knjiga

BIODIVERZITET FAUNE RIBA RIJEKE GOSTELJE I AKUMULACIJE MODRAC

BIODIVERSITY OF FISH FAUNA OF THE GOSTELJA RIVER AND RESERVOIRE MODRAC

Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ, Štefica STJEPIĆ Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli

e-mail: [email protected]; e-mail: [email protected] e-mail: [email protected]; e-mail: [email protected]

SAŽETAKIhtiofauna pojedinih hidrosistema u našoj zemlji ni do danas nije temeljno

i kvalitetno urađena, zbog čega je stepen poznavanja diverziteta naše ihtiofaune različit. Ciljevi istraživanja su analiza stanja diverziteta ihtiopopulacija u Modra-cu i Gostelji i procjena intenziteta antropogenih uticaja na degradaciju ekosiste-ma, kao osnova ekološki održivog upravljanja istraživanim resursima. Primije-njene su standardne metode istraživanja stajaćim mrežama i elektroagregatom. Analizom biodiverziteta ihtiofaune Modraca utvrđeno je prisustvo 22 vrste riba iz sedam porodica. Gostelju naseljava 21 vrsta riba iz osam porodica. Vrijedno-sti Shannon-Wienerovog indeksa diverziteta na svim lokalitetima su manje od 1, što ukazuje na zagađenje vode. Lokaliteti u donjem toku rijeke Gostelje po-kazuju vrijednosti iznad 1, što ukazuje na zagađenje vode. Vrijednosti Marga-lefovog indeksa su >4, što ukazuje na bogatstvo vrsta. Najviša vrijednost Pielouv indeksa karakteriše prvi lokalitet Gostelje (0,77) i prvi lokalitet akumulacije Mo-drac (0,763). U Modracu egzistira najviše svejeda (45%), insektivori i piscivori čine 23% odnosno 22%. Planktivorna je jedna vrsta (5%). Dominacija svejeda

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i HercegovineAкадемија наука и умјетности Босне и Xерцеговине

Academy of Sciences and Arts of Bosnia and HerzegovinaMeđunarodni naučni skup

„Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida – Stanje, mogućnoSti i perSpektive“

International Conference „StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS –

StatuS, poSSiBiLitieS and proSpeCtS“ 15-16. juni/June 2011, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Posebna izdanja/Special Editions CXLIXOdjeljenje prirodnih i matematičkih nauka

Department of Natural Sciences and MathematicsZbornik radova/Proceedings 23, 277-290.

DOI: 10.5644/proc.eco-03.21 2012 ISBN: 978-9958-501-81-4

278 Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida, 2012

BIODIVERZITET RIBA RIJEKE GOSTELJE I JEZERA MODRAC

i prisustvo hibrida ukazuju na loše stanje vode akumulacije Modrac. U Gostelji je najviše insektivora (60%), 25% su svejedi, piscivori, biljojedi i planktivori su podjednako zastupljeni (po 5%). Većina vrsta Modraca su tolerantne na većinu faktora životne sredine. Usljed organskog zagađivanja iščezavaju osjetljive, a ra-zvijaju se tolerantne vrste i snižavaju indeksi diverziteta. U Gostelji je većina vrsta srednje tolerantna za većinu faktora životne sredine. Evidentna je razlika prema toleranciji u odnosu na temperature, jer 70% vrsta podnosi variranje temperature (tolerantne vrste), a 30% vrsta je netolerantno.

Ključne riječi: biodiverzitet, ribe, Gostelja, Modrac

ABSTRACTIchthyofauna of some water body in our country even today isn’t a funda-

mental and well done, which is why the level of knowledge of the diversity of our ichthyofauna is different.

This study aimed to analyze the state of diversity in ichtyopopulation of Modrac and Gostelja performed on the estimate of the intensity of anthropogenic influence on the degradation of ecosystems, as a basis for ecologically sustainable management of resources examined. The standard methods of research standing networks and electrofishing are applied. The analysis of the ichthyofauna bodi-verziteta Modrac the presence of 22 fish species from seven families. Performed on 21 species of fish inhabit the eight families. Values of Shannon-Wiener index of diversity, in all localities, less than 1, indicating the contamination of water. Localities in the lower course of the show performed on the value above one, which indicates that the water pollution. Margalef index values were >4 indi-cates that the species richness. The highest index value Pielou characterized first performed on site (0.77) and the first site storage lake (0.763). In Modrac ex-ists mostly omnivores (45%), and insektivori piscivor consisted of 23% or 22%. Planktivor one species (5%). Dominance of omnivores and the presence of hy-brids indicates the poor condition of water storage lake. In insektivora performed on the most (60%), 25% are omnivores, piscivori, herbivores and planktivori are equally represented (5%). Most species Modrac are tolerant to most environmen-tal factors. As a result of organic pollution disappear sensitive and tolerant varie-ties are developed and lower indices of diversity. Performed on the most tolerant species mean for most environmental factors. There is a difference in tolerance in relation to temperature, because 70% of species submitted to temperature varia-tion (tolerant species), and 30% of the species is intolerant.

