Školska 2020/2021. godina hemija m i s 2020... · 2020. 12. 8. · proteini, lipidi i ugljeni...

30
ISPITNI KATALOG ŠKOLSKA 2020/2021. GODINA HEMIJA MATURSKI ISPIT

Upload: others

Post on 08-Feb-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • ISPITNI KATALOG ŠKOLSKA 2020/2021. GODINA

    HEMIJAMATURSKI ISPIT

  • ISPITNI KATALOG PRIPREMILI:

    dr Vlatko KastratovićPrirodno –matematički fakultet, Univerzitet Crne Gore

    mr Dragana BuškovićZavod za školstvo, Podgorica

    Svetlana VaragićJU Gimnazija „Slobodan Škerović“, Podgorica

    Ratka VulanovićJU Gimnazija „Stojan Cerović“, Nikšić

    Sandra KosovićJU Gimnazija „Slobodan Škerović“, Podgorica

    Tatijana ČarapićIspitni centar, Podgorica

  • SADRŽAJ1. UVOD 4

    2. PRAVILA 5

    3. OPŠTI CILJEVI ISPITA 6

    4. STRUKTURA ISPITA 7

    5. ISPITNI PROGRAM 9

    6. PRIMJER TESTA 16

    Rješenje testa sa shemom za bodovanje 22

    7. PERIODNI SISTEM ELEMENATA 27

    8. TABELA ELEKTRONEGATIVNOSTI ELEMENATA 28

    9. LITERATURA 29

  • Maturski ispit predstavlja standardizovanu eksternu provjeru usvoje-nosti neophodnih standarda znanja na kraju gimnazijskog obrazovanja.

    Na osnovu Zakona o gimnaziji („Sl. list RCG“, br.64/02, 49/07 i „Sl. List CG“, br. 45/10, 39/13 i 47/17) i Pravilnika o načinu, postupku i vreme-nu polaganja maturskog ispita u gimnaziji („Sl. list CG“, 34/09, 19/10, 81/10, 60/11, 65/12, 50/13 i 43/19) Maturski ispit se polaže eksterno. Stručne, razvojne, organizacione i administrativne poslove, vezane za realizaciju ispita obavlja Ispitni centar.

    Provjeravaju se znanja, sposobnosti koje se zasnivaju na ključnim dijelo-vima Predmetnog programa a treba da ih posjeduju učenici na kraju četvrtog razreda gimnazije.

    S ciljem što bolje i adekvatnije pripreme učenika, nastavnika i svih uključenih u ovaj proces Ispitni centar je ponudio kataloge provjere znanja. Ispitni katalog detaljno opisuje ispit iz Hemije i namijenjen je prvenstveno učenicima i nastavnicima.

    U Ispitnom katalogu su navedeni opšti ciljevi ispita, opisana je struktu-ra ispita, dat je ispitni i program sa precizno navedenim sadržajem koji će se ispitivati, kao i primjer testa sa detaljnom šemom za bodovanje. Dat je i spisak literature koja se preporučuje učenicima kako bi se bolje pripremili za ovaj ispit. Kao prilog testu predviđen je Periodni sistem elemenata, kao i Tabela elektronegativnosti elemenata.

    1.U

    VOD

    4

  • Svi učenici, koji izaberu predmet Hemija za izborni predmet na ma-turskom ispitu polagaće ispit pismeno istog dana u isto vrijeme.

    Ispitni materijal će biti zapakovan u posebne sigurnosne vrećice (PVC), koje će se otvoriti pred učenicima neposredno prije početka ispita.

    Na ispitu nije dozvoljeno:

    lažno predstavljanje otvaranje ispitnih zadataka prije dozvoljenog vremena ometanje drugih učenikaprepisivanje od drugog učenika/učenice omogućavanje drugom učeniku/učenici da prepisujekorišćenje nedozvoljenog pribora korišćenje elektronskih uređajaoštećenje šifre na test-knjižici nepoštovanje znaka za završetak ispitaDozvoljeni pribor: grafitna olovka, gumica i hemijska olovka.Učenikov rad mora biti napisan hemijskom olovkom. Samo skice i gra-fici mogu biti nacrtani grafitnom olovkom.

    Tokom ispita dozvoljena je upotreba kalkulatora.

    2.

    PRA

    VILA

    5

  • • provjera postignuća u postizanju predviđenih standarda znanja iz hemije koji su definisani odgovarajućim katalozima;

    • provjera logičkog mišljenja i razumijevanja hemijskih pojmova, sposobnost upotrebe hemijskih podataka i informacija i korišćenje hemijskog izražavanja;

    • provjera osnovnih spoznaja o klasifikaciji, strukturi, osobinama i reakcijama supstanci i sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza između istih;

    • provjera znanja o prirodnim izvorima i industrijskim načinima dobi-janja hemijskih elemenata i jedinjenja, njihovoj ulozi u svakodnev-nom životu, funkcijama u organizmu i uticaju na životnu sredinu;

    • sposobnost snalaženja pri osnovnom hemijskom proračunu;

    • postizanje objektivnije selekcije u nastavku obrazovanja

    3.O

    PŠTI

    CI

    LJEV

    I IS

    PITA

    6

  • Ispit traje 120 minuta. Zadaci u testu mogu biti:A) zadaci zatvorenog tipa iB) zadaci otvorenog tipa.

    A) Zadaci zatvorenog tipa

    Zadaci standardnog višestrukog izboraUčenik od više ponuđenih odgovora bira jedan tačan.

    Zadaci povezivanja i sređivanjaPonuđeni zadaci sadrže više pitanja i više odgovora. Broj ponuđenih odgovora treba da je za najmanje jedan veći od broja pitanja, a svakom pitanju odgovara samo jedan odgovor.

    Zadaci ređanja Ponuđeni zadaci sadrže određene podatke, pojmove ili događaje koje treba poređati na određeni način. Učenici treba da odgovarajući broj pridruže navedenim podacima, pojmovima ili događajima.

    Zadaci alternativnog izboraZadaci sadrže nekoliko tvrdnji. Učenici treba da odluče jesu li tvrdnje tačne ili netačne.

    B) Zadaci otvorenog tipaZadaci otvorenog tipa zahtijevaju upisivanje odgovora u za to predviđena mjesta. Odgovor treba da je jasan i precizan, bez suvišnih obrazloženja.

    Zadaci dopunjavanjaUčenici treba da dovrše neku rečenicu ili crtež, označe traženi dio cr-teža, upišu dio koji nedostaje ili dopune neