zadivljuje i daje svima primjer jestupornost o. Đure i predanje u Božje ruke.U tome smislu na internetu (youtube) semože naći video snimka njegove porukesvim prijateljima (www.youtu-be.com/user/KarmelMladi). I dalje gapreporučujem u vaše molitve.

Na poseban način kao remetska za-jednica želimo čestitati o. Provincijalu,Vinku Mamiću, uspješno obranjeni dok-torat na Gregoriani u Rimu. Za tu priliku2. prosinca, čak osmorica subraće iz Re-meta išli su u Rim sudjelovati na tomdogađaju, o kojem možete pročitati uposebnom izvještaju. Ne zaboravljamoniti čestitku za izbor o. Provincijalakao prvog predsjednika Hrvatske konfe-rencije viših redovničkih poglavara i po-glavarica (HKVRPP).Također čestitamo i našemu subratu o.

Juri Zečeviću koji je 7. prosinca izabran uUpravni odbor Hrvatskog Biblijskogdruštva. I o tome će biti riječi u poseb-nom izvještaju.Negdje oko svetkovine našega oca

Ivana od Križa dvojica naše subraće, o.Vjenceslav Mihetec i o. Dario Tokić otišlisu u Hrvatski Leskovac gdje će boravitikod sestara karmelićanki Božanskog SrcaIsusova. Naime, župnik iz Lučkog koji jeondje služio sv. misu sa sestrama i žup-ljanima operiran je i morao je na dužioporavak pa su sestre zamolile zamjenu.

37

IZ ZAJEDNICA BRAĆE

Budući da je već šire poznato kako je upostupku razmatranja i mogućnost naše-ga trajnog preuzimanja pastoralne skrbiza to područje, možda je dobro pojasnitida se zasad ne radi o tome i da su subraćakoja su sada u Hrvatskom Leskovcu i da-lje članovi naše remetske zajednice.Kako je Uredništvo Karmelskih izda-

nja smješteno na adresi naše zajednice,dijelimo radost pojavljivanja svake noveknjige u KIZ-u, a ovaj puta nas je KIZosobito obradovao objavljivanjem naše-ga karmelićanskoga "Ratio institutionis"na hrvatskom jeziku, što će vjerujemo bi-ti vrijedno pomagalo i odgojiteljima i od-gajanicima u našoj zajednici i cijelojProvinciji.I ove godine, na svečanoj Euharistiji,

18. prosinca, došli su proslaviti svoga za-štitnika članovi laičke humanitarneudruge reda sv. Lazara Jeruzalemskog.Oni se ističu obavljanjem humanitarnedjelatnosti u najširem smislu, a posebnoprikupljanjem i raspoređivanjem huma-nitarne pomoći, suradnjom s domaćim,inozemnim i međunarodnim subjektimai udrugama radi ostvarivanja ciljeva Re-da.I da vas ne zatrpam s previše infor-

macija, u pogledu drugih novosti u našojzajednici upućujem na web stranicu Pro-vincije: www.karmel.hr. Na kraju želimsvima čestitati Novu 2012. Godinu davam svima bude blagoslovljena i protka-na mnogim milostima za služenje Redu iCrkvi. +

Vaš o. Antonio-Mario Čirko

SOMBOR – BAČKA(SRBIJA)

Svečano obilježene liturgijske svetkovine:

od sv. M. Terezije do Zahvalnice; pastoral-

ni i prijateljski posjeti; priprava ogrjeva

Nakon devetnice 1 . listopada svečano

smo proslavili blagdan Svete Male Tere-zije. Prijepodne u 10 sati smo imali sve-čanu pjevanu svetu Misu i propovijed nahrvatskom jeziku, a na kraju Mise bla-goslov djece i ruža već po običaju. Poslijepodne u 17 sati imali smo svečanu pje-vanu svetu Misu i propovijed na mađar-skom jeziku i na kraju Mise blagoslovdjece i ruža.Franjevci su svečano proslavili svet-

kovinu Svetog Franje Asiškoga u Suboti-ci, a iz našeg samostana na svetkovini subili o. Zlatko Žuvela i brat Andrija.Na svetkovinu naše svete majke Tere-

zije Avilske svečanu pjevanu svetu Misuna hrvatskom jeziku s propovijedi preds-lavio je o. Endre u 10 h, a gostovali subraća Franjevci iz Subotice. U 17 h sve-čanu pjevanu svetu Misu na mađarskomjeziku predvodio je o. Bernardin. O.Zlatko slavio je sv. Misu kod naših sesta-ra u Đakovačkoj Breznici, gdje je on imaosvetu Misu i propovijed. Istoga dana do-vežen nam je i dio drva za ogrjev. Zbogkašnjenja u narudžbi ove smo sezoneimali poteškoće s nabavkom drva, ali sunam dobri ljudi ipak izišli ususret te smoiz Bačkog Monoštora uspjeli pribaviti dioogrjevnoga drveta. Dana 16. listopada o. Zlatko Žuvela i

br. Andrija otputovali su na Buško jezerona Duhovne vježbe. 20. listopada stigaonam je orguljar. Ugostili smo i časne ses-tre Bezgrješnog Začeća Blažene DjeviceMarije, grkokatolkinje, iz Ruskog Krstu-ra, koje su potom proslijedile za Ukraji-nu. Iznenadili su nas i naši pekariAlbanci darujući nam bureke. Oni namredovito daruju "kruh naš svakdašnji", načemu smo im jako zahvalni, zajedno s

IZ ZAJEDNICA BRAĆE


našim gostima.Dana 22. listopada o. Bernardin odr-

žao je susret Karmelskog Svjetovnog Re-da.Dana 27. listopada o. Bernardin je ot-

putovao kod naših sestara u ĐakovačkuBreznicu kao njihov povremeni ispovjed-nik. O. Endre otputovao je u rodni Skore-novacNa svetkovinu Svih Svetih svete Mise

smo slavili po nedjeljnom rasporedu, a uČonoplji smo uzeli udjela u proštenju. NaDušni dan o. Zlatko je prikazao svetuMisu na groblju u našoj kapeli za pokoj-ne karmelićane, a sudjelovali su i nekivjernici, među kojima ističemo članoveKarmelskog Svjetovnog Reda.Dana 9. studenog o. Zlatko, don Zoran

Pinjuh i naši pomoćnici gospoda RobertMérei i Janoš Bartaloš imali su radnu ak-ciju pripreme drva za ogrjev.

U subotu 12 studenog stigli su nam o.Mato i o. Stjepan. O. Mato je radio na iz-davanju Gerardovog glasila, a o. Stjepanposvetio se svojim duhovnim viježbama.Jako nam je drago što je izabrao Somborza svoje duhovne vježbe i nadamo se dase ugodno osjećao.U srijedu 16. studenog na spomendan

svih pokojnika našega Reda svetu Misuna hrvatskom u crkvi je prikazao o. Stje-pan, a o. Zlatko je prikazao sv. Misu unašoj kapeli za pokojnu subraću. Večer-nju Misu je prikazao o. Bernardin na ma-

đarskom jeziku. Te večeri sudjelovali smona koroni somborskog dekanata kojoj jenazočio i subotički biskup mons. dr. IvanPénzes.U nedjelju 20. studenog don Zoran

Pinjuh i o. Bernardin krenuli su za Sofijuda ondje proslave svoje duhovne vježbete potom u Sombor vrate brata Stipu, kojije bio na ispomoći u Sofiji.U utorak 29. studenog o. Bernardin je

otputovao u Budimpeštu s obitelji Jurišić,odakle je zrakoplovom išao u Rim naobranu doktorske disertacije našeg ocaProvincijala Vinka Mamića. U zračnojluci su ga autom dočekali o. Endre i p.Paolo, član samostana svete TerezijeAvilske, koji se nalazi pokraj naše gene-ralne kuće.U ponedjeljak 5. prosinca neugodno

nas je iznenadio pokušaj krađe oluka sasamostanskog zida. Lopovi su ih skinuli,očito misleći da su od bakra. Međutim,kad su osjetili težinu tučenoga željeza odkojega su načinjene, ostavili su ih.Prije svetkovine Bezgrješnog Začeća

održali smo trodnevnicu koju je predvo-dio o. Anđelko, kao i svečanu pjevanusvetu Misu na sam dan svetkovine.U utorak 13. prosinca naš sakristan

Saša Domić je uz pomoć naše kuhariceMarije Šimonković počeo polako ureša-vati crkvu. Dobili smo predivne ruže zadevetnicu Malom Isusu i prekrasne kra-ljevske ljiljane od našeg dugogodišnjegdobročinitelja Kristijana Marschana. Lji-ljanima je urešen predivni kip MalogaIsusa, kojeg je još o. Mato svojevremenodonio iz Španjolske.I ove godine (2011 .) pomagali smo

susjednim župama u ispovijedanju naro-da. O. Zlatko je bio i u Sonti i u BačkomMonoštoru, a o. Bernardin u BačkomBregu. Naravno ispovijedali smo i u našojcrkvi, mada je ove godine bilo znatnomanje penitenata nego prošle. Na četvrtunedjelju došašća u ispovijedanju nam jepomagao fra Tomislav Sablje OFM, fra-njevac hercegovačke provincije, koji jebio kod nas u gostima. Zahvaljujemo mui ovim putem!Za Božić polnoćku na mađarskom

39

IZ ZAJEDNICA BRAĆE

smo imali u 19 sati s dječjim programom.Bio je nazočan i kapelan vlč. Gábor Dro-bina, a u koncelebraciji su bili o. Endre io. Bernardin. Prije polnoćke na hrvat-skom jeziku imali smo mali koncert, takoda smo Misu započeli u 21 :30 sati. Crkvaje bila prekrasno okićena, s plavim lam-picama. Na sam dan Božića i na jednoj ina drugoj Misi ljudi su napunili našu cr-kvu. Blagdani su nam bili zaista prekrasniu svakom smislu.Zadnjeg dana građanske godine slavi-

li smo Misu zahvalnicu na mađarskomjeziku s himnom "Te Deum" i s kratkimklanjanjem i blagoslovom s Presvetim. Užupnim crkvama su bile svete Mise za-hvalnice na hrvatskom jeziku u 17 sati.O. Zlatko bio je u župnoj crkvi Presveto-ga Trojstva, a kod nas je bio kapelan, vlč.Gábor Drobina. Tako smo svečano zavr-šili 2011 . godinu, u nadi da je to Bogu bi-lo doista na slavu. +

o. Bernardin Viszmeg

SPLIT Bogati duhovni sadržaji krozdošašće; klanjanje za duhovnazvanja; priprema za hodočašćeo. Gerardu

Klanjanje u crkvi na Kamenuza duhovna zvanjaSa četvrtka na petak 27.-28. listopada

glavna nakana 24-satnog klanjanja u crkvina Kamenu bila je za duhovna zvanja.Inače i dalje je redovito s četvrtka na pe-tak u našoj crkvi izloženo Presveto, a sveveći broj vjernika prepoznaje našu crkvukao oazu molitve i dolazi na poklon euha-ristijskom Gospodinu.

Predstavljanje krizmanikažupnoj zajednici

Na svetkovinu Krista Kralja svegastvorenja, 20. studenog 2011 . pod Misomu 11 ,30 predstavljeno je 60 pripravnika zakrizmu (II. srednje) župnoj zajednici naKamenu. Mlade od ove jeseni (I. i II.srednje škole) priprema za sakramenat sv.Potvrde naš župljanin gosp. Ivan Balta,koji je na splitskom Katoličkombogoslovnom fakultetu završio studij te-ologije.

Molitva za bolesnike

Na blagdan Prikazanja B. D. Marije,Gospe od Zdravlja, kod večernje Misemolili smo za bolesne i nemoćne i podije-lili sakrament Bolesničkog pomazanjaonima, kojima je to bilo potrebno.

Svečani početak došašća užupi na Kamenu Blagoslov adventskih vijenaca nije

održan, kako smo običavali u subotu predprvu nedjelju došašća, poradi vjenčanja ucrkvi, već dan prije u petak. Budući danastojimo svaki dvadesetpeti u mjesecusvečanije obilježiti blagoslovom djece ipobožnošću u čast Božanskog Djeteta Is-usa – Grgin dan, ove godine smo povezaliblagoslov djece i adventskih vijenaca 25.studenog. Djeca s roditeljima i drugimvjernicima ne samo da su ispunili našumalu crkvicu, nego i dvorište pred crkvom.

IZ ZAJEDNICA BRAĆE


Zornice na Kamenu

Zornice na Kamenu su već postaletradicija. Pred jutarnju misu molili smoKrunicu Djeteta Isusa i Anđeo Gospod-nji, sva jutra je predmolio Benjamin Vr-doljak, a u 6 sati slavili smo Misu sJutarnjim pohvalama. Veći dio Zornicaje predslavio o. Smiljo. Svako je jutro snekoliko poticajnih misli oduševio većibroj vjernika koji su redovito dolazilibez obzira na sve okolnosti. Na Šinamase slavila Misa Zornica u 6,45 a bila je užupi i redovita Večernja misa u 19 sati.Možemo biti zadovoljni odazivom vjer-nika u toj najboljoj mogućoj pripravi zaslavlje Božića.

Duhovna obnova zamolitvene zajednice u župiNa prvu nedjelju u mjesecu, 4. pro-

sinca, misno slavlje i duhovnu obnovu,za molitvene zajednice sv. Terezije Veli-ke i sv. Jeronima koje se okupljaju naKamenu, sada redovito nedjeljom u 20sati, predvodio je fra Miro Bustruc ofm.

Adventski koncert mladih

U crkvi sv. Andrije apostola na Sući-dru, 18. 12. 2011 . održan je Adventskikoncert mladih, a među izvođačima jebio i VIS Mihovil koji djeluje u našojžupi na Kamenu.

Priprema hodočašća nagrob SB o. Gerarda TomeStantića U našoj župi na Kamenu priprema-

mo se za hodočašće na grob S. B. o. Ge-rarda Tome Stantića u Sombor od 22.do 25. ožujka. Hodočašće uključuje iposjet Marijanskim svetištima: Gospeod Brze Pomoći (Slavonski Brod); Gos-pe od Suza (Pleternica); Gospe od Uto-čišta (Aljmaš); Vukovaru; Subotičkojkatedrali i Karmelu u Breznici Đakovač-koj.Posebno se, u dogovoru sa sombor-

skim priorom o. Bernardinom, pripre-ma susret s članovima Karmelskogsvjetovnog reda u Somboru i molitva nagrobu S. B. o. Gerarda Tome Stantića.Hodočašće je osmislio o. Smiljo Brna-dić, ocd. +

o. Branko Zebić ocd, prior

KRK

Biblijske večeri; polnoćka u sa-mostanskoj kapelici; tijek novi-cijatskoga programa, zanimljiverekreacije Za vjernike s otoka i ovoga došašća,

petkom u 19:30, organizirali smo Biblij-ske večeri. Tema je bila Blažena DjevicaMarija i njezina uloga u povijesti spase-nja. Teme su se odvijale ovim redom:2. prosinca: "Navještenje Blaženoj Dje-

vici Mariji", I. dio (Lk 26-38). Predavač:o. Ivan P.9. prosinca: "Navještenje Blaženoj Dje-

vici Mariji", II. dio (Lk 26-38). Predavač:o. Ivan P.16. prosinca: "Marija, Kovčeg Saveza"

(Pohod Elizabeti: Lk 1 ,39-56). Predavač:o. Petar23. prosinca: "Blažena Djevica Marija

na svadbi u Kani" (Iv 19,25-27). Preda-vač: o. ZdenkoU srijedu, 21 . prosinca sudjelovali smo

u čestitanju Božića mjesnom biskupu

41

IZ ZAJEDNICA BRAĆE

Valteru Županu, koje svake godine orga-nizira Generalni vikar biskupije a na kojepored svećenika, redovnika i redovnicadolaze i gradonačelnik i druge uvaženeosobe iz političkog i kulturnog životagrada.Misu polnoćku smo slavili u našoj sa-

mostanskoj kapelici u 23:00 sata nakončega je uslijedilo uzajamno čestitanje izajednički domjenak.Svetu Misu na sam dan Božića slavili

smo s biskupom u krčkoj katedrali uzasistenciju naših novaka.

Izvješće iz NovicijataNaš Novicijat otpočeo je na Malu

Gospu, 8. 9. 2011 . godine. Ušlo nas je de-setorica, i to: br. Milan Benedikt od An-đela čuvara(Kuzminac),br. Mario Ivanod sv. MihaelaArkanđela(Kralj) , br.Marko Petarod sv. MaleTerezije (Ani-šić), br. Joškood Srca Isuso-va i Marijina(Purko), br.Ante od Gospevan Grada(Škugor), br.Vatroslav od Krista na Križu (Krešić), br.Damjan Marija od Majke Božje Karmel-ske (Pašić), br. Tiho od Kraljice Mira(Radan), br. Marko od Bezgrješnog Za-čeća (Marinović), br. Mario od sv. Rite(Karlović). Potječemo iz različih mjesta,različitih smo životnih doba i svaki odnas ima posebnu životnu priču. Sve topokazuje kako nas je Bog skupio na jed-nom mjestu u svrhu služenja Njemu.Divno je to shvatiti da život vodi Bog,ako mu dopustiš da to čini. A na nama jeda tako činimo, te stvaramo prostor zaBožje djelovanje. To smo se i trudili krozprva tri i pol mjeseca u novicijatu. Krozto vrijeme, prošli smo mnogo situacija i

događaja koji su poslužili kako za među-sobnu tako i osobnu izgradnju. U sklopunovicijatskih predavanja najprije je o.Petar započeo s predavanjima o duhov-nosti posvećenog života, potom je o. Ivanodržao seriju predavanja o mariologiji(Marija u životu redovnika). O. Slaveknam je pak govorio o Časoslovu i liturgijia o. Dražen Marija o osnovama duhov-nog razlučivanja. Trenutno su u tijekupredavanja vezana uz Povijest reda. Uz tapredavanja, također posljednih mjesecdana imamo i talijanski, jedan sat tjedno,gdje nas o. Petar uči osnove toga jezika,sporazumjevanje i gramatiku. Takođerprije dva tjedna započela su kratka pre-davanja vezana uz pravila lijepog pona-šanja (bonton). Jedanput tjedno imamopjevanje kod s. Kristijane u kripti kate-

drale što namuljepšava dane.Od prvog danado sada pri-mjetna je malarazlika u pje-vanju časoslo-va, jer se svizdušno trudi-mo uljepšatihvale Bogu.Do sada

kroz kuću suprošli i nekigosti. Tako smoprimili grupu

Slovenaca, tj . crkveni zbor iz Brezja kojisu proveli vikend kod nas. Mladi iz Re-metske župe su pod vodstvom o. Ervinaimalu duhovnu obnovu, a također je inekoliko Japanaca provelo par dana kodnas. Imali smo i posjet vrtića iz Crikve-nice, koje su vodile katehistice iz vrtića.Tako su djeca mogla vidjeti i malo doći ukontatk s Karmelom.Prvo javno djelovanje novaci su imali

sudjelovanjem na svetoj Misi kod franje-vaca trećoredaca na sv. Franju (4. 10.2011 .) . Drugo javno pokazivanje – što setakođer može uzeti i kao kraći izlet – biloje sudjelovanje na 9. hodočašću Krčkebiskupije na Trsat (9. 10. 2011 .) , gdje su u

IZ ZAJEDNICA BRAĆE


mnoštvu ljudi, Karmelićani bili tračakNeba, s plaštevima i osmjesima na licu.Također, sudjelovali smo na misama kojeje predslavio krčki biskup Valter Župan,na Sve svete u katedrali i na Dušni dan,na mjesnom groblju, te na Božić, Novugodinu i Bogojavljenje u krčkoj katedrali.Uz to, na Gospu od Zdravlja (21 . 11 .2011 .) sudjelovali smo na Misi, koju jepredslavio župnik vlč. Robert Zubović ucrkvi Gospe od Zdravlja. Do sad smoimali i dva izleta: na Sjeverni Velebit i usvetište Majke Božje od Krasna (9. 11 .2011 .) i na Platak (28. 12.) , što smo sviradosno iskoristili za opuštanje i među-sobno upoznavanje. Uz sve to bili smopočašćeni posjetom provincijala o.VinkaMamića (21 . 10. 2011 .) , koji je na povrat-ku s duhovnih vježbi na Buškom jezerusvratio do novicijata "izvidjeti situaciju".Uvjereni smo da mu se bilo teško rastatiod nas, kako zbog hrane tako i zbogdruštva.