Key words: biodiverzity, fish, Gostelja, Modrac

279StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS, 2012

Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ & Štefica STJEPIĆ

UVODAkumulaciono jezero Modrac nastalo je 1964. godine izgradnjom brane

na rijeci Spreči u mjestu Modrac, opština Lukavac, kako bi se industrijska postrojenja Tuzle i Živinica snadbijevala vodom. Prostire se na oko 17 kva-dratnih kilometara. Maksimalna dubina je oko 20 m, najveća širina oko 1600 m, a dužina 11 km.

Rijeka Gostelja nastaje spajanjem dvije rječice, Suhe i Zatoče, u Stupa-rima, u općini Kladanj. Nakon 28 kilometara brzog toka ulijeva se u rijeku Oskovu, u naselju Šarenjak.

Kvalitativni i kvantitativni sastav živog svijeta u vodenim ekosistemima odražava i kvalitet vode u kojoj organizmi žive. Ribe su dobar indikator promjene stanja kvaliteta riječnih tokova, jer nastanjuju različita staništa u rijekama i koriste širok spektar hrane (FAME Consortium, 2004). One go-tovo trenutno reaguju na zagađenja i najočigledniji su znak zagađenja. Zbog toga smo u ovom radu nastojali ispitati ihtiopopulacije kao najznačajniju životnu zajednicu i na osnovu prezentiranih parametara i indeksa zaklju-čiti o kvalitetu vode ispitivane rijeke i akumulacije. Ribe imaju specifične zahtjeve za uzgoj, hranjenje, rast i preživljavanje. Ove karakteristike su ko-rištene za razvrstavanje vrsta u ekološke i funkcionalne grupe.

U više od 40 godina postojanja, akumulacija Modrac je samo jednom djelomično ihtiološki istraživana (Habeković i sur., 1981). Njenom for-miranju nije prethodila studija „nultog stanja“ živog svijeta, zbog čega je praćenje promjena u novonastalom ekosistemu otežano. Zbog činjenice da nikada ranije nije istraživana, ali i zbog toga što je povezana sa hidroaku-mulacijom Modrac, Gostelja je ihtiološki vrlo interesantna. Neistraženost Gostelje s jedne strane, i mogućnost primjene savremenih metoda istraži-vanja s druge strane, kao i želja za utvrđivanjem stvarnog stanja ihtiopopu-lacija u ovoj rijeci, bili su glavni razlozi za njeno istraživanje.

MATERIJAL I METODEIhtiofaunistička istraživanja akumulacije Modrac provedena su u peri-

odu od februara do novembra 2006. godine. Istraživanja su imala sezonski karakter i obuhvatila su zimu, proljeće, ljeto i jesen. Uzorkovano je na pet lokaliteta na uzdužnom profilu akumulacije, i to: Ljubače (L1), Šerići (L2), Dublje (L3), Mosorovac (L4) i Brana (L5). Podaci o biodiverzitetu riba ri-jeke Gostelje prikupljeni su tokom dvije sezone: ljeto-jesen 1999. godine i zima-proljeće 2000. godine, na sljedećih šest lokacija: Rujići (L1), Zatoča (L2), Stupari (L3), Podgajevi (L4), Nišići (L5 ), Šarenjak (L6).


U prikupljanju materijala korišten je elektroagregat za elektroribolov tipa «ELT 61 II» - 300/500 V, i «Honda», jačine 2 kV i ručni sak. Kori-šćene su i kombinovane stajaće mreže tipa popunica i barakuda različitih promjera okaca. Determinacija ulovljenih riba izvršena je pomoću raspo-loživih ključeva Vuković & Ivanović (1971), Vuković (1977), Kryštufek & Janžekovič (1999), Simonović (2001), a korišćena je i druga raspoloživa li-teratura kao npr. Berg (1932) i Vuković (1963). Naučni nazivi riba usklađe-ni su sa nazivima koje donose Kottelat & Freyhof (2007). Dobijeni rezultati su uključeni u standardnu statističku analizu prema Petzu (1985), a rezul-tati pojedinih karaktera su prezentirani u tabelama. Indeksi raznolikosti su izračunati upotrebom softvera BioDiversity Pro. Podaci koji su dobijeni kvalitativno-kvantitativnom analizom zajednica ihtiopopulacija iskorište-ni su za statističku analizu upotrebom neparametrijskih testova. Struktura zajednica riba vrednovana je upotrebom indeksa bogatstva vrsta – Mar-galefov indeks (R) (Margalef, 1968), indeksa raznolikosti – Simpsonov in-deks (SI) (Simpson, 1949), Shannon-Wiener indeks (H) (Shannon-Wiener, 1949) i indeksa jednoličnosti – Pielou indeks (J) (Pielou, 1966).

REZULTATI I DISKUSIJATokom istraživanja diverziteta riba akvalne akumulacije Modrac, ulov-

ljeno je ukupno 1104 jedinke različitih vrsta riba, koje se svrstavaju u se-dam ribljih porodica. Nakon determinacije ulovljenih riba, registrovan je visok specijski diverzitet izražen kroz prisustvo 22 vrste riba i jednog pri-rodnog hibrida – Rutilus rutilus x Abramis brama (Adrović et al., 2009).

Gostelja je istraživana tokom dvije sezone (ljeto-jesen, 1999. godine i zima-proljeće 2000. godine). Pri tom je ulovljeno je 2269 jedinki različitih vrsta riba. Na osnovu ovog uzorka je analiziran biodiverzitet ihtiopopula-cija i obrađene njihove bitne karakteristike.

Analiza diverziteta riba akumulacije Modrac pokazuje prisustvo riba iz sljedećih sedam ribljih porodica: Cyprinidae, Percidae, Ictaluridae, Esocidae, Centrarchidae, Cobitidae i Siluridae. U najvećem broju javljaju se predstavni-ci porodice Cyprinidae. Analizom diverziteta vrsta ustanovljene su 22 riblje vrste sa 1103 jedinke. (Tabela 1). Diverzitet riba rijeke Gostelje predstavljen je 21 vrstom riba sa ukupno 2269 jedinki svrstanih u sljedećih osam poro-dica: Petromyzontidae, Salmonidae, Cobitidae, Balitroidae, Cottidae, Cyprini-dae, Percidae i Centrarchidae. U najvećem broju javljaju se predstavnici po-rodice Cyprinidae. Podaci o diverzitetu vrsta u akumulaciji Modrac, njihovoj apsolutnoj i relativnoj brojnosti i ihtiomasi, sadržani su u Tabeli 1.



Tabela 1. Kvalitativni i kvantitativni sastav ihtiopopulacija akvalne akumulacije ModracTable 1. Qualitative and quantitative ichthyopopulation composition of the water

reservoir Modrac

Najbrojnija vrsta na istraživanim lokalitetima akumulacije Modrac je Rutilus rutilus sa 347 jedinki, odnosno 31,25% ukupne brojnosti. Slijedi de-verika sa 216 jedinki (19,65%). Zanimljivo je da treće mjesto po brojnosti zauzima populacija prorodnog hibrida ove dvije vrste. U ulovu je registri-rano 96 jedinki (8,70) hibrida. Ovo je prvi nalaz ovog hibrida u vodama Bosne i Hercegovine (Adrović et al., 2009)

Najmanju brojnost u uzorku sa po jednom registrovanom jedinkom (0,09%), ima pet vrsta riba.

Stanje specijskog diverziteta riba u rijeci Gostelji sadržano je u Tabeli 2.

Porodica Vrsta Broj Masan % g %

Esocidae Esox lucius 47 4,26 6476,91 9,22Abramis brama 216 19,56 27901,24 39,72Rutilus rutilus 345 31,25 9694,57 13,80Hybrid 96 8,70 9071,15 12,91Aspius aspius 2 0,18 1297,30 1,85Alburnus alburnus 174 15,76 3731,20 5,31Tinca tinca 21 1,90 1075,20 1,53Scardinius erythrophthalmus

17 1,54 304,20 0,43

Cyprinidae Carassius carassius 3 0,27 40,60 0,06Carassius gibelio 1 0,09 235,20 0,33Squalius cephalus 15 1,37 105,40 0,15Gobio gobio 7 0,63 89,00 0,13Barbus balcanicus 4 0,36 89,00 0,13Cyprinus carpio 1 0,09 74,00 0,10Rhodeus amarus 1 0,09 3,00 0,004

Cobitidae Cobitis elongata 6 0,55 64,80 0,09Cobitis elongatoides 4 0,36 19,80 0,03

Ictaluridae Ameiurus nebulosus 9 0,81 1262,50 1,80Siluridae Silurus glanis 1 0,09 25,80 0,36

Perca fluviatilis 89 8,06 1319,20 1,88Percidae Sander lucioperca 17 1,54 5946,20 8,46

Gymnocephalus cernuus 1 0,09 53,70 0,076Centrarchidae Lepomis gibbosus 27 2,45 1142,70 1,63Ukupno 1104 100,00 70247,67 100,00



Tabela 2. Biodiverzitet ihtiopopulacija rijeke GosteljeTable 2. Biodiversity of ichthyopopulation of the Gostelja river

U anallizu diverziteta riba istraživanih hidrosistema uključeni su sljedeći in-deksi: Margalefov, Simpsonov, Shannon-Wienerov i Pielouv indeks. Vrijednosti indeksa prezentirane su u Tabeli 3.

Tabela 3. Uporedna analiza indeksa raznolikosti riba akumulacije Modrac po lokalitetima

Table 3. Comparative analysis of the index of diversity of fish in the reservoir Modrac

Porodica Vrsta Broj Masa n % g %

Petromyzonidae Lampetra planeri 1 0,0400 15,90 0,0820Salmonidae Salmo trutta m. fario 31 1,2800 1632,03 8,4000 Oncorhynchus mykiss 2 0,0800 52,60 0,2700

Carassius gibelio 4 0,0160 48,40 0,2400Barbus balcanicus 491 20,2000 7803,09 40,1100Gobio obtusirostris 167 6,8710 464,82 2,3800Tinca tinca 4 0,1640 151,80 0,7710

Cyprinidae Abramis sapa 3 0,1230 70,90 0,3750Alburnoides bipunctatus 512 21,0500 3281,34 16,8710Alburnus alburnus 26 1,0700 497,16 2,5000Rhodeus amarus 4 0,0160 20,90 0,1100Phoxinus phoxinus 571 23,5000 2016,99 10,3800Rutilus rutilus 10 0,4100 253,20 1,3100

Squalius cephalus 346 14,2150 867,53 4,4500Cobitidae Cobitis elongata 65 2,7800 422,20 2,1800 Sabanejewia balcanica 35 1,4400 38,80 0,2000Balitoridae Barbatula barbatula 3 0,1230 23,30 0,1200Cottidae Cottus gobio 129 5,3000 1205,90 6,2000Percidae Perca fluviatilis 15 0,6162 320,30 1,7000 Gymnocephalus

cernuus 2 0,0800 66,80 0,3430

Centrarchidae Lepomis gibbosus 13 0,5350 195,90 1,0080 Ukupno 2434 99,9092 19449,86 100,0000

Izučavani lokaliteti

IndeksiMargalefov

indeksSimpsonov

indeks

Shannon-Wienerov

indeks

Pielouvindeks

Ljubače (L1) 6,732 0,159 0,939 0,763Šerići (L2) 7,593 0,224 0,815 0,693Dublje (L3) 6,506 0,219 0,801 0,742Mosorovac (L4) 6,572 0,209 0,763 0,799Brana (L5) 7,141 0,256 0,699 0,699



locationsIz Tabele 3 se uočavaju znatne promjene indexa bogatstva vrsta (R) sa

najvišom vrijednosti 7,593 zabilježenom na L2, dok je najniža vrijednost bila na L3, a iznosi 6,506. Što se tiče raznolikosti, najveća je konstatovana na lokalitetu pet, a najmanja na lokalitetu jedan. Najveća vrijednost Shannono-vog indeksa zabilježena je na lokalitetu Ljubače (L1), gdje indeks diverzite-ta iznosi 0,939. Uzorci sa lokaliteta Šerići i Dublje u odnosu na prethodni imaju nešto niže vrijednosti koje iznose 0,815, odnosno 0,801. Vrijednost indeksa diverziteta sa lokaliteta Mosorovac iznosi 0,763, a najniža je vri-jednost indeksa sa lokaliteta Brana i iznosi 0,699. Sve dobijene vrijednosti indeksa diverziteta su manje od 1 i ukazuju na jako zagađenje vode u aku-mulaciji Modrac. Najviša vrijednost indexa jednoličnosti zabilježena je na L4, a iznosi 0,256, a najniža na lokalitetu dva, koja iznosi 0,19.

Tabela 4. Uporedna analiza indeksa raznolikosti riba rijeke Gostelje po lokalitetima Table 4. Comparative analysis of the index of diversity of fish in the Gostelja river

locationsIzračunati indeksi za lokalitete rijeke Gostelje pokazuju znatne promje-

ne. Najviša vrijednost Shannonovog indeksa je na šestom lokalitetu i iznosi 1,176 (najveći broj vrsta). Najniža vrijednost indeksa je 0,477 zabilježena na prvom lokalitetu. Najveća raznolikost konstatovana je na šestom loka-litetu (0,307), a najmanja na prvom lokalitetu (0,508). Margalefov indeks najveću vrijednost pokazuje na drugom lokalitetu 6,125. Indeks jednolič-nosti brojčano opisuje raznolikost ihtiocenoza, a njegove manje vrijednosti ukazuju na manji broj vrsta u odnosu na broj jedinki. Najviša vrijednost indeksa iznosi 0,77 izračunata za prvi lokalitet, gdje je zabilježen mali broj vrsta u odnosu na broj jedinki, a najniža vrijednost indeksa jednoličnosti je 0,50 izračunata za treći lokalitet.

