KODEKS NOVINARA

KODEKS NOVINARANovinar je u slubi javnog interesa. Kredibilitet novinara i novinarske profesije poiva na profesionalnom potenju, integritetu i znanju. U interesu je svakog novinara, i njegova je dunost, da se pridrava ovog Kodeksa. 1. Dunost je novinara da potuje istinu i istrajno traga za njom, imajui uvijek u vidu pravo javnosti da zna i ljudsku potrebu za pravinou i humanou.

2. Novinar je duan da brani slobodu i pravo na neometano prikupljanje i saoptavanje informacija, kao i na slobodan komentar i kritiku. Novinar radi u duhu ideje da bude kritiki posmatra onih koji su moni u drutvu, politici i ekonomiji.

3. Za novinara su injenice neprikosnovene, a njegova obaveza je da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogui njihovu zloupotrebu, bilo da se radi o tekstu, slici ili tonu. Glasine i pretpostavke moraju se nedvosmisleno naznaiti kao takve. Obaveza je da vijest i komentar budu jasno razdvojeni.

4. Obaveza novinara je da dopuni nepotpunu i ispravi netanu informaciju, pogotovo onu koja moe nakoditi, pridravajui se, pri tom, pravila da ispravka mora biti istaknuta na odgovarajui nain.

5. Rasu, vjeru, nacionalnost, etniku pripadnost, seksualnu orijentaciju i porodini status ovjeka, novinar e pomenuti samo ako je to neophodno za informaciju.

6. Za prikupljanje informacija u bilo kom obliku, novinar koristi profesionalno asne i pravno dozvoljene metode. Odstupanje od ovog pravila doputeno je jedino u sluajevima kada te metode nijesu dovoljne, a informacija do koje treba doi izuzetno je vana za javnost.

7. Pravo i obaveza je novinara da titi povjerljive izvore informacija, ali i da uvijek provjeri motive povjerljivog izvora prije nego mu obea anonimnost i zatitu.

8. Novinar je duan da se krajnje paljivo odnosi prema privatnom ivotu ljudi. Pravo na privatnost obrnuto je srazmjerno znaaju javne funkcije koju pojedinac obavlja, ali je i u tim sluajevima nuno potovati ljudsko dostojanstvo.

9. Novinar je duan da titi integritet maloljetnih osoba, drugaijih i hendikepiranih.

10. Kada izvjetava o istranim i sudskim postupcima, novinar mora uvaavati pretpostavku da je svako nevin dok se ne dokae suprotno, i ne smije niim prejudicirati ishod sudskog postupka.

11. Novinar ne smije prihvatati privilegije bilo koje vrste koje bi mogle ograniiti ili dovesti u sumnju njegovu autonomnost i nepristrasnost, i nauditi slobodi odluivanja izdavaa i redakcije.

12. Obaveza je novinara da bude solidaran sa kolegama u mjeri koja ga nee onemoguiti da valjano obavi profesionalni zadatak, niti dovesti u opasnost da se ogrijei o osnovne principe novinarskog kodeksa.

Kao to je spreman da svoj rad neprestano izlae sudu javnosti, novinar tako treba da bude voljan da se izloi sudu nepristrasnog tijela koje brine o zatiti ugleda profesije.

SMJERNICE ZA TUMAENJE I PRIMJENU OSNOVNIHNAELA KODEKSA SMJERNICE ZA NAELO 1

1.1 Opti standardi

Novinari moraju da njeguju najvie profesionalne i etike standarde. Oni moraju da preduzmu sve razlone korake kako bi bili sigurni da objavljuju iskljuivo tane informacije, i da su njihovi komentari estiti. Novinari nikada ne smiju da objave informaciju za koju znaju da je lana ili zlonamjerna i neosnovanu optubu na raun drugih, koja ima za cilj da ugrozi njihovu reputaciju. Pravo je novinara da odbije zadatak koji je u suprotnosti sa etikim kodeksom.

1.2 Tanost

(a) Prije objavljivanja izvjetaja, novinar treba da bude siguran da su preduzete sve odgovarajue mjere kako bi se provjerila njegova tanost. Novinari moraju teiti da obezbijede cjelovite izvjetaje o dogadjajima i ne smiju preutkivati ili potiskivati sutinske informacije.