Uz sve to, tu je i zajednički život koji,osim svakodnevnih rekreacija, na kojimaili igramo "Uno" ili neku drugu igru, gle-damo neki film, uključuje i tjelesnu re-kreaciju. Tako su, kad je vrijeme lijepo,novaci igrali nogomet s magistrom i za-interesiranim članovima zajednice. Znaloje biti čak i dvije do tri "tekme" tjedno.Pored nogometa tu je i boćanje, koje sežestoko igralo skoro svaki drugi dan dokse jedna kugla, u žaru igre, nije raspukla

te sad čekamo nekog donatora da nam sesmiluje po tom pitanju. Nezaobilazan je itenis, kojeg igraju neka braća i koji imsluži kao dobar ispušni ventil za lošeemocije ako ih imaju. Uz ovo je vezana ipriča o kotliću. Naime, nakon što je br.Damjan Marija uspio nabaviti pijetlove izGradine, br. Marko Petar je pokazao svo-je kulinarske sposobnosti skuhavši od is-tih paprikaš na opće oduševljenje svebraće. Nakon izrečenih pohvala na računpaprikaša, br. Marko Petar je izjavio da bito još bolje bilo da je pripremao u kotlićuna vatri vani. Tako je rođena ideja o na-bavci kotlića što je i realizirano prigodomodlaska o. Petra u Sombor. Kotlić je do-vežen iz Sombora kao dar rođene braćebr. Marka Anišića. Nije trebalo puno če-kati da isti bude upotrebljen. Br. Antenaručio je, iz okolice Šibenika, dva pijetlakoja su stigla brzom poštom. U lijepomozračju, uz šale i buru smijeha, paprikašje skuhan i radosno pojeden. A naš do-bavljač pijetlova br. Ante pobrinuo se zajoš jednu turu, te je br. Marko Petar opetimao posla kojeg se radosno prihvatio naopće oduševljenje zajednice. Uz pijetlove,kotlić se koristi i za spremanje graha, ko-jeg priprema također br. Marko Petar naradost i zadovoljstvo svih. Ako kad u ku-hinji zagusti tu je i br. Marko Marinovićda pomogne. Tako je tjedan dana spre-mao večeru dok je br. Miro bio na godiš-njem.Da sve ne ostane u zraku, te da ne is-

padne kako novaci samo uživaju, spo-menimo da uz redovitu molitvu časova,svakidašnju svetu misu i razmatranjaimamo i osobnu duhovnu obnovu svakimjesec, u kojoj svatko bere i analiziraplodove koje mu Bog daruje, te se nastojišto bolje ugraditi u Karmel, a to sve, uzBožju pomoć, napreduje. Na ovom div-nom putu i svim događajima i doživljaji-ma kao i ljudima koje susrećemomožemo zahvaliti dragom Bogu, što nasje okupio u zajednišvo i jedinstvo različi-tosti. Neka mu je čast i hvala! +

43

IZ ZAJEDNICA BRAĆE

BUŠKO JEZERO (BIH)

Duhovne vježbe HKP sv. O. Josi-pa; susret molitvenih zajednica;duhovna obnova NKG iz Zadra;procvat zornica u buškoblat-skom kraju

Od prošlog broja "Karmelskog vjesni-

ka" bilo je nekoliko značajnijih susreta uDuhovnome centru. U listopadu su odr-žane duhovne vježbe za našu provincijukoje je vodio o. Zdenko. Budući da je tobio jedini termin za zajedničke duhovnevježbe, na njima je sudjelovao lijep brojbraće iz svih samostana. Tema duhovnhvježbi bila je "Molitva u Putu k savršenos-ti svete majke Terezije".Još jedan značajan susret dogodio se

krajem listopada kada su na duhovnu ob-novu došli predstavnici svih molitvenihzajednica Splitsko-Makarske nadbiskupi-je. To je bio prvi susret takve vrste i onisu izrazili želju da naš duhovni centarpostane mjesto gdje će se i dalje događatitakvi susreti.Osim redovitih dolazaka zajednica

neokatekumena koje u ovo doba godineimaju svoje susrete – konvivencije, u pro-sincu su na jednodnevu duhovnu obnovudošli i roditelji srednjoškolaca nadbi-skupske klasične gimnazije "Ivan PavaoII" iz Zadra. Do sada su na duhovne ob-nove dolazili profesori i učenici te škole aovo je prvi put da su došli i roditelji uče-nika. Duhovnu obnovu je vodio o. Zvon-ko.

Božić u "Karmelu sv. Ilije"

Kako je već ovdje običaj, dolaskomvremena došašća, započele su svete misezornice u 6 sati. Svake godine sve više iviše ljudi dolazi na zornice. To je stariobičaj ovoga kraja koji se vremenom iz-gubio ali je ostalo u sjećanjima ljudi kakosu kao mali išli na zornice i oni se malo

po malo vraćaju tom običaju. To je vid-ljivo i po brojnosti redovitog sudjelova-nja, i to ne samo iz župe Grabovica, kojojsamostan pripada, nego i iz okolnih župa.Nekoliko dana prije Božića u crkvi i uulaznom holu stavljeni su borovi i jaslice.Svečana sveta misa polnoćka slavljena jeu 23 sata i crkva je bila puna vjernika.Nakon svete Mise, već po običaju, zajed-nica je sa svojim prijateljima imala sve-čanu večeru. U Buškoblatskom kraju imai par zanimljivih običaja vezanih za Božići božićne blagdane. Za vrijeme svakogajela na sam Božić, na blagdan sv. Stjepa-na, na Novu godinu i na svetkovinu svetatri kralja pale se tri svijeće koje su stav-ljene u pšenicu. Pri kraju jela moli se zasve vjerne mrtve i, za vrijeme molitve,svijeće se gase crnim vinom koji je umo-čen u kruh. Na sam Božić običaj je u se-lima da se ide čestitati svima u selu. Učestitanje idu muškarci iz sela koji seokupe i zajednički idu od kuće do kuće isvima čestitaju Božić. Budući da samos-tan pripada selu Zidine, svake godinečestitari iz sela dolaze i u samostan načestitanje.

U Novoj godini već se popunjavajutermini za duhovne vježbe i obnove takoda se zajednica sprema za goste koji ćenam doći. Prva veća grupa dolazi iz Kar-lovca. Gradonačelnik Karlovca dovodi naduhovnu obnovu ravnatelje škola sa po-dručja grada Karlovca, njihove pedagogei vjeroučitelje. Duhovnu obnovu će voditi

IZ ZAJEDNICA BRAĆE


o. Jakov i o. Zvonko. To je već treći put daiz Karlovca dolaze razne grupe na du-hovnu obnovu. +

O. Dominik Magdalenić, prior

SOFIJA (BUGARSKA)

Duhovne obnove za mladiće idjevojke u traženju duhovnogazvanja; nova akademska godinana Institutu za bogoslovlje i du-hovnost; proslava sv. Terezije isv. Ivana; nova knjiga: "Kakomoliti" Dana 14. listopada u našem duhov-

nom centru održan je pripremni susretskupine koja priprema susrete za promi-canje duhovnih zvanja na razini cijeleBugarske. U organizaciji ovih susreta su-djelujemo i mi karmelićani. Ovo je većtreća godina kako se organiziraju duhov-ne obnove za mladiće i djevojke koji su utraženju svoga duhovnog zvanja. Svakegodine se organizira dva susreta. Tijekomduhovnih vježbi ima više različitih sadr-žaja. Upoznavanje, nagovori, Euharistij-sko slavlje, razgovori sa svećenicima isestrama, ispovijedi, pitanja i odgovori icjelonoćno klanjanje, a mladi se mijenja-ju prema rasporedu koji se napravi.Svečanom arhijerejskom liturgijom

koju je predslavio Apostolski ezarh mons.Hristo Projkov, proslavili smo blagdannaše sv. Majke Terezije. Prigodnu blag-dansku propovijed imao je o. Petko Vu-lov, župnik župe Uznesenja Marijina uNovom Delčevu. U koncelebraciji je su-djelovalo više svećenika, kao i Apostolskinuncij u Republici Bugarskoj i RepubliciMakedoniji nadbiskup mons. Janusz Bo-lonek.Dana 17. listopada smo započeli novu

školsku godinu na našem Institutu zabogoslovlje i duhovnost. Euharistiju jepredslavio i udijelio svoj blagoslov Apos-tolski ekzarh mons. Hristo Projkov. Na-kon Euharistije mons. Projkov jeblagoslovio i službeno otvorio čitaonicunašega centra.Sljedeći dan u bratski posjet i na ispo-

moć iz Sombora nam je došao br. Stipo.

45

IZ ZAJEDNICA BRAĆE

U mjesecu studenom izašla je još jed-na knjiga naše karmelske duhovnostiprevedena na bugarski jezik. Knjigu na-šega karmelićanina Krakovske provincijeJerzya Zielińskog Kako moliti. Savjetikarmelskih svetaca, sa poljskoga jezika,preveo je član našega Svjetovnog Reda br.Josip od Isusa i Marije. Knjigu smo izdaliu suradnji sa zakladom "Communitas"koja izdanja šalje na mnoge adrese – ka-ko Katoličke tako i Pravoslavne Crkve imnogih čitaonica i biblioteka. Knjiga na-šega karmelićanina o. Jerzya pisana je vr-lo jednostavnim i razumljivim jezikom,tako da se lako čita. Pisana je u oblikukonferencija za duhovne vježbe.Dana 20. studenog su nam došli prior

Somborskog samostana o. Bernardin idon Zoran Pinjuh koji su kod nas obavilisvoje godišnje duhovne vježbe. U subotu26. studenoga zajedno s br. Stipom vratilisu se u Sombor. I ove godine smo svečano proslavili

blagdan našeg sv. Ivana od Križa u našoj

crkvi. Kao i za blagdan sv. Majke Terezije,svečanu arhijersku liturgiju predslavio jeapostolski ezarh mons. Hristo Projkov.Prigodnu blagdansku propovijed imao jeApostolski nuncij u Republici Bugarskoj iRepublici Makedoniji nadbiskup mons.Janusz Bolonek. Apostolski nuncij je go-vorio o svetosti kako se očitovala u životunašeg o. sv. Ivana od Križa, a također jegovorio i o ljudskim odnosima koje je usvome životu imao sv. Ivan od Križa.Apostolski nuncij jako dobro poznajenašu karmelsku duhovnost, tako da smoga već pozvali da propovijeda i sljedećegodine, a on je to rado prihvatio.Dana 21 . prosinca iz Rima je došao

treći član naše Zajednice o. Joan koji jeBožićne blagdane proveo ovdje u Sofiji.Blagdan Božića smo radosno proslavili, abiskup Projkov nas je pozvao na svečaniobjed jer upravo na Božić on slavi svojimendan. O. Joan vratio se u Rim 8. si-ječnja. +


IZ SESTARSKIH KARMELA

BREZOVICA

Bogato proslavljene svetkovinesv. Terezije Avilske i sv. Ivana odKriža; p. Ivica Tomljenović pro-povijedao zajedničke duhovnevježbe; različiti predavači i po-sjetitelji; 70. rođendan s. M. Vje-koslave od sv. Josipa

Dragi Oče Provincijale, drage sestre i

draga braćo! Evo nas opet na stranicama našega

"Karmelskog vjesnika". Raduje nas štosmo i ove jeseni i zime bili na razne nači-ne: duhom, molitvom i događanjima po-vezani i ohrabreni. Gospodin je u svojojdomišljatoj ljubavi uvijek pronalazio pu-tove do naših zajednica i do naših srdaca.Oni su ponekad bili zahtjevni i naporni, adrugi puta jednostavni i svakidašnji.Ono što je bitno jest da smo po svim

tim zbivanjima pokušali jače živjeti svojukontemplativno-duhovnu dimenziju, bitiviše s Gospodinom; a jednako tako i onucenobitsku, biti više sa sestrama i braćomna nama svojstven način.Nešto od spomenutog rado ćemo po-

dijeliti s vama i zahvaliti Gospodinu štosmo ga mogli susresti i prepoznati narazne načine minulih mjeseci. Kako se toodigravalo, možete pročitati na ovimstranicama.

Snagom molitve mijenjati CrkvuU zajednštvu s velikom karmelskom

duhovnom obitelji, kao i s brojnim ho-dočasnicima, proslavili smo u subotu, 15.listopada 2011 ., svetkovinu naše duhovnemajke, sv. Terezije od Isusa, naučiteljiceCrkve.Svečano euharistijsko slavlje predsla-

vio je naš o. dr. Dario Tokić, OCD, uzoko desetak suslavitelja. Propovjednik jeocrtao sv. Majku Tereziju kao ženu jakevjere i otvorenosti Duhu Svetome, koji jemijenjao nju, a po njoj i život Crkve u 16.vijeku.Takva suradnica Duha Svetoga: Mnoge

je ljude dovela Kristu Gospodinu. Učila jedruge, a jednako i nas uči, kako Evanđelježivjeti bolje i radikalnije te kako biti boljikršćanin i vjernik. S tom nakanom osno-vala je 17 ženskih i 14 muških karmela,rekao je o. Dario. Zatim je spomenuo da je Gospodin

sv. Tereziju Veliku uključio u svoj Božan-ski plan onda kad je najviše doživljavalasvoje slabosti. Naglasio je i to da je prvanaučiteljica Crkve, za razliku od drugihučitelja, bazirala svoju duhovnost, kao isvoj duhovni napredak, na četirima krje-postima: nenavezanosti, odlučnoj odluč-nosti, poniznosti i uzajamnoj ljubavi krozkoje je duhovno rasla, a njezina molitvaje bila snažna i plodonosna. Sv. Terezija jeokupila oko sebe svoje prijatelje, svoje ses-tre, koje će snagom molitve i Duha Božje-ga mijenjati Crkvu, rekao jepropovjednik.Ovom, kao i večernjem misnom slav-

lju, prethodila je Gospina Krunica kojusu predmolile naše postulantice i nova-kinje. Liturgijsko pjevanje oduševljeno je

47


predvodio zbor mladih "Damask" iz župesv. Pavla u Retkovcu, Zagreb, pod ravna-njem djevojke mo. Martine Bukovčak. Zasvetkovinu naše sv. Majke Terezije pri-premale smo se Devetnicom molitava iVečernjih pohvala iz Časoslova, kao imeditacijom njezinih spisa, uz prigodnepjesme.Večernju Euharistiju predslavio je o.

Prof. Alojz Ćubelić, OP, prior iz Konta-kove, Zagreb, uz suslavitelje bogoslove:Damira Cekovića i Marija Brezaka, amisno slavlje je pratio naš sestarski zborpod ravnanjem naše s. M. Bonite Kova-čić, OCD. Crkva je bila puna Terezijinih štovate-

lja i hodočasnika, koji su sudjelovali naVečernjoj Časoslova i koji su joj povjerilisvoje brige i probleme i ojačali svoj životvjere i molitve nanjezinu primjeru.

U zapaženojhomiliji o. Ćube-lić je govorio o sv.Tereziji Avilskojkao hrabroj iodvažnoj molite-ljici, misliocu,piscu i dobroči-niteljici, te kao oneustrašivoj ženikoju nisu zausta-vile poteškoćenjezinoga vremena u obnovi karmelskogReda. O takvim vrlinama osobe govori iŽeljko Mardešić u djelu "Rascjep u sve-tom", rekao je p. Alojz.Propovjedniku je to bio svojevrstan

ključ za razumijevanje Terezijinog i našegvremena i Terezijine radikalne obnovekarmela. Tako je Pater protumačio, pre-ma Mardešiću, dvije vrste nostalgije kojesupostoje tijekom čitave povijesti krš-ćanstva: jedna je sakralne, a druga svje-tovne naravi. Jednako tako naglasio je dase ove dvije nostalgije nastavljaju i u na-šem vremenu jer, poput Terezijinog vre-mena, i naše vrijeme i Crkva u potrazi suza puninom Božjeg i evanđeoskog života.Crkva mora zahvaliti za spoznaju koja joj

je darovana, ali također biti svjesna daBog transcendira naše granice.To je poziv da poput Terezije Avilske s

jedne strane ne upadnemo u napast daidole postavljamo na mjesto istine, a sdruge da uđemo djelatno i istinski uevanđeosko 'siromaštvo u duhu' koje čestosluži kao izlika za naša vremenita i du-hovna bogatstva. Bog nam ne pripada. Onse daje drugima. Ako se tako 'obespravi-mo' i 'razvlastimo' na pravom smo putu,naglasio je o. Ćubelić.

Zajedničke duhovne vježbe

Naša svetost, to je pobjeda istine u na-ma, rekao je p. Ivica Tomljenović, OP,prior otaca dominikanaca na Pešćenici, u

Zagrebu, i voditeljnaših zajedničkihduhovnih vježbi,koje smo imali odponedjeljka, 17.do subote, 22. lis-topada, uključno.Tema duhov-

nih vježbi bila su"Blaženstva", po-ziv da živimo ra-dikalno Kristovimživotom i da seOn u nama, namističan način,

rodi po Božjoj riječi. Pater nas je vodiovrlo jasnim evanđeoskim, teološkim,psihološkim i konkretnim putem premaživljenju Blaženstava u našoj redovničkojsvakidašnjici. Pomogao nam je kroz pre-davanja, homilije, osobne susrete, i me-ditacije da svoju savjest što višeuskladimo s načelima Govora na Gori.Tako nam je tumačeći i meditirajući

nad svakim blaženstvom za prvo bla-ženstvo rekao i ovo: Siromašan u duhuznači postati prazan od sebe samoga, da bise dobila punina Boga. Tu je već Kraljevs-tvo Božje, a to je Božja Prisutnost; IsusBog u nama. To je nebo u kojem Bog raste,a ja se umanjujem.



Tako putujući od blaženstva do bla-ženstva prepoznavali smo naše blizine idaljine, naše dubine i plićine kršćanskog iredovničkog ideala kojega nastojimo ži-vjeti i na kojega nas je Gospodin pozvaoda bismo bili što sličniji njemu siromaš-nom, žalosnom, krotkom, žednom igladnom pravednosti, milosrdnom, čis-tome srcem, mirotvorcu i progonjenomradi pravednosti. Jer nema prave ljubavibez žrtve. Svijet ne može biti bolji beznas, bez mene, već s nama, sa mnom, na-glasio je, između ostalog, P. Tomljeno-vić.

Prvi spomendan bl. IvanaPavla II.Euharistijskim slavljem koje je preds-

lavio p. Ivica Tomljenović, obilježili smou subotu, 22. listopada, prvi liturgijskispomendan našega velikog Pape, kakosmo ga nazivali, bl. Ivana Pavla II.U uvodnim riječima Pater je, govoreći

o Blaženiku, spomenuo i to da je Ivan Pa-vao II. bio Papa koji nas je istinski volio,koji nas je, kao nitko prije njega, tri putaposjetio u Hrvatskoj i koji nam je pomo-gao u najtežim danima našeg osamosta-ljenja. Svima je poznato koliko sezauzimao za nas i bio s nama u najtežimtrenucima agresije na našu Domovi-nu. Spomenuo je i njegov altruizam, nje-

govu ljubav i dobrotu prema svima, aosobito prema djeci, mladima i bolesnici-ma. Povjerio nas je njegovu zagovoru, za-štiti i pomoći.U homiliji, nadahnjujući se misnim či-

tanjima, pozvao nas je da molimo jedniza druge, osobito za ljude bez vjere i Bo-ga, da bi i oni donijeli ploda, kako biZemlja bila bolja jer ju je Isus došao spa-siti.Obnavljajući uspomene, susrete, sjeća-

nja i milosti koje nam je Gospodin dijeliopo bl. Ivanu Pavlu II., bili smo radosni iponosni što smo živjeli za vrijeme njego-vog pontifikata. Isto tako zahvalili smoGospodinu što smo imali prilike upozna-

ti tog Božjeg izabranika, koji je kao rim-ski prvosvećenik gotovo 27 godinahrabro i neustrašivo, do prolijevanja krvi,svjedočio i naviještao Krista Gospodina iotvorio mu vrata na svim kontinentima. Idalje mu se svednevice preporučamo, kaoi našu domovinu Hrvatsku i naš narod.

Naučitelj vjere, čežnje ikriža Ovogodišnju svetkovinu naučitelja

mistike i našeg duhovnog Oca sv. Ivanaod Križa proslavili smo u srijedu, 14.prosinca, sv. Misom u 11 ,00 sati koju jepedslavio naš o. Dario Tokić, OCD, uzsuslavlje đakona Damira Cekovića iz Si-ska, a svećenici salezijanci su ispovijedalihodočasnike, štovatelje sv. Ivana od Kri-ža.

Ivanova vjera u Boga i čežnja za Bo-gom sve do sjedinjenja s njime, bila jemisao vodilja prigodne homilije. O. Da-rio je mudro i znalački aktualizirao Ivanau sadašnji trenutak Crkve i svijeta. Zornoje opisao Ivanov teški životni put, njego-vu duhovnu nauku križa, njegovu hra-brost i velikodušnost prema Gospodinu, iu najtežim životnim kušnjama. A jedna-ko tako prikazao je i njegovu snagu duhakojom je zračio i svjedočio za Gospodina.Tako je propovjednik rekao i ovo: Ivannije usred životnih nedaća pao u malo-dušnost. Išao je naprijed. 'Što ga je vuklonaprijed?' Vjera u Boga. Kad je ušao u

49


Karmel, još je više patio, ali se na Boga ni-kada nije tužio. Sjetimo se samo devetmje-sečnog zatvora u Toledu. Cijeli život mu jeprošao u vjeri, u potrazi, u čežnji za Bo-gom, koja nam daje nadu da sve nadvla-damo.U tom kontekstu o. Dario je protuma-

čio vjernicima put svetosti prema uputa-ma sv. o. Ivana od Križa jednomredovniku. Pošto je razložio četiri važneupute: sačuvati mir duše na putu kojimnas Bog vodi, strpljivo izdržati nedaće natom putu, vježbati se u kreposti i njego-vati osjećaj za Boga, poručio je prisutni-ma da nasljeduju sv. Ivana od Križa kojije Krize pretvorio u kreposti, Bogu vjero-vao i ustrajao na Božjem putu, oko kojegasmo se okupili da primimo snagu za put,da Bog bude naša snaga, da sve podnese-mo tako da budemo dostojni neba, završioje propovjednik.Misno slavlje animirao je naš sestarski

zbor pod vodstvom naše s. M. Bonite Ko-vačić, OCD, a vjernici su nam se pridru-žili.Večernju sv. Misu predslavio je vlč.

Damir Ocvirk, vicerektor Nadbiskupskogbogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, aOktet zagrebačkih bogoslova pod ravna-njem bogoslova Ivana Bingule, uzveličaoje svojim umjetničkim pjevanjem euha-ristijsko slavlje.

Vlč. Ocvirk orisao je sv. Ivana od Kri-ža kao duhovni uzor u nasljedovanjuRaspetog Krista, kao svjetlo na putu radi-

kalnog življenja Evanđelja i kao vođu us-pona na goru savršenstva na koju supozvani svi vjernici. Veliki broj štovateljai prijatelja sv. Ivana od Križa pomno jepratio riječi propovjednika, pamtio ih uupijao u svoje srce.Govoreći o Ivanovom životu, o njego-

vom poslanju i duhovnosti, vicerektorOcvirk je rekao: Nije dovoljno samo pod-sjećati na Krista. Duhovni život traži ra-dikalno da Isus živi i bude tu s nama. Nemožemo samo ponešto biti za Krista ilidržati Krista kao duhovnu ponudu. . . Nepostoji lagani put križa. Put poniznosti jeput križa, put Isusa Krista. Takav se ži-votni put može činiti prezahtjevnim, ali onnam nudi poniznost, blagost, mir, strplji-vost. Ljudski život je neprestana borba zaživot s Kristom. Prihvaćanje Božjeg pozivaje dokaz da pripadamo Božjoj ljubavi.Na kraju homilije voditelj je pozvao

hodočasnike da se nadahnjuju i ohra-bruju na Ivanovom primjeru života sve-tosti, križa i molitve te da mu se utječu unošenju svojih životnih križeva. Nakonmisnoga slavlja Oktet bogoslova, kojinam je donio betlehemsko Svjetlo, odr-žao je kraći koncert duhovnih skladbi naoduševljenje prisutnih. Primijetili smo daje Gospodin i ove godine po naučiteljuvjere, čežnje i križa dotaknuo svojomprisutnošću i jakošću duha mnoga srca.

Duhovni pomaci

Uz euharistijska slavlja, duhovne vjež-be i druge oblike molitvenog zajedništva,koja su nam omogućila da vedro putuje-mo prema cilju, prema sjedinjenju sGospodinom, valja spomenuti i sakra-mente koji su nam na tom putu bili dra-gocjeni, kao i prigodna predavanja. U četvrtak 27. listopada, u prigodi re-

dovitog sakramenta pomirenja, imaonam je predavanje naš o. Zvonko Martić,OCD, o "Duhovnim darovima kao za-preci sjedinjenja s Isusom". Spomenuo jeda Bog daje duhovne darove da razbudivjeru, učvrsti nadu i ražeže ljubav, kakobi čovjek došao do sjedinjenja s Bogom.Osoba koja ima duhovne darove može



upasti u oholost i sebičnost. Čežnja za da-rovima je zapreka za duhovno sjedinjenjes Bogom.Ravnatelj Instituta za crkvenu glazbu

prof. mo. Miroslav Martinjak iz Zagreba,održao nam je u četvrtak 8. prosinca, naBezgrješnu, zanimljivo predavanje na te-mu: "Biblija i glazba." Govorio je o neza-mjenjivoj ulozi glazbe u Bibliji, osobitosvete glazbe. Rekao je i to da je: Sve stvo-reno pjesma Bogu, te da se glazbu poisto-vječuje s proroštvom. To će reći: Kad sepjeva pred Jahvom, onda se prorokuje, na-glasio je između ostalog, mo. Martinjak.Čovjek je putnik - njegov život je puto-

vanje, reče u četvrtak, 10. studenog, usvom istoimenom predavanju P. SlavkoPavin, DI. Govoreći o čovjekovoj zarob-ljenosti s različitim sebičnostima na na-šem životnom putovanju, Pater jenaglasio i to da je sav smisao čovjekovaživota u Bogu i u životu za druge. Životredovnika neprestana je borba protiv se-bičnosti i otvaranje Ljubavi. Sve to postajenaš hod prema vječnosti, prema punini ži-vota.

Svjedoci Nade

U petak, 18. studenog, slušali smopredavanje našeg o. Daria Tokića, OCD,na temu: Isus iz Nazareta Pape BenediktaXVI. i fra Celestina Tomića, u prigodi pe-te obljetnice preminuća bibličara fra Ce-lestina. Predavač je spomenuo da Kristavjere i Krista povijesti ne možemo dijeliti,jer da su tu povijest i vjera, tj . da su bo-žanski i ljudski element nerazdruživi. Us-poređujući Papinog i Tomićevog "Isusa izNazareta" o. Dario je naznačio da je na-kana Papinog pisanja knjige bila da: ljudiuspostave prijateljstvo s Isusom, a p. To-mić piše zato: da ljudima pomogne doži-vjeti Isusa.Vrsni biličar, p. Marko Matić, DI, uveo

nas je u četvrtak 24. studenog u otajstvodošašća svojim biblijskim predavanjempod naslovom: "Advent kao spomen, na-da." Upoznao nas je s mesijanskom na-dom koju susrećemo već na prvimstranicama Biblije, a koja počinje s Davi-

dovom kućom i obrazložio put nade Iz-raelskog naroda, te naglasio: Naš Bog jeputujući Bog. On je uvijek na putu, vezanje uz osobu, narod, a ne uz mjesto. . . Akoživimo iz Nade, već se Kraljevstvo događau nama, kao što se događalo u Mariji, za-vršio je p. Matić.Još jedno prigodno, advensko preda-

vanje slušale smo u utorak, 6. prosinca, aodržao nam ga je naš o. Tadej Perica,OCD, na temu: "Advent, čežnja za LicemBožjim." Naši karmelski uzori, kako rečeo. Tadej, osobito naša sv. Majka Terezija ibl. Elizabeta od Presvetog Trojstva, ot-krile su Boga za kojim su čeznule čitavživot u nebu svoje duše i na toj istini gra-dile su svoj duhovni život. Čežnja Boga iduše je obostrana, jer i Bog neprestanožeđa za čovjekom.

O "Pohodu Marijinu sv. Elizabeti" go-vorio nam je u srijedu 21 . prosinca našmp. Otac Provincijal Vinko Mamić. Onje prikazao radost susreta različitih osobapo dobi, statusu i mjestu, čija duhovnaiskustva obogaćuju njihove živote i gubese sve razlike između njih, te se stječedojam da tu samo Bog progovara. Do-šašće je poziv na promjenu. Svijet se trajnomijenja. Da bismo bili autentični svjedocinade, moramo se trajno mijenjati kakobismo bili više u skladu s onim što vjeru-jemo, rekao je između ostalog Otac Pro-

51


vincijal.U srijedu 4. siječnja 2012. akademik p.

Franjo Šanjek, OP, predavanjem "PovijestVatikana", tumačio nam je s povijesnogamotrišta sadašnje aktualnosti u Crkvikod nas i u svijetu, a jednako tako i aktu-alnosti u današnjem društvu. Pozvao nasje na još zauzetiji život molitve i predanjaGospodinu, kako bi Bog bio još više pri-sutan u našoj povijesti i u našoj svakidaš-njici.

Bili su s nama

Među onima koji danomice kucaju navrata Karmela, osobno ili zajednički, iz-dvojit ćemo samo neke posjetitelje. U ne-djelju, 23. listopada, slavila je s namaEuharistiju grupa mladih prijatelja iz Za-

greba koji su se zadržali nakon sv. Mise uprijateljskom razgovoru, zanimali se zanaš način života i obdarili nas, izmeđuostalog, i vrlo praktičnim biciklom tro-kolicom za potrebe naših vanjskih sesta-ra.U subotu, 29. listopada dugogodišnji

dobročinitelji i prijatelji našega Karmelaiz župe Vukovina, posebno iz mjestaMraclina, posjetili su našu Zajednicu iobdarili nas bogatom zimnicom: plodo-vima svojih njiva, vrtova i vinograda, kaoi drugim praktičnim darovima. Božji bla-

goslov i njihova i naša zajednička radostresile su i taj susret, uz zahvalnost našihsrdaca, jer nas Gospodin po tim dobrimljudima podsjeća da se njegova božanskaProvidnost brine, ne samo za ptice u zra-ku i za ljiljane u polju, nego još više, zasvoje odabranice u Karmelu.Salezijanski aspiranti i prednovaci,

njih trinaest, pod vodstvom don MilanaIvančevića, SDB, posjetili su nas u subo-tu, 10. prosinca, te s nama podijelili ra-dosne trenutke zajedništva. Vedri irazigrani mladi bili su puni mudrih pita-nja o nama i o našem životu, s vidljivimpoštovanjem i uvažavanjem, te s povje-renjem u naš život i iskustvo Božje ljuba-vi i molitve u koju su preporučili sebe isvoj put do svećeništva.Na Stjepanje, u ponedjeljak 26. pro-

sinca, slavili smo sv. Misu s vjernim pri-jateljima iz Varaždina, s kojima smonakon sv. Mise podijelili vedre i raspje-vane trenutke. Tu je bila naša dugogodiš-nja prijateljica i dobročiniteljica prof.Mira Šincek, te obitelj gospodina odvjet-nika Krune i Lidije Hrupek: njihova kćiJelena i njihov 11 godišnji sin Nikola,koji nas je oduševio svojim umjetničkimkoncertom božićnih skladbi na harmo-nici. Upoznali smo dosta genijalaca glaz-benika, no tako mladog i talentiranogdječaka kao što je Nikola, još nismoupoznali. Dao Gospodin da ga svojimtalentom svaki dan sve više i više hvali islavi.

Uz 70. rođendan

U jeku božićnih slavlja, koja smoproslavili dostojanstveno, svečano i ras-pjevano, uz duhovnu asistenciju vrsnihredovnika i svećenika, te s radosnimvjernicima, obilježili smo i 70. rođendannaše drage s. M. Vjekoslave od sv. Josipa(Štefanije Špiljak).Sv. Misu zahvalnicu za dar života

predslavio je na blagdan Nevine dječice,28. prosinca, prof. o. Franjo Šanjek, OP,uz asistenciju naših ministranata: Tomis-lava Skendera i Karmele Matijević.U euhartistijskom slavlju sudjelovali



su brojni vjernici, osobito rodbina i prija-telji naše s. M. Vjekoslave, koji su prispje-li sa svih strana. Misno slavlje animiraoje svojim umjetničkim pjevanjem mješo-viti vokalni ansambl "Prvi komin Snježa-nin" iz Zagreba, koji nas je nakon sv.Mise oduševio prigodnim božićnim kon-certom. Tu je bio bogati božićni reperto-ar skladbi koje su komponirali ili obradiliznameniti glazbenici kao što su: osnivač"Prvog komina Snježaninog", mo. DinkoFio, Miroslav Vuk, Emil Cossetto, NikicaKalogjera, Zdenko Runjić, Joško Ćaleta,Jakša Fiamengo, Dragutin Domjanić i IvoCetinić.Akademik Šanjek, govoreći u prigod-

noj homiliji o nevinim mučenicima,objedinio je i slavlje 70. rođendana našes. M. Vjekoslave. Između ostalog, rekaoje i ovo: Pozvani smo svjedočiti za KristaGospodina i tu poruku Evanđelja prenijetidrugima. Tim putem prošla je i s. M. Vje-koslava, koja je dugi niz godina hrabroslužila Kristu i svjedočila za njega. Zatimje propovjednik poručio da je ovo božić-no vrijeme za nas poticaj da sadržaj bo-žićnih pjesama bude i sadržaj našegaživota. Neka Krist vlada nama, a mi dabudemo istinski navjestitelji Krista Gospo-dina i njegove Radosne vijesti, bila je po-ruka p. Šanjeka.S. M. Vjekoslava započela je svoj ovo-

zemni život 15. prosinca 1941 . godine uCelju, u Sloveniji. Živjela je i odgojena jeu brojnoj katoličkoj obitelji u Pregradi, uHrvatskom Zagorju. U obitelji su bile trisestre i petero braće od kojih je najmlađibio uzoran svećenik, doduše već u nebu,Nikica Špiljak. Kao mlada djevojka Štefa-nija je stupila u Družbu Kćeri Božje Lju-bavi u Zagreb, gdje je 12. rujna 1960.godine primila redovničko odijelo, a naisti dan dvije godine kasnije položila svo-je prve zavjete. Doživotne zavjete položi-la je na Veliku Gospu 1967., te 1988.prešla u naš Karmel, gdje je 27. lipnja1992., nakon godina formacije, položilavječne zavjete. Sada, iako krhkoga zdrav-lja, nastavlja svoju molitvu i svjedočenjeza Krista Gospodina u našem Karmelu-Brezovici.

Raznolikost kod liturgijskihslavlja

Pri završetku stare liturgijske godine,a na početku nove, prisjećamo se, i odsrca zahvaljujemo Gospodinu i PresvetojDjevici Mariji za darovane nam milostipo poslužiteljima oltara.Ovdje mislimo na svu braću svećenike

i redovnike, kao i svećeničke kandidate,koji su dnevno s nama slavili sv. Misu,lomili nam Riječ Božju i Euharistiju tedijelili sakramente pomirenja. Svima is-kreni hvala, uz našu molitveno-duhovnupratnju. Osobito se zahvaljujemo našimocima karmelićanima, ocima domini-kancima, isusovcima, braći franjevcima,ocima monfortancima, našem gospodinužupniku i brojnim župnicima i župnimvikarima, te vicerektorima, duhovniku iprefektu sjemeništa: đakonima, bogoslo-vima, sjemeništarcima, ministrantima iministranticama. Neka im Gospodin bogato uzvrati

plodovima svoje euharistijske Žrtve iGozbe za svu velikodušnost, gorljivost iljubav koju su ugradili u naš liturgijski isakramentalni život i koju i dalje vjernougrađuju. Karmel ih dnevno nosi u svo-jim molitvama pred Lice Svevišnjega.

Zahvala i čestitka uz bo-žićne blagdane

I na kraju zahvaljujemo dobrome Bo-gu i Majci Božjoj što su bili s nama i štosu nas vodili kroz minulu godinu. Našazahvalnost ide i svima vama, drage našesestre i braćo, koji ste dijelili s nama ra-dosti i brige svakidašnjice. Neka se utje-

53


lovljena Riječ dnevno rađa i raste u na-šim srcima i zajednicama da i mi posta-nemo sve više prebivalište Riječi i njezinaobjava mnogima.U tom duhu bili vam Božjom ljepo-

tom i dobrotom blagoslovljeni svi dani unovoj 2012. godini. +

S vama su Vaše sestre iz Karmela-Brezovice

KLOŠTAR IVANIĆ

Proslava sv. Male Terezije; pre-davanja o ispitu savjesti, kon-fliktima i svetome; susret skarmelskim bogoslovima Mnogopoštovani i dragi oče Provinci-

jale, draga braćo, drage sestre!Radost je u kršćanskom životu osobito

prisutna u otajstvu rođenja Djeteta Isusa– Sin Božji je postao čovjekom, Očevaljubav zasjala je u malenom djetetu! Uozračju ove radosti želimo s vama podije-liti važnija događanja u zajednici od na-šeg proteklog javljanja! Svetkovinu sv. Male Terezije, 1 . listo-

pada, svečano smo proslavile, zajedno sbrojnim njenim štovateljima, prijateljimanaše zajednice i župljanima. Euharistij-sko slavlje predvodio je vlč. Antun Šuljić,zamjenik ravnatelja KS-a. Suslavitelji subili gvardijan i župnik fra Tomislav Boži-ček, OFM, fra Josip Vrbanec, OFM, sadažupnik u Bjelovaru, don Marinko Ivan-ković, SDB, tajnik Hrvatske salezijanskeprovincije i don Božo Šimičić, SDB.U poticajnoj homiliji vlč. Antun je is-

taknuo vrijednost skrovitog života, izga-ranje, poniznost, umiranje za bližnjekako je to činila i sv. Mala Terezija. Una-toč mlađahnoj dobi, postala je naučitelji-com Crkve, te mnoge "mudre" ovogsvijeta zadivila svojom čudesnom mu-drošću.