Izučavani lokaliteti

Margalefov indeks

Simpsonov indeks

Shannon-Wieverov

indeks

Pielouvindeks

Rujići (L1) 5,318 0,508 0,477 0,77Zatoča (L2) 6,125 0,403 0,602 0,76Stupari (L3) 5,785 0,405 0,778 0,50Podgajevi (L4) 4,952 0,411 0,954 0,56

Nišići (L5) 5,579 0,316 1,079 0,58Šarenjak (L6) 5,406 0,307 1,176 0,61



Parametri tolerancije u odnosu na faktore sredineUrađena je analiza tolerancije ihtiouzorka na sljedeće faktore sredine: -Tolerancija u odnosu na niske koncentracije kisika-Tolerancija u odnosu na toksična onečišćenja-Tolerancija u odnosu na zakiseljavanje vode-Tolerancija u odnosu na temperaturu-Tolerancija u odnosu na degradaciju staništa-Trofičke skupine Rezulatati analize prezentirani su na Slici 1.

Slika 1. Postotak vrsta u odnosu na pripadnost određenom parametru tolerancije na izučavanim lokalitetima akumulacije Modrac

Figure 1. Percentage of species in relation to a particular tolerance parameter in the studied locations of the reservoir Modrac

Slika 2. Postotak vrsta u odnosu na pripadnost određenom parametru tolerancije na izučavanim lokalitetima rijeke Gostelje

Figure 2. Percentage of species in relation to a particular tolerance parameter in the studied locations of the Gostelja river



Analiza ihtiodiverziteta akumulacije Modrac pokazuje visok specijski diverzitet izražen kroz prisustvo 22 vrste riba iz sedam porodica: Esoci-dae, Cyprinidae, Cobitidae, Ictaluridae, Siluridae, Pecidae i Centrarchidae. Izlovljene su ukupno 1103 jedinke. Akumulaciju Modrac naseljava i brojna populacija prirodnog hibrida Rutilus rutilus x Abramis brama (Adrović i sar., 2009), koji je prvi put registriran u vodama Bosne i Hercegovine. Naj-veći broj jedinki nalazimo na trećem lokalitetu (Dublje) koji iznosi 288, a najmanji broj jedinki konstatovan je na drugom lokalitetu (Šerići) sa sve-ga 131 jedinkom. Najzastupljenije vrste u ukupnom ulovu su iz porodice Cyprinidae sa 905 jedinki, odnosno 82,05% od ukupnog ulova. Neke poro-dice su predstavljene sa samo jednom vrstom, kao što su npr. porodice Icta-luridae, Esocidae, Centrarchidae i Siluridae. Na osnovu vrijednosti Shanno-novog indeksa diverziteta najbolje su razvijene populacije riba u uzorku sa lokaliteta Ljubače (L1), gdje indeks diverziteta iznosi 0,939, a najniža je vrijednost indeksa sa lokaliteta Brana (L5) i iznosi 0,699. Sve dobijene vri-jednosti indeksa diverziteta su manje od 1 i ukazuju na jako zagađenje vode u akumulaciji Modrac. Dobijene vrijednosti Simpsonovog indeksa ukazuju na to da postoji raznolikost na svim lokalitetima. Margalefov indeks bogat-stva vrsta je veći na područjima u kojima obitava veći broj vrsta, a manji na područjima sa manjim brojem vrsta. Podaci pokazuju znatne promjene in-deksa bogatstva vrsta (R) Margalefov indeks, sa najvišom vrijednosti 7,593 zabilježenom na L2, a najniža vrijednost bila je na L3, a iznosi 6,506. Indeks jednoličnosti, Pielouv indeks, brojčano opisuje raznolikost ihtiocenoza, a njegove manje vrijednosti ukazuju na manji broj vrsta u odnosu na broj jedinki. Najviša vrijednost indeksa zabilježena je na L4, a iznosi 0,799, gdje je zabilježen veliki broj vrsta u odnosu na broj jedinki (devet vrsta, 272 je-dinke), dok je najniža na L2, koja iznosi 0,693, gdje je zabilježen veliki broj jedinki, ali manji broj vrsta (šest vrsta, 285 jedinki). U istraživanoj akumu-laciji analizirano je i pet parametara tolerancije i ribe su, u odnosu na svaki, klasificirane kao tolerantne, srednje tolerantne ili netolerantne (Anex II). Ukoliko nisu mogle biti svrstane u odnosu na neki od parametrara, ozna-čene su kao neklasificirane. Posmatrajaći sve lokalitete zajedno, s obzirom na toleranciju u odnosu na niske koncentracije kisika, registrovano je deset vrsta (45%) koje podnose niske koncentracije kisika; devet vrsta (41%) koje srednje podnose niske koncentracije kisika; dok tri vrste (14%) ne podnose niske koncentracije kisika. Prema toleranciji u odnosu na toksična oneči-šćenja tri vrste (14%) nisu klasificirane, dok sedam (32%) podnosi toksična onečišćenja. S obzirom na toleranciju u odnosu na zakiseljavanje, jedna vrsta (5%) nije klasificirana, njih šest (27%) podnosi zakiseljavanje, osam



vrsta (36%) srednje podnosi zakiseljavanje, dok sedam (32%) ne podnosi zakiseljavanje. Tolerancija u odnosu na temperaturu je četvrti parametar tolerancije i u odnosu prema njemu sve vrste su klasificirane kao euriter-mne, što znači da imaju široko variranje temperature. Kao peti parametar navodi se tolerancija u odnosu na degradaciju staništa. Od ukupno 22 vr-ste, njih 16 (72%) podnosi degradaciju staništa; dvije vrste (9%) srednje podnose degradaciju staništa, dok tri vrste (14%) ne podnose degradaciju staništa, a jedna vrsta (5%) nije klasificirana u odnosu prema ovoj toleran-ciji. U odnosu na trofičku skupinu, registrovane su sljedeće skupine riba: svejedi deset vrsta (45%), insektivori pet vrsta (23%), piscivori – parazitski pet vrsta (22%), planktivori jedna vrsta (5%) i jedna vrsta (5%) nije kla-sificirana u odnosu na hranidbeni lanac. Dominacija svejeda i prisustvo hibrida ukazuje na loše stanje vode akumulacije Modrac (Karr, 1981).

Na lokalitetima rijeke Gostelje tokom perioda ljeto-jesen 1999. i zima-proljeće 2000. prikupljeno je 2269 jedinki. Jedinke su razvrstane u osam porodica i 21 vrstu. Najmanja raznovrsnost, odnosno najmanji broj vrsta je konstatovan na prvom lokalitetu. Najzastupljenije vrste u ukupnom ulovu su iz porodice Cyprinidae. Neke porodice su predstavljene sa samo jed-nom vrstom, kao što su npr. porodice: Petromyzontidae, Cottidae i Bali-troidae. Kvantitativno-kvalitativni sastav ihtiofaune rijeke Gostelje ukazuje na određene razlike u gornjem i donjem dijelu toka. Na prvom lokalite-tu nalazi se veliki broj jedinki (429), dok je na šestom lokalitetu prisutno 387 jedinki. Za vrste zabilježene na istraživanim lokalitetima izračunata je vrijednost Shannon-Wienerovog indeksa. Najvišu vrijednost, 1,176, je imao na šestom lokalitetu longitudinalnog profila rijeke Gostelje. Najniža vrijednost zabilježena je na prvom lokalitetu (0,477). U našem radu ovaj indeks je povoljan za određivanje raznolikosti i upoređivanje diverziteta između pojedinih lokaliteta. Veliki broj jedinki i manji broj vrsta znači niži Shannon-Wienerov indeks. Indeks bogatstva vrsta u našem radu se kreće od 4,952 (četvrti lokalitet) do 6,125 (drugi lokalitet). Najveća raznolikost je bila na šestom lokalitetu, gdje je iznosila 0,307, a najmanja raznolikost u našem istraživanju je izračunata na prvom lokalitetu, gdje je iznosila 0,508. Najviša vrijednost indeksa jednoličnosti je uočena na prvom loka-litetu – 0,77. Iz analize indeksa jednoličnosti i indeksa raznolikosti može-mo zaključiti da šesti lokalitet pokazuje namanji uticaj „stresa“, ali da je prvi lokalitet izložen antropogenom uznemiravanju, zbog čega je došlo do smanjenog broja vrsta ribljih jedinki. Indeks jednoličnosti brojčano opisuje raznolikost ihtiocenoza, a njegove manje vrijednosti ukazuju na manji broj vrsta u odnosu na broj jedinki. U istraživanoj rijeci analizirani su i parame-



