Sanjin Frlan

MilijunaevkodekS

www.lijenimilijunas.com

3BiZniS je iGra, oVdje SU PraVila

Da biste uspjeli, u va ete ivot trebati unijeti neke promjene. Promijeniti knjige koje itate, TV programe koje gledate, web-stranice koje posjeujete, katkad ak i ljude s kojima se druite.

Trebate napustiti sve ono to vas u vaem ivotu ograniava i zamijeniti onim to je u skladu s vaim ciljevima. Earl Nightingale je napisao: Postajemo ono o emu najvie razmiljamo. Stoga ono o emu trebate najvie razmiljati jest kako postati uspjean poduzetnik. Budite spremni napraviti sve to je potrebno. Kod nekih to e zahtijevati snagu karaktera.

Jo se sjeam reakcija mnogih ljudi iz vremena kad sam tek pokuavao postati uspjean poduzetnik. Pokuavali su me uvjeriti da trebam zavriti fakultet i nai dobar posao. U svijesti veine, dobar posao znai raditi za nekog od velikih poslodavaca, najbolje za dravu ili dravno poduzee. Njihov je ivotni moto: Okrugli peat uvijek se okree, a pravokutni zapinje.

U dravnoj sam slubi radio puna tri mjeseca, i to su jedina tri mjeseca radnog staa koja imam od rada za druge. Kad sam u ranim dvadesetima odluio dati otkaz i krenuti u privatni biznis, mnogi su mislili da sam lud. Danas ti isti ljudi dolaze mene pitati za savjet. I novac.

4Svi ljudi u vaem ivotu nee biti oduevljeni vaim izborom. Pokuat e vas odgovoriti neki dobronamjerno, drugi ne.

Mnogi od njih nikad i ne pomisle da bi se mogli obogatiti. Njihova razmiljanja o toj temi ograniena su na kupnju listia za loto ili matanje o tome kako e im stric iz Amerike u oporuci ostaviti bogatstvo. Ipak, postoje i oni koji ponu ozbiljno razmiljati kako da dou do toga da svoje znanje, sposobnosti, vrijeme, energiju i trud pretvore u pravo bogatstvo.

Nadam se da i vi pripadate toj skupini i da vas je iz tog razloga privukla moja knjiga. U tom sluaju evo upozorenja: veina ljudi nema poriva, nema poleta i nema novca jer se ne ponaa i ne razmilja onako kako razmiljaju uspjeni bogati poduzetnici. Vaa vjerovanja utjeu na sve to radite ili ne radite.

To su pravila, ideje i vjerovanja, njih 40 ukupno, koja su zajednika svim uspjenim poduzetnicima, kod nas i u svijetu. Otkrio sam ih itajui biografije poznatih poduzetnika i razgovarajui sa nekima od njih koje sam imao ast upoznati.

Mala po dimenzijama, ali velika po idejama, ova je knjiga svojevrsni kodeks ponaanja onih koji stvaraju uspjene proizvode i usluge - i na tome izdano zarauju. Nazvao sam je - Milijunaev kodeks.

51. PreUZMiTe odGoVornoST

Veina ljudi ima ono to nazivam mentalitet siromatva i to je jedan od razloga zato nisu bogati. Ljudi s takvim mentalitetom sebe uvijek vide kao rtvu. Krivac im je uvijek netko drugi: poslodavac, roditelji, brani partner, drava, banka... bilo tko osim njih samih. Fokusirani su na preivljavanje, sigurnost i zatitu od loih stvari koje se mogu dogoditi.

Suprotnost tome je mentalitet bogatstva. Kad imate bogat, pobjedniki mentalitet, pouzdate se u svoje sposobnosti, samouvjereni ste. Va je stav: Ja to mogu. Mogu uiniti sve to zamislim. To je izazov i ja to volim. Navali! Prihvaate rizik i va adrenalin raste. Svjesno ili nesvjesno, pokree vas instinkt, intuicija, slijedite svoje nagone, i to utjee meu ostalim i na va pristup poslovnim aktivnostima. Prihvaate odgovornost i privlaite bogatstvo.

Dobra je vijest da upornim fokusom i svakodnevnom primjenom moete promijeniti svoj mentalni sklop. Rimski filozof Seneka jo je u 1. stoljeu kazao: Srea je ono to nastaje kad se spoje prilika i priprema. Do dana dananjeg nitko nije dao bolju definiciju sree zbog toga je i ponavljam: srea je ono to nastaje kad se spoje prilika i priprema. Ponovite to. Nauite napamet. Neka to bude vaa dnevna mantra. S tim na umu, ne cvilite i nikad se ne doivljavajte nesretnom osobom. Uostalom, ivi ste, zar ne?

6Pripremite se za sreu, ali ne tragajte za njom. Neka ona doe k vama. Budite odvani, budite hrabri. Ne zahvaljujte sretnim zvijezdama one vas ne mogu uti.

72. noVCa iMa U iZoBiljU

Ako se ne druite s ljudima koji posjeduju vikendice i jahte, jedu u restoranima u kojima ele i kad god to ele te kupuju vie-manje sve to poele, sigurno i dalje tako razmiljate. Ako se ne druite s ljudima koji su vjeti u stjecanju bogatstva, mogli biste biti rtva predrasude kako je novac nategnut, tj. da ga ima u ogranienim koliinama i da je do njega teko doi. Razmiljajui na taj nain, zakoit ete svoje tenje prema bogatstvu.

Moda mislite da su takvi ljudi rijetki, da ih ima u malom broju. Nipoto! Zapravo, ono to demografi i istraivai trita zovu masovni bogatai fenomen je koji se razvija protekla dva desetljea. ak i u Hrvatskoj!

Da biste vjerovali kako su ulice prekrivene novcem, morate ih vidjeti. Ako ne postoji takvo to u vaem susjedstvu, morat ete se zaputiti koji korak dalje. Proeite se nekim od kvartova s novosagraenim vilama. Otiite u neku od nautikih marina. Vidjet ete da novca ima u izobilju.

Golema je greka ako prihvatite i najmanju sugestiju da je novac nategnut, da ga je teko zaraditi, da ga vai kupci nemaju ili ne ele potroiti. Ako ste se ipak nekako nali u poziciji da ljudi s kojima poslujete imaju doista malo novca ili ga nevoljko troe, sami ste krivi jer vi ste ti koji birate svoje kupce. Okrenite se onima koji slobodnije troe. Mnotvo ih je oko vas.

8Budite oprezni s vijestima iz medija. Iz nekih udnih razloga mediji minimalno izvjetavaju o dobrim ekonomskim novostima, a napuhuju one loe. Uinit ete golemu pogreku ako prihvatite iskrivljenu sliku masovnih medija o ekonomskom stanju ili koliini prilika u zemlji ili ire. Izvanzemaljac koji bi pao na Zemlju i pokuao stvoriti sliku o njoj prema onome to izvjetavaju televizija i novine pomislio bi kako je na planet na pragu ekonomskoga kolapsa. Ako bi i imao poduzetnikih sklonosti, izgubio bi volju ita poduzeti. Kriza je!

Stvarnost je drukija: ljudi i dalje kupuju, novac se vrti, mnogi zarauju. Naravno, ono to je dobro ilo u vrijeme buma ii e loe u doba krize, ali zato postoje proizvodi i usluge koji idu odlino za loih vremena. Sve je to samo pitanje prilagodbe.

93. neMa VeZe To kaU SUSjedi

Katkad mi se ini kako e vam ljudi oprostiti bogatstvo samo ako ste nogometa; u svim ostalim sluajevima vi ste za veinu u najmanju ruku lo momak. Istina je upravo suprotna: onaj tko zarauje velike svote novca puno je manje optereen novcem od skromnih i jednostavnih ljudi koji smatraju da je novac neto loe, a bogatai zli. Veina bogatih ljudi koje poznajem ne razbacuju se novcem, ne hvale se njime, dok skupe stvari kupuju kako bi uivali u njima, a ne da bi ih drugima nabijali na nos. Dok bogati razmiljaju koje vrijednosti mogu ponuditi tritu, oni koji to nisu trate vrijeme ogovarajui bogate i izmiljajui razloge koji ih navodno spreavaju da se pokrenu i uine neto.

Bez obzira na to koliko se trudili uiniti suprotno, uspijete li u bogaenju, mnoge ete ljude uiniti nezadovoljnima. Ako nita drugo, uzrujat ete onu vrstu ljudi koji ne podnose uspjeh druge osobe.

Uspjean se poduzetnik vozi u svom novom terencu ili gradi vilu. Ako ne u lice, onda mu iza lea mnogi gunaju o njegovoj navodnoj pohlepi. Ali da ti ljudi kojim sluajem osvoje viemilijunski zgoditak na lotu, i oni bi inili iste stvari koje njemu zamjeraju svi dobitnici u igrama na sreu to ine.

Dostignue, uspjeh i ambicija preesto se nazivaju pohlepom. Evo mog objanjenja: pohlepa je pokuaj da

10

se ni za to dobije neto, da se uzme bez davanja. Stoga se pohlepnima prije mogu nazvati svi oni paraziti koji ele uzeti poduzetnikov novac, ali nikako samog poduzetnika koji taj novac stvara.

Zapitajte se: postoji li barem jedna osoba koju poznajete, a za koju moete biti sigurni da bi odbila ostavtinu od milijun eura? Ja ne poznajem. I kladio bih se da ne poznajete ni vi. Stoga negativan osjeaj prema bogatima nije moralni prigovor pohlepi, ve najobinija zavist. Kako on moe biti tako bogat, a ja ne mogu?, to on zna, a ja ne znam?, To nisu ista posla..., misli su kojima mnogi racionaliziraju svoju nesposobnost, lijenost i nespremnost na preuzimanje rizika.

Socijalno raslojavanje u tranzicijskom razdoblju u mnogima budi nostalgiju za prolim vremenima, a istodobno potie zavist prema onome tko ima, pa po onoj staroj dabogda susjedu crkla krava, ine sve da onemogue tue bogaenje, jer ako oni nisu bogati, a netko drugi jest, onda je tu sigurno neto mutno. U njihovoj je filozofiji biti siromaan plemenito, a biti bogat u najmanju ruku bezobrazno. Tako bogata postaje deurni negativac, lopov, pljaka i grabeljivac.

Iz straha i zlobe, zavidnici moraju napadati vrijednosti to su ih stekle druge osobe tue materijalne i nematerijalne vrijednosti ine zavidnu osobu svjesnom vlastite neuspjenosti. One otkrivaju to zavidnoj osobi nedostaje i

11

ine je svjesnom njezine vlastite nesposobnosti da ivi sretan ivot. Kao rezultat toga, zavidna osoba mrzi uspjene osobe iako zapravo eli biti poput njih.

Stoga je moj savjet jednostavan: koncentrirajte se na sebe, svoju obitelj te svoj biznis i neka vas previe na zamara to drugi misle o vama. Svatko tko je neto postigao u ivotu, uinio je to zanemarujui to drugi misle o njemu.

Kao potencijalni bogata morate se pomiriti s injenicom da nikad neete pobijediti na natjecanju u popularnosti. Stoga razvijte kou debelu poput tiranosaura i ignorirajte zavidne smutljivce. Oni ne stvaraju nikakve proizvode ili nude usluge koje pomau drugima, nego ive na proraunu, tj. novcu koji su stvorili poduzetnici poput vas.

I zato, ako se elite obogatiti, morate navui oklop. Mentalno oruje. Ne tako vrst oklop da vas zaslijepi za dobronamjerne kritike i savjete, pogotovo one koje vam daju ljudi kojima vjerujete. Ne tako vrst da bi vas odvojio od obitelji i prijatelja. Ali ipak dovoljno vrst da prijeete preko neizbjenih podsmijeha i zlobnog izrugivanja koji e pratiti vae neizbjene padove.