6. listopada u našem je samostanuodržana druga sjednica Savjeta Udruge"Bl. Alojzije Stepinac" u tekućem trogo-dištu. Na sjednici su sudjelovali, uz pred-sjednicu Savjeta s. Ilijanu Cvetnić isavjetnice iz svih samostana Udruge, inaš provincijal o. Vinko Mamić, teondašnji duhovni asistent Udruge o. JureZečević.

Kroz proteklo razdoblje izdvojile bi-smo i neke teme predavanja pojedinihpredavača: 1 . Dana 12. listopada o. Antonio Ma-

rio Čirko, OCD, prior karmelićana u Re-netama održao je predavanje podnazivom "Ispit Savjesti" . U svom izlaga-nju o. Antonio Mario naglasio je velikuvažnost ispita savjesti za napredak u du-hovnom životu. Ono nas vodi do poniz-nosti i skrušenosti pred Gospodinom teje izazov za novu radost, za život u istini. 2. Dana 13. listopada p. Mijo Nikić,

DI, izvanredni profesor FFDI, izlagaonam je temu "Intrapsihički i interperso-nalni konflikti – dijagnoza i terapija". P.Mijo je dao do znanja da se svi konfliktiu biti svode na onaj temeljni konflikt uljudskom srcu koje je u sebi podijeljeno.Izlazak iz ovog mučnog stanja nalazi se uistinskom obraćenju i opredjeljenju čita-vog srca za Boga, odnosno prihvhaćanjeBožje volje koja nam je najjasnije poka-zana u životu i djelu Isusa Krista. 3. Dana 22. listopada posjetio nas je

Daniel Miščin, docent na FFDI-u, autordokumentarne serije "U potrazi za sve-tim", te održao predavanje na ovu temu.Govoreći o svetome govori se o nemate-



rijalnoj, duhovnoj stvarnosti koja se neda obilježiti, ograditi i posjedovati. Stogaje bilo potrebno poći na izvore, na du-hovna mjesta razastrta diljem svijeta gdjese ljudi osjećaju dodirnuti svetim. Preda-vač nam je razložio različite vidike odno-sa vremenitog i vječnog, božanskog iljudskog, razmišljajući nad pitanjem omogućnosti razaznavanja Božjih tragovau svijetu i čovjeku, osobito u današnjemvremenu. Također je naglasio temeljnakršćanska načela i zajedničke korijenekršćanskog Istoka i Zapada.4. Nakon predavanja, u vrlo srdačnom

ozračju, sestre su postavljale pitanja nakoja je gosp. Daniel rado odgovarao, tena rastanku zaželio da u čistoći srca ču-vamo lik Kristov.Svetkovinu sv. Terezije Avilske, naše

Majke, proslavile smo 15. listopada ju-tarnjom sv. Misom koju je predslavio fraPetar Posilović, župski vikar.Po povratku sa hodočašća na Trsat, k

nama je navratila grupa hodočasnika izNašica, rodne župe našeg župnika fra To-mislava Božičeka. U kratkom i srdačnomsusretu, naše hodočasnike upoznale smos karizmom Reda. Susret s Karmelomprigoda je za susret s drugačijim nači-nom života, koji otvara prostor za pitanjao vlastitom životu. Mnogi ga doživljavajukao svjedočanstvo vjere i radosti, prepo-ručuju se u molitvu tražeći pomoć odBoga na svom životnom putu.Osobita radost i obogaćenje bio je su-

sret s našom braćom, karmelićanskimbogoslovima koji su nas, zajedno sa svo-jim odgojiteljem o. Stjepanom Vidakom,posjetili 23. listopada. Kroz međusobnoupoznavanje, svjedočenje o Božjem pozi-vu, kroz izmjenu iskustava i preporuke umolitve doživjeli smo radost pripadanjanašoj karmelskoj obitelji i veliku zahval-nost za duhovnu baštinu naših svetih ro-ditelja, sv. Majke Terezije i sv. Oca Ivanaod Križa. Gospodin je blagoslovio našsusret zajedničkim slavljenjem Večernje isv. Euharistije. U vremenu došašća koje na osobit na-

čin budi u nama čežnju za Onim koji do-lazi, uvijek smo iznova obdarene milošću

liturgijskih slavlja, osobito svetkovineBezgrješne i sv. Oca Ivana od Križa.Osobito iskustvo radosti podario nam jeGospodin treće nedjelje došašća kadasmo s o. Jozom Milanovićem, OSB, slavi-le sv. Misu.

A što reći o slavlju Božića?! Uz bo-gatstvo naših hrvatskih božićnih popi-jevki, susreta s prijateljima, znancima,potrebno je zaustaviti svoj pogled naDjetetu. U središtu motrenja je ljudskost,čovještvo Sina Božjega. Važno je postatisvjestan neizmjerne Božje ljubavi koja setako snizila i doživjeti do koje nas mjereBog ljubi. Vjerujmo u Njegovu ljubav!Svjedočimo je najviše onima koji su namblizu. Naša ljubav poznaje slabost i ranji-vost, ali one nisu zapreka u izgradnjiKraljevstva Božjeg. I Bog je sebe učinioranjivim i slabim ulazeći u ljudsku povi-jest i tako nas sve prigrlio i pokazao namput. Tako nedjeljivo se Isus sjedinio s na-ma ljudima da je doista Bog od Boga,svjetlo od svjetla, pravi čovjek, Sin živogaBoga, rođen u štali kraj Betlehema. Onima vremena za tebe, za mene, za nas…Darujmo i mi Njemu ovo vrijeme. Do-pustimo da radost mirno uđe u našu du-šu.S ovim mislima srdačno vas poz-

dravljamo i pratimo svojim molitvama, teželimo obilje milosti i blagoslova u NovojGodini! +

Vaše sestre iz Kloštar Ivanića

55


BREZNICAQAKOVAČKA

Prinova u zajednici; križevačkivladika slavio istočnu liturgiju;posjeti nadbiskupa Marina ikarmelskog provincijala; soli-darnost s braćom i sestramakroz brojne susrete i molitvenepreporuke

Draga naša braćo i sestre! Po završetku još jedne građanske go-

dine i božićnog liturgijskog razdoblja, že-ljele bismo s vama podijeliti milosti kojesu u Karmel sv. Josipa "pritjecale iz Mid-jana i Efe" - sa svihstrana i na raznenačine, donosećinam u "naručju"Bogoobjavljenjekroz susrete i doga-đaje naše zajednice,kroz Providnost idarove duha i nara-vi.S našim o. pro-

vincijalom VinkomMamićem smo seimale prilike su-sresti dva puta, nasvetkovinu SvihSvetih i u danimapred Božić, izmje-njujući vijesti i pla-nove našihzajednica, kao i čes-titke povodom iz-bora o. Vinka zapredsjednika HK-VRPP-a te uspješno obranjene doktorskedizertacije u Rimu. I kako to već biva,dobrom "štimungu" pridonijeli su radostzbog susreta, izmjena iznenađenja i brat-sko-sestrinska povezanost koja se ovak-

vim susretima sve više i učvršćuje. Uznašeg o. Provincijala, razveselili su nas iposjeti naše subraće o. Anđelka te br. Ni-kole koji je na vrlo dosjetljiv način našimsestrama Antoniji i Aniti učinio rođen-dan nezaboravnim, dok je o. Zlatko Žu-vela iz Sombora predslavio svetu Misu zanas i okupljene članove škapularske bra-tovštine na svetkovinu naše svete MajkeTerezije.I kroz ovo smo razdoblje mnogim

skupinama svjedočile svoj poziv, molile snjima i dijelile njihove životne priče ižarke preporuke koje nas često ostavljajunijemima pred otajstvom patnje kojuprolaze ljudi našeg vremena i koju smopozvane nositi pred lice Boga koji je "svenaše slabosti ponio i naše boli uzeo nase". Framaši iz Vinkovaca, djeca i mladiiz Donjeg Miholjca s vlč. Damirom, djecaiz šarengradske župe s fra Josipom, čla-novi "Marijine legije" i zajednice "Mir" iz

Osijeka, vlč. Rikar-do Lekaj iz istar-skog Svetvinčenta,Krešimir Miletić izstranke "H-rast"koji nam je pred-stavio aktualnu po-litičku scenu udomovini predparlamentarne iz-bore za koje smomjesecima žarkomolile, vladika kri-ževački mons. Ni-kola Kekić koji jezajedno s još troji-com grkokatoličkihsvećenika s namaimao istočnu litur-giju, mladi iz za-jednice "Cenacolo"s don Ivanom Fili-povićem koji nas jepotaknuo da sve

svoje i tuđe "ovisnosti" s pouzdanjempredamo Isusu koji je jedini liječnik na-ših duša i odgovor na svaku ljudsku pat-nju i svako naše pitanje, vlč. MatejGlavica koji je s trojicom đakovačkih bo-



goslova s nama slavio svetkovinu sv. ocaIvana od Križa te bračni par Fogadić izLevanjske Varoši koji je istog dana u na-šoj crkvi obnovio bračne zavjete prigo-dom svog zlatnog jubileja – samo su nekiod darova kojima "pohodi Bog narodsvoj" u ovoj zajednici.Naš zajednički hod kroz došašće oso-

bito je dojmljiv u starom karmelskomobičaju večernjih procesija u kojima Ma-rija i Josip traže sebi stan naših duša i ukojima ih sestre prihvaćaju i s ljubavljudočekuju izmjenjujući se u gostoprims-tvu i molitvi. Vrhunac i završetak tog ra-dosnog iščekivanja je rođenje Djeteta,malog Božića u svetoj noći, koje smoproslavile Misom s vlč. Marinom Kneže-vićem i uz veliko sudjelovanje vjernika. Anakon Mise i prigodnog čestitanja izmi-jenile smo darove uzajamne molitve ot-krivajući tko je za koga molio u ovomdošašću i veseleći se raznim Božjim izne-nađenjima koje nam je kroz to providio.Blagdanski ugođaj upotpunjavali su ibrojni čestitari, među kojima osobito isti-čemo dragog nam oca nadbiskupa mons.Marina Srakića. Pri kraju božićnog vre-mena, na prvu siječanjsku subotu, našojse zajednici na početna tri mjeseca pri-družila Bibijana Pernar iz SlavonskogBroda, želeći spoznati i izvršiti Učiteljevuvolju za koju vjeruje da "stanuje" u Kar-melu sv. Josipa!"Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova,

pa dođosmo pokloniti se Gospodinu!"Neka ta zvijezdakoja je Krist, Bognaš, nikada ne zađes našeg karmelskogneba i neka našiposvećeni životiuvijek bdiju u pok-lonstvu "u duhu iistini, jer upravotakve klanjateljetraži Otac!" +

Vaše sestre izKarmela u Breznici

Đakovačkoj

MARIJA BISTRICA

Redovničko oblačenje Ane Vuco;povratak s. Natanaele iz Sofije;adventski i božićni karmelskiobičaji; biskup Valentin Pozaićna godišnjem blagoslovu samos-tana

Draga braćo i sestre!Ovih smo božićnih dana razmatrale

kako nam se Bog u malom Božiću daro-vao pa bismo i mi željele podijeliti s vamaono čime smo bile obdarene da se i vi ra-dujete s nama. Od prošlog javljanja kodnas se mnogo toga dogodilo. Primalesmo, ali i davale...Gospodin se, kao i uvijek, brinuo za

naše duhovne potrebe pa nismo oskudi-jevale u predavanjima. Tako nam je 11 .10. p. Jure Bosančić govorio o našoj sv.Majci Tereziji i 22. 11 . o Kristu Kralju; o.Miljenko Sušac nastavio je 12. 10. s ni-zom predavanja o Zamku duše premaknjizi "Želim vidjeti Boga" sl. B. o. Euge-na od Djeteta Isusa, OCD; o opraštanjunam je 31 .11 . govorio o. Dario Tokić,OCD, a o. Zdenko Križić, OCD 10. 12.progovorio nam je o molitvi psalama. Dr.Agneza Szabo imala nam je 1 . 12. preda-vanje o hrvatskim izborima kroz povijest.

57


Govorila je o političkim, ali i o onimosobnim izborima koje moramo činitisvakodnevno birajući dobro a odbacujućizlo. Navela je i mnoge primjere manjepoznatih svijetlih lica naše povijesti po-put kraljice Jelene koja je "bila majka kra-ljevstva a zatim je izabrala biti majkomsirota i zaštitnicom udovica." Osobito nasje svojim posjetom 22. 12. razveselio pro-vincijal o. Vinko Mamić, OCD. Premdanam nije imao predavanje, ohrabrio nasje u življenju našega poziva. Preporučionam je u molitve velike potrebe naše Pro-vincije, ali i naše domovine, kao i noveprojekte i svoj rad u novoj službi pred-sjednika HKVRPP-a. Premda je hodočasnička sezona u Sve-

tištu prošla, ipak smo, uz mnoge pojedi-načne, imali i nekoliko skupnih posjeta.Posjetili su nas hodočasnici iz Međurića svlč. Tomislavom Vučurom i iz župe Priš-lin sa župnikom vlč. Vladom Mikšićem;djeca 7. r. OŠ iz Marije Bistrice i 5. r. OŠiz Špišić Bukovice sa svojim vjeroučitelji-ma te don Pavao Gospodnetić sa zborommladih iz Hvara. Osobitu radost priredilanam je svojim posjetom naša s. Rafaela izĐakovačke Breznice kao i o. Dražen Var-gašević s našim karmelskim aspirantimas kojima smo se imali priliku upoznati 6.11 . Posjetile su nas i članice udruge "Hr-vatska žena" iz M. Bistrice koje su nam21 . 12. došle čestitati Božić i zahvaliti namolitvenoj potpori.

Radovale se.. .

Na svetkovinu naše sv. Majke Terezije,15. 10., naša postulantica Ana Vuco pri-mila je redovničko odijelo Reda. Uzela jeime s. Marija Ana od Srca Isusova i zapo-čela kanonsku godinu novicijata. Svetu Misu toga je dana predslavio fra PetarCvekan, OFM, koji je u propovijedi pro-govorio o životu i djelu naše sv. Majkepozvavši nas da po uzoru na nju uvijeksve vjernije živimo naš poziv na molitvu ikontemplaciju. U duhu smo te večeripratile svečane zavjete naše braće u Re-metama, a naša s. Marija otišla je u imesvih nas čestitati novozavjetovanicima.

Svečano smo proslavile 14. 12. i svet-kovinu sv. našeg o. Ivana od Križa i danutemeljenja našeg samostana. Sv. Misu jepredslavio naš o. Jakov Mamić, OCD, uzajedništvu s našim misnikom vlč. Antu-nom Motičićem. U propovijedi nam jestavio pred oči lik sv. Ivana kao svecaOtajstva Boga, čovjeka teologalnog iz-rastanja i učitelja na tom putu; kao čo-vjeka protiv vremena u kojem provizornoima vrijednost trajnoga, u kojem se du-hovnost svodi na senzaciju a asketizamzamjenjuje krepost, ali također i kaoonoga koji je uvijek za vrijeme istine očovjeku i duhovnosti skladne suradnjeBoga i čovjeka, za vrijeme askeze kojaodgaja odgovorne i zrele ljude, sposobnečuti sebe i čuti Boga.

U srijedu, 16. 11 ., na našu veliku ra-dost vratila nam se iz Bugarske naša s.Natanaela puna zanimljivih dojmova ko-jima je "začinjala" naše rekreacije nekoli-ko dana. Dakako, i kod nas se kroz tovrijeme štošta zanimljivoga dogodilo pajoš uvijek dijelimo radost ponovnoga su-sreta, pripovijedajući zgode i nezgodedoživljene kroz protekle tri godine. Onase trenutno nalazi u bolnici zbog rane nanozi. Preporučujemo je u vaše molitve.

Pripremale se za Božić.. .

Sveto vrijeme došašća započele smodanom duhovne obnove radujući se na-šim malim običajima koji su mu vlastiti.Tako smo na početku izvlačili cedulje sulogama u Božićnoj noći i prikladnim



zadatcima. Premda se inače nitko ne ve-seli kad "ispadne magarac", u ovoj našojinternoj tomboli sve su uloge poželjne. Ao krasnom ozračju u zajednici kad seuloge počnu zdušno uvježbavati ne trebani govoriti. Tu su: "volek" koji neprestanonastoji činiti djela ljubavi i magarčić kojispremno nosi što god mu se uprti; usluž-ni "oslek" sa blagom ovčicom koja se ni-kome ne protivi; mala svjetiljka kojagovori jedino tihim izgaranjem za druge ijednostavno pastirče puno istinske ra-dosti. Tu je i krov štalice koji plaštem lju-bavi pokriva sve slabosti bližnjih kao injezin pod koji rado pušta da po njemusvi gaze – ne samo sveti Josip i Marija,nego i vol i magarac i oslek i pastiri i kra-ljevi.. .I nismo se zadovoljile samo time da

spremno dočekamo Isusovo Porođenje uBožićnoj noći nego smo također od 16.do 24. prosinca svakodnevno "ugošćiva-le" Mariju i Josipa na njihovom napor-nom putovanju u Betlehem. Svake suvečeri nakon pjevane procesije gostolju-bivo dočekani i primljeni od sestara kojesu imale čast otvoriti im vrata svojeskromne ćelije i pratiti ih jednim dijelomnjihova puta.Tako pripravljane, zadnjih smo se da-

na potrudile i izvana očistiti i ukrasiti ku-ću bezbrojnim jaslicama koje se moguvidjeti na svakom koraku.

I dočekale Ga sa svom ra-došću.. .Na Badnjak smo imale svečanu Službu

čitanja kao uvod u slavlje Mise Polnoćkekoju je predslavio naš misnik vlč. AntunMotočić, kao i onu na sam Božić ujutro.Susret i čestitanje našem vlč. Tončekuupriličile smo na sv. Stjepana u govornici.A Božićni običaji.. . Tko bi ih opisao

kad ih je tako mnogo i sve jedan ljepši oddrugog? Neka dakle ovaj puta bude spo-menut samo onaj kojim je obilježena ve-čer sv. Ivana (popularno zvanog "odkolača"). Te smo se večeri okupile u 19sati u našoj blagovaonici i započele tradi-cionalno pjevanje svim jaslicama po kući.

Kako ih ima mnogo, procesija je trajaladugo i gotovo čitav sat su našim hodni-cima odjekivale lijepe božićne pjesme svedok nisu utihnule u novicijatu gdje sunas ugostile naše najmlađe, priredivšinam i mali igrokaz u kojem smo moglevidjeti što se zbivalo one svete noći međuBožjim anđelima.

Na samu Novu godinu, kako je to kodnas uobičajeno, imale smo blagoslov ku-će. Ovaj puta radovale smo se što nam je,uz našega župnika preč. Korena, našegamisnika i dvojice župnih vikara, kućublagoslovio mons. Valentin Pozaić, po-moćni biskup zagrebački. Tako smo ve-dro zakoraknule u Novu godinu u kojoj isvima vama želimo i molimo obilje Bož-jega blagoslova. +

Vaše sestre iz Marije Bistrice

59


SARAJEVO

Posjet i darivanje kardinala Vin-ka; sarajevski bogoslovi na slav-lju sv. Terezije od Isusa; bijeliBožić; brojni posjeti

Draga naša braćo i sestre!

Ovog Božića snijeg je sve pokrio i lijepozabijelio pa smo imali pravu "idilu" vani iu kući, tako da je sve skupa bilo "lijepousklađeno i raspoređeno". U međuvre-

menu, od našegzadnjeg javljanja,proslavili smosvetkovinu našesv. Majke Terezije.Svečanu Večernjui sv. Misu pred-molili su i slavilizajedno s namadon Žarko V.Ošap i bogosloviVrhbosanksogbogoslovnog sje-meništa. Uoči svetkovine, posjetio nas jedon Mihovil Kurkut, salezijanac, sa mla-dima iz Žepča koji djeluju kao animatoriOratorija. Bio je to zanimljiv duhovno-rekreativni susret po uzoru na don Bos-cove "izlete s mladima". U listopadu i stu-denom u tri niza održao nam je mons.Zovkić predavanja na tri teme iz Lukinaevanđelja. Već tradicionalno, imali smokroz došašće svete Mise zornice u 6 satizajedno s vjernicima.Don Pavo Jurišić i biskup Pero Sudar

održali su nam dva poticajna nagovora zaovo liturgijsko vrijeme priprave. Don Pa-vo nam je govorio o Došašću kao vreme-nu u kojemu se posebno osjeća nostalgijaza domom, odnosno za "udomljenosti" uBogu, a biskup Sudar nam je protumačiočetiri poziva Crkve kroz četiri nedjeljedošašća.

Prvi poziv da bdijemo, drugi poziv dapripravimo put, treći poziv da Isusa pre-poznamo među nama i četvrti poziv navjeru. "Samo onaj koji se nije umorio vo-ljeti, može vjerovati da će doći."Da nas sv. Nikola nije zaboravio os-

vjedočili smo se i ove godine, kada namje 5. prosinca navečer došao naš Kardi-nal u pratnji tajnika, noseći punu košarudarova! Između ostalog, bile su tu i toplečarape za svaku sestru, a za Božić smodobile još i prsluke: gdje ima ljubavi,nema zime! Na svetkovinu Bezgrešneposjetili su nas hodočasnici iz župe Sko-paljska Gračanica kod Uskoplja sa svo-jim svećenicima Ilijom i Tadijom Ivoš.Župa je to bogata svećeničkim zvanjima

i plemenitošću.Jedan dječak dobi7, 8 godina, videćigdje odrasli ostav-ljaju sestrama mi-lodar, izvadi izdžepa dva novčićai reče: evo i moje 3marke! Tako sunam ostavili nesamo svoje darove,nego i svoju dušu!U tjednu uoči

Božića dragi Bognas je opet pretekao svojom velikomdarežljivošću po našoj braći i sestrama izKonferencije viših redovničkih poglava-ra i poglavarica BiH koji su nam daro-vali jednu donaciju da možemo platitirežije! On neka im svima uzvrati da"imaju u izobilju za se i za svako dobrodjelo!" Mnogo je dragih duša prošlonašim Karmelom ovih dana: jedna sku-pina mladih iz Hercegovine, naš bratdon Ante Ivančić, don Michele i bogos-lovi neokatekumeni, bogoslovi Vrhbo-sanskog bogoslovnog sjemeništa, našuzoriti kardinal sa svojim sestrama Blan-kom i Mirom, fra Vice Tomas, duhovniksestara Klarisa, časne sestre: Klanjateljice,Milosrdnice, Služavke Malog Isusa, braćasvećenici, obitelj Rakitovec sa šesterodjece, skauti iz Sarajeva koji su nam do-nijeli Betlehemsko svjetlo, skauti iz Italije



i nekoliko skupina Talijana u više navra-ta, sjemeništarac Dario i njegovi rodite-lji… i još mnogi drugi iz bliza i dalekakoje je Gospodin poslao na naša vrata!Uistinu, ovog je Božića naš Karmel biopravi "Betlehem".Tako, obradovani i zadivljeni silnim

Božjim darovima, poput Josipa i Mari-je koji su se "divili svemu što se o Nje-mu govorilo", želimo i vama sretanhod "iz udivljenja u udivljenje" u NovojGodini! +

Vaše sestre iz Sarajeva

SORA (SLOVENIJA)

U nesreći u Turskoj poginuomons. Franci Vrhunc, prijateljZajednice; susret svih slovenskihnovakinja i novaka; posjeti kar-dinala Rodea, nadbiskupa Stre-sa, novoga biskupa StanislavaLiopvšeka i provincijala o. Vin-ka; duhovna večer povodom iz-danja "Tamne noći" sv. Ivana odKriža; u "Delu" objavljen interv-ju sa s. Damjanom

Drage sestre in bratje, mozaik dogodkov zadnjega četrtletja

leta, od veselja do žalosti, od življenja dosmrti, nam potrjuje resničnost misli, ki joje zapisala sv. Edith Stein: Pot učlovečene-ga Božjega Sina je bila po križu in trplje-nju priti k veličastvu vstajenja. In pot zavsakogar od nas, za celotno človeštvo, je sSinom človekovim dospeti skozi trpljenje kveličastvu vstajenja. (Jasli in križ) V mesecu oktobru nas je najprej p.

Mato OCD s konferencami dvignil v vi-šave 5. in 6. stanovanja Notranjega gradu(24. - 26. 10.) . "Prizemljil" nas je nato g.

nadškof Uran, ki je prosil za molitev obpoteku katehez neokatehumenske skup-nosti v treh ljubljanskih župnijah, na ka-tere se je odzvalo le majhno število oseb.Hkrati nas je med mašo (25. 10.) opogu-mil z besedami o gorčičnem zrnu in kva-su, ki sta kot majhno, a duhovno močnoupanje v srcu kristjanov znamenje zaprihodnost. Za tem nas je pretresla novi-ca o nenadni smrti prelata g. FrancijaVrhunca, ki se je ponesrečil v Turčiji privodenju romarjev po Pavlovih stopinjah,blizu kraja Myra, ki je povezan s sv. Ni-kolajem. Gospod Vrhunc, ki bi v letoš-njem letu obhajal svoj biseromašnijubilej, je bil z našo skupnostjo vse življe-nje prisrčno povezan. V Karmelu na Seluse je ob oltarju sv. Terezije Deteta Jezusaodločil za duhovniški poklic. Kot nad-škofijski tajnik je spremljal boleče tre-nutke razpusta tamkajšnjega samostanain odhod sester v tujino ter si vseskoziprizadeval za njihovo vrnitev. Redno jeobiskoval sestre v Mengšu in zanje oče-tovsko skrbel. V Soro je vsa leta ob torkihredno prihajal maševat. Naj blagoslov, kinam ga je podeljeval toliko let, zdaj obje-ma njega. Na dan (30. 10.) , ko smo bileuradno obveščene o smrti g. Vrhunca,

61


smo izvedele tudi za nenadno smrt misi-jonarja p. Miha Drevenška, minorita, kije iz "svoje" Zambije v Slovenijo večkratpripeljal otroški zbor "črnčkov" - s svojimveseljem in petjem so nas močno razgi-bali. Obeh duhovnikov se spominjamo vmolitvi.

Prvi petek v novembru nam je g. nad-škof Stres v pridigi o evangeljskem od-lomku o krivičnem oskrbniku približalkonkretnost in sodobnost Kristusovihprilik. Dobro se znajdemo v posvetnihrečeh, precej slabše pa v stvareh Božjegakraljestva, precej dobro znamo položaj inmoč uporabiti za osebno korist (korupci-ja), kar je staro prav toliko kot človeštvo,in dobro se zavedamo, da lahko iztirjamopovračilo za krivice in škodo na materi-alnem področju (dobrine, telesne po-škodbe). Slabše pa se zavedamo, da jekrivica in škoda (tudi slab zgled) na du-ševnem in duhovnem področju še mno-go bolj nevarna, da bi morali biti tu šebolj pozorni, pa nismo, morda zato, ker

se tega ne da iztirjati, ker ni merljivo.Martinovanje, ki je bil v srednjem ve-

ku "jesenski pust", saj se je po sv. Martinuzačel 40-dnevni post pred Božičem, smookronale z delovno akcijo grabljenja listjapo vrtu, nato pa s srečanjem novincev innovink vseh slovenskih redovnih skup-nosti (11 . 11 .) . Po maši, ki jo je darovalcistercijan p. Brako Petauer, smo imelipogovor. Srečanje je v nas pustilo globo-ko zavest, da je od zvestobe Kristusu inposvečenemu življenju vseh nas odvisno,ali bo Gospod še našel vero na zemlji, kopride.Prvič, odkar je v vlogi škofa, nas je 14.

11 . obiskal dr. Stanislav Lipovšek, ki se jeprišel priporočit v molitev, saj teža odgo-vornosti, ki jo nosi, ni majhna. Sprego-voril je o svoji izkušnji na dnevu mladihv Madridu ter o razmišljanju svetegaočeta glede nove evangelizacije in metod,ki bi bile primerne za današnji čas inprostor.Zaradi parlamentarnih volitev 4. 12. in

objektivnejše obveščenosti v političnemsmislu nas je 17. 11 . obiskala gospa Moj-ca Kuclar Dolinar, bivša ministrica Mi-nistrstva za visoko šolstvo in tehnologijo,ki je članica katoliške stranke Nova Slo-venija (NSi).Konec novembra nas je znova obiskal

p. Mato Miloš OCD. Preko njegovihkonferenc smo "dospele" v 7. stanovanjeNotranjega gradu in duhovno bogat te-den zaključile 25. 11 . z duhovnim veče-rom v naši kapeli ob izidu knjige sv.Janeza od Križa Temna noč (založbaDružina). Večer je bil oblikovan medita-tivno, prepletalo se je branje Božje bese-de, razmišljanja o temni noči, petje



psalmov in glasba. Na začetku je bil všpanščini in slovenščini prebran pesem-ski del Temne noči, na koncu pa je svojedoživljanje sv. Janeza od Križa in Temnenoči podal naš p. Mato OCD in sicer vslovenskem jeziku (dodajamo v prilogi),kar je pri poslušalcih vzbudilo odmeveiskrene naklonjenosti. Svoj odmev stapodala tudi prof. Janez Juhant in preva-jalka, gospa Breda Cigoj-Leben, ki ima že90 let in je bilo prevajanje celotnega opu-sa sv. Janeza od Križa njen življenjski do-sežek. Založba Družina je s to izdajoTemne noči odprla novo knjižno zbirkoKlasiki duhovnosti. Spremno študijo, kinaj sodobnemu bralcu olajša branje inrazumevanje besedila, je pripravila našas. Damjana.V decembru

smo z molitvi-jo spremljale inse razveselileuspešneobrambe dok-torske teze na-šega p.provinciala naGregoriani vRimu. Novidoktor VinkoMamić nas ježe na nedeljogaudete, 11 .12., presenetil s svojim obiskom. Predstavilnam je vsebino doktorske naloge in več ka-kor TRI URE smo ga poslušale kot "vkova-ne". Na koncu se je pošalil, da je dobro, dani kakšna sestra zaspala in "padla z zidu"kakor mladenič, ki je poslušal sv. Pavla(prim. Apd 20, 9). Srečanje smo zaključili zobhajanjem zahvalne sv. maše.Okrog sv. Miklavža je bilo v naši skup-

nosti zelo živahno: na predvečer praznika(5. 12.) , ko sv. Miklavž hodi okrog s svo-jim belim in črnim spremstvom (angeliin parkeljni), smo ga s strahom pričako-vale, saj nismo bile povsem prepričane,na katero stran nas bo postavil (med beleali med črne). Pa nas je njegovo usmilje-nje povsem potolažilo. Ne le, da nas jeobdaril in prišel med nas samo z angeli!

Navdihnil je tudi tri sestre, da so mu pri-pravile neverjeten sprejem, ki je nasmejalprav vso skupnost: vsebino znane črnsko-duhovno pesmi O, when the saints gomarchin´ in v izvedbi filipinskih madri-galistov, ki pesem interpretirajo v različ-nih ritmih, jezikih in kulturah, souprizorile z gibi, plesom in igranjem.Na sam praznik sv. Nikolaja se je začelo

jubilejno leto ljubljanske nadškofije, ki jeposvečena temu svetniku in ki praznuje550-letnico uradnega obstoja (ustanovitevje potrdil papež Pij II.). V času trajanja ju-bilejnega leta (6. 12. 2011 . -6. 12. 2012) sebo zvrstilo veliko kulturnih prireditev, du-hovnih dogodkov in srečanj, različnihvsestranskih predstavitev nadškofije in

pomembnostinjenega delo-vanja skozizgodovino.Slovesno mašoje v ta namendaroval ljub-ljanski nad-škof msgr. dr.Anton Stres(11 . 12.).Na praznik

Brezmadežneje pri nas ma-ševal g. RobertSmodiš. S ci-

tati iz Svetega pisma nam je spregovoril oMarijini lepoti. Naslednji dan pa je maše-val upokojeni duhovnik g. Stanislav Dol-šak, ki je v času komunizma za nas čezmejo prinašal vse potrebno iz Avstrije.Priskočil pa je na pomoč tudi, ko so se pr-ve tri sestre vrnile v Slovenijo. Ko so še ži-vele na škofiji, je g. Dolšak z njimi hodil naoglede primernih krajev za novi Karmel.Na praznik sv. Janeza od Križa je ma-

ševal g. nadškof Stres in nam z izbranimibesedami spregovoril o našem duhov-nem učitelju, o očiščevanju duše skozikriž in trpljenje za zedinjenje z Bogom vljubezni. Za ponazoritev svoje misli si jeod sv. Janeza od Križa sposodil primero zlesom in ognjem, poudaril pa je predv-sem, da je vsa svoja spoznanja sv. Janez

63


od Križa črpal iz lastne izkušnje in da ni-koli ni dopustil, da bi jeza ali maščevanjepreplavila njegovo srce, pa naj so bili raz-logi še tako "upravičeni". Po sveti mašismo g. nadškofu voščile za rojstni dan, kiga obhaja 15.12., in za prihajajoče praz-nike. Prav od srca smo se mu nasmejale,saj nas svojim smislom za humor vednoznova preseneti.Ko se je adventni čas pričakovanja in

pripravljanja na Gospodovo rojstvo bli-žalo koncu, je na naša vrata potrkala no-vinarka osrednjega slovenskega časopisaDelo s prošnjo, da bi smela narediti in-tervju z eno od sester o pomenu Božiča.Ker je šlo za posebno rubriko z naslovomBožična razmišljanja, ki je vključevalarazmišljanje o pomenu Božiča s stranirazličnih skupin ljudi (dijaki, ostarelimož iz doma za ostarele, brezposelna se-zonska delavca iz Bosne, zaposleni v maj-hnem družinskem podjetju – domačipekarni) in ker nam je novinarka oblju-bila, da bo objavila samo to, s čimer sebomo strinjale, smo na intervju pristalein bile vesele, da je bil objavljen zares le-po in korektno in da je bil naš prispevekedini, ki je pričeval o bistvu Božiča – orojstvu Odrešenika za vse nas, za vsakegaposameznika in za vse človeštvo in stvar-stvo. Intervju je bil objavljen v sobotništevilki Dela (24. 12.) .Vrhunec decembra za nas vse pred-

stavlja božični večer. Polnočno sv. mašoje daroval prof. Janez Juhant. Na sam roj-stni dan našega Odrešenika nas je zazna-movala zgodba (dokumentarni film)misijonarja slovenskega rodu, rojenega vArgentini, Pedra (Petra) Opeke, ki naMadagaskarju rešuje družine in otroke ssmetišča in jim vrača človeško dostojans-tvo ter jih tudi z vzgojo pripravlja za potv normalno življenje. Kakšna zgodba!Kako otipljivo delovanje Vsemogočnega!Delovanje Gospoda – a šele potem, ko semu nekdo preda do konca in popolnomain se je pripravljen izničiti, postati edenizmed najmanjših, človek smetišča …prav kakor se je izničil Stvarnik nebes inzemlje, ko se je učlovečil. Na tem smetiš-ču se združuje zemlja z nebesi.

Samo še nekaj dni nam je ostalo donovega leta in kljub temu, da so bili že vsiprejšnji dnevi tako zelo polni, ni manj-kalo živahnosti tudi po Božiču. Na praz-nik nedolžnih otročičev (28. 12.) nas jeobiskal g. kardinal dr. Franc Rode in nammed mašo pri pridigi predstavil razmiš-ljanje, ki ga je kardinalskemu zboru po-sredoval sveti oče Benedikt XVI. napodlagi izkušenj preteklega leta. Potrdilje globoko krizo, ki sploh ni samo gos-podarska in ekonomska, ampak je resnavsestranska kriza vrednot, morale in eti-ke, ki se kaže v verski brezbrižnosti, ne-veri, upadanju duhovnih poklicev inštevila nedeljnikov in govori o tem, da niveč temelja – globokega osebnega sreče-vanja s Kristusom, iz katerega bi črpali,da tudi ni več žive vere, ki bi oblikovalanaša življenja. Iz krize bi nam lahko po-magalo 5 korakov: ponovno doživetjevesoljnosti katoliške Cerkve (kar je doži-vel sam papež na svetovnem dnevu mla-dih v Madridu); zavest, da moramo iti izsebe proti bližnjemu in potrebam sveta(tudi to je papež doživel v Madridu);molitev in adoracija (res je Bog prisoten



povsod, a adoracija pred Najsvetejšim jekraj otipljive Kristusove telesne prisot-nosti) ; duh spokornosti (spokorno srce,zavest, da potrebujemo Božje usmiljenje,iz katere izvira sposobnost, da prosimoodpuščanja); veselje in radost (ki izvira izgotovosti vere, iz zavesti, da nas Bog bre-zpogojno sprejema v naši enkratnosti intako lahko sprejemamo sami sebe, druge,življenje; in zato je dobro živeti) . Po mašismo se z g. kardinalom kratko srečale vklavzuri. Med drugim nam je povedal, daje v 80-ih letih prav on navdušil prof.Bredo Cigoj-Leben, da je začela prevajatidela sv. Janeza od Križa. Po njeni zaslugiimamo danes prevedena vsa svetnikovadela.Prag novega leta smo prestopile v

hvaležnosti za vse prejete dobrote v pre-

teklem letu in odprtosti za vse, kar namBožja previdnost pripravlja v novem letu.Skrbno postavljene jaslice nas bodo ševes mesec spominjale na veliki dar učlo-večenja Božjega Sina. V molitvi ob ma-lem Jezusu se vas zvesto spominjamo zželjo, da bi v Njegovi navzočnosti po-gumno in vztrajno nadaljevali pot zaBožjim klicem. Prav prisrčen božičnipozdrav iz Slovenije! +

Vaše sestre iz Sore

MIRNA PEČ(SLOVENIJA)

Rođendani utemeljiteljice iduhovnika zajednice; susret sažupljanima; darovani Mali Isus;duhovne vježbe o Bogojavljenju Spoštovani p. Provincial, dragi bratje

in sestre! Še v božičnem času voščimo vsem

tisti mir, ki so ga oznanjali angeli obGospodovem rojstvu.V novembru nas je povezalo dvoje

družinskih praznovanj. Pred godom sv.Martina je naš zvesti hišni duhovnikmsgr. Martin Špringer obhajal 75 let, 16.novembra pa naša ustanoviteljica m. M.Agneza Prečistega Marijinega Srca 85let. Kljub častitljivim letom še precejpostori v ruberiji in pri rožah. Pred praznikom vseh svetnikov na-

šega Reda, v nedeljo, 13. novembra, jemaševal srebrnomašnik msgr. FranciPetrič, odgovorni urednik verskega ted-nika Družina. V prisrčnem pogovoru jebilo za nas spodbudno slišati nekaj otem, kako nastaja ta časopis, ki ga bere-mo med kosilom, da izvemo potrebnestvari o dogajanju v Cerkvi po svetu inpri nas.