(b) Pravo javnosti da zna ne moe biti opravdanje za senzacionalistiko izvjetavanje. Stoga, novinari ne smiju iskrivljivati informacije pretjerivanjem, neadekvatnim naglaavanjem jednog aspekta prie ili jednostranim izvjetavanjem. Novinari moraju izbjegavati naslove ili reklamne slogane koji bi mogli navesti na pogrean zakljuak o sutini dogadjaja ili pojave. injenice ne smiju biti iskrivljivane tako to e biti stavljene van konteksta u kome su se desile.

1.3 Saoptenje za medije

Saoptenja za medije data od predstavnika vlasti, politikih partija, javnih slubi, udruenja, klubova i ostalih interesnih grupa moraju biti jasno oznaena kao takva.

1.4 Skupovi u toku izborne kampanje

Prilikom izvjetavanja o skupovima sa izbornih kampanja, novinari e izvjetavati i o onim stavovima sa kojima se ne slau i vrijednostima koje ne dijele. Takav pristup pitanje je novinarske korektnosti, slui pravu gradjana na slobodu informisanja, i podrava princip jednakih ansi za sve politike partije i druge uesnike u izbornom procesu.

SMJERNICE ZA NAELO 3 3.1 Komentar

Miljenja i ocjene u komentaru moraju biti zasnovani na injenicama. Komentar ne smije da bude prezentiran tako da stvara utisak da se radi o utvrdjenoj injenici.

3.2 Intervju

(a) Intervju se moe smatrati potpuno ispravnim sa novinarskog stanovita ako je autorizovan od intervjuisane osobe, njegovog/njenog predstavnika, ili je oigledno da postoji saglasnost intervjuisanog sa namjerom objavljivanja neautorizovanog intervjua. Korektno je, takodje, objaviti neautorizovan intervju ako je jasno i intervjuisanom i osobi koja intervjuie da e njihov razgovor u cjelini ili djelimino biti publikovan u pisanoj ili audiovizuelnoj formi. Ako je sadraj intervjua prenesen u cjelosti ili djelimino, medij koji ga objavljuje mora da navede i njegov izvor. Ako se parafrazira osnovni sadraj neijih usmeno izraenih misli, pitanje je novinarske asti da navede izvor.

(b) U sluaju kada intervjuu prethodi izvjetaj, kao forma najavljivanja, mora se voditi rauna da najava ne odudara od sadraja programskog konteksta koji se najavljuje. I u ovom sluaju se mora voditi rauna da se intervjuisana osoba zatiti od bilo kakvih neistina ili bilo ega drugog to bi moglo da ugrozi njegovo/njeno dostojanstvo ili pravne interese.

3.3 Simbolike slike

(a) Ako neka ilustracija, naroito fotografija, na prosjenog itaoca moe ostaviti utisak da se radi o autentinom dokumentu, uprkos injenici da je u pitanju simbolika slika, takav sluaj se mora pojasniti. Foto montaa ili druge intervencije na autentinim dokumentima moraju biti jasno oznaene kao takve u propratnom tekstu ili na neki drugi, odgovarajui nain.

(b) Ako medij prilikom emitovanja/tampanja koristi rekonstruisane scene, takav postupak mora biti jasan publici ili to mora biti nedvosmisleno oznaeno glasom ili tekstom.

(c) Arhivski materijali na televiziji moraju biti jasno oznaeni kao takvi, a tonski inserti koji se koriste iz arhive radija moraju biti glasom najavljeni kao takvi.

3.4 Embargo

Nametanje embarga, tokom kojeg je odredjena informacija zadrana, opravdano je samo ako je to sutinski vano za objektivno i paljivo izvjetavanje. U principu, embargo predstavlja slobodan dogovor izmeu informatora i medija. Embargo treba potovati samo ako postoji objektivno opravdanje za to, kao to je sluaj govora koji tek treba da budu odrani, unaprijed datih izvjetaja o poslovnoj i drugim vrstama aktivnosti ili informacija o buduim dogadjajima (sastanci, odluke, sveane ceremonije itd.). Mediji ne smiju koristiti embargo za sticanje prednosti u odnosu na konkurente.

3.5 Rezultati istraivanja javnog mnjenja

Kada objavljuju rezultate agencija za ispitivanje javnog mnjenja, mediji treba da navedu broj ispitanika, datum sprovodjenja istraivanja, identitet naruioca istraivanja, kao i pitanja postavljena u anketi. Ako niko nije naruio istraivanje, mediji treba da istaknu da je ono sprovedeno na inicijativu same agencije.

3.6 Dnevne ankete

U sluaju dnevnog, ad-hoc, anketiranja gradjana o kontroverznim drutvenim pitanjima, neophodno je ispoljiti posebnu dozu opreza i izbjei mogunost manipulacija.

3.7 Pisma uredniku

(a) Pisma uredniku su, po formi i sadraju, pogodna da prue itaocima/sluaocima/gledaocima mogunost da izraze vlastito miljenje i tako uestvuju u procesu kreiranja javnog mnjenja. Dunost je medija da pri objavljivanju tih pisama vode rauna da njihov sadraj ni na koji nain ne bude u suprotnosti sa novinarskim kodeksom.

(b) Prepiska sa izdavaima i urednitvima moe biti publikovana u vidu pisama uredniku, ako iz njene forme i sadraja proizilazi da je to u skladu sa eljama poiljaoca. Saglasnost se moe podrazumijevati ako se pisma odnose na izvjetaje i prie koje je objavio medij o kojem je rije, ili na pitanja od opteg interesa. Mediji nijesu zakonom obavezani da objave takva pisma.

(c) Uobiajena je praksa da pisma uredniku budu objavljena sa imenom autora. Samo u izuzetnim sluajevima, na zahtjev autora, njegovo ime se moe izostaviti, uz napomenu: Ime poznato redakciji. Mediji ne treba da objavljuju adresu autora pisma. Ako postoji bilo kakva sumnja u pravi identitet poiljaoca, pisma ne treba objaviti. Nespojivo je sa ulogom medija objavljivanje pisama ije autorstvo nije pouzdano utvrdjeno.

(d) Skraivanje pisama je mogue ukoliko rubrika Pisma uredniku sadri stalnu napomenu da urednik zadrava pravo skraivanja pisama, a da se, pri tom, ne promijeni njihovo znaenje. Ukoliko poiljalac izriito zabranjuje promjene ili skraenja, urednitvo se mora ili povinovati toj elji ili odbiti da objavi pismo.

(e)Sva pisma italaca/slualaca/gledalaca poslata uredniku tretiraju se kao urednika tajna. Ona se nikada ne smiju dostaviti treim licima.

SMJERNICE ZA NAELO 4

4.1 Ispravke

(a) Ako medij utvrdi da je objavio izvjetaj koji sadri bitno iskrivljene injenice, taj medij mora u najkraem roku objaviti ispravku. Ispravka mora biti plasirana tako da odgovara plasmanu izvjetaja na koji se odnosi. Pri tom se mora jasno naznaiti da se ispravka odnosi na prethodni nekorektni izvjetaj.

(b) Ako medij utvrdi da je objavio pogrean izvjetaj i time ugrozio reputaciju neke osobe ili institucije, mora, u najkraem roku, objaviti izvinjenje. Izvinjenje mora biti plasirano tako da odgovara plasmanu izvjetaja na koji se odnosi.

(c) Odgovara plasmanu u ovom kontekstu znai objavljivanje ispravke na istom mjestu (u sluaju tampanih medija) ili u istoj emisiji (u sluaju elektronskih medija).

(d) U sluaju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvjetaj medija sadri netane informacije ili neutemeljene kritike na njihov raun, one mogu od medija koji je objavio takav izvjetaj da zahtijevaju mogunost odgovora i ispravke netanih navoda. Medij treba da uvai to pravo ukoliko se sloi da je izvjetaj sadrao netane informacije ili neutemeljene kritike.

4.2 Dokumentacija

U sluajevima navedenim u smjernicama 4.1., mediji moraju netanosti ispraviti i u svojim arhivama, dokumentacijama i bazama podataka.

SMJERNICE ZA NAELO 5

5.1 Govor mrnje

(a) Mediji ne smiju da objavljuju materijal koji je namijenjen irenju neprijateljstva ili mrnje prema osobama zbog njihove rase, etnikog porijekla, nacionalnosti, pola, fizikih nedostataka, vjere ili politike pripadnosti. Isto vai i ako postoji velika vjerovatnoa da e objavljivanje nekog materijala izazvati prethodno navedeno neprijateljstvo i mrnju.

(b) Novinari posebno moraju voditi rauna da niim ne doprinesu irenju etnike mrnje kada izvjetavaju o dogaajima i pojavama koji u sebi sadre elemente etnike mrnje. Obaveza je novinara da potuje druge drave i nacije.

5.2 Izvjetavanje o zloinu

Kada se izvjetava o zloinu, nije dozvoljeno da se pominje vjerska, etnika ili druga manjinska pripadnost osumnjienog, osim ako ta informacija moe biti vana da javnost shvati dogaaj. Naroito se mora imati na umu da pominjanje vjerske, etnike i druge manjinske pripadnosti osumnjienog, moe izazvati ili produbiti predrasude prema manjinskim grupama, kojima je, inae, potrebna zatita.

SMJERNICE ZA NAELO 6

6.1 Istraivanje

(a) Novinarsko istraivanje je nezamjenljiv instrument profesionalne obaveze da se poslu pristupa sa dunom panjom i marljivou.

(b) U normalnim okolnostima novinari bi trebali da koriste otvorene metode prikupljanja informacija, to podrazumijeva njihovu jasnu profesionalnu identifikaciju. Nije u skladu sa profesijom novinara i ulogom medija da se novinari tokom istraivanja lano predstavljaju i daju pogrene informacije o svom radu.

(c) Tajnom pribavljanju informacija moe se pribjei samo onda kada one ne mogu da se dobiju korienjem otvorenih metoda, a od izuzetnog su znaaja za javnost. Te metode se, na primjer, mogu koristiti u sluajevima otkrivanja kriminalnih radnji, zloupotreba poloaja ili u sluajevima otkrivanja neega to predstavlja opasnu prijetnju po zdravlje i bezbjednost gradjana.

(d) U sluajevima nesrea i prirodnih katastrofa, novinari moraju imati u vidu da pruanje hitne pomoi rtvama i osobama u opasnosti ima prioritet u odnosu na pravo javnosti da zna.

6.2 Istraivanje medju ljudima koji trae zatitu

Novinarsko istraivanje treba da bude sprovedeno sa dunim saosjeanjem i diskrecijom u sluajevima gdje postoji lina alost ili ok, kada su u pitanju ljudi sa fizikim i mentalnim oteenjima, kao i djeca i mladi uopte. Ograniena mo rasudjivanja ili posebna situacija u kojoj se nalaze takvi ljudi, ne smije se zloupotrebljavati radi dobijanja informacija.

6.3 Ekskluzivne informacije

Uobiajena je novinarska praksa da se objavljuju ekskluzivne informacije i prie. Do njih se dolazi jedino procesom prikupljanja podataka, a ne traenjem monopola na informacije koje se dobijaju od javnih linosti. Javne linosti treba da daju informacije ne favorizujui ogranieni broj novinara, odnosno medija.

6.4 Plaanje informacija

Novinari ne bi trebalo da plaaju ljudima kako bi doli do informacija, osim u sluajevima kada je vrijednost informacije od izuzetnog znaaja za javnost.

SMJERNICE ZA NAELO 7

7.1 Povjerljivost

(a) U sluaju kada je neka osoba pristala da prui informacije samo pod uslovom da se njen identitet ne otkrije i novinar se sloi sa tim uslovom, on mora da potuje tu odluku i odbije da otkrije identitiet izvora informacija. Novinar, medjutim, treba da kae osobi koja je izvor informacija da e njen/njegov identitet morati da bude otkriven pred sudom ako je ta informacija neophodna za razrjeenje ili osujeivanje tekog krivinog djela.

(b)Elektronski mediji e odgovarajuim tehnikim postupcima (distorzija glasa i zamagljivanje lica) obezbijediti tajnost identiteta osobe koja daje izjavu pod uslovom anonimnosti.

(c) Dokumenti oznaeni kao tajni mogu se objaviti ako se, poslije paljivog razmatranja, utvrdi da potreba javnosti da zna ima prevagu nad razlozima kojima se opravdava tajnost.

7.2 Djelatnost tajnih slubi

Aktivnosti novinara i izdavaa u tajnim slubama nespojivi su sa ulogom medija u drutvu i njihovim prestiom. Informacije tajnih slubi ne smiju se dovoditi u vezu sa pravom novinara na profesionalnu tajnu.

SMJERNICE ZA NAELO 8

8.1 Pravo na privatnost

(a) Novinar ne smije da zadire u privatni ivot neke osobe i izvjetava o njemu bez dozvole te osobe. Pravo javnosti da zna, mora se uvijek paljivo odmjeriti u odnosu na lina prava ljudi. (b) Izvjetavanje o privatnom ivotu neke osobe moe biti opravdano samo u sluajevima od posebnog interesa za javnost. Takvi sluajevi su, na primjer, radnje koje ugroavaju zdravlje i bezbjednost gradjana i drutva (kriminalne i teroristikeradnje, korupcija, itd.). Izvjetavanje o privatnom ivotu neke osobe, opravdano je i ako se time sprjeava da javnost bude zavedena izjavom ili postupkom nekog pojedinca, kao, recimo, u sluaju kada neka osoba radi odredjene stvari uprivatnom ivotu, a javno ih osudjuje.

(c) Novinari imaju pravo da istrauju privatni ivot nekoga ko obavlja ili namjerava da obavlja javnu funkciju. Korektno se postupa onda kada se time eli utvrditi pogodnost te osobe za posao koji obavlja ili eli da ga obavlja.

(d) rtve nesrea ili zloina imaju pravo na posebnu zatitu svojih imena. Nije uvijek pravilo da se otkrije identitet rtve radi toga da bi javnost bolje razumjela nesreu ili zloin. Izuzeci se mogu tolerisati ako je dotina osoba javna linost ili u sluajuposebnih okolnosti.

(e) Kada su u pitanju lanovi porodice i drugi ljudi koji su indirektno pogodjeni nesreom ili koji nemaju nita sa zloinom i nesreom, mora se biti krajnje obazriv pri objavljivanju njihovih imena i slika.

(f) Privatne adrese ljudi uivaju posebnu zatitu.

(g) Fizike ili mentalne bolesti, kao i povrede, pripadaju sferi privatnosti pogodjenih osoba. Iz obzira prema takvim osobama i lanovima njihovih porodica, u takvim sluajevima mediji ne treba da objavljuju imena i fotografije, i treba da izbjegavaju omalovaavajue izraze da bi opisali bolest i patnju. Tako se treba vladati ak ikada su pomenuti izrazi u svakodnevnoj upotrebi.

(h) Izvjetavanje o samoubistvima od novinara zahtijeva krajnju uzdranost i odmjerenost. U takvim situacijama ne treba objavljivati imena i detaljan opis okolnosti u kojima se samoubistvo desilo. Izuzeci su opravdani samo ako je to odizuzetnog interesa za javnost.

(i) Izvjetaj je neadekvatno senzacionalan ako se osoba na koju se on odnosi tretira kao objekat. Ovo se naroito tie sluajeva kada izvjetaji o osobama koje umiru, fiziki ili mentalno pate, prevazilaze interes javnosti i potrebu publike zainformacijom.

(j) Prihvatljiva granica, prilikom izvjetavanja o nesreama i prirodnim katastrofama, je ona koja znai potovanje prema patnji rtava i osjeanjima lanova njihovih porodica. rtve nesree ne smiju se dovesti u situaciju da po drugi put pate zbog prikazivanja u medijima.

(k) Sve smjernice koje se tiu prava na privatnost vae gdje je to mogue - i kada se radi o pokojnicima.