12

4. Va doBiTak nije TUi GUBiTak

injenica koju znaju svi iskusni poduzetnici glasi: svatko na neki nain ima dovoljno novca da bi kupio sve ono to doista jako eli. Mnogi se ljudi ale kako je teko uzdravati obitelj. Pogledate li malo bolje, vidjet ete da oba roditelja i oba klinca imaju najnovije modele mobitela ija ukupna mjesena potronja premauje 1000 kn. Imaju dva auta, od ega barem jedan novi, kupljen na kredit. U dnevnom je boravku veliki plazma-televizor i plaaju kabelsku televiziju s premium kanalima. Ljetuju na Jadranu. Zimuju u Austriji.

Svaki put kad ponete donositi odluke za druge ljude, to se odraava na vas pa svjesno ili nesvjesno sabotirate prodaju. Zato moramo neto raistiti: ljudi koji nemaju novca, ljudi za koje ste iz ovog ili onog razloga zakljuili da nemaju mogunosti kupiti va proizvod ili uslugu, bit e bez novca i sljedei tjedan, bez obzira na to uzeli vi dio njihova novca ili ne.

Razlog zbog kojeg oni nemaju novca nema veze s vaim postojanjem niti s onim to ste prodali ili niste prodali. Ima veze samo s njima. I zato, ako im vi ne uzmete taj novac, uzet e ga netko drugi: kladionica, tvornica duhana, trgovaki centar ili netko etvrti, ali jamim vam da e ga netko uzeti. Veina njih vjeno e biti bez novca jer nikad nisu i nee nauiti kako novac funkcionira.

Znam da to zvui grubo. Ali istina koju otkrivamo u ovoj

13

konkretnoj situaciji odraava jo veu istinu o cjelokupnom svijetu novca i bogatstva. A ta istina glasi: koliko god novca dobili, to nema veze s tim koliko mnogo ili koliko malo ima netko drugi.

Morate znati da vaa zarada nije tui gubitak, nego upravo suprotno. Prodavajui proizvode i usluge na slobodnom tritu, ne samo da ostvarujete zaradu za sebe nego i drugima dajete vrijednost koja njima vrijedi vie od novca koji su vam dali u zamjenu. Kada to shvatite, eliminirati ete inhibicije o zaraivanju koje ste moe imali i otvoriti ete vrata novim, nesluenim mogunostima. Ograniavaju vas samo mata i vaa uvjerenja. Vrlo je oslobaajue to znati.

Slobodno poduzetnitvo, ako se pusti na miru, moe stvoriti najbolje proizvode i usluge, najbolje ljude i najbolje drutvo. A upravo su poduzetnici stupovi takvog drutva. Oni osiguravaju trino natjecanje koje svima nama daje vie proizvoda i usluga bolje kvalitete i s niim cijenama. Bez biznisa nema kola, umjetnosti, cesta, poslova, dobara i usluga... Biznis je poetak svega, a poduzetnici su poetak biznisa. Ako netko to ne shvaa, to je njegov problem a ne va.

14

5. BoGaTSTVo je neoGranieno

Iz perspektive veine ljudi na svijetu, bogatstvo izgleda kao igra u kojoj je nemogue pobijediti. Velika je smetnja privlaenju bogatstva ideja da je ograniena koliina potencijalnog imetka koji cirkulira naokolo. Veina ljudi smatra da novca nema dovoljno za sve nas i da su oni koji ga imaju puno to stekli na raun nekog drugog.

Razmiljate li tako, vaa e mo privlaenja bogatstva varirati. Ponete li olako zaraivati vee svote novca, u vama e se stvarati krivnja, kao to se inzulin stvara u guterai nakon to pojedete pola okoladne torte. Ne moete si pomoi, vaa mo bogaenja splasnut e zbog vas samih!

Uspjean poduzetnik ne smije osjeati nelagodu spram zaraivanju. Ne smijete osjeati bilo kakvo oklijevanje. Ne smijete osjeati bilo kakvu inhibiciju. Ne smijete se nikad povui. U irem smislu, morate shvatiti da financijska situacija vaeg znanca, poslovnog partnera ili kupca, ma kakva ona bila, nema apsolutno nikakve veze s vama. U najirem smislu pak morate shvatiti da, kakva god bila ekonomska situacija u dravi ili svijetu, to nema veze s iznosom koji vi zaradite. Siromani ostaju siromani bez obzira na to to vi radili. Vaa zarada znai priljev u va dep, ali ne i odljev iz neijega drugog depa.

Ako svjesno ili podsvjesno vjerujete da je bogatstvo ogranieno, da ne postoji obilje za raspodjelu, povlait ete

15

se i neete uzeti ono to vam je pred nosom. Vai osjeaji prema bogaenju bit e oprezni, odmjereni, ogranieni, potisnuti i blagi. Kada pak uspijete odagnati i posljednji djeli uvjerenja kako je bogatstvo ogranieno, vaa e se mo bogaenja od blage, ograniene i potisnute iznenada razbuktati, a prilike, novac i bogatstvo ubrzo e poeti pritjecati u veim koliinama i veom brzinom nego to ste ikad prije iskusili.

16

6. PodUZeTnikoVa aSTili ZaTo TreBaTe UZeTi MakSiMUM

Svrha i odgovornost poduzetnika je ova: maksimalno poveati zaradu i vrijednost za svoje dioniare. Ako ste mali poduzetnik i jedini vlasnik, onda ste to vi sami. Tada je vaa jedina odgovornost da igrate poteno, ne laete, ne varate i ne kradete te zaradite najvie to moete. ast za jednog poduzetnika znai optimalnu prodaju, najveu moguu zaradu i poveanje vrijednost posla kojim upravlja.

Uzimajui manje od maksimuma koji moete dobiti, zanemarujete obavljanje svoje dunosti vlasnika tvrtke. Kao poduzetnik, imate dunosti prema sebi, svojoj obitelji, ulagaima, partnerima, vlasnicima dionica, zajmodavcima, prodavaima i svojim kupcima. A ta odgovornost ukljuuje postizanje apsolutno najvie mogue zarade, tako da moete uspjeno opstati u poslu na svoju i ast svih nabrojenih.

Zadovoljavanje bilo ime osim maksimumom zanemarivanje je odgovornosti vaih dunosti vlasnika tvrtke i menadera. Zadovoljavanje svime onim to ide ispod maksimuma vae poslovanje ini ranjivim pred konkurencijom i sklonijim propasti. I trebali biste otpustiti samoga sebe zbog toga! Raditi ovaj posao i potovati svoju odgovornost pitanje je asti.

Ba kao to ast nedostaje profesionalnom nogometau koji na terenu ne daje svoj maksimum, odvjetniku koji se nije

17

spremio za suenje ili kirurgu koji operira mamuran, tako i poduzetniku koji se povlai nedostaje asti. Zato nemojte ustuknuti nego uzmite maksimum onoga to vam se nudi.

18

7. VaMPiri i oSTali naMeTniCi

Od svih praktinih smetnji koje stvaraju kratki spoj u vaem nastojanju da privuete bogatstvo ljudi koji vas okruuju vjerojatno su najvea prepreka.

Prva velika prepreka su nekompetentni ljudi. Katkad su ti ljudi nesposobni podnijeti odgovornosti posla koji im je povjeren. Jo ee, rije je o sposobnim ljudima koji nemaju volje raditi svoj posao. Lijeni su i nekreativni. Nemaju osjeaj za brzo djelovanje i inicijativu, pa e napraviti samo minimum, nee nalaziti rjeenja, dopustit e da se njihov napredak zaustavi pred najmanjim izazovom i svalit e sve na vaa lea. To mogu biti zaposlenici, vanjski suradnici, savjetnici... Raditi s takvim ljudima mukotrpno je iskustvo.

Druga su smetnja ljudi koji trate ili zloupotrebljavaju vae vrijeme; ja ih nazivam vremenskim vampirima. Ta bi vrsta mogla ukljuivati odreene klijente i kupce te zaposlenike.

Treu smetnju ine ljudi koji cijede ili skreu vau mentalnu energiju i tako vas ometaju na putu privlaenja bogatstva. To su oni negativci kojima je sve crno, koji stalno cvile i ale se. Gunala. Ja ih zovem boa, po zmiji koja moe zadaviti ovjeka. Ta bi vrsta mogla ukljuivati prijatelje, roake, zaposlenike, prodavae, kupce, klijente...

Svih njih morate se rijeiti! Onaj as kad osjetite njihov otrovan vonj, poduzmite neto da ih udaljite od svog posla i

19

svog ivota ili da se vi maknete to dalje od njih. Ne trebate imati ni mrvicu tolerancije prema takvim ljudima; morate biti odluni, ako treba ak i nemilosrdni u provoenju svoje odluke. Oklijevanje i blagost uvijek e vas stajati vie nego privremena trauma i razdor zbog mijenjanja osoblja, zbog promjene meu prodavaima ili drugim ljudima koji vas okruuju. Uvijek.

Zamislite da je vaa snaga privlaenja bogatstva elektrina struja. Na starijim modelima boine rasvjete esto bi nastao kratki spoj uzrokovan labavom ili pregorjelom aruljom. Tada bi se prekinuo strujni krug i sve bi se lampice ugasile. Nit koja se provlai izmeu vas i svijeta bogaenja ima vrlo slian tok. Jedna razorna osoba koja se nae na bilo kojem segmentu tog puta moe prouzroiti blokadu dotoka bogatstva.

Veina vas tolerira druge koji im oteavaju posao i ivot i donose nezasluen stres, ne shvaajui koliko vas ta tolerancija stoji. A stoji vas jako, jako puno.

Zato sam sebi dao za pravo ne pokazati nimalo tolerancije prema ljudima koji ometaju meni i moj biznis. Bili to zaposlenici, prodavai ili suradnici, bili to klijenti, neu tolerirati lo utjecaj na pritjecanje bogatstva. Rjeavam ih se ak i ako to za sobom povlai gubitak. U nekoliko sluajeva prekinuo sam projekte sa svojim klijentima nakon to sam uloio mnogo rada u njih te im vratio ozbiljan novac samo da bih se rijeio klijenata koji su me ivcirali. Moje

20

pravilo stoga glasi: Ako se probudim dva jutra za redom razmiljajui o tebi, a ne spavamo zajedno, znai da mora otii.

21

8. Prodaja PrVo

Prije negoli prodate svoj prvi proizvod ili uslugu, va biznis nije nita drugo nego neprovjerena ideja na koju troite novac. Neke od vaih ideja mogu uspjeti, druge imaju male anse. Ma koliko iskusni bili, hoe li neka ideja uspjeti ili nee, ne moete znati dok ne pokuate.

To je razlog zato poduzetnicima koji su jo u fazi planiranja savjetujem da se suzdre od velikih ulaganja i na svoj biznis troe samo minimum minimuma.

Poduzetnici esto preoptimistino kreu u projekt te troe svoj i tui novac na manje vane stvari, poput uredskog namjetaja ili raunalne opreme, umjesto da svoje vrijeme i resurse usmjeravaju na ono to je najvanije na prodaju svojih proizvoda ili usluga. Neki ak i zaposle djelatnike i unajme prostor a da jo nisu nita prodali. Da bi se biznis uope mogao nazvati biznisom, ne trebaju vam memorandumi i posjetnice, novi kompjutor, uredski namjetaj, ne treba vam ak ni ured. Ono to vam treba jest kupac.

Poduzetnici imaju dojam da sve rade loginim slijedom, stavljajui sve na svoje mjesto prije to otvore vlastita vrata. Prava je istina da su sve one aktivnosti zbog kojih biznis izgleda kao biznis zapravo sekundarne u poetnoj fazi poduzetnikog projekta. Kao takve, treba ih ostaviti za kasnije. Ako otvarate restoran, morate sve natimati prije

22

otvaranja. Ali za veinu biznisa to nije potrebno. Ono to vam treba jest iznai nain kako prodavati svoje proizvode i usluge.

Kad pokreete novi biznis, to prije ponete prodavati, to su vam vee anse za uspjeh. Usmjeravajui pozornost najprije na prodaju, a tek onda na sekundarnu poslovnu problematiku, limitirate mogue gubitke, a ako se ideja pokae dobrom, osiguravate da va biznis ne pati od normalnih (i normalno smrtonosnih) problema s nedostatkom novca kakve imaju ostali poduzetnici.

23

9. BUdiTe drUkiji i ProFiTirajTe

to razlikuje jedan biznis od drugog u istoj brani? Jo vanije, to je jedinstveno u vaem biznisu to je to po emu ste posebni, a to ne nudi vaa konkurencija? To je temeljno pitanje na koje morate odgovoriti prije pokretanja bilo kojeg posla.

Po emu je neki biznis poseban? Po bilo emu: niska cijena, visoka cijena, trajnost proizvoda, dulje radno vrijeme, odlina usluga... Bez obzira na to o emu se radilo, svoju posebnost obavezno stavite u sredite biznisa. Posebnost ili USP (unique selling proposition), kako ga nazivaju teoretiari, jedno je od najvanijih prodajnih oruja svakog biznisa. Brojne su posebnosti koje moete iskoristiti, a jednom kad pronaete svoju, neka ona postane osnova svih vaih marketinkih aktivnost.

to god radili, budite razliiti, budite posebni. A ako niste posebni, tada nemojte ni raditi.

Kako doi do svoje posebnosti? Uzmite papir i na njemu napiite: Veina biznisa u mojoj brani radi ______, ali mi radimo ______ . Kao to prazna mjesta sugeriraju, elim da napiete to va biznis izdvaja iz mase to vi radite, a drugi ne mogu, ne rade ili se nezna da rade. To je vaa posebnost, va USP! Bitno ga je prepoznati, a zatim je koristiti!

24

10. MiSliTe na VrijednoST,ne na CijenU

Zanimljivo je kako se mnogi poduzetnici paranoino boje podignuti svoje cijene. Mnogi od njih prodaju stvari za manje novca nego to bi trebali. Jo gore, neki od njih prodaju manje proizvoda ili usluga po niim cijenama nego to bi prodavali da su im cijene vie.

Mnogi proizvodi koje nude moje kompanije prodaju se bolje po vioj cijeni nego po nioj. To znam zato to s gotovo religioznim arom testiram cijene. Via cijena nerijetko znai ne samo veu dobit nego i vei broj prodanih primjeraka nekog proizvoda. Prejeftine proizvode kupci katkad jednostavno ne shvaaju ozbiljno.

Osobno, nikad ne bih elio biti u biznisu kojemu je glavna prednost najnia cijena. Niskom cijenom ne moete zadrati kupce na due staze uvijek e se nai netko tko e biti spreman ponuditi cijene nie od vaih pa makar ga to unitilo.

Na dnu trita uope nema lojalnosti - kupci odlaze iz jednog supermarketa u drugi na osnovi posebnih ponuda koje su tog tjedna dobili u potanski sandui. Ali ako tritu nudite vrhunsku kvalitetu i iznimnu uslugu, tada ete na dulje bez obzira na cijene na dulje staze zadrati veinu kupaca.

25

Na prvi pogled strategija niskih cijena moe vam se initi pravom, no ona je puno opasnije od visokih cijena. Niskim cijenama rtvujete maru, a ogranieni ste koliinom novca koji moete potroiti na dobivanje kupaca i njihovu uslugu. Ponajvie, ranjivi ste na cjenovnu konkurenciju. Najgora stvar koja se moe dogoditi bilo kojem biznisu jest da se njegovi proizvodi percipiraju kao roba koju je mogue nabaviti bilo gdje drugdje. Kad naglaavate nisku cijenu, to je percepcija koju prizivate. Zato u svojim biznisima prodajem kvalitetu i vrijednost, nikad cijenu.

S izuzetkom stvari koje se kupuju redovito, poput osnovnih ivenih namirnica ili goriva, ljudi uglavnom nema pojma koliko bi veina onog to kupuju trebala kotati. Kupeva percepcija o tome je li neka cijena previsoka ne temelji se na vlastitom znanju, nego gotovo iskljuivo na vaoj prezentaciji.

Naravno, postoje kupci koji istrauju cijene na internetu ili obilaskom prodavaonica, ali statistike pokazuju da oni ne ine vie od 10 posto trita, a njihova su istraivanja uglavnom limitirana na velike kupnje poput automobila ili hladnjaka. To ostavlja veinu trita slobodnu za vlastitu interpretaciju cijene. Cijene koja moe biti visoka onoliko koliko je dobra vaa prezentacija, sposobnost da potencijalnom kupcu predstavite pogodnosti onoga to nudite te da u njemu pobudite emocije. Ukratko, to bolje odradite marketinki dio posla, to je cijena manje vana.

26

Replay i Diesel prodaje ofucane traperice po 1000 kn, a da ih besplatno dijelite na trnici, nitko ih ne bi uzeo. Starbucks je pak stvorio globalni lanac od 17 tisua glorificiranih kafia prodavajui cappuccino po cijeni za koju u supermarketu moete kupiti kilogram kvalitetne kave.

Velika cjenovna tajna glasi: pronaite nain da stvorite ekskluzivnost i potranju veu od ponude. Prikaite kupcu sve pogodnosti koje mu va proizvod ili usluga nudi, kako one direktne tako i one indirektne, emocionalne. Ako to odradite, cijena prestaje biti problem. Kad ljudi neto doista ele, nai e nain da to kupe - ma koliko kotalo!

27

11. neka kValiTeTa BUdeVa PrioriTeT

U svako doba teite najveoj moguoj kvaliteti proizvoda i usluga koje prodajete. Najbolji marketing na svijetu propast e ako prodaje nekvalitetu. Vai e marketinki napori privui ljude, ali veina njih e otii ako njihova oekivanja nisu ispunjena.

Evo kako gledam na pitanje kvalitete: ako ve neto prodajete, neka to bude najbolja i najkorisnija stvar koju moete napraviti. Kad je sve to radite vrhunske kvalitete, ne moete a da ne napredujete!

Takoer, moi ete raunati na to da e vam se kupci iznova vraati te vas preporuivati drugima. Povrh svega, osjeat ete se dobro zbog dobrog posla koji obavljate i to e se vidjeti u vaem ponaanju i kontaktu s kupcima.

Jednom kad ponete od sebe zahtijevati sve vie i vie, kad kvaliteta postane va prioritet, posao koji se jednom inio dosadnim ponovno e oivjeti. Stoga ve od prvoga dana ugradite kvalitetu u svaki aspekt svog posla. Profit od toga bit e golem!

Moj je moto oduvijek bio: napravi ili dobro ili nikako. Ako niste zadovoljni uslugom u restoranu, sigurno ondje neete ponovno otii. Isto je s vaim kupcima.

28

Druga komponenta kvalitete je vaa osobna kvaliteta. Koliko ste dobri u voenju svog biznisa? Pravilo je i tu jednostavno: elite li najbolje zaraivati, budite najbolji.

29

12. PoSTaniTe neTko PoZnaT

ivimo u kulturi opsjednutoj slavnim osobama. Bez obzira na to tko ini vae ciljano trite kuanice ili direktori velikih tvrtki, stari ili mladi, siromani ili bogati svi su oni, htjeli to priznati ili ne, pod utjecajem celebrityja.

Zato je mudro sebe uiniti slavnim. Ne nuno onim tipom slavnih koji se pojavljuje u Red Carpetu ili na naslovnici Glorije, nego slavnim u sferi svog posla i svog trita. to je sredina manja, to je lake biti zvijezda. Arnold Schwarzenegger bio je prva poznata osoba koja je iskoristila svoju ansu u zatvorenom svijetu body-buildinga i iz njega izvukla velik dio svog bogatstva prije nego to je iroka javnost uope bila svjesna njegova postojanja. Mnogi moji znanci slavne su osobe u svojim industrijama pa vam ipak nisu poznata njihova lica ni njihova imena.

Moete biti najpoznatiji mesar u svojemu malomu mjestu ili pak najpoznatiji proizvoa aluminijske stolarije u upaniji. Nitko vas nee zaustavljati na cesti i traiti autogram, ali oni koji budu traili vae usluge znat e da ste najpoznatiji i bit e spremni platiti premiju za to.

Ako vam treba graevinska skela, prva pomisao je Luki kralj skela. Ako vam treba grafiki dizajner, prva su pomisao Bruketa i onaj drugi. Svi oni zbog svog celebrity-statusa ne samo da dobivaju vie posla nego i svoje usluge mogu vie naplatiti.

30

Meu vlastitom klijentelom lako je biti zvijezda, a time osiguravate zadravanje kupaca i klijenata, bolju prodaju i dobre preporuke.

31

13. BUdiTe STrUnjak U neeMU (Bilo eMU)

Status strunjaka je vrlo privlaan. Ba kao i celebrity-status, daje vam instant-kredibilitet. Uz to, strunjaci se susreu s manjim otporom prema cijenama tako da obino mogu zaraunati vrhunsku cijenu i uivati u natprosjenom profitu. Sreom, da biste se proglasili strunjakom na nekom podruju, ne treba vam diploma ili priznanje neke institucije. Dovoljno je samoga sebe proglasiti strunjakom.

Earl Nightingale, svjetski poznat autor nekih o najboljih knjiga o uspjehu, napisao je da moete postati strunjak svjetske klase na veini podruja jednostavnim prouavanjem dostupnih izvora u trajanju od jednog sata na dan tijekom jedne do triju godina. Shvatio sam ga ozbiljno. Plasirao sam se meu vrsne strunjake na podruju osobnih financija, direktnog marketinga i poduzetnitva. To sam uinio samostalnim prouavanjem tematike i njenom primjenom u praksi, bez potrebe da mi to potvrdi neki vanjski autoritet.

Svi vole raditi sa strunjacima ako i kada to mogu. Patite li od stranih glavobolja i moete doi do lijenika koji je napisao Slubeni vodi za rjeavanje glavobolje, koji ima web-site o glavoboljama te radijsku emisiju o istoj temi, radije ete zbog svog problema otii k njemu nego bilo kojem drugom, obinom lijeniku.

32

Naravno, moda ete pomisliti da nemate zanimanje koje nudi status strunjaka. Smatram da ga svako zanimanje nudi. Mogao bih vam ispriati vrlo sline prie o stolarima, automehaniarima, pa ak i o industrijskim proizvoaima, koji su, pozicionirani kao strunjaci i specijalisti, zaraivali viestruko vie od onoga to se smatra uobiajenim u njihovoj brani.

U zemlji slijepih jednooki je kralj. Ako o X znate vie od svojih potencijalnih klijenata, vi ste strunjak za X!

33

14. kUPaC nije UVijek U PraVU

Jedan od popularnih poduzetnikih mitova glasi kupac je uvijek u pravu. Nadam se da niste nasjeli na njega jer razmiljajui tako, vodite sebe u propast. Ne znai ne a u poslu, kao i u ivotu, potrebno je vjerojatno jednako koliko i da.

Slijepo ispunjavanje elja kupcima, klijentima ili poslovnim partnerima stavlja vas u podreen poloaj. S vremenom e ljudi to shvatiti te poeti od vas traiti nemogue stvari. Najgore je od svega to to nee ni najmanje cijeniti. Zato uvijek budite onaj tko diktira uvjete: od prvog dana dajte jasno do znanja da se igra po vaim pravilima ili se uope ne igra.

Opranih mozgova mantrom kako je kupac uvijek u pravu pojedinci si doista doputaju svata. Neki od njih toliki su gnjavatori da vas pozornost koju im posveujete moe kotati viestruko od eventualne zarade. Pokuate li udovoljiti svakom njihovom hiru izgubiti ete ne samo novac ve i vrijeme i ivce.

Samo 10 posto kupaca ili klijenata zahtijevat e 90 posto vae pozornosti. Neki od njih bit e toliko problematini i naporni da ete na njima gubiti novac. Prepoznajte koji su to i nemojte poslovati s njima. Zvui kao suprotnost svemu onom to su vam govorili, ali pojedine kupce katkad jednostavno morate otpustiti. Utedjet ete novac, vrijeme i ivce.

34

15. ne BUdiTe doSadni

Najgori marketinki grijeh koji moete uiniti jest biti dosadni. Ljudi vole uivati u kupovini, a nitko ne voli dosadno. Sve moje uspjene marketinke kampanje bile su uzbudljive, drukije i intrigantne; antiteza tupim i dosadnim, kakve najee susreemo.

Dosadno je dosadno, bez obzira na to je li vaa poruka usmjerena tinejderima ili poslovnim ljudima. Ljudi su ljudi, u dnevnom boravku ili u direktorskom uredu.

Najbolji nain da postanete (i ostanete) dosadni jest promatranje iskljuivo onoga to radi konkurencija.

Kad ste krenuli u biznis, vjerojatno ste gledali to ine svi ostali u tom biznisu i onda uinili isto. S vremenom, moda ste pokuali biti bolji od njih, ali ne i radikalno drukiji. Kao rezultat toga, svi koji se bave istim biznisom imaju i isti marketing, ignorirajui sve to ine drugi izvan njihova kruga. Promatranje to rade biznisi iz drugih industrija, pa ak i oni koji nemaju nikakve veze s vaom, dat e vam nove, svjee i potencijalno unosne ideje.

Svi ljudi koje se spominju na stranicama ove knjige inili su stvari prilino drukije od ostalih. Okrenuli su lea svojoj konkurenciji i namjerno se upustili u potragu za drukijim. Od sada ete i vi initi isto.

35

16. kreniTe od nUle

Poznati je mit koji kae kako se morate roditi bogati da biste bili bogati. Rijetki su uspjeni biznismeni koji su naslijedili novac i uspjeli ga oploditi oni roeni sa srebrnom licom uglavnom su prezauzeti troenjem nasljedstva da bi se bavili biznisom.

Veina je bogataa bila siromana prije poetka svoje poslovne karijere. To ih nije sprijeilo da se trgnu i pokuaju neto zaraditi. Upravo suprotno, njihovo tada loe imovinsko stanje bilo im je samo dodatnom motivacijom.

Gdje god pogledate, nai ete prie o ljudima koji su biznis poeli u garai, studentskoj sobi ili ak u autu. Mnogi danas uspjeni poduzetnici zapoeli su posao bez kune u depu, neki i u dugovima. Dok veina ljudi odustane uz klasian izgovor nemam dovoljno poetnog kapitala, njima je nedostatak novac bio motivacija a ne prepreka.

Nain razmiljanja i upornost puno su vaniji od poetnoga kapitala. Usudio bih se rei da vam previe kapitala moe biti i uteg. Nedostatak novaca prisiljava vas da budete tedljivi te kreativnou a ne novcem rjeavate probleme. Kad imate novca, skloni ste raditi konvencionalne stvari. Kad ga nemate, morate improvizirati pa ne troite novac tamo gdje ne trebate. Tako va biznis ostaje lang, bez nepotrebnih trokova, i ima vee anse preivjeti.

36

Uz to, to manje novca imate, prije ete poeti prodavati, pa e i va biznis prije postati profitabilan. Sve je mogue ako vjerujete u to i poduzimate akciju da eljeno ostvarite.

37

17. oBlikUjTe Se PreMa SVoM UZorU

Poput klinaca koji poinju igrati nogomet pa svojim idolima vide velikane iz Lige prvaka, tako i mnogi novi poduzetnici svoje idole pronalaze u superuspjenim svjetskim ili ak domaim poduzetnicima.

To je odlian preac za uspjeh. Uskladite svoje ponaanje s ponaanjem ljudi koji su ve postigli ciljeve koje elite postii, ljudi koji ve ive ivotom kakvim biste eljeli ivjeti. To se zove ponaanje po uzoru. Pronaite ih, prouite ih, slijedite njihov primjer.

Ako vae ponaanje nije sukladno ponaanju ljudi koji uivaju onu vrstu uspjeha koju prieljkujete, tada ni ne moete postii tu vrstu uspjeha. S druge strane, to prije uskladite svoje ponaanje s ponaanjem ljudi koji ve imaju, postiu i doivljavaju rezultate koje prieljkujete, to ete prije i vi postii isto. Rezultati e brzo slijediti prilagodbu ponaanja.

Nadalje, ponaajte se u skladu sa svojim ciljevima. Zamislite da vam je cilj smravjeti 20 kilograma. Svraanje u pekarnicu po krafne svakog jutra prije posla nije sukladno ponaanje. Nakrcati kuhinju keksima nesukladno (hranu koju imate u kui prije ili kasnije ete pojesti). Koritenje dizala da biste doli na drugi kat umjesto penjanja po stubama nesukladno. to prije preoblikujete svoje ponaanje tako da bude u skladu s vaim ciljem, to ete bre stii do njega.

38

to moe biti gore nego da laete sami sebi? A ako postavite neki vrsti cilj, a ne ponaate se sukladno njemu, vi ste varalica.

39

18. ne okreiTe Se

Jo je jedan preduvjet za uspjeh: uspjena osoba nikad ne gleda natrag.

Znate li to je buyers remorse? Taj bismo izraz mogli prevesti kao kupevo kajanje, a oznaava stanje duha kod nekih osoba nakon to kupe novi auto, televizor, komad odjee ili bilo to drugo. Sljedei dan ti ljudi poinju vrtjeti po glavi sve razloge zbog kojih je njihova kupnja bila pogreka. Uskoro su oajni. Ako mogu i nije ih sram, vraaju stvar i trae povrat novca te iznova zapoinju proces kupnje. Nikad nee biti zadovoljni jer ili nemaju povjerenje u svoju sposobnost da donesu odluku ili im je previe bitno to drugi misle. Mislite li da Carlosa Slima zabrinjava to drugi misle o njemu? Naravno da ne.

Uspjena osoba najprije mjeri rizik, zatim donosi odluku pa onda poduzima akciju... i nikad ne misli moda sam napravio pogreku. Nije bitno ako se odluka pokae pogrenom biografija Donnyja Deutscha nosi naslov esto u krivu, nikad u sumnji.

Kao uspjena osoba morate se pouzdati u svoju procjenu i drite je se bez obzira na to kakvu ona bila. Bez gledanja unatrag. Jer, novac ne voli njurgavce. Pobjeda u biznisu, kao u ratu, dolazi samo odlunima. Veliki su igrai vrsti, poduzimaju akciju i nikad ne uzimaju zarobljenike. Rade pogreke, ali ne gledaju natrag... i zarauju puno novca.

40

19. dUGoVi SU Zlo

Danas ljudi trae instant-zadovoljstvo. Pod utjecajem tabloida, televizije, und muzike i opeg srozavanja drutvenih vrijednosti, prosjean Hrvat eli sve i eli odmah te je za to spreman dati i zadnju kunu koju zaradi kao i svaku kunu koju povrh toga moe dobiti na kredit.

Ako ne moete odgoditi zadovoljstvo i disciplinirati samog sebe da prestanete troiti sve to zaradite i zadrite djeli prihoda, nemogue je krenuti prema financijskoj neovisnosti.

itajui moj bestseler Financijski preporod, nauili ste da je dug proizvod koji nam se prodaje tako intenzivno da je veini ljudi gotovo nemogue zamisliti ivot bez njega. Dug je toliko prisutan u naoj kulturi da mnogi ne mogu ni zamisliti automobil bez rata i stan bez hipoteke, a kamoli biznis bez kredita.

Ako biznis financirate kreditom, ne samo da ete iz prihoda morati plaati jo i kamate, ve ete izgubiti i ono to vas je vjerojatno motivirato da krenete u poduzetnike - svoju slobodu. Kada imate kredit biti ete prisiljeni raditi poslove koje ne elite, prihvaati kupce i klijente koje ne podnosite te initi brojne druge kompromise samo zato to trebate novac da bi otplatili mjesenu ratu. Dugovi stvaraju potrebe, a u biznisu one su kontraproduktivne.

Va cilj treba biti postizanje pozicije u kojoj nemate potrebu

41

za servisiranjem dugova samo tako moete djelovati neovisno, birati to i s kim radite, drati situaciju pod kontrolom i biti potpuno slobodni pritisaka.

Osim toga, dugovi stvaraju navike. Sposobnijima, a takva je pretpostavljam veina onih koji itaju ovu knjigu, prilino je lako nauiti ivjeti onglirajui dugovima. Moete se poeti tako dobro snalaziti u preivljavanju pretakanjem iz upljeg u prazno da ono postaje ravno razvijanju vjetina potrebnih za uspjeh i bogatstvo. A to je gubitak vremena i jedna velika teta.

Ako pitate ljude zato ujutro idu na posao, veina e vam odgovoriti: Da mogu platiti kredit. Neki od poduzetnika odgovorit e vam isto i oni su robovi koji ne rade za sebe ve za banku.

Bogatstvo privlai bogatstvo, a novac privlai novac. Ili, kako se u naem narodu kae, lova ide na lovu. Posljedino tome, to manje trebate novac, vie vam se prilika nudi, vie ljudi eli poslovati s vama, a bogatstvo lake pritjee. To nalae jednostavnu praksu ivljenja u skladu sa svojim trenutanim prihodima, tako da budete i ostanete bez dugova.

Uvjeravam vas da to manje trebate sljedei ugovor, sljedeega klijenta ili sljedeu kunu, to e vam biti lake privui sve ugovore, klijente i novac koji prieljkujete.

42

20. BUdiTe Toni

Stara Shakeaspearova izreka glasi: bolje je deset minuta uraniti nego minutu zakasniti.

Tonost je od iznimne vanosti za svakoga tko eli uspjeti u ivotu. Ako ste toni, stvorit ete imid pouzdane osobe, a to je neto to pomae u svijetu biznisa. Imate li sastanak u 10, nemojte doi u 10 i 2 minute. Doite ranije i priekajte ispred vrata ako treba. Kad bude tono 10 sati, pozvonite na vrata.

Budite toni. Uvijek dolazite na vrijeme. Takoer, potujte tue vrijeme. Nemojte dopustiti da vas drugi ekaju. Kanjenjem ne samo da oduzimate neije dragocjeno vrijeme nego tu osobu indirektno i vrijeate.

Osim toga, kanjenje je zarazno. Budete li kasnili, po principu ako moe ef, mogu i ja kasnit e i vai suradnici. Suprotno tome, budete li toni, to e se odraziti i na one koji vas okruuju. Idealno je da na posao dolazite prije svojih djelatnika.