65


Na pragu adventa nas je vzajemnoobogatilo posebno srečanje z živim ob-čestvom naše župnije Mirna Peč, ki jepražupnija, ena najstarejših župnij naDolenjskem. Pomladi 2012 bodo prazno-vali 900-letnico in že dolgo se zavzetopripravljajo na ta jubilej - tako duhovnokot z obnovitvenimi deli v cerkvi. V temčasu so menjali tlak, zato so nekaj dnisvojo župnijsko delavniško sv. mašo ob-hajali v naši kapeli. Ob četrtkih imajo posveti maši redna srečanja, namenjenaosebni rasti v veri kot nadaljevanje semi-narja za izlitje Svetega Duha. Tokrat smose srečali v govorilnici. Lepo je bilo tudivideti naše najbližje dobrotnike, ki so si-cer pogosto omenjeni po večerji, ko mo-limo zanje.Adventni čas nas je spet zbral v priča-

kovanju z Marijo, z njenim romanjem ponaših celicah, in potem v obhajanju samebožične skrivnosti.Tri dni pred Božičem nas je g. župnik

Janez Rihtaršič obdaril z velikim Jezušč-kom, ki je velik kot velik dojenček. Sestretega še niso vedele, zato je bilo velikopresenečenje, ko so ga pred 23. uro v sve-ti noči zagledale v rekreaciji. Po Evangeli-ju Ga je mati dala sestri Mariji, ki jo jeskrbelo, kako Ga bo nesla, ker hodi s po-močjo bergle. Ampak je šlo. Sveta noč jebila tako še posebej doživeta. Zdaj nasBožje Dete nežno gleda, nagovarja in

spremlja v teh Bo-žičnih dnevih primolitvi in pesmiNjemu v čast.Smo pa pred

duhovnimi vajami,ki jih bomo imelepred praznikomGospodovega raz-glašenja. Srebrno-mašnik g. PrimožKrečič, spriritual vljubljanskem bo-goslovnem seme-nišču, nas bo vodilob liku sv. JanezaKrstnika.Vse lepo poz-

dravljamo, povezane z vsemi v prazno-vanju božične skrivnosti, po našiKarmelski Kraljici. +

Vaše sestre iz Mirne Peči

NËNSHAT(ALBANIJA)

Svećenik u Karmelu u Nënshatu po-novno prigrlio svoj poziv; duhovne vjež-be vodio o. Antonio-Mario; posjetitalijanskih karmelićana; prvi albanskikandidat za karmelićanina; izdana Tere-zijina "Knjiga života" na albanskom; re-likvije sv. Male Terezije; odlazakmjesnoga župnika; brojni posjetioci izcijele Europe; posjet Nuncija i Biskupauz najavu jubileja 950. obljetnice bisku-pije.

Za prošli broj Vjesnika nismo mogleposlati naš prilog zbog tehničkih razlogapa sad ukratko dijelimo s vama milosnedogađaje od našega prošlog javljanja.

Karmelske teme

Od kako smo došle u Albaniju žarko



molimo za dolazak naše braće karmelića-na u Albaniju. Zato i svaki susret s njimadoživljavamo s puno radosti i milosti.Zadnjih mjeseci smo imale nekoliko mi-

losnih susreta s našom braćom.Prvo su nas posjetili o. Giuseppe Po-

zzobon i o. Adolfo Scandurra iz venetskeprovincije. Ostali su s nama nekoliko da-na u kojima su nas obogatili predavanji-ma o sv. Majci Tereziji. Na poseban načinnam je bilo drago što smo mogle s njimarazmjeniti iskustvo življenja naše zajed-ničke karizme.Za sve nas je bio vrlo lijep i koristan

susret s o. Antoniom-Mariom Čirkomkoji nas je vodio kroz duhovne vježbe. Teme predavanja su bile tipično karmel-ske, u duhu naše sv. Majke Terezije ( kre-posti, samospoznaja, poniznost, ljubav,zaborav sebe...) , korisne za produbljiva-nje hoda na putu savršenosti.O. Luigi Gaetani, sadašnji provincijal

napuljske provincije, održao nam je ne-koliko predavanja o knjizi "Osnuci" i"Zamak duše". Na našu veliku radostobećao nam je da će se naši susreti nasta-viti. O. Luigi održao je jedno predavanjei grupi Marijine legije o marijanskoj po-božnosti u Karmelu. Vjernici su s velikim

zanimanjem pratili predavanje i izraziliželju da još bolje upoznaju Karmel.O. Gabriele Morra, komesar Rimskog

komesarijata, obogatio nas je predava-njima na temu o životu po duhu, po-novnom rođenju po duhu u djelima našesv. Majke Terezije i sv. Oca Ivana od Kri-ža.S puno ljubavi i molitve već nekoliko

godina pratimo sjemeništarca EmanuelaPalaja, koji je prošle godine odlučio stu-piti u Karmel. On će, nadamo se, biti prvikarmelićanin Albanac. Po savjetu njego-vih dosadašnjih poglavara iz skadarskebogoslovije, proboravio je oko dva mje-seca kod braće karmelićana u pustinjiVarazze, provincija Genova. Nakon togaje donio konačnu odluku te je primljen upostulaturu. Preporučamo ga i vama umolitve.U suradnji s franjevcima skadarske

provincije, svjetlo dana je ugledala auto-biografija naše sv. Majke Terezije na al-banskom jeziku. S prijevodom i tiskomsmo jako zadovoljne. Još više nas veseli tošto je blago koje je skriveno u toj knjizisada pristupačno i vjernicima u Albaniji.Postoji veliki interes i žeđ za duhovnim iveć nam stižu zahvale što je knjiga tiska-

67


na.Nedavno nas je razveselio gospodin

John Lynch koji je pripadnik udruge"Mali cvijet". On nam je donio iz Lisieuxaprvorazrednu relikviju sv. Male Terezije.Svečano primanje relikvije upriličile smou našoj crkvi uz molitvu Večernje. Na tajnačin se još više ojačalo prijateljstvo s na-šom tako dragom Sveticom.

Rastanci

U proteklih nekoliko mjeseci, na odla-sku iz Albanije, od nas su se došli opros-titi: o. Julio Gomez, OFM koji se nakon 6godina pastoralnog i profesorskog radavratio u Španjolsku, u madridsku franje-vačku provinciju; Don Carlo Fantini, ge-neralni vikar naše biskupije, na traženjenjegovog Ordinarija iz Regia nell'Emilia,nakon 9 godina proboravljenih u Albanijivratio se u Italiji. Za našu biskupiju je toveliki gubitak.Nas je najviše pogodio odlazak našeg

župnika o. Sergia la Forgie. Zbog bolesti iiscrpljenosti bio je prisiljen, nakon 18 go-dina, vratiti se u Italiju. O. Sergio je zanaše župljane bio, kako se kaže, i otac imajka. Bio je prvi svećenik koji je došaou naše mjesto i od-mah je počeo s du-hovnom obnovom igradnjom crkvi. Bioje jako omiljen odnaroda jer je uspioshvatiti i prihvatitialbanski mentalitet,a najviše zbog togašto je bio pravi pas-tir, autentičan re-dovnik, siromašan iskroman. Također iza nas je bio praviotac, brat i prijatelj .Otkako smo došle uNёnshat, uvijek je"bio tu", uvijek spre-man pomoći bilo uduhovnom pogledu,bilo savjetima zalakšu inkulturaciju,

za gradnju i drugo. Sada se privikavamobez njega i molimo da njegov boravak uItaliji bude isto tako plodonosan kao iovdje.

Susreti. . .

Ovdje je nemoguće nabrojati sve one(grupe mladih iz Albanije, Italije, Špa-njolske; grupe volontera iz raznih krajevaEurope i dr.) koji su nas posjetili krozproteklih nekoliko mjeseci, sve one s ko-jima smo dijelile radosti i žalosti života,sve one koji su ostavili trag u našim srci-ma. Spomenut ćemo samo neke... .O. Francesco Neri, provincijal braće

kapucina, uvijek kad posjeti svoju braću,posjeti i nas i obogati nas izuzetno lije-pim propovijedima. Saznavši da karme-lićanke vole čokoladu, dva puta nam jedonio punu torbu čokolade. Nas je višeod čokolade razveselila njegova pažnja ižrtva koju je tom prigodom učinio jerznamo da braća svećenici kad putujuavionom nerado nose nepotreban teret.Također s. Carmen Lombardi, pro-

vincijalka Sestara Srca Isusova, s. Marija-na Merdita, provincijalka SestaraFranjevki od Bezgrešne, kad navrate u



Albaniju, rado dođu i kod nas preporuči-ti svoje sestre u molitve.Don Charbel Bachior i grupica vjerni-

ca iz Libanona upoznali su nas sa sv.Charbelom i sv. Rafkom, prvim kanoni-ziranim libanonskim svecima. Otpjevalisu nam i na arapskom jeziku pjesmu po-svećenu Maloj Tereziji koju smo i samepokušale naučiti. Iako nam nije uspjelo,bilo je lijepo pokušati.O. Agostino Caletti, DI, duhovnik na

skadarskoj bogosloviji, iako prezauzetdužnostima, redovito nalazi vremena je-danput mje-sečno i za nas,posebno zamlade sestre uformaciji.Sestre

usmiljenke izSkopja su rados nama podi-jelile svoje is-kustvo života idjelovanja sosobama raz-ličith vjerois-povjesti, asestre Utjelov-ljene Riječi su nas upoznale s njihovimmladim Institutom. Institut je utemeljenprije 25 godina, a već ima oko 1000 sesta-ra i isto toliko svećenika-redovnika. Zna-kovito je što u ovo vrijeme kad se svudagovori o krizi zvanja, sestre imaju zvanjačak iz europskih država (Nizozemske,Belgije, Francuske, Njemačke). To nam jebila prilika da hvalimo Gospodina i damu od srca zahvalimo što se on brine zasvoju Crkvu i budi srca i tamo gdje namse čini da je sve mrtvo.Ovog ljeta imale smo nekoliko posjeta

iz Hrvatske. Naravno, posjeti iz Hrvatskenas uvijek posebno obraduju - o. JosipGrivić, OFMcapp s našom prijateljicom idobročiniteljicom Mladenkom Vasilj, ne-koliko vjernika iz Kloštra Ivanića, Splita iMostara; o. Prela Gjurashaj s grupommladih i članovima franjevačkog svjetov-nog reda iz Dubrovnika, don Frrok Zefi,s. Davorka sa svojim susestrama.

Gospodin nas je obdario jednim po-sebnim iskustvom, za sve nas posve no-vim. Imale smo milost na duže vrijemeugostiti jednog svećenika koji je nakonlutanja odlučio ponovno prihvatiti sve-ćenički poziv, vratiti se Gospodinu i nje-govoj službi. Posebno je bila dirljivanjegova prva Misa koju je imao nakonduge pauze. Slavile smo milosrdnu ljubavOca koji se više raduje jednom obraćenugrešniku nego devedeset devetorici pra-vednika.Jedan od znakova koliko je Karmel

cijenjen u Alba-niji pokazali sunam o. AndreasWaltermann i s.Bernardette kojisu u ovim božić-nim danima sagrupom vjerona-učne djece iz 100km udaljenogFushё Arrёza, pohladnoći i snijegudošli prikazati bi-blijski božićniigrokaz. Djeca subila izvrsni glum-

ci, ponosni i radosni što su nas razvese-lili.

Posjet Nuncija i našegbiskupa Već je pomalo postala tradicija da naš

Nuncij s nama slavi svetkovinu Ivana odKriža. Nuncij je slavio Sv. Misu na kojojje bio prisutan lijepi broj vjernika, a upropovijedi nas je potaknuo na vjernostnašoj karizmi, naglasio je vrijednost mo-litveno mističnog života za Crkvu i du-hovnu plodnost našeg specifičnog načinaživota. Iza sv. Mise Nuncij je ušao u kla-uzuru gdje smo se nakon ručka zadržali udugom srdačnom razgovoru.Mons Lucjan Avgustini, naš Ordinarij

nas redovito prijateljski posjećuje brinućise za nas i sve naše potrebe. Na blagdanBezgrešne, slavio je sv. Misu uz prisustvo

69


velikog broja vjernika i na toj Misi sveča-no je najavio Jubilej – 950. godišnjicu na-še biskupije. Jubilej započinje 5. 1 . 2012. itraje do 24. 11 . 2012. Najavio je i moguć-nost dobivanja potpunog oprosta. Jednood mjesta na kojem će se moći dobitioprost bit će i naš samostan, budući da se

nalazi na temeljima nekadašnje biskupije.Neprestano zahvaljujemo Gospodinu

za sve milosti kojima nas obasiplje, upra-vo kako kaže sv. Ivan "primismo milostna milost". Kao potvrda svih milosti do-bivenih 2011 godine, Gospodin nam jena Staru godinu poslao dva njegovapredstavnika, Mons Lucjana i Mons Do-du Gjergjia koji su nam dali blagoslov zakraj Stare godine i za početak Nove, zaže-ljevši da nam 2012. godinu obiluje milos-tima još više nego dosadašnja. I mi vama svima, draga braćo i sestre,

želimo taj čudesni Božji blagoslov u cije-loj 2012. te da vam ova bude puna iskus-tva Boga živoga! Nosimo vas u srcu i u molitvi te vas

sve srdačno pozdravljamo. +

Vaše sestre iz Nёnshata


SVJETOVNI RED – OCDS

REMETE

Nova zvanja; "Trajnim obraće-njem prema poslanju"; zajednič-ko čitanje djela sv. Majke;prijevod radnih listova i audio-zapisi "Knjige života"; duhovnaobnova uoči Božića; program zajednice Svjetovnog reda Drage sestre i braćo u Redu, remetska Zajednica Svjetovnog reda u

2012. godinu ušla je sa 50 članova, od ko-jih 43 sestara i braće dolaze na redovitemjesečne susrete i na duhovne vježbe.Preostali članovi zbog bolesti nisu u mo-gućnosti dolaziti. Posebno smo radosni idragom Bogu zahvalni za dar novih zva-nja. Trenutno u Zajednici imamo 4 re-dovna i 3 izdvojena kandidata, te 10redovnih i 1 izdvojenog novaka. Izdvoje-ni članovi su oni iz gradova i mjesta navećoj udaljenosti od Zagreba. Oni nema-ju dužnost dolaziti na susrete, ali suobvezni sudjelovati na godišnjim duhov-nim vježbama. To, naravno, ne isključujekomunikaciju s poglavarom, magistromnovaka i članovima, kao i duhovno za-jedništvo. U listopadu 2011 ., s o. Draženom Ma-

rijom, nastavili smo avanturu iščitavanja"Knjige života", sv. Terezije Avilske. Oslu-škujući poticaje koje nam Duh Sveti, pos-luživši se sv. Majkom daruje, prepozna-

jemo da Isus ne traži od nas da budemoukorijenjeni ovdje, u prolaznim, zemalj-skim vrijednostima, nego u Nebu. Mi uKarmelu imamo milost i mogućnost bitiukorijenjeni u velikom blagu iskustvanaših naučitelja, svetaca i blaženika. Ovosjajno blago je nama i našim bližnjima skojima ga dijelimo neizmjerno vrijednapopudbina u hodu kroz život.Moto Zajednice za godinu koja je pred

nama bit će: "Trajnim obraćenjem premaposlanju". Pozvani smo s djetinjim po-vjerenjem prepustiti se vodstvu DuhaSvetoga, svakodnevno osluškujući Nje-gove poticaje i odgovarajući na njih.15. listopada, na Blagdan sv. Terezije

od Isusa, dio naše Zajednice sudjelovaoje na susretu zajedničkog čitanja 13. po-glavlja "Knjige života", u kojem Sveticagovori o prvom stupnju molitve i o na-pastima kojima nečastivi želi omesti mo-litveni hod početnika, i navesti ga daodustane od molitve ili da njegova moli-tva ne bude autentična. Kroz čitanje uskupini, promišljanje o Svetičinoj porucinama i razmjenu iskustava, Terezija namje zaista progovorila. Iste večeri, velik dioZajednice sudjelovao je na Misnom slav-lju u svetištu Majke Božje Remetske, nakojem su br. Daniel, br. Jakov i br. Stipepoložili svečane redovničke zavjete.Tema za promišljanje u studenom, u

koju nas je uveo o. Dražen, bila je: "Is-kustvo molitve – ključ za razumijevanjeterezijanske poruke". Sv. Terezija iz Avileje zaista mjerodavna osoba za autentičangovor o ovoj temi. Posebno smo se zaus-tavili na njenom govoru o molitvi kaoprijateljstvu. Ona ne govori o nečemu štoje pročitala ili čula, već govori ono što je

71


iskusila. Govori Onome i o Onome s kimprijateljuje, i ljubi Ga. Donosi nam Isusa,iz svoje duše i svog srca, zato Ga, slušaju-ći je, nalazimo u svetištima naših duša, iu bližnjima.Jasna Glogović, Tamara Crnko Gmaz,

Josip Dadić, Domagoj Cingula i o. Dra-žen preveli su, s engleskog i španjolskogjezika, 14 radnih listova koji su vrijednapomoć u osluškivanju Terezijine porukenama, u današnjem trenutku, ovdje i sa-da. U pripremu materijala uključene su iJasna Ivasić, Ana Bijelić, Božica Marti-nek, Teodora Živković i Snježana Foršek.U tijeku je izrada projekta: "Lectio te-

resiana online" – rast u kršćanskoj duhov-nosti sa sv. Terezijom Avilskom, za webstranicu Svjetovnog reda. O ovome će bi-ti više govora u izvješću sljedećeg tromje-sečja kada će, vjerujemo, ovaj projekt većbiti u funkciji i donositi plod. Pri kraju je i izrada evidencije svih

članova naše Zajednice, od njenog osnut-ka do danas, što je započelo na poticajprovincijalnog asistenta za Svjetovni red,o. Vjenceslava Miheteca. Sestre i braća či-ja imena su navedena u ovoj arhivi za nasnisu samo "slovo na papiru", već našidragi prethodnici, čiju baštinu mi danasuživamo i dužni smo je čuvati i umnaža-

ti.Dana 12. prosinca 2011 . održana je

cjelodnevna duhovna obnova koju je saZajednicom slavio o. Zlatko Pletikosić.Nagovori o. Zlatka bili su vezani uz djelo"Misterij Božića", sv. Terezije Benedikteod Križa (Edith Stein). O. Zlatko je vrlodetaljno obradio ovu malu, ali prekrasnuknjižicu. Naglasio je da Edith ukazuje nabliskost i povezanost svih Kristovih otaj-stava: Utjelovljenja, rođenja, javnog dje-lovanje, muke, smrti i uskrsnuća. Važnoje, gledajući Djetešce u Jaslicama, ne za-boraviti svratiti pogled i na Krista naKrižu, ali i na Isusa Uskrslog, a zatim toprimijeniti na svoj život.Na susretu Zajednice, s. Tea je iznijela

izvješće o tome što je sve učinjeno u pro-tekle dvije godine.Od susreta u studenom prikupila je

ideje i prijedloge sestara i braće od kojihće se načiniti Program rada Zajednice.Na nama je onda da ga, otvoreni djelova-nju Božjeg Duha, provedemo u djelo. +

s. Snježana Foršek, OCDS



SPLIT

Dvadesetčetirsatno klanjanje snakanom za osnutak SR-a uSplitu

Već smo izvijestili u prošlom brojuVjesnika da je o. Vjenceslav Mihetec ocd,provincijalni Asistent za Karmelski Svje-tovni red, trodnevnicom u čast sv. Terezi-je Velike, a taj naslov nosi i Duhovnicentar u Splitu, održao nekoliko predava-nja s nakanom da se pokrene Karmelskisvjetovni red u Splitu.S tom nakanom da se oblikuje zajed-

nica Karmelskog svjetovnog reda u Splituimali smo i 24-satno klanjanje u župi naKamenu 13.-14. listopada te 15.-16. pro-sinca. O. Vjenceslav je došao i za svetko-vinu sv. Ivana od Križa predslavio jemisno slavlje i susreo se, na njegovo izne-nađenje, s većim brojem aspiranata zaKarmelski svjetovni red u Splitu. +

o. Branko Zebić, OCD

73

KARMELSKA IZDANJA

OBJAVLJENO PETOIZDANJE KNJIGE"OBLAK NEZNANJA"

20. 10. 2011 . – "Karmelska izdanja"(KIZ), u svome nizu "Duhovne meditaci-je", ponovno su tiskala, među hrvatskimbogotražiteljima vrlo popularnu, knjigu"Oblak neznanja". Peto izdanje ove knjigenepoznatog pisca iz 14. stoljeća na 229stranica donosi ne samotekst "Oblaka neznanja"nego i tekst "Knjige po-vjerljivih savjeta", "jer je'Knjiga povjerljivih savjeta'zapravo nastavak, nadopu-na i dovršetak Oblaka nez-nanja" (iz Pogovora). Upogovoru knjizi navedenoje: "U oba spisa se radi oistom, premda nepozna-tom, autoru iz 14. stoljeća.Ista je to duhovnost, istonastojanje da se osvijetliteško izreciva i opisivaunutarnja stvarnost i da se pomogne bo-gotražitelju na njegovu putu do iskustvasebe u Bogu i Boga u sebi. Ove straniceustvari predočuju svjedočanstvo o traže-nju i nalaženju Boga, o iskustvu njegoveprisutnosti i zajedništva s Njime."Pisac Pogovora i urednik njige, o. Jure

Zečević, predstavlja knjigu i njenog auto-ra slijedećim riječima: "Ako autor obajuspisa i jest zaogrnut plaštem tajanstve-nosti 14. stoljeća, nije tajna da je on za-ljubljenik u božansku stvarnost, da mu je

ona najdragocjenije blago koje čovjekmože 'posjedovati'. Knjiga Oblak nezna-nja nosi podnaslov Knjiga kontemplacije.Za pisca ovih uputa o kontemplaciji ku-šanje božanske stvarnosti je najvrjednijidar kojega čovjek može primiti i istovre-meno najvrjednija aktivnost ili pasivnostu kojoj se osoba može naći. Zašto? Jerono mijenja čovjekovo doživljavanje sve-ukupne stvarnosti i dovršava proces nje-govog integralnog, svestranog i cjelovitogdozrijevanja, oplemenjujući ga božan-skim svojstvima..."