tri riba u odnosu na abiotičke i biotičke faktore sredine, gdje se vrste svrsta-vaju kao tolerantne, srednje tolerantne ili netolerantne (Anex II). U odnosu na toleranciju na niske koncentracije kisika klasificira se 20 vrsta. Procenat netolerantnih vrsta na niske koncentracije kisika je 35%, 25% vrsta toleri-raju niske koncentacije kisika, dok se 40% vrsta se klasificiraju kao sred-nje tolerantne na niske koncentracije kisika. Prema toleranciji na toksična onečišćenja od 21, 18 vrsta je klasificirano, 23% vrsta toleriraju toksičnost, dok je 22% vrsta netolerantno, 55% vrsta su srednje tolerantne u odnosu na toksična onečišćenja. Vrste koje su osjetljive na promjene temperature su klasificirane kao stenotermne ili netolerantne. Vrste koje su u stanju toleri-sati širok raspon temperature su klasificirane kao euritermne ili tolerantne. S obzirom na njihovu toleranciju temperature, 20 vrsta se mogu svrstati i 70% su klasificirane kao tolerantne, a 30% su klasificirane kao netolerantne vrste. Vrste koje ne reagiraju na razgradnju njihovih staništa klasificiraju se kao tolerantne. Vrste također mogu pokazati srednju toleranciju prema degradaciji staništa. Ostale vrste ne mogu nadoknaditi bilo koju degrada-ciju njihovih staništa – one su klasificirane kao netolerantne. Netolerantnih je 35% vrsta, 50% je srednje tolerantno, dok je tolerantno 15% vrsta. Vrste mogu biti klasificirane kao tolerantne, srednje tolerantne i netolerantne na zakiseljavanje. Od ukupnog broja registriranih, 50% vrsta su srednje tole-rantne, 15% vrsta ispoljavaju toleranciju, 35% vrsta su netolerantne. S ob-zirom na prehrambene navike, 20 vrsta je moguće svrstati. Većina vrsta (60%) su bubojedi. Samo 25% vrsta su klasificirane kao svejedi. Jedna od 20 vrsta (5%) je planktivor. Nema vrsta koje su klasificirane samo kao de-tritivori, biljojedi ili piscivori. Piscivor/parazitske su 5% vrsta i 5% vrsta su bile klasificirane kao detritivori/biljojedi.

ZAKLJUČAKNa osnovu rezultata provedenih istraživanja biodiverziteta i najznačaj-

nijih ekoloških osobenosti ihtiopopluacija hidroakumulacije Modrac i ri-jeke Gostelje moguće je formulisati nekoliko temeljnih zaključaka. U oba istraživana hidrosistema je prisutan visok specijski diverzitet riba, a domi-niraju predstavnici familije Cyprinidae.

Shannonov indeks diverziteta je izračunat na nivou vrsta i za akumu-laciju Modrac kreće se od 0,699 do 0,939, dok se vrijednosti za rijeku Go-stelju kreću od 0,477 do 1,176. Sve dobijene vrijednosti indeksa diverzite-ta su manje od 1 i ukazuju na jako zagađenje vode u akumulaciji Modrac, dok peti i šeti lokalitet rijeke Gostelje pokazuju vrijednosti iznad jedan te



ukazuju na zagađenje vode. Usljed organskog zagađivanja iščezavaju vr-ste koje su osjetljive na promjene ključnih abiotičkih faktora, a razvijaju se vrste koje su tolerantne na promijenjena stanja. Ovakvi uslovi utiču na snižavanje indeksa diverziteta. Većina vrsta u akumulaciji Modrac je tole-rantna na većinu faktora životne sredine u kojoj živi. Jasnu sliku prikazu-je tolerancija na temperaturu, gdje su sve vrste euritermne (tolerantne). Istraživanja rijeke Gostelje pokazuju da je većina vrsta srednje tolerantna za većinu faktora životne sredine. Ihtiofauna akumulacije Modrac pripa-da različitim trofičkim skupinama, a najviše je svejeda (45%). Insektivori i piscivori su skoro podjednako zastupljeni (23% i 22%). Trofička skupina planktivora je zastupljena sa jednom vrstom (5%). Dominacija svejeda i prisustvo hibrida ukazuju na loše stanje vode akumulacije Modrac. Ihti-ofauna rijeke Gostelje pripada različitim trofičkim skupinama, a najviše je insektivora (60%). Samo 25% vrsta su svejedi. Piscivori/parazitske, de-tritivori/biljojedi i planktivori su podjednako zastupljeni (po 5%). Vrsta Barbus balcanicus nije klasificirana na parametre tolerancije u odnosu na abiotičke i biotičke faktore sredine. Shannon-Wienerov indeks je poka-zao najveće slabosti u ocjeni kvaliteta vode rijeke Gostelje. Njegove niske vrijednosti ukazuju na relativno malo bogatstvo ihtiofaune i najmanje se podudaraju sa ostalim indeksima. Indeksi bogatstva vrsta, jednoličnosti i raznolikosti se podudaraju te ukazuju da je veći dio ove vode nezagađen, što nam potvrđuje i manja zastupljenost svejeda. Rezultati provedenih istraživanja pokazuju znatne promjene Margalefovog indexa bogatstva vrsta. Analizirajući akumulaciju Modrac, najviša vrijednost je zabilježena na L2, a iznosi 7,593, dok je najniža zabilježena na L3, a iznosi 6,506. Što se tiče rijeke Gostelje, najviša vrijednost zabilježena je na L2, a iznosila je 6,125, pa do najniže vrijednosti na L4, a iznosi 4,952. Dobijene vrijed-nosti na svim lokalitetima su >4 što ukazuje na dobro stanje u pogledu bogatstva vrsta. Dobijene vrijednosti Simpsonovog indeksa na svim lo-kalitetima su <1 što ukazuje na to da je zabilježena raznolikost. Indeks jednoličnosti, Pielouv indeks, brojčano opisuje raznolikost ihtiocenoza, a njegove manje vrijednosti ukazuju na manji broj vrsta u odnosu na broj jedinki. Najviša vrijednost indeksa, analizirajući akumulaciju Modrac, zabilježena je na L4, a iznosi 0,799, gdje je zabilježen veliki broj vrsta u odnosu na broj jedinki (devet vrsta, 272 jedinke), a najniža na L2, koja iznosi 0,693, gdje je zabilježen veliki broj jedinki, ali manji broj vrsta (šest vrsta, 285 jedinki). Rezultati istraživanja za rijeku Gostelju pokazuju da je najviša vrijednost indeksa zabilježena na L1 i iznosi 0,77 (tri vrste, 429 jedinki), a najniža na L3 i iznosi 0,50. Istraživanju biodiverziteta ihtioce-noza i njihovoj primjeni u ocjeni kvaliteta vode u budućnosti treba dati



veći značaj jer je analiza stanja životnih zajednica u vodenim ekosistemi-ma značajan pokazatelj stalnosti ekoloških uslova vodene sredine.

Literatura

Adrović A. 2007. Biodiverzitet i ekološke osobenosti ihtiopopulacija hidroakumulacije Modrac. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla.

Adrović A. i sar. 2009. Morfološke osobitosti prirodnog hibrida u vodama BiH.

Balon E. K. 1975. Reproducive Guilds of Fishes: A Proposal and Definition. Journal of the Fisheries Research Board of Canada 32: 821-864.

Берг Л. С. 1933. Рыбы пресных вод СССР и сопредельных стран. Част IІ. Издание Всесоюзного Инстиута Озерного и Речного Рыбного Хозяйаства.

Čamdžić J. 2005. Uporedna saprobiološka i ekološka analiza kvaliteta rijeke Gostelje. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.

FAME Consortium 2004. Manual for the application of the European Fish Index – EFI. A fish-based method to assess the ecological status of European rivers in support of the Water Framework Directive. Version 1. 1, January 2005.

Holzer S. 2008. European Fish Species: Taxa and Guilds Classification Regarding Fish-Based Assessment Methods. Diplomarbeit: 159-176.

Karr J. R. 1981. Assessment of biotic integrity using fish communities. Fisheries (Bethesda) 6: 21-27.

Margalef R. 1968. Perspective in Ecology Theory. Univer. Of Chicago Press, Chicago: 111.

Petz B. 1985. Osnovne statističke metode. SNL, Zagreb.

Pielou E. C. 1966. Shannons formula as measure of species diversity: its use and misuse. American Naturalist, 100: 463-465.

Simpson E. H. 1949. Measurment of diversity. Nature, 163: 688.

Wiener W., Shannon C. E. 1949. The Mathematical Theory of Communication. Urbana, Illionis: University of Illionis.


290

Wootton R. J. Ed. 1998. Ecology of Teleost Fishes. Fish and Fisheries Series, Kluwer Academic Publishers, 24 (2): 386.

www.bistrobih.ba/nova/?p=9406ttp (pristup 08. 12. 2010).

http://www.ittiofauna.org (pristup 20. 12. 2010).

www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/SPREČA-PA.pdf (pristup 15. 12. 2010).

http://www.sams.ac.uk/research/software (pristup 18. 12. 2010).

Rukopis primljen/Manuscript received: 30. 1. 2011.Rukopis prihvaćen/Manuscript accepted: 30. 7. 2012.


knjiga

Documents