Reputacija tone i pouzdane osobe koristit e vam u poslu to vrijedi za vicarske bankare, vrijedit e i za vas.

43

21. TraiTe!

Ovo je gotovo biblijska zapovijed. Trai i dobit e.

Svi to znaju: ako ne traite, neete ni dobiti. Ipak, mnogi su svjesni te izreke pa je svejedno ne primjenjuju dovoljno esto, ve idu kroz ivot elei razne stvari, a nikad ne skupe hrabrost zatraiti ih. Nisu zadovoljni svojim poslovnim ivotom jer ne trae od svojih klijenata, prodavaa i zaposlenika ono to ele. Pod pojmom traiti podrazumijevam vie stvari: jasno izraziti svoje elje, oekivanja i, kad je to prikladno, zahtjeve. Traiti od ljudi da uine stvari koje vi elite da se uine, traiti suradnju, traiti podrku. Shvatio sam da je sasvim u redu traiti mnogo od ljudi. Od njih traim informacije, savjete, ideje, kontakte i upoznavanja, kao i svaku vrstu pomoi. Istodobno, velikoduan sam kad su posrijedi povratne usluge i nagrade.

Moda ete pomisliti da e takvi neprestani zahtjevi odbiti ljude, ali dogaa se upravo suprotno. ak e vam i uspjeni poduzetnici, za koje se smatra da su prezauzeti da bi odgovorili nekome koga ne poznaju, rado dati savjet ukoliko ga ljubazno zatraite i ne gnjavite previe. Mark Twain je odlino primijetio: Doista veliki ljudi nastoje da se osjeate kao da i vi moete postati veliki. Ljudi, pogotovo oni uspjeni, vole da se zatrai njihovo miljenje, savjet, ideja, pa ak i pomo ili utjecaj. Katkad moda dobijete i vie nego to ste traili.

44

22. Znanje je najBolja inVeSTiCija

Znanje je najbolja investicija. Ono posebno dolazi do izraaja u kriznim vremenima. Moete izgubiti cijelo svoje bogatstvo, ali znanje koje imate u glavi ostaje. Nije ni udo da je izuavanje zanata bilo obvezatan dio naobrazbe srednjovjekovnog plemstva. Ako bi neki plemi usred politikih previranja izgubio tituli i imetak, uvijek je mogao prijei u kovae, kolare ili putujue svirae lire. Ako traite razlog zbog kojeg su narodi poput idova, Kineza ili Koreanaca natprosjeno bogati, nai ete ga u naglasku na obrazovanju koji je usaen u njihove kulture.

Obrazovanje je vano, ali ono nuno ne mora biti formalno, tj. steeno u nekoj obrazovnoj instituciji. Zapravo, neformalno obrazovanje je vjerojatno i bolje - ono formalno vas uglavnom priprema na to da budete posluni sluga sistema koji e raditi od 9 to 5 (plus prekovremeno) i otplaivati kredite.

Zato ne brinite se ako nemate zavren fakultet. Znanje moete stei i sami, iz knjiga, asopisa i drugih medija. Mnogi bogatai uope nemaju fakultetsku naobrazbu. Bill Gates, vlasnik tvrtke Microsoft, izbaen je s fakulteta ve na prvoj godini. Poslije je iz inata postao najbogatiji Amerikanac. Slinu prolost ima i osniva CNN-a Ted Turner, osniva Applea Steve Jobs te mnogi drugi milijarderi. Neki nemaju ni srednjokolsko obrazovanje Richard Branson iz Virgina kolu je napustio u 16. godini. Diploma

45

sama po sebi ne znai nita. Bitno je vae znanje koji u kombinaciji s upornou i onim osjeajem u elucu koji vam govori da ste stvoreni za bolje stvari ini uspjenog poduzetnika.

Priznat u vam neto: veina mojih poslovnih poteza zapravo su samo varijacije poslovnih poteza o kojima sam itao. Biografije uspjenih poduzetnika moja su omiljena literatura i nepresuan izvor ideja.

Postoji mnotvo knjiga koje opisuju ivote svjetskih bogataa i nekolicine bogataica. Neke od njih moete pronai i u vlastitoj knjinici, a ja ih obino naruujem na Amazonu. Iz biografija ljudi kao to su Michael Dell, Wayne Huizenga ili Sam Walton doznat ete kako su mnogi dananji bogatai to postali. Nije bitno iju poslovnu biografiju itate loa biografija jednostavno ne postoji. I vi moete posuditi poneku ideju iz tih knjiga, one su vrhunski magnet za privlaenje bogatstva.

Kao to poznata poslovica kae, siromani ljudi imaju velike televizore, a bogati imaju velike biblioteke.

46

23. eliMinirajTe STraHod GUBiTka noVCa

Strah od gubitka novca jedan je od veih ovjekovih strahova. Ljudi se boje kad nemaju novca, ali kad se njihovo financijsko stanje promijeni nabolje, opet se boje. Boje se da e izgubiti novac.

Takvi strahovi koe vau mo privlaenja bogatstva vie od bilo kojega drugog straha. Nasuprot tome, odsutnost novanih strahova je razbuktava.

Ovim vam ne dajem doputenje da se ponaate nemarno sa svojim imetkom. Rasipnost, drskost i neodgovornost gotovo se uvijek kanjavaju jer takvo ponaanje odbija novac. Ali zato ga jedna ideja gotovo magnetski privlai: saznanje da je novac dostupan u neogranienoj koliini i lako nadomjestiv mijenja sve.

Sigurno ste mnogo puta uli izraz teko steen novac. Moda tako govore ljudi koji vas okruuju ili ak i vi sami. Izrazi poput tih samo su manifestacija ideje da je novac neto teko dohvatljivo i da ga je mogue dobiti samo u malim koliinama. Ideja da je novac teko stei urezuje nam se u pamenje jo od malih nogu. Kada kao djeca elimo neto skupo, roditelji nam odgovore s neim poput: to misli, da sam ja Rockefeller?! Takva su razmiljanja cigle koje jaaju i uvruju zid izmeu vas i privlaenja maksimalnog bogatstva.

47

Istina je da zaraditi novac ne mora biti tako teko. Poduio sam mnoge poduzetnike kako zaraditi puno vie na laki nain.

Postoji jezik kojim govore poduzetnici koji posjeduju mo privlaenja bogatstva. To sluam cijelo vrijeme jer se svakodnevno druim i radim s njima. Oni govore jednim jezikom; vanjski svijet nekim drugim. Prosjeni ljudi govore o dugovima, krizi i otkazima; poduzetnici govore o profitu, prosperitetu i novim prilikama.

48

24. SHVaTiTe neUSPjeH

Superuspjeni imaju drukiji pogled na neuspjeh. Neuspjeh je ono to se dogodi kad neto uinite. Davor uker je u svojoj karijeri promaio na stotine golova. Ali ono ega se sjeamo njegovi su pogoci. Sjeamo ga se kao najboljeg strijelca na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Nikoga nije briga za njegove promaaje. Poenta je u tome da je on nastavljao utirati ljevicom bez obzira na promaaje.

Donald Trump je izgubio milijarde u svojim poslovima s nekretninama. Ali koga briga. Zaradio je vie vie milijardi svojim uspjenim rizicima. Samo je nastavio utirati. Za uspjene poduzetnike, neuspjeh je vrijedna lekcija, puko testiranje.

To nas dovodi do male tajne bogatih poduzetnika. Do nje sam doao bavei se svojim hobijem, itanjem biografija uspjenih poduzetnika. Vjerovali ili ne, ali zajednika nit koja povezuje uspjene poduzetnike jest financijski krah ili bankrot u prolosti. Da, bankrot!

Osobno sam blisko suraivao s desecima poduzetnika, milijunaa prve generacije. Vie od polovine njih, ukljuujui i mene samoga, izgubili su sve prije nego to su konano postigli uspjeh i obogatili se. itajui biografije legendarnih svjetskih poduzetnika, shvatio sam da je veina njih u jednom trenutku bankrotirala. To vrijedi kako za poduzetnike iz davne prolosti tako i za one suvremene.

49

Za to postoje razlozi:

Kao prvo, poduzetniki uspjeh i stvaranje bogatstva zahtijevaju spremnost da riskirate i doivite neuspjeh te emocionalnu sposobnost da se od njega oporavite brzo i odluno. Gotovo nitko do uspjeha ne doe bez prepreka. Zato bankrot u prolosti moe posluiti kao prijelomni trenutak za daljnji rast i razvoj.

Jo vanije, bankrot je jedno od dubokih iskustava koja poduzetnika vode do spoznaje kako je novac zapravo zamjenjiv. Kad poput mene izgubite sve, osjeate se kao da je ivot zavrio, kao da se nikad neete oporaviti, kao da e vam financijski krah ostati zauvijek napisan na elu. Kad otkrijete da nita od toga nije istina i da je novac lako dostupan, a bogatstvo nadomjestivo puno bre i lake nego prethodni put, poduzetnika vam arulja poinje svijetliti punim sjajem. Od trenutka te spoznaje nadalje vaa su strahovanja zbog novca odagnana i izbrisana. Ono za to ste se bojali da je fatalno ispostavilo se da je samo obina nezgoda. Sada vas vie nita ne moe zaplaiti!

Za razliku od dobitka na lotu, dobivanje u biznisu rijetko je stvar sree. Gotovo uvijek rezultat je puno pametnog rada i upornosti. Jedan od najveih mitova je da novac stvara novac. Zapravo, novac ne stvara novac stvara ga znanje. Znanje o tome kako razviti uslugu ili proizvod koji e ljudi biti voljni platiti uinit e vas bogatim. Osamdeset posto dobitnika koji osvoje glavni zgoditak na lutriji postane

50

siromano u samo nekoliko godina. Ali osoba koja se obogati u biznisu i onda izgubi sve, moe obino za godinu ili dvije ponovno postati milijuna. To saznanje doista oslobaa.

51

25. darUjTe

Iz iskustva nauio sam ovo: bogatstvo e samo potencirati ono to ve jeste. Ako ste sebian gad, kad se obogatite, bit ete jo vei i jo sebiniji gad. A ako ste dobra osoba, kad postanete bogati, bit ete jo bolji!

Novac daje mo dobrim namjerama. Mnogi heroji iz svjetske povijesti bili su vrlo bogati i upravo im je bogatstvo omoguilo da ine dobre stvari za dobrobit ovjeanstva. Kralj David, Job i Salamon samo su neki od njih. Rijeima Margaret Thatcher: Nitko se ne bi sjetio dobrog samaritanca da nije imao novca.

Bez obzira na to hoete li novac dati svojoj djeci, roditeljima, prijatelju u nevolji ili u dobrotvorne svrhe, svakako darujte dio njega. Jo nitko nije osiromaio darivajui istina je upravo suprotna! Ovo je vano jer svi bogati ljudi darivaju. Darivanje ima nevjerojatan uinak na vau psihu, donosi vam ogroman povrat investicije i vraa vam viestruko od onoga to se darovali.

Kad sam prvi put uo za taj koncept, pomislio sam da je rije o jo jednoj od new-age besmislica pa vas ne krivim ako sad mislite isto. Ali, uvjeravam vas, pokuajte primjenjivati ovo pravilo tijekom triju mjeseca i promijenit ete miljenje. Pogledajte samo ekipu poput Billa Gatesa ili Teda Turnera, svi oni darivaju milijune. Mislite da to ine zato to su dobri? Ne, to je zato to kada daruju, viestruko dobivaju!

52

26. dodajTe VrijednoST

Klju stvaranja bogatstva jest dodavanje vrijednosti. Uspjeni su ljudi oni koji nau nain da dodaju vrijednost nekom proizvodu ili usluzi.

Svaki put kada nekome prodate proizvod ili uslugu koja mu pomae dodali ste vrijednost. Stomatolog koji ukloni bol to ju je izazvao zub dodaje vrijednost. Raunovoa koji klijentu smanji porezni raun dodaje vrijednost. Internet poduzetnik koji svojim knjigama unapreuje tue ivote dodaje vrijednost.

U informacijskom marketingu cijena fizikog proizvoda (tiskanje knjige ili DVD-a) je vrlo mala. Meutim, taj proizvod moete prodati po deset puta veoj cijeni od nabavne. Najbolje od svega, kupcu vaeg proizvoda on e vrijediti deset puta vie nego to ga je platio.

Primjerice, otisnuti moju knjigu Financijski preporod koja govori o izlazu iz dugova kota 20 kuna. Ja u je prodati za 200 kuna. Osobi kojoj moja knjiga omogui da zatvori 2000 kn minusa na tekuem raunu vrijediti e deset puta vie nego to ju je platio.

Ja sam dobio deset puta veu vrijednost od one koje sam platio i kupac je dobio deset puta veu vrijednost od one koju je plati. Rijetki su poslovi poput informacijskog marketinga gdje je neto poput ovog mogue.

53

27. PronaiTe PoTreBUi ZadoVoljiTe je

Ako zaista elite biti bogati, pronaite potrebu i zadovoljite je. Navedene rijei predstavljaju najvaniji poslovni savjet koji vam bilo tko moe dati. Traite li vrijednost za novac uloen u ovu knjigu, pronai ete ga u tim rijeima.

Sva bogatstva svijeta temelje se na tome da je netko posloio sve kockice i ponudio proizvod ili uslugu koja zadovoljava neku potrebu te ju je ponudio po cijeni koju su drugi spremni platiti, a koja mora biti via od nabavne cijene. Taj se viak naziva dobit ili profit i na njemu se stvaraju bogatstva.

Svaki put kad vidite priliku da ljudima pruite ono to ele po cijeni vioj od onoga to vas stoji da to proizvedete, nabavite ili obavite, vidite priliku da ostvarite profit, stvorite biznis i krenete na put financijskog uspjeha.

Veina bogatstava u proteklih nekoliko stoljea zaraena je na ovaj nain - poduzetnik je uoio potrebu, upalila mu se poduzetnika arulja i smislio je nain kako zadovoljiti tu potrebu. Ova vrlo jednostavna ideja predstavlja esenciju svakog uspjenog biznisa - najbolje stvari su obino takve, jednostavne. Otvorite oi, gledajte oko sebe i pitajte se vidite li potrebu koja nije zadovoljenja. Kada je uoite, krenite u akciju.

54

28. GledajTe iZVan SVoGa dVoriTa

Ako ste stariji od 40, vrlo je vjerojatno da razmiljate lokalno. Poslujete li na lokalnoj razini, razmiljat ete uglavnom o lokalnom oglaavanju za lokalne kupce. Ako ste mlai od 35 godina, sigurno ste odrasli uz internet, to vam je samo po sebi donijelo veoma raznolika gledita.

Nema tome dugo kad je jedini nain da prodate ili kupite dionice bio preko lokalnih brokera u njihovim lokalnim uredima, a ne putem interneta. Antikviteti i umjetnine prodavani su u antikvarijatima i galerijama, a ne na eBayu ili web-stranicama. Mogao bih ispisati pola knjige tim primjerima.

Kad nauite prevladati zemljopisne barijere automatski poveavate svoju mo privlaenja bogatstva i poslovnih prilika. Ako je va proizvod digitalan, zahvaljujui internetu trite vam bez ikakvih probelma moe biti cijeli svijet. Ako je proizvod fiziki, imati ete malo vie problema u njegovoj internacionalizaciji ali takoer nema razloga da ne preete dravne granice.

Ne postoje zemljopisne granice u privlaenju bogatstva. Stoga veina poslova moe i treba biti proirena na dravnu ili meunarodnu razinu.

55

29. noVaC najPrije

Mnogi se poduzetnici ponaaju poput podvojene linosti: kad prodaju, ele da im se plati, a kad kupuju, onda im je teko platiti. Dio ljudi s kojima dolazite ili ete doi u kontakt smatraju normalnim da kasne s plaanjem uz klasini izgovor da i njima nisu platili i tradicionalno opravdanje da je kriza.

Na sreu, postoje i odgovorni ljudi koji se ne izmotavaju i ne prebacuju odgovornost na druge. Oni uspjeno rade, razvijaju se i rastu. Suraujem s njima svakoga dana. Vjerujem da ste i vi poput njih.

S ponosom mogu rei kako nemam ni jedne jedine kune nenaplaenih potraivanja. Nije to zbog moje elave glave i odlazaka u teretanu, nego zbog injenice da novac uvijek traim unaprijed. Vrijednost koju dajem kupcu uvijek vrijedi vie od novca koji dobivam u zamjenu i zato se nitko ne buni platiti mi unaprijed. Za ono to uistinu cijene ljudi uvijek nau kako vrijeme i volju tako i novac. To najbolje ilustrira injenica da je recesija mimoila svijet luksuznih proizvoda: prodavai luksuza i te kako cijene sebe i ono to nude, dok ga kupci kupuju s veseljem, a ne zato to su prisiljeni. tovie, osjeaju se poaeni i povlateni to mogu uivati u tom proizvodu.

Kupci e se prema vama ponaati tono onako kako im vi dopustite. Kako se postavite na poetku, tako e vas tretirati

56

i poslije. Odbijete li isporuiti robu ili obaviti uslugu do kraja prije nego to dobijete novac, moda riskirate gubitak klijenta, ali na taj nain moete spasiti svoju tvrtku od budue propasti. Osim toga, kupci koje ete izgubiti najee su oni koji vam ionako ne bi platili.

Nemali broj tvrtki propao je jer je ovisio o jednom ili dva velika kupca i njihovoj dobroj volji kada e platiti raun. Postoje tvrtke koje uvijek kasne, ali ima i onih koje uvijek uredno plaaju na vrijeme. Poslujte s ovima drugima i pazite na svoj protok novca.

57

30. PlaajTe SaMo Za reZUlTaT

Uz puno sree, od svakoga vanjskog suradnika kojeg angairate dobit ete najvie 75 posto truda, to ukljuuje odvjetnike, konzultante i agencije. Jednostavno je tako. Platite li nekome unaprijed njegovu cijenu, naknadu ili postotak , dobit ete jo i manje. Uostalom, zato bi se muili zbog vas, ve su dobili svoj novac...

Moj savjet: plaajte po uinku. Kaite: to vie napravi za mene, vie e zaraditi.

Moete biti skeptini prema takvom pristupu, ali moje iskustvo kae da se isplati ne samo onima koji plaaju nego u mnogo sluajeva i onima koji su plaeni.

Naime, nikog ne varate za njegov novac, upravo suprotno: omoguujete mu da zaradi puno vie nego to bi inae zaradio. To naravno znai da ete esto plaati vie, ali bit ete sigurni da dobivate apsolutno najbolju uslugu koju moete dobiti.

Ljepota ovoga koncepta lei u tome to e samo najbolji ljudi s vjerom u svoje sposobnosti prihvatiti takav nain plaanja, a to je upravo ono to trebate najbolje ljude!

Nemojte me pogreno shvatiti. Vjerujem da trebate poteno nagraditi profesionalce koji vam zarade novac, utede novac ili vam pomognu da izbjegnete problem.

58

Ali uvijek drite svoje vanjske suradnike na iglama i nikad ne pretpostavljajte da paze iskljuivo na va najbolji interes.

Isti princip proirite i na one koji rade direktno za vas. Ne trebaju vam ljudi koji e samo odraditi svojih osam sati i nakon toga to je prije mogue pobjei kui. Ne trebaju vam ljudi koji ne pokazuju ni trunke inicijative i kreativnosti. Zaposlite nekoga tko nema novca, ali ima gorljivu elju za uspjehom i po mogunosti dvoje ili troje djece koje treba hraniti. Platite ga po uinku i dobit ete njegov maksimum.

Ako je mogue, mjerite uinak svakog djelatnika. U protivnom plaajte ih po rezultatima koje ostvarite. Kada vai djelatnici znaju da e zaraditi vie ako vi zaradite vie, ponaat e se kao da su oni suvlasnici vaeg poduzea u pozitivnom smislu. To je najbolji nain da iz njihova naina razmiljanja barem djelomino izbacite zaposleniki mentalitet i unesete daak poduzetnikog duha.

Ako druga osoba ne moe dobiti vie od vas uspije li projekt na kojem radite, neete dobiti 100 posto njezina truda i projekt e moda propasti. To se odnosi i na poslovne partnere uvijek preferiram takve koji e se vie brinuti o sudbini moga posla negoli to se brinem i sam.

59

31. neMojTe ProdaVaTiSVoje VrijeMe

Mnogi poduzetnici grijee to na sebe preuzimaju sve poslove, pa ak i one nebitne koje moe napraviti netko plaen 20 kuna po satu. esto se zakopavaju u nebitne poslove, mislei da tako napreduju. Radei banalne poslove lano uvjeravaju samoga sebe da su produktivni.

Vjerovanje da je vaa zarada povezana s koliinom vaeg rada potpuno je pogrena. Zaraujete onoliko koliku vrijednost pruate, a ne koliko sati radite. Uspjeni ljudi znaju da trebaju raditi pametnije, a ne raditi vie.

Bez obzira na to poinjete li tek svoj biznis ili ga pokuavate unaprijediti i podii na viu razinu, uvijek traite najbolje naine da automatizirate njegove aktivnosti. Tako ete utedjeti vrijeme koje biste inae nepotrebno troili radei u svom biznisu umjesto na svom biznisu.

Prestanite mijenjati svoje vrijeme za novac. Fokusirajte se na ono to radite najbolje. Uistinu bogati ljudi oslanjaju se na druge koji rade za njih te delegiraju zadatke za koje nisu prirodni talenti. Tako ne samo da ostvare maksimum profita nego im ostane dovoljno vremena za sebe i obitelj. Uspjean ivot je uravnoteen ivot s vremenom za rad i igru. Inae, u emu je smisao rada ako nemate vremena uivati u njegovim plodovima?

60

Uz to, umorna osoba stalno pod stresom rijetko ima dobre ideje. Najbolje i najprofitabilnije ideje za svoje biznise nisam dobio na poslu. Dobio sam ih pod tuem, u teretani, gledajui filmove ili vozei se na motoru. Jedna ideja koju dobijete dok eete uz plau moe vrijediti vie nego mjeseci naporna posla koji ionako moe obaviti netko drugi.

Fokusirajte se na ono to radite najbolje. Uistinu bogati ljudi oslanjaju se na druge da rade za njih te delegiraju zadatke za koje nisu prirodni talenti. Tako ne samo da ostvare maksimum profita nego im ostane dovoljno vremena za sebe i obitelj. Uspjean ivot je uravnoteen ivot s vremenom za rad i igru. Inae, u emu je smisao rada ako nemate vremena uivati u njegovim plodovima?

Uz to, umorna osoba stalno pod stresom rijetko ima dobre ideje. Najbolje i najprofitabilnije ideje za svoje biznise nisam dobio na poslu. Dobio sam ih pod tuem, u teretani, gledajui filmove ili vozei se na motoru. Jedna ideja koju dobijete dok eete uz plau moe vrijediti vie nego mjeseci naporna posla koji ionako moe obaviti netko drugi.

61

32. Preko SiSTeMa do SloBode

Svaki se biznis u biti sastoji od tri osnovna dijela: marketinga, proizvodnje i administracije. Va je zadatak dizajnirati specifine procese za svako od navedena tri podruja kako bi stvari tekle glatko, gotovo automatski. Ideja je stvoriti biznis koji e raditi kao dobro podmazan stroj stroj za proizvodnju love!

Pojednostavljeno, sistemi su upute kako mi ovdje radimo stvari. Primjerice, osoba koja je u vaem biznisu zaduena za kontakt s kupcima imat e definirano i u skripti napisano tono kako se treba ponaati, to treba rei i koje odgovore dati ljudima koji je kontaktiraju. Sve, od Dobar dan, ovdje poduzee to i to, kako vam mogu pomoi? pa nadalje.

Takve skripte, tj. sisteme napravite za ba svaki aspekt onoga to radite. Tako e svaki od vaih djelatnika znati tono to mu je initi, a ako ga netko drugi zamijeni na tom poslu, zahvaljujui postojanju sistema pohvatat e konce vrlo brzo. Ukratko, gotovo sve ii e kao po pagi. Prolo je vrijeme improvizacija, nije ovo 91.

Imati sisteme jedna je od onih stvari koja razdvaja pobjednike od gubitnika u poslovnom svijetu. Ljudi koji se oslanjaju samo na intuiciju i osjeaje, a stvari dre u glavi, rijetko uspiju. Sistem vam prua sposobnost da stvari radite u loginom, dosljednom i preciznom slijedu. Najvanije, sistem vam doputa da pratite svoj status i tako uvijek znate

62

na emu ste. Zapamtite, ako nemate sisteme, radite previe i zaraujete premalo! Evo zato:

Da biste stvorili bogatstvo, ne moete imati ogranien prihod. Ako morate biti fiziki prisutni da bi va biznis funkcionirao, on moe rasti samo onoliko koliko ga vi osobno moete kontrolirati. Ma kako briljantni i puni energije bili, dan svejedno ima samo 24 sata. Uostalom, to je dobro u stvaranju bogatstva ako ete se pritom ubiti od posla?

Zato poduzetnik treba biti koordinator. Dirigent orkestra. Maestro! Kad svi djelatnici sviraju po unaprijed napisanim notama, na dirigent-poduzetnik zarauje a da i nije prisutan. Iako je moda majstor u sviranju violine ili klavira, maestro osobno ne svira jer da svira, nitko ne bi vodio orkestar. Vlasniku malog biznisa moe biti teko natjerati se da cijelo vrijeme dirigira orkestrom umjesto da svira, ali to je apsolutno potrebno ako ste ozbiljni u namjeri da stvorite bogatstvo.

Ideja iza stvaranja tih sistema jest da se stvori novani stroj. Stroj koji se jednostavno ukljui i koji vam stvara novac bez obzira na to jeste li prisutni. Jer, sistemi nisu nita drugo nego dijelovi ponavljajueg procesa koji proizvodi profit. Jednom kad sloite ponavljajui proces, moete proiriti svoje poslovne aktivnosti i svoje bogatstvo.

63

33. radiTe na BiZniSU UMjeSTo da radiTe U BiZniSU

Va biznis ne moe ovisiti niti biti ogranien jednom osobom, pa makar to bili vi. Ako ste izboina, kako drvo raste, postat ete prepreka. Kad pokreem novi biznis, prvih est mjeseci gotovo da i ne kroim iz njega dok postavljam sisteme i stvaram poslovni model koji funkcionira. Nakon toga, jedva da navraam u poslovne prostorije novog biznisa nauio sam se koncentrirati na rast, a ostaviti nekog drugog da upravlja svakodnevnim operacijama.

Biznis ije je funkcioniranje i preivljavanje ovisno o osnivau nije stroj koji e stvarati bogatstvo. To je zamka i nije puno bolje nego dobro plaen posao. Ba kao to je zaposlenik rob plae tako je i poduzetnik bez sistema rob vlastitog biznisa.

Bez obzira na to koliko ste dobri, ako je biznis ovisan o vaem konstantnom inputu, postoji granica koliko toga moete uiniti, a samim time i koliko moete zaraditi. Poput trenera u nogometnoj ekipi, ne moete istodobno igrati i usmjeravati ekipu prema pobjedi. Ako igrate, ne moete promatrati svoju (i protivniku) ekipu kako igra. Da biste trenirali svoju ekipu prema pobjedi, morate biti onaj koji e usmjeravati svoju momad ili svoj biznis.

Napravite solidne sisteme i va e se biznis vie-manje voditi sam od sebe, tako da vi moete ii na odmor s obitelji, uzeti

64

slobodan dan za vonju motorom ili raditi to god volite. Vie od toga, bit ete dovoljno odmorni i slobodni da razmiljate o smjeru u kojem va biznis treba ii. Sistemi vam daju slobodu da radite kako elite, umjesto da doputate biznisu da vas vodi. Bez sistema svaki e vam biznis dosaditi nakon to proe faze poetnikog entuzijazma.

Najbolje od svega, imat ete vie novca. S jakim sistemom na mjestu imat ete dvije mogunosti: moi ete zaduiti nekoga da vodi va biznis i imati odlian pasivan prihod dok ne radite nita; i moi ete prodati cijeli biznis i postati instant milijuna. A tu tek poinje prava igra...

65

34. iSkoriSTiTe PolUGe

Poluga vam omoguuje da sa manje resursa postignete vie. Koristei polugu, radite pametnije umjesto vie. Sva su bogatstva rezultat rada neke ili vie poluga.

Kad sam odravao seminare o internet-marketingu, svakog sam vikenda bio u drugom gradu. Putovanja i spavanje po hotelima brzo dosade, pa sam odluio snimiti svoj seminar i prodavati njegovu DVD snimku. To je savren primjer poluge: stavljajui svoj proizvod na medij koji je lako umnoiti, mogao sam prenijeti svoje znanje bez potrebe za troenjem svoga vremena, putovanjem i daleko jeftinije.

Evo nekoliko najvanijih naina kako moete stvoriti vlastite poluge:

- znanje: specijalizirano znanje je poluga jer ono daje vrijednost svemu to radite;

- novac: ponite tedjeti, otplatite dugove i ivite bez njih; posjedujte financijsku rezervu koju moete iskoristiti kad vam se za to ukae prilika veina je ljudi cijelog ivota bez novca pa ak i ako im se prui prilika, ne mogu je iskoristiti jer za to nemaju novca;

- tehnologija: kad upotrebljavate najnoviju kompjutorsku i telekomunikacijsku tehnologiju, poboljavate brzinu i efikasnost svog rada;

66

- kontakti: poznavanje pravih ljudi i njihovo poznavanje vas mogu vam otvoriti vrata;

- kreativnost: jedna velika ideja dovoljna je da postanete bogati;

- ljudi: poluga je i kad izvuete maksimum iz svojih djelatnika tako to ih osposobite, dobro platite, dobro se odnosite prema njima i date im ansu za pokau svoj talent;

- radne navike: onaj tko radi redovito i ne ljenari, prije e se obogatiti;

- upravljanje vremenom: poluga je i troenje svoga vremena na organiziran i racionalan nain mnogi ljudi provode sate i sate na poslu, a zapravo ne naprave nita;

- srea: srea je predvidljiva to vie radite, to vie stvari pokuate, vie ete imati sree. Srea je kad prilika susretne pripremu. Srea se dogaa ljudima s jasnim ciljevima;

- energija: veina uspjenih ljudi ima vie energije od prosjeka pa mogu raditi bolje i vie. Jedna od karakteristika uspjenih ljudi jest da jedu zdravo, bave se sportom i dovoljno se odmaraju.

- osobni rast: itajui strunu literaturu te gradei sebe kao osobu, moete izvui vie i od sebe samoga;

67

Poluge su rezultat vaeg naina razmiljanja. One su znanost koliko i umjetnost. Poluge ine razliku izmeu onih koji brzo dolaze do financijske slobode i onih koji se mue cijelog ivota.

68

35. VreMenSka PerSPekTiVa

Kad su znanstvenici s Harvarda pokuali ustanoviti koji su faktori zasluni za uspjeh u ivotu, ustanovili su da najvaniji razlog nije ni obrazovanje, ni mjesto roenja, ni inteligencija. Otkrili su da je najvaniji faktor za uspjeh ono to su nazvali vremenskom perspektivom. To je razdoblje koje uzmete u obzir kad planirate svoje svakodnevne aktivnosti.

Evo primjera: poznato je da dobrostojee engleske obitelji svoju tek roenu djecu odmah prijave na Oxford ili Cambridge, bez obzira na to to ona ondje nee ii jo 18 godina. To se zove dugoronom vremenskom perspektivom. Mladi par koji stavlja 100 kuna mjeseno sa strane kako bi njihovo dijete jednog dana moglo studirati gdje god poeli ima takvu dugoronu perspektivu. Ljudima koji imaju dugoronu vremensku perspektivu zajamena je socijalna mobilnost. Takvo ponaanje omoguit e njihovu djetetu bolje obrazovanje, unosniju karijeru, druenje s uspjenijim ljudima i openito promijeniti tijek njihova ivota, to e opet utjecati na ivot djece njihove djece. Usporedite to s ljudima oko sebe koji ne vide dalje od idueg vikenda, dalje od idue plae.

itajui biografije bogatih ljudi, uvidjet ete da svi imaju dugoronu perspektivu te da donosei svakodnevne odluke, gledaju u budunost.

Sve to radite danas treba biti dio puno dugoronijeg plana. Plana koji e vas uiniti ili bogatim ili siromanim.

69

36. Zakon akUMUlaCije

Nema kruha bez motike. Sve to vrijedi u ljudskom ivotu akumulacija je stotina pa i tisua malih postupaka, rtvovanja i radnih sati koje nitko ne vidi i ne cijeni.

Katkad zavaravamo sami sebe kako se u obzir uzimaju samo one stvari koje mi hoemo. Na alost, zakon akumulacije kae drukije. Jednostavno, sve se rauna. Kad izgubite dan gledajui televiziju umjesto da nauite neto novo, rauna se. Kad neto shvatite samo napola, rauna se. Kad nekvalitetno obavite posao, ma kako mali on bio, rauna se.

Na sreu, raunaju se i sve one pozitivne stvari koje napravimo. Proitati i razumjeti ovu knjigu se rauna. Svaka kuna koju utedite se rauna. Znanje koje steknete se rauna. Rauna se i trud koji ulaete dok jo nema rezultata. Henry Ford je svakoga dana slagao automobile u svojoj garai u vrijeme kad nitko nije vjerovao ne samo u njega nego ni u koncept osobnog automobila. Koija bez konja, ma dajte molim vas

Ba kao to za uspjeh nekog sportaa nisu dovoljne minute samog natjecanja nego i godine priprema i treninga koje su mu prethodile, tako je i za uspjeh u ivotu i poslu potrebno uloiti puno truda. To je poput snjene lopte koja poinje vrlo malena, ali raste akumulirajui milijune i milijune sitnih pahulja dok se kree naprijed.

70

Mnogi ljudi ne cijene osobne rtve i trud koji prethodi uspjehu, ve vide samo konaan proizvod. Jednom kad vam posao krene, obino krene brzo. Neupuenom promatrau moe se initi da ste se obogatili preko noi. Novac moda jest doao preko noi, ali ono to mu je prethodilo jesu godine rada, uenja i razmiljanja.

Mi ambiciozni tijekom ivota emo napraviti puno malih (ili velikih) rtava kako bismo stigli ondje gdje elimo stii. No ne oekujte da itko cijeni vae napore. Osjeate li da okolina ne cijeni ono to radite, ne brinite se, u dobrom ste drutvu.