Kao "predokus" knjigeizabiremo dva mjesta. Prvomjesto nam donosi slijede-ću prekrasnu Molitvu:Bože, komu su sva srca

otvorena,prema komu je želja snažnai od koga ništa tajno nijeskriveno,očisti misli moga srcaizlijevanjem svoga Duhada bih te mogao ljubiti sa-vršenom ljubavljui hvaliti kao što zavrjeđuješ.Amen. (str. 14)

Drugo mjesto opisuje raspoloženjekoje tajanstveni autor zahtijeva od čita-telja knjige: "Tko god jesi ti, što posjedu-ješ ovu knjigu, molim te i zaklinjem sasvom silom i snagom koja je spojiva sasvezom ljubavi. Nije važno, je li ova knji-ga pripada tebi ili je čuvaš za nekogadrugoga, ili si je uzeo od koga ili posudio;ti je nemoj čitati i prepisivati ili govoriti onjoj, niti dopustiti drugome da to čini,dok se god zaista ne uvjeriš da je ta osobaduboko sklona posve i savršeno slijediti

KARMELSKA IZDANJA


Krista". (str. 15)Ove kao i sve druge knjige KIZ-a mo-

gu se naručiti na slijedećim adresama itelefonima: [email protected];tel.: 01/65-37-140; tel./fax: 01/65-38-621 ;mob.: 0997221806, ili na adresi: "Karmel-ska izdanja", Samostan Kraljice Karmela,Brezovička cesta 90/A, p.p. 7, Hr-10257Brezovica ili pak kupiti u knjižarama KS-a. Cijena knjige "Oblak neznanja" je 60kuna, a cijena svake od navedenih knjigaTerezije Avilske i Edithe Stein je 80 kuna.Svi samostani karmelićana i karmelićan-ki, od 1 . studenog 2011 ., kao sastavniceKarmelskih izdanja, za ove i druge knjigekojima je KIZ suizdavač imaju 30 % po-pusta, a za knjige kojima je izdavač samoKIZ 40 % popusta. +

"KARMELSKAIZDANJA" I"KRŠĆANSKASADAŠNJOST"PONOVNO TISKALIKNJIGE TEREZIJEAVILSKE I EDITHESTEIN

5. 1 . 2012. – "Karmelska izdanja"(KIZ) i "Kršćanska sadašnjost" (KS) u za-jedničkom nizu "Karmelski izvori" po-novno su tiskali tri djela sv. TerezijeAvilske i dva djela sv. Edithe Stein. Niz"Karmelski izvori" pripada biblioteci KS-a "Kršćanski klasici" i dosad obuhvaćaukupno pet objavljenih djela ovih dvijuglasovitih karmelićanki. Knjizi "Put k sa-vršenosti" Terezije Avilske (Djela 1 , 154stranice) ovo je već 5. izdanje, a njenimknjigama "Zamak duše" (Djela 2, 155stranica) i "Moj život" (Djela 3, 246 stra-nica) ovo je 4. izdanje. Knjizi Edithe Stein

"Znanost križa" (Djela 1 , 200 stranica)ovo je 3. izdanje, a knjizi iste autorice"Žena" (Djela 2, 146 stranica) ovo je 2.izdanje. Ponovljena izdanja djela ovihdviju žena, kontemplativnih karmelićan-ki, pokazuju da njihova duhovnost i is-kustvo Božje prisutnosti u njihovimživotima privlači i današnje čitatelje. Svetri knjige sv. Terezije Avilske sa izvornogšpanjolskog je preveo Rudolf Kožljan.Knjigu Edithe Stein "Znanost križa" saizvornog njemačkog preveo je Pavao Ba-durina, a knjigu "Žena", također sa iz-vornog njemačkog, preveo je PavoVujica. +

75

IZ VOJNOG ORDINARIJATA

OBILJEŽAVANJEDUŠNOGA DANA U91 . ZRAKOPLOVNOJBAZI

Na Dušni dan, 2. studenog 2011 . ukapeli vojne kapelanije "Sv. Petra i Pavla"u 91 . zrakoplovnoj bazi na Plesu slavljenaje sveta Misa zadušnica za sve poginule,smrtno stradale hrvatske branitelje i svenaše pokojne. Misno slavlje predslavio jevojni kapelan o.Viktor Grbeša. +

SUSRETZAGREBAČKOGVOJNOGDEKANATA

U samostanu otaca monfortanaca uzagrebačkom Blatu održan je 29. stude-nog 2011 . godine susret djelatnika Za-grebačkog vojnog dekanata. Susret jezapočeo molitvom Srednjeg časa u kape-lici samostana. Nakon molitve uslijedio jekratki duhovni nagovor dekana o.Zdravka Barića, s naglaskom na došašće. U radnom dijelu, koji je započeo s osvr-tom na teme i zaključke dekanatskogsastanka vojnih dekana održanog 21 .studenog 2011 . godine u Vojnom ordi-narijatu. Slijedio je osvrt na jesenski tur-nus duhovnih vježbi te kratki izvještaj ostanju u kapelanijama. Na samom krajubilo je govora o pastoralnoj suradnji iz-među kapelanija u došašću. Na susretu jenazočio i vikar za pastoral don Josip Sta-nić. +

IZ VOJNOG ORDINARIJATA


PREDAVANJE ZAVJERNIKE U VOJNOJKAPELANIJI"SV. PETRA I PAVLA"NA PLESU

U 91. zrakoplovnoj bazi na Plesu vojnikapelan o. Viktor Grbeša održao je 6.prosinca 2011 . predavanje na temu "Pra-vila komunikacije – način razmišljanjamuških i ženskih osoba".

Tragajući za načinom kako poboljšatimeđusobno razumijevanje i međuljudskeodnose u radnoj sredini o. Viktor Grbešaje u svom izlaganju djelatnicima progo-vorio o pet zanimljivih tema:- Što je najvažnije za sreću žene a što

za sreću muškarca,- Kako im to pružiti,- Pet jezika ljubavi ,- Čovjek – tijelo, duša i duh i- Tri savjeta za muške i ženske osobe

po pitanju komunikacije.Predavanju su, uz ostale djelatnike,

nazočili psihologinja ZHRZ i PZO-a ipsiholog91 .zrakoplovne baze, uz čiju suradnju

planiramo nastaviti ovaj vid djelovanja usvojoj kapelaniji. +

DVADESETAOBLJETNICAOSNUTKA 91 .ZRAKOPLOVNE BAZE

U vojarni na Plesu 23. prosinca 2011 .svečano je proslavljena dvadeseta obljet-nica osnutka 91 . zrakoplovne bazeHrvatskog ratnog zrakoplovstva i

protuzračne obrane. Obilježavanje je za-počelo Svetom misom u 9.sati u kapeliVojne kapelanije "Sv. Petra i Pavla", za svepoginule i nestale branitelje i djelatnike91 . zrakoplovne baze. Sv. Misu je preds-lavio o. Viktor Grbeša, a svojom pje-smom slavlje je uzveličao zbor mladih "Advocata Croatiae" iz Remeta. +

77

DODATCI

PUSTINJAČKISAMOSTAN UKARMELU

Između impozantnih planina sala-manškoga gorja, na granici španjolskihpokrajina Salamanke i Zamorre, uz brzuplaninsku rječicu Batuecas ugnijezdila seistoimena dolina. U udubinama pećina tuje svoje tragove ostavio pračovjek. Izrazi-to bogata vegetacija i fauna pružili su muutočište, a danas svoje utočište ovdje pro-nalaze duše gladne šutnje, molitve i blizi-ne Stvoritelja koji je u raznolikoj ljepotistvorenja ovdje ostavio pregršt tragovasvoje božanske maštovitosti. Karmelska pustinja svetoga Jo-

sipa u Batuecasu. Kontemplativni samos-tan muškoga Karmela koji intenzivnijeod ostalih živi molitvu, šutnju i jednos-tavnost.- Zašto su u Karmelu nastale Pustinje i

koja im je svrha, upitao sam priora sa-mostana o. Ramóna koji je inače do prije12 godina bio misionar u Kubi. Evo što jeodgovorio:- "Karmelske Pustinje rađaju se u Redu

kao pokušaj aktualiziranja pustinjačkihkorijena Gore Karmela. Svaki bosonogikarmelićanin gledao je na Karmel kao naživotni ideal. Sama Sveta Majka stalno seprisjeća uzora naših starih pustinjaka.S druge strane, Bosonogi Karmel rodio

se s izrazito jakom kontemplativnom ten-dencijom. Prvi samostani bosonogih po-dignuti su na samotnim mjestima i saskromnim apostolatom: Duruelo, Pastra-na, La Roda. Neki su od njih bili uključivo

kuće strogog opsluživanja, kao La Peñuelaili Altamira, u kojima nije bilo nikakvogapostolata. Dakle kontemplativni intenzi-tet početaka urodio je kod mnogih redov-nika željom za mogućnošću življenjapustinjačkog iskustva.Svrha koju su Pustinje imale na počet-

ku, bila je pomoći u intenziviranju kon-templativnoga života svih karmelićana.Nisu to bila mjesta u kojima bi se zauvijekostajalo. Samo malobrojni su bili trajnipustinjaci. Redovnik je dolazio radi jednegodine intenzivne sabranosti, i potom sevraćao u redovite samostane. Od njega seočekivalo da bude poput kvasca za druge,potičući ih na život vjernosti i molitve. "

Od Božjega poziva sv. Iliji da se povu-če u osamu gore Karmela naovamo Kar-mel kao duhovna stvarnost obilježavašutljiva potraga za sjedinjenjem sa živimBogom, izdizanje pogleda iznad buke imeteža svakodnevnice ili bolje: sabiranjeu dubinama duše gdje se u šutnji oslu-škuje Božja riječ koja, kako napisa sv.Ivan od Križa, jedino u šutnji i biva izgo-

DODATCI

78 Karmelski vjesnik 4/201 1 .

vorena.Sâm Ivan čitav je život proživio izme-

đu sabranosti pustinje i izazova aktivnos-ti. O svom boravku u pustinji Peñueli onovako govori: "…osjećam se jako dobro, slava Gos-

podinu, i dobro sam; širina pustinje punopomaže duši i tijelu […] pustinjska vjež-ba je divna…" (Pismo, 19. kolovoza 1591 . ) Ivan je poznavao projekt Batuecasa –

i odobrio ga. Sada je Batuecas ostao jed-na od rijetkih pustinja, ili bolje: kontem-plativnih oaza u muškom Karmelu.Nekad je, kažu, i prije odlaska i po po-vratku iz misija bio obavezan boravak upustinji. Život u pustinji nije u Karmelunikad bio nešto paralelno, odvojeno odostatka Reda. Ovdje se, naprotiv, ulazilo iodavde izlazilo i tu se okrjepu nalazilo:netko koji tjedan, netko mjesec, netkogodinu…1836. godine, uslijed oduzimanja crk-

venoga vlasništva od strane španjolskevlade, karmelićani su ostali bez Batueca-sa. Prepušteni zubu vremena samostan

crkva su se oronjivali čekajući obno-viteljski žar sv. Maravillas od Isusa kojaga 1937. otkupljuje i ondje ustanovljujesamostan karmelićanki. Maravillas jekarmelićanka iz 20. st., španjolska du-hovna junakinja iz vremena građanskogarata (1936.-1939.) , koja je osnovala mno-go ženskih karmela u siromašnom i stro-go kontemplativnom stilu, obnavljajućiosobito ona mjesta koja su značajna započetke karmelske obnove (npr. Duru-elo). Batuecas je 1950. prepustila braćipod uvjetom da ondje obnove pustinju.

O. Ramóna zamolio sam da mi izneseneke temeljne sastavnice života u Pusti-nji? - "Temeljne sastavnice su: samoća,

šutnja, strog život, sabranost u ćeliji, tje-lesni i intelektualni rad, duhovno štivo. Svese to čini u ozračju i ritmu zajedništvagdje je odnos među braćom označen višešutnjom nego riječima."Prior Batuecasa sjeća se načina života

od prije tridesetak godina. Bilo je to pu-no tvrđe, ogoljenije. Danas, kaže, načinživota se ne razlikuje puno od onoga kojije nekad vladao u redovitim samostani-ma Reda. Uz Euharistiju i cijeli časoslov,uključujući sva tri srednja časa, imaju dvapuna sata zajedničke molitve u šutnji teuoči nedjelja i blagdana bdijenje. Načinmoljenja je sabraniji, uz stanku nakonsvakog psalma i čitanja. U blagovaonici ina zajedničkim mjestima se ne razgovara,ni za vrijeme odmora niti za vrijeme ra-da. Za vrijeme jela nešto se kratko proči-ta, koji biblijski komentar ili životopissvetih karmelićana ili drugih svetaca.Nedjeljom i svetkovinama poslije objedaje sat zajedničke rekreacije.

Kad karmelsku pustinju promatramou aktualnom trenutku današnje Europepitamo se što ona njezinom stanovnikumože ponuditi. Prior iz Batuecasa drži daeuropski čovjek danas na materijalnojrazini ima sve, no "s druge strane on ječovjek pun dužnosti i obveza. Živi u stres-nom i površnom svijetu koji postupno isu-šuje njegov duh.Pustinja je ponuda za susret sa samim

79

DODATCI

sobom, sa često zaboravljenim duhovnimvrijednostima. Monaški prostor je prilikada se nauči obnoviti vlastitu religioznost,dati vlastitome životu veću dubinu. Mjestoje to koje pomaže umiriti dušu u humani-jem ritmu. Pustinja također nudi ono bit-no te pomaže umijeću zanemarivanjapovršnoga. Pustinja je poput simbola jed-noga raja ili oaze usred našega društva."Zadnjih godina među španjolskim

karmelićanima opipljiva je kriza zvanja,ali u Batuecasu uvijek ima života. Privu-čeni upravo svježinom jednostavnosti imolitve Batuecasa neki su mladi pristupi-li Redu. Zatekne se ovdje uvijek i netkood stranaca. Nedavno je braću ohrabrio iposjet o. Generala.

- Možete linam reći koje suosobitosti pustinje"Batuecas"?- "Možda je

vlastitost koja jučini posebnijomupravo otvorenostgostima. U tomesmislu opredijelilismo se za jednu ši-ru ponudu. To odnas zahtijeva većuravnotežu izmeđunaše povučenosti igostoljublja. Batu-ecas je samostan saširokim prostorimai s malenom za-jednicom. Takosmatramo nužnim

da se ti prostori iskoriste za sve one kojitraže vrijeme povučenosti, a da pri tomesačuvamo našu vlastitu klauzuru.Zadnjih godina također smo se otvorili

osobama s kontemplativnim pozivom. Želebiti karmelićani, ali u Pustinji. Čine diozajednice s ciljem da im se pomogne raz-lučiti njihov poziv i, ako se dogodi, pri-družuju se Batuecasu kao karmelićani ilikao trajni trećoreci. " - Završno pitanje odnosilo se na raz-

lučivanje pustinjačkoga poziva. Kako gaotkriti?O. Ramón ovdje je progovorio iz vid-

ljivog osobnog iskustva:- "Potrebna je velika ljubav za moli-

tveni život i šutnju, rekli bismo: velika po-treba u tom smislu. U isto vrijeme dobro jeda je osoba s mogućim pustinjačkim pozi-vom bila zauzeta aktivnim životom, čakintenzivno. Taj odnos sa svijetom pomoćiće joj živjeti kontemplativni život s većomširinom i dubinom. Potrebna je želja da se prekine s priv-

lačnim ponudama modernoga svijeta. Akonetko previše ovisi o vanjskim zabavamaili o međuljudskim odnosima, ne će semoći na pravi način uključiti u kontem-

DODATCI


plativni život. Napokon, valja imati potre-bu prekinuti sa svijetom odnosā i posjedo-vanja. U Pustinju se ne dolazi zato što je netko

umoran od života ili zato da pobjegne odživota redovitih samostana. Zajedništvo sbraćom koja rade na različitim mjestimatemeljna je da bi se Pustinja razumjelakao bogatstvo koje se rađa iz zajedništva sčitavim Redom. U Pustinju se ne dolaziniti bježeći od društva, koje moramo istin-ski voljeti. Pustinjak dolazi u šutnju da os-luškuje Riječ Božju koja nas činiotvorenima za ljubav prema svima. Radise o zajedništvu usred samoće, koje imadati smisao našem životu u Pustinji. "Zajednička šutnja i osluškivanje u Ba-

tuecasu imaju trajni background u šumuistoimene rječice. Oplakujući ga, onasvoje kameno korito čisti i osvježava,podsjećajući na rijeke žive vode koje jeIsus obećao. Šutnja i prirodne melodijestapaju se u šutnju bogatu prisutnošću.Sv. Ivan od Križa bi rekao:"šutljiva glazba,zvonka samoća".Udaljujući se iz ove oaze čovjek ne

može ne zahvaliti: Stvoritelju, Pozivate-lju… i skrovitoj braći među kojima bla-goglagoljivost o kršćanskoj ljubavi ustupamjesto šutljivom, a ipak rječitom i pro-dornom svjedočanstvu. +