8.2 Medicinska istraivanja i terapija

(a) Izvjetaji o navodnim uspjesima ili neuspjesima medicinskih ili farmaceutskih istraivanja u borbi protiv ozbiljnih bolesti zahtijevaju obazrivost i povean osjeaj odgovornosti. Stoga, ni tekst, ni prezentacija, ne treba da obuhvate bilo ta to bi moglo da podgrije neosnovane nade bolesnima i lanovima njihovih porodica u mogunost izljeenja u dogledno vrijeme, ako to nije u skladu sa stvarnim stanjem medicinskih istraivanja. Nasuprot tome, kritiki intonirani ili jednostrani izvjetaji ne bi trebalo da dovedu ozbiljno bolesne osobe u situaciju koja poveava njihovu nesigurnost i dodatno podstie sumnju u mogui uspjeh terapeutskih mjera.

(b) Kada izvjetava o aktivnostima samozvanih iscjelitelja i nadriljekara, novinar mora iskazati posebnu dozu razlone sumnje i uzdranosti.

(c) Izvjetavajui o irenju zaraznih i drugih boesti, novinar mora imati u vidu injenicu da pravo na proglaavanje epidemija ima samo za to nadlean dravni organ.

SMJERNICE ZA NAELO 9

9.1 Interesi djece

(a) Mediji su obavezni da postupaju u skladu sa naelima Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djece i da sa posebnom panjom istrauju informacije koje zadiru u interese djece.

(b) Mediji su obavezni da iskau poseban obzir kada intervjuiu, fotografiu ili snimaju maloljetnike.

SMJERNICE ZA NAELO 10

10.1 Izvjetavanje iz sudnice i o zloinu

(a) Izvjetaji o istrazi i sudskim sluajevima slue da na paljiv nain obavijeste javnost o zloinu, krivinom gonjenju i sudskoj presudi. Pretpostavlja se da je osoba nevina sve dok sud ne dokae suprotno, ak i ako je on/ona priznala krivicu. ak i u sluajevima kada je krivica oigledna za javnost, optuena osoba ne moe se predstavljati krivom u okviru sudske procjene sve do donoenja presude.

(b) Portretisanje linosti kojim se prejudicira njen karakter, kao i optube na njegov/njen raun naruavaju ustavni princip zatite ljudskog dostojanstva, i to pravilo takodje vai za one koji mogu biti proglaeni kriminalcima. Cilj izvjetavanja iz sudnice ne smije biti da se okrivljeni kazni sa drutvenog aspekta, tako to e mediji biti korieni kao"stub srama".

(c) Kada medij pone da izvjetava o odredjenom krivinom sluaju, mora ga pratiti i u kontinuitetu izvjetavati o njemu. Kada medij izvjetava o optuenom ije je ime naveo ili je ono poznato irem krugu javnosti, mora da informie i o eventualnoj oslobadjajuoj presudi ili ublaavanju optube. Ovo se tie i sluajeva odustajanja od istrage.

(d) Kritika i komentar u vezi odredjenog sluaja moraju se jasno razlikovati od izvjetavanja o sudskoj proceduri.

(e) Mediji ne smiju da otkrivaju identitet rtava seksualnog nasilja ili da objavljuju materijal koji bi mogao da doprinese otkrivanju njihovog identiteta. Drugaije se moe postupati samo ako su rtve saglasne da im se otkrije identitet ili ako zakon ovlauje medije da to uine.

(f) Mediji bi, generalno gledano, trebali da izbjegavaju objavljivanje identiteta roaka ili prijatelja optuenih ili osuenih za zloin. Drugaije se moe postupati ako je to neophodno za kompletno, pravino i tano izvjetavanje o zloinu ili zakonskom postupku.

(g) Kada se izvjetava o istrazi i krivinom sudskom postupku protiv mladih osoba i njihovom pojavljivanju na sudu, mediji moraju biti posebno obazrivi, imajui u vidu budunost takvih osoba. Ovo se takodje odnosi i na mlade koji su rtve zloina.

10.2 Izvjetavanje o nasilju

Izvjetavajui o stvarnom ili prijeteem inu nasilja, mediji treba da paljivo odvagaju interes javnosti za informacijom i interes rtava i drugih ljudi koji su ukljueni. U takvim sluajevima treba se posebno truditi da izvjetavanje bude nepristrasno, i ne smije se dozvoliti da medij postane instrument kriminalaca. Mediji ne treba da samoinicijativnopokuavaju da posreduju izmedju policije i kriminalaca. Ne smiju se intervjuisati izvrioci nasilnih radnji, ukoliko nije apsolutno neophodno pokriti dogadjaj korektno i neutralno u viem interesu javnosti.

10.3 Koordinacija sa vlastima / "restrikcije" vijesti

U principu, mediji ne prihvataju "restrikcije" vijesti. Koordinacija izmedju medija i policije mogua je samo u sluajevima kada novinari svojim injenjem ili neinjenjem mogu pomoi da se zatiti ili spasi ivot i zdravlje rtve i drugih ukljuenih osoba. Mediji e, po zahtjevu policije, uvesti djelimini ili kompletni embargo na vijesti na odredjeno vrijeme u cilju rjeavanja zloina, ako je zahtjev uvjerljivo opravdan.

SMJERNICE ZA NAELO 11

11.1 Pozivi i pokloni

Sloboda odluivanja i nezavisnog procjenjivanja medija i njihovih urednitava bie ugroena u sluajevima primanja poklona ija vrijednost premauje uobiajeni simbolini nivo. Novinari, stoga, ne treba da prihvataju nikakva plaanja, nadoknadu trokova, popuste, donacije, besplatna ljetovanja, poslovna putovanja, poklone ili bilo koje druge beneficije koje bi mogle da nanesu tetu njihovom profesionalnom kredibilitetu, kao i reputaciji medija za koji rade.

U sluaju prihvatanja bilo kakvih beneficija novinar mora prethodno da obezbijedi saglasnost glavnog urednika ili direktora medija u kojem radi.

11.2 Pritisak ili uticaj

Novinari ne smiju da podlegnu pritiscima i uticaju osoba koje imaju politiki, akcionarski ili zastupniki interes u medijima za koje rade i prikriju ili iskrivljuju informacije koje javnost ima pravo da zna.

11.3 Podjela funkcija

Ako novinar ili izdava obavljaju i neku drugu funkciju uz novinarski posao, na primjer u vladi, organima javne uprave ili preduzeu, oni moraju strogo voditi rauna da odijele te funkcije. Isti princip vai i ako je u pitanju obrnut sluaj. Treba stalno imati na umu da sukob interesa nanosi tetu poziciji medija.

11.4 Razlika izmedju informativnog sadraja i reklama

Reklame, novinske strane ili programi koje plaaju sponzori, moraju se jasno razlikovati od informativnog sadraja i moraju biti tako kreirane i predstavljene da ih italac/slualac/gledalac prepozna kao takve. Novinar ne smije da se bavi reklamno - propagandnim poslovima.

11.5 Materijal namijenjen za odnose sa javnou

Potreba za stalnim sticanjem i odravanjem kredibiliteta medija iziskuje posebnu panju kada se radi o propagandnim i reklamnim sadrajima. Tekstovi, tv i radio prilozi ili programi koji se odnose na preduzea, njihove proizvode, usluge ili dogadjaje u vezi sa preduzeima ne smiju da prekorae granicu prikrivene reklame. Rizik da se to uini naroito je veliki ako pria prevazilazi opravdani interes javnosti ili interesovanje publike za tu informaciju. Ovo se takodje odnosi na reklamne tekstove, fotografije, tv i radio priloge i ilustracije koji nijesu proli uredjivaku obradu.

SMJERNICE ZA NAELO 12

12.1 Solidarnost

Novinari treba da budu solidarni i tite medjusobno svoja prava bez obzira na razlike u politikim ili drugim uvjerenjima.

12.2 Plagijat

Novinar ne smije da se bavi plagiranjem. Pod plagijatom se podrazumijeva korienja tudjih informacija, rijei, ideja i slika bez odgovarajueg navodjenja izvora.

Ove smjernice nijesu definitivne, ve se mogu doradjivati u skladu sa etikim dilemama koje bude donosila praksa. Samoregulatorno tijelo koje e brinuti o potovanju Kodeksa novinara Crne Gore bie ovlaeno da, u duhu optih etikih normi Kodeksa, predlae nove smjernice ili dopunu postojeih.