71

37. USPjeH je najBolja oSVeTa

Ne obraam esto pozornost na ono to drugi govore. Gdje god da pogledate, pronai ete ljude koji izgledaju kao da perverzno uivaju upirui prstom u neto to je zapravo oigledno: da e nova pustolovina, ako ne uspije, vjerojatno propasti. Oni su ograniili svoje razmiljanje i osjeali bi se udobnije kad biste i vi ograniili svoje.

Va rizik moe biti lud. Veina velikih rizika u ovom svijetu nazvana je ludima: jedrenje na zapad u traenju Indije, pokuaj da se napravi stroj koji e (kakve drskosti!) letjeti, ovjekovo hodanje po Mjesecu... Zato budite ludi.

Benjamin Franklin kazao je kako su u ivotu sigurne samo dvije stvari smrti i porezi. Dodao bih i treu: jal. Podsmijesi i izrugivanje prije svakog pokuaja da poboljate svoju financijsku situaciju, zavist koja dolazi kad uspijete te likovanje u vrijeme vaih poetnih neuspjeha... Tui jal moe boljeti, ali ne znai nita. Budite spremni prijei preko njega.

Nijemci imaju izvanrednu rije za (tajno) zadovoljstvo koje ljudi osjeaju zbog tue nesree. Schadenfreude od schaden, to znai teta, i freude, to znai radost. Vi koji ste na putu da se obogatite prepoznat ete to dovoljno esto na licima i po govoru tijela budala koje vas okruuju. To je cijena koju morate platiti za svaki pokuaj da se uzdignete iznad prosjeka. I ini mi se da je ta injenica vrijedila i prije deset tisua godina kao to vrijedi i danas.

72

Svaki ovjek, ma kako dobar bio, tijekom ivota skupi odreenu koliinu neprijatelja. Toga se ne treba sramiti. Iako e mnogi teko prihvatiti savjet da oproste svojim neprijateljima, najbolje je rjeenje jednostavno ih zaboraviti. Ili, rijeima Buffettova VIPme frienda Charlesa Mungera: Nikad se ne hrvajte sa svinjom jer ete oboje zavriti prljavi, ali svinja e u tome uivati. elite li znati koja je najbolja osveta? Va uspjeh na svim ivotnim poljima najbolja je osveta onima koji vam ne ele dobro.

Ako niste spremni na neuspjehe, katkad javne, a katkad i one katastrofalne, imate vrlo malo anse da se ikad obogatite. Ako vam je stalo do miljenja susjeda, nikad se neete obogatiti. Ako ne moete doivjeti svoju potragu za bogatstvom kao igru, nikad se neete obogatiti. Ako se ne moete suoiti sa svojim strahom od neuspjeha, nikad se neete obogatiti.

73

38. ne ZaBoraViTe SVoje PoeTke

Razmeui se novcem i raskonim nainom ivota, novi bogatai esto zapravo odaju vlastitu nesigurnost. To je njihov nain da sebi i svijetu dokau kako su postali vani.

Trina ekonomija takvo ponaanje na odreen nain i potie. Kako bismo inae prodavali ampanjac tipovima naviklim na ljivovicu ili bazene i jahte ljudima koji ne znaju plivati?

Financijski uspjeh u nekih moe izazvati duevnu pomutnju, sklonost da zaborave ljudi koji su im pomogli zapoeti posao i da se to novosteeno bogatstvo upotrijebi kako bi prikrili svoje skromno podrijetlo ili obrazovanje.

Nitko tko je poeo ni od ega i zavrio s neim nije to postigao sam. Jednom davno netko je u toj osobi zamijetio kvalitetu koja ga je potaknula da je podri.

Sve materijalno to novi bogatai posjeduju moe nestati jednako brzo kao to je i dolo. Stoga kad jednom uspijete, ostanite vjerni sebi. Drite se jedinoga pravoga kapitala s kojim ste poeli onoga svoga karaktera zbog kojeg su se drugi pouzdali u vas i vjerovali vam. Jednom kad zaradite puno novca, ostanite u vezi s ljudima koji su vam pomogli. Ako sebi dopustite da izgubite kontakt s njima, vrlo vjerojatno pritom gubite kontakt i s onim to vas je dovelo do uspjeha.

74

39. kreniTe Za krajeM na UMU

Ovo to u vam sad otkriti vrhunac je svega o emu ste itali u prethodnim poglavljima. Jedna od glavnih razlika izmeu bogatih poduzetnika i samo poduzetnika jest da ovi bogati poinju s krajem u mislima!

Jednom kad pokrenete svoju ideju, nauite kako prodavati ono to nudite, naete prave ljude i stvorite sisteme, imate jednu od sljedeih opcija:

1. moete zadrati biznis, nastaviti ga voditi i ostvarivati veliku dobit

2. moete zadrati biznis, a delegirati svakodnevne obveze profesionalnom menaderu i ostvarivati veliku pasivnu dobit

3. moete prodati svoj biznis i postati instant-multimilijuna

4. moete izvesti kombinaciju navedenih izbora. U svakom sluaju, osvojili ste jackpot!

Rei u vam jednu tajnu: svi uspjeni (i bogati) vlasnici biznisa znaju da, u veini sluajeva, mogu zaraditi puno vie prodajom svog biznisa nego njegovim voenjem. Postoje investitori koji trae uspjene biznise, a esto i velike kompanije ele kupiti manje konkurente. Strane kompanije koje ulaze na nae trite esto kao prvi korak kupe svoga lokalnoga konkurenta. Svi ele kupiti novanu mainu.

75

Pitajte sve one koji su izveli svoje kompanije na burzu. Moete pitati ak i stotine anonimnih poduzetnika koji su prodali svoje male biznise. lanovi Forbesove liste 400 najbogatijih ljudi svijeta dobro znaju: najkorisniji proizvod koji ikad moete prodati jest sam biznis.

Sada znate glavni razlog zbog kojeg sam vam rekao da biznis treba biti u mogunosti poslovati profitabilno i bez vae prisutnosti. To je zato to kada doe vrijeme da prodate svoj biznis, to mu bolje ide bez vas kao dijela paketa, to ima veu vrijednost i viu cijenu.

Kad biste kupovali biznis, biste li eljeli da njegov uspjeh ovisi o bilo kojoj osobi, a pogotovo o bivem vlasniku? Naravno da ne! to kupci biznisa zapravo kupuju? Primarno, kupuju tri stvari: profit, nastavak tog profita i onda potencijalni rast tog profita. Ako je kupac druga kompanija, takozvani strateki investitor, onda kupuje i vae kupce i vae trite, ali opet primarno kupuje (svoj povean) profit. Kupci ele solidnu, dokazanu, dobro podmazanu novanu mainu koja donosi zdrave profite na ponavljajuim procesima koji ne trebaju odravanje.

Prodavali biznis ili ne, va cilj treba biti tono to stvoriti snaan stroj koji e donositi profit. Kada trebate poeti misliti o tome? Na samom poetku, dok je biznis tek ideja u vaoj glavi, trebate poeti razmiljati o njegovoj moguoj prodaji i postaviti stvari kao da ete ga jednoga dana prodati ak i ako vam to nije namjera.

76

Ako svoj biznis sistematizirate u novanu mainu koja moe raditi bez vas i dizajnirali ste je tako da su vai kupci sretni to posluju s kompanijom i njenim predstavnicima umjesto samo s vama osobno, onda ga ukoliko poelite moete bez problema prodati za vrlo velik novac.

Mnogi vrlo bogati poduzetnici zapoeli su svoje biznise radei od prvog dana kao da ih misle prodati. Hoe li to jednoga dana uiniti, manje je bitno. Ono to je bitno jest sloiti sisteme na nain da biznis zarauje i bez vaega svakodnevnog upletanja. Tada imate slobodu i mogunost izbora.

77

40. PraVo VrijeMe je Sad i odMaH

Koji je glavni razlog zbog kojeg veina ljudi nikad ne zaradi puno novca? Nikad ne ponu!

Koliko vam se puta dogodilo da tono znate to trebate uiniti, ali nikako da ponete? Jednostavno morate prije toga odgledati najnoviju epizodu neke sapunice (doista, kad pogledate probleme latinskoamerike sirotinje, va se ivot i ne doima tako loim). Osjeate se umornim, pa troite vrijeme na nepotrebne stvari. I tako, sat po sat, danu doe kraj. Ujutro se probudite s osjeam krivnje to prethodnog dana niste napravili sve ono to ste trebali. Odluite se baciti na posao. No prije toga obavezno morate skoknuti do kioska po najnovije tra-novine ili kutiju cigareta. Ako tog dana i ponete raditi, za nekoliko ste sati opet dekoncentrirani te odluite odgoditi cijelu stvar za sutra. Problem? Sutra se ista stvar ponavlja.

Takav se nain ponaanja naziva balkanski sindrom. Njegovom se rtvom najee postaje ve u osnovnoj koli i od tada nerijetko postaje doivotnim pratiocem. Ne treba ni spominjati da se balkanskog sindroma morate u potpunosti rijeiti elite li postati bogati. Jednostavno, rijeite problem ili zadatak odmah im se pojavi. Bez odgaanja! Takav e vam nain ponaanja s vremenom ui u naviku i postati zadovoljstvo. Balkanskog se sindroma moete rijeiti samo upornim radom. Nikad ne odgaajte poslove. Kad jednom odluite prionuti na posao, to doista i uinite.

78

Nolan Bushnell, osniva Atarija i Chuck E. Cheesea, to je lijepo sroio: Kritini sastojak poduzetnitva je dignuti stranjicu i uiniti neto. Tako jednostavno. Mnogi imaju ideje, ali rijetki odlue uiniti neto s njima u vezi. Ne sutra. Ne idui tjedan. Danas. Pravi poduzetnik je radnik, a ne sanjar.

Stoga krenimo raditi. Danas.

79

57

9

12

14

16

18

21

23

24

27

29

31

33

34

35

37

39

40

42

1. Preuzmite odgovornost

2. Novca ima u izobilju

3. Nema veze to kau susjedi

4. Va dobitak nije tui gubitak

5. Bogatstvo je neogranieno

6. Poduzetnikova ast ili zato trebate uzeti maksimum

7. Vampiri i ostali nametnici

8. Prodaja prvo

9. Budite drukiji i profitirajte

10. Mislite na vrijednost, ne na cijenu

11. Neka kvaliteta bude va prioritet

12. Postanite netko poznat

13. Budite strunjak u neemu (bilo emu)

14. Kupac nije uvijek u pravu

15. Ne budite dosadni

16. Krenite od nule

17. Oblikujte se prema svom uzoru

18. Ne okreite se

19. Dugovi su zlo

20. Budite toni

Sadraj

43

44

46

48

51

52

53

54

55

57

59

61

63

65

68

69

71

73

74

77

21. Traite!

22. Znanje je najbolja investicija

23. Eliminirajte strah od gubitka novca

24. Shvatite neuspjeh

25. Darujte

26. Dodajte vrijednost

27. Pronaite potrebu i zadovoljite je

28. Gledajte izvan svoga dvorita

29. Novac najprije

30. Plaajte samo za rezultat

31. Nemojte prodavati svoje vrijeme

32. Preko sistema do slobode

33. Radite na biznisu umjesto da radite u biznisu

34. Iskoristite poluge

35. Vremenska perspektiva

36. Zakon akumulacije

37. Uspjeh je najbolja osveta

38. Ne zaboravite svoje poetke

39. Krenite za krajem na umu

40. Pravo vrijeme je sad i odmah

Kodeks-FrMilijunasev_kodeksKodeks-Bg