MOJE DOŽIVLJANJETEMNE NOČI SV.JANEZA OD KRIŽA(HR)

P. . Mato Miloš, OCD. Duhovnivečer od izidu knjige, Karmel –Sora, 25. studenoga 2011 .

Moj prvi susret s knjigom Tamna noćsv. Ivana od Križa, u početku moga re-dovničkog života, moram priznati, bio jeporažavajući. Pri prvom čitanju knjigeuplašio sam se i jednostavno sam odba-cio tu knjigu. Prolazile su godine i godinei što je ta knjiga bila dalje od mene, sdruge me je strane privlačila. Poput pro-roka Ezekijela u mojoj nutrini nešto mi jegovorilo: "Pojedi taj svitak… I pojedoh gai bijaše mi u ustima sladak kao med" (Ez3, 1-4).Pri ponovnom čitanju spoznao sam da

sv. Ivan od Križa piše knjigu Tamna noćduše da bi čovjek mogao "povratiti hra-brost i odvažnost čvrste nade u veliko iuzvišeno blago koje nam ova noć donosi"(TN II 22,2). Tamnu noć duše Ivan jenapisao za redovnike i redovnice "koji sume zato zamolili" (UGK prolog 9). Nor-malno je da Tamna noć duše najviše po-gađa one koji najveći dio dana provode umolitvi i da je ona prisutna i bolna. To senaziva: Noć molitve. Ne mogu više moli-ti. Spoznao sam također da ta noć vrijedii za sve kršćane, da ona pripada razvoj-nom procesu i da se ne može zadobitinovi život ako se staro ne izgubi (usp. Mk8, 35).Tamn noć ne lebdi negdje visoko iz-

nad zemlje. Ona je povezana s konkret-nim prilikama i događajima. Ako Bognestane iz čovjekova života, onda je točesto zato što bolni vanjski događaji za-mračuju njegovu prisutnost. To se dogo-dilo i kod Ivana od Križa u toledskom

81

DODATCI

samostanskom zatvoru gdje su mu sevlastita subraća izrugivala. To se dogodi-lo i sv. Franji Asiškome kada je primijetioda su njegovi nasljednici izdali ideal siro-maštva i jednostavnosti, osjetio se razo-čaranim i napuštenim od Boga. Nije li isam Isus osjetio "tamnu noć", kao da gaje napustio njegov Otac u trenutku kad jestrašno trpio u svome tijelu i osjećao dasu ga napustili njegovi vlastiti učenici?Bog upotrebljava različite kušnje kako binas očistio. Kada nam se dogodi neus-pjeh, poniženja,rastava braka, ža-lost zbog smrtivoljene osobe, sta-rost, fizička i psi-hička bolest (ipsihička bolestmože biti "tamnanoć") koja čisti ipreoblikuje čovje-ka. Ništa se ne na-lazi izvan Boga.Nikakva patnja nemora biti uzalud-na. Bog sve možeupotrijebiti uzpretpostavku da sečovjek ne opiretome.Čitajući Tamnu

noć spoznao samda je čovjek saz-dan od duše i tije-la. Duša im svojuvanjsku razinu:osjetila, strasti, bol, radost, nadu i strah,te unutrašnju razinu: volju i ljubav. Voljaje organ ljubavi. Ljubiti čovjeka znači pri-hvatiti da on postoji, "htjeti ga". Reći:"Hvala što postojiš"! Toj unutrašnjoj razi-ni pripada razum ovisan o osjetilima,gdje prebivaju dublji osjećaji: sigurnost,smisao, zajedništvo, mir.Nadalje, došao sam do spoznaje da

duša ima svoje središte gdje prebiva Pre-sveto Trojstvo, neovisno živim li u grije-hu ili ne. U to središte duše, kako učemistici, đavao nema pristupa. To je zdra-vi dio čovjeka, sveto i neuništivo, koje ni-

je zaraženo istočnim grijehom. Dakle,čovjek nije uništen istočnim grijehom, onje samo ranjen. Ranjenost se sastoji u to-me da čovjek više ne živi polazeći odsvojega SREDIŠTA, što niječe svoju naj-dublju narav i što je čovjek postao stra-nac samome sebi.Ove različite razine (vanjska, unutraš-

nja i središte duše) mogu doći u neskladili raskorak kada određena razina počneživjeti za samu sebe, umjesto da živi uskladu sa drugim razinama. I tada nastaje

dvostruka tamnanoć, s jedne stranezato što se ne živiu skladu sa razi-nama i, s drugestrane, što je po-treban integracij-ski proces kojiuspostavlja je-dinstvo u mno-gostrukosti. Dakle,stari čovjek trebaumrijeti, da se Bogrodi u duši. Bogmože i prisiliti dastari čovjek umre.Bog je vatra. Takonam se može činitida Ljubav postajeMučiteljica. No,nije Bog taj kojinas želi mučiti, većnaše slabosti i ne-savršenosti duše,naša tvrdoća srca

koja se zatvara i opire Božjem djelovanju.Do te spoznaje mora čovjek sam doći.Čitajući Tamnu noć, došao sam do

spoznaje da Ivan od Križa svojom na-ukom nudi ključ za tajnu patnje. Ono štoje kao nered unutar duše, dobiva struk-turu, što je bilo uzaludno zadobiva smi-sao, a ono što je bilo neplodno postajeplodno i unosno. Kod Ivana od Križa ri-ječ "noć" odgovara riječi "purificacion –čišćenje". Tamna noć je noć pročišćenja.To znači, kada nam je život težak umjestoda kažemo "Bog me ostavio", smijemoreći "Bog me pročišćava". Ovdje se tako-

DODATCI


đer moramo zapitati: Znači li da kada ka-žem "Da" patnjama, odmah znam daprolazim kroz tamnu noć duše? Nikako.Tamna noć pripada mistici. I nije dovolj-no prihvatiti malu glavobolju bez prigo-vora da bi se postalo mistik. Neprolazimo mi najprije kroz TN pa ondadolazimo do kontemplacije. Ne, samanoć je "božanska kontemplacija" (TN II19,2). Ne dolazimo najprije do TN, paonda do mistike. Sama noć je mistika(usp. TN II 17,2). Mrak ne dolazi od Bo-ga jer On je Svjetlost, jedino svjetlo i totakvo Svjetlo da zasljepljuje i to se u po-četku doživljava kao mrak (usp. TN II16,11 ). Tko želi živjeti u svjetlu mora pri-hvatiti da se njegova sposobnost vida iligledanja privremeno stavi izvan funkcije.Sjetimo se Savla, kada ga je svjetlost sru-šila s konja privremeno je oslijepio. Tu ci-jenu čovjek mora platiti. Kod Boga nemaništa "na sniženje". On je cijena, najveća

Cijena! Mi koji još nismo doprli tako da-leko kao mistici, ne smijemo lakoumnogovoriti o tamnoj noći duše, a još manjeo tamnoj noći duha. Ono što još nijetamna noć može to postati postati. Svakiput kada kažemo Bogu: "Da", svaki putkad mu se predamo u teškom trenutkudajemo Bogu više slobode da izvrši svojedjelo čišćenja.Čitajući Tamnu noć došao sam do

spoznaje da tamna noć ima svoje traja-nje, nekoliko godina, već prema predu-vjetima osobe, stupnju njezine sebičnosti,da prođe kroz ovaj ispit vatre. Ovisi ostupnju sjedinjenja u ljubavi koju joj "Bogu svom milosrđu želi dati" (TN II 7,3).Na putu tamne noći nalaze se i oaze, od-mori (TN II 7,4). Čeznemo li previšerevno za oazama i odmorom, putovanjese može oduljiti dulje nego što je potreb-no i od početka zamišljeno. Mi sami pri-siljavamo Boga da pravi zaobilaske,(sjetimo se Izraelaca u pustinji premaobećanoj zemlji) , a kako je vrijeme krat-ko riskiramo da nikada ni ne stignemodo cilja (usp. Živi plamen ljubavi 2,27).U jednom govoru karmelićanima na

generalnom kapitulu, 28. rujna 1989. go-dine, sada bl. Papa Ivan Pavao II. je re-kao: "Karmelićani su, jedini na Zapadukoji slave svetog Iliju i njegovu poruku,pozvani da budu proroci i svjedoci tamnenoći duha koju naše društvo proživljava".Papa stavlja usporedbu između tamnenoći Ivana od Križa i mraka koji prožimanaše vrijeme u kojemu živimo. Zato se igovori o kolektivnoj tamnoj noći kojapogađa čovječanstvo. Bog nije više mno-gima sam po sebi jasna stvarnost kojarješava probleme i odgovara na sva pita-nja. Bog nije više u javnom životu. Bitikršćanin danas nije više sasvim normal-no, društvo je sve manje izgrađeno nakršćanskim načelima. Unatoč tome što sublagdani zadržali svoje prvobitne nazive,izgubili su najvećim dijelom svoje krš-ćansko nadahnuće. Živimo u svijetu gdjeBog svijetli svojom odsutnošću. Evanđe-lje se više ne smatra normom za etiku imoral, a gdje su oni i koliko ih je koji jošuvijek vide u Crkvi svoju majku i učite-

83

DODATCI

lj icu?Svjedoci smo naglog, ali i zastrašuju-

ćeg rasta i razvoja tehničkih znanosti ko-je nas zapanjuju. Plaši nas činjenica štočovjekovo etičko znanje ne ide u korak snjegovim tehničkim dostignućima i spo-sobnostima. Postoji provalija između čo-vjekovog razuma i njegove mudrosti,između njegove glave i njegova srca. Tumislimo na opasnost atomskog rata, ge-netske manipulacije koje prijete da izo-pače čovjekovu specifičnu narav. Očaranismo saznanjem što sve možemo učiniti iu toj našoj ludoj smjelosti nesposobnismo postaviti granice. Posljedice su strah,nemoć, nesigurnost.

Uz tamnu noć postoji, ili može posto-jati otkupiteljska, oslobađajuća noć. Dokje noć čišćenja zadnja kriza rasta prijekonačnog sjedinjenja s Bogom, premaučenju Ivana od Križa, otkupiteljska noćdolazi poslije sjedinjenja, kad je čovjekušao u ono što Terezija Avilska nazivasedmom odajom (duhovna ženidba ilizaruke). Čitajući knjigu Tamna noć Ivanaod Križa, dobiva se utisak da Sunce na-kon noći nikad ne zalazi. Međutim, mo-gu ponovno doći nova tamna razdobljačiji smisao nije više u tome da čiste dušu i

da je pripremaju za sjedinjenje s Bogom.Sada započinje vrijeme trpljenja za dru-ge. Kada čovjek postane jedno s Isusom,a Isus Spasitelj je na križu, onda s njimtreba visiti na križu za spasenje svijeta.Što se hoće time reći?Neki su više nego drugi pozvani ispla-

kati suze čovječanstva. Ili kako kaže papaBenedikt XVI: "Ne bismo li se pritomtrebali podsjetiti i na to da je Bog osobitotežak teret napasti stavljao na ljude kojisu mu bili posebno bliski, velikim sveci-ma od Antuna u pustinji do Terezije izLisieuxa u pobožnom svijetu njezinaKarmela? Oni su Jobovi nasljednici, nekavrsta apologije čovjeka, koja je istodobno

i obrana Boga…Oni su na posebannačin pozvani daodolijevaju napas-tima određenarazdoblja, na svo-me vlastitom tijelu,u svojoj vlastitojduši, da ih podno-se za nas, običneduše, i da nam ta-ko pomognu doćido onoga koji je nasebe uzeo teretsvih nas" (Isus izNazareta, I. dio, str.175). Noć vjere,kroz koju je MalaTerezija prošla nazavršetku svogaživota, nije bilaplanirana za čišće-

nje i njezinu primjenu za sjedinjenje sBogom. Kada je ova noć započela MalaTerezija je već dobrano postigla sjedinje-nje. Mala Terezija je bila svjesna da tanjezina noć ima otkupiteljsku ulogu, daje trpljenje koje joj je ta noć donijela, imaulogu trpljenja za druge. Pomisao na ne-bo, koja joj je uvijek donosila radost, sadaje postala patnja. Ona je konkretno isku-sila što to znači biti ateist, doživjela jepotpuno beznađe. Sama piše da je Bogdozvolio "da gusti mrak obavije mojudušu i da ranije tako slatka i ugodna po-

DODATCI


misao na nebo, sada uzrokuje u meni sa-mo borbu i patnju" (Povijest jedne duše).U toj borbi i patnji ona moli Boga. "Tvojedijete… moli Te za oproštenje svojoj bra-ći, ona je voljna jesti kruh boli dokle godti hoćeš i ne ustati od ovog stola koji jesavijen od gorčine, gdje siromašni grešni-ci jedu, prije nego dođe onaj dan koji siTi odredio. Ali zar ona tada neće moći usvoje ime i u ime svoje braće reći: Imajsmilovanja s nama Gospodine, jer smosiromašni grešnici" (isto).Tamna noć koja dolazi prije sjedinje-

nja s Bogom, noć u kojoj se čisti i izgarasav egoizam, ima spasonosni karakter.Sve što se nama događa ima značenje zadruge. Mi smo u nutrini povezani jedni sdrugima tako da ništa što se događa unašem životu ne može ostaviti druge ne-taknute. Edith Stein u svojoj knjizi Zna-nost križa ističe da je noć kroz koju svimoramo proći, ako želimo ostvariti sjedi-njenje s Bogom, uvijek sudjelovanje u Is-usovu trpljenju. Zato je to uvijek isudjelovanje u njegovu djelu spasenja.Noć ima individualnu i univerzalnu stra-nu. Potpuno sjedinjenje s Bogom događase tek onda kad se ostvari univerzalnočišćenje i kad se stvorenja oslobode robo-vanja pokvarljivosti i smrtnosti (Rim8,21), kad Bog bude sve u svemu (1 Kor15,28). O svakom čovjeku koji prolazikroz tamnu noć duše može se reći onošto se reklo i za Isusa: "A on je naše boliponio, naše je boli na se uzeo" (Iz 53,4).Svaki kršćanin je pozvan da uđe u Isuso-vu smrt, kako bi svijet "imao život, i to ži-vot u izobilju" (Iv 10,10).Biti kršćanin znači, nikad više ne ži-

vjeti samo za sebe nego i za druge. U bitipoziv u Bibliji je uvijek zamišljen kao za-datak spašavanja drugih koji još uvijeknisu pozvani. Biti pozvan znači da čovjekodustaje od privatnoga života i postajeoruđe spašavanja drugih. Ivan od Križapostao je univerzalni čovjek. Postajemo lijedno s Bogom postajemo univerzalnikao i On. Solidarnost s čovječanstvom icijelim kozmosom neizbježna je posljedi-ca kontakta s Bogom. Kad se čovjek sje-dini sa svojim središtem, a to je Bog, kad

se cijeli čovjekov ego oslobodi i prelije uBožju beskonačnost, čovjek doživljavapretvorbu. Duša je oslobođena ne samosvih stvari nego i same sebe "Ona je mr-tva za sve i pretvorila se u ljubav koja sesastoji u tome da prelazi iz sebe same kLjubljenome" (Duhovni spjev 26,13 i 14).Čovjek postaje osjećajan i otvoren za

potrebe drugih, pomaže koliko može, alibez pomisli da dobije nešto za uzvrat.Ništa više ne radi kako bi ispunio vlastitepotrebe ili sam sebe ostvario "Samo lju-biti je djelo koje sada vježbam" (usp. DS18). Sada ne treba tražiti Boga. Kamo godse okreneš, Bog je tu. Pogleda li čovjek nasebe, vidi Boga. Bog se tamo uvijek nalazikao što i tijelo uvijek postoji. Kao što jeistina da su svi moji izvori u Bogu (Ps87,7), ta se istina odnosi i na one kojesusrećemo. Ljubiti svoga bližnjega značiljubiti Boga u svom bližnjemu. Ne na tajnačin da nam bližnji nije važan i da zatoviše volimo Boga, nego zato što je Bog usredištu moga bližnjega.Evo, na ovaj sam način doživio čitanje

i ulaženje u bit sadržaja i poruke knjigeTamna noć sv. Ivana od Križa. +

85

DODATCI

LITANIJE GOSPIKARMELSKOJ

Ove litanije slave Blaženu Djevi-cu Mariju, Majku Božju, ljepotui sjaj Karmela, opjévajući jojpovlastice i promatrajući ju kakosjaji kao znak nade i utjehe.

Gospodine, smiluj se!Kriste, smiluj se!Gospodine, smiluj se!Kriste, čuj nas!Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smilujnam se!Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj

nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!Sveta Bogorodice,Sveta Majko Božja,Sveta Marijo od Gore Karmela,Sveta Marijo od Škapulara,Majko Kristova,Majko blaga,Majko slatka,Majko i gospodarice Karmela,Majko koja djecu znade slušati,Majko djeci milostiva,Majko koja nas u progonstvu tješiš,Majko koja nas u času smrti tješiš,Majko vazda djevice,Majko prečista,Majko bezgrješna,Djevo neokaljana,Djevo osobita,Djevo u osluškivanju Riječi,Zaštitnice naša preslatka,Sestro naša ljubezna,Učiteljica naša mudra,Mistična zvijezdo Gore Karmela,Cvijetu Karmela,

Lozo procvjetala,Sjaju neba,Zvijezdo mora,Svjetlo u noći duha,Cvatući izdanče Jišajev,Liljane među trnjem izrasli,Zemljo Božja,Božanske milosti puna,Izabrana Zaručnice Božja,Stanu utjelovljene Riječi,Ravni pute koji k nebu vodiš,Sigurna voditeljice na brdo – Krista,Ključu i Vrata neba,Krzno božanskom svježinom orošeno,Uresu Karmela,Ružo mirisna,Miomirisu Karmela,Uzore Karmelićana,Uzore kontemplativaca,Plodni vrte Gore Karmela,U suhoći Kišo obnovna,Protiv zla snažni Štite,Štite spasenja,Kacigo nade,Oklope pravednosti,Protiv grijeha Lijeku,Odvjetnice naša,Protiv strjelica neprijateljskih Štite,Kraljice šutnje,Kraljice svih karmelskih svetih,Kraljice svih karmelskih mučenika,Kraljice svih karmelskih mistika.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehesvijeta: oprosti nam Gospodine!Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe

svijeta: usliši nas Gospodine!Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe

svijeta: smiluj nam se!

Moli za nas, Majko i uresu KarmelaDa dostojni postanemo obećanja

Kristovih.

Pomolimo se. Bože, koji si uresioKarmelski Red slavnim naslovomBlažene Djevice Marije, Majke tvogaSina, daj nama, koji slavimo njezinuljepotu da, osnaženi njezinom pomoću,stignemo do vrha Gore koja je KristGospodin. Koji s tobom. Amen. +


NAJAVE

1 . ožujka 2012.Stepinčev križ u Remetama.

16.-18. ožujka 2012.Duhovna obnova za mladiće "Vikend

u Karmelu" na Buškom jezeru.

18. ožujka 2012.

18.00: "Misije u gradovima". Kardinals mladima u katedrali. Sv. Misu animira-ju mladi Remetsko-sesvetskog arhiđako-nata, Karmelska mladež i članoviKatoličke odbojkaške lige.

19. ožujka 2012.Sv. Josip, zaručnik Blažene Djevice

Marije, zaštitnik našega Reda i Provinci-je, svetkovina; početak postulature.

24. ožujka 2012.Zahvalno hodočašće karmelskoga

podmlatka u Mariju Bistricu.

1 . travnjaSv. Nonije Alvares Pereira, redovnik

prije Obnove. +

karmelski vjesnik 4-2011

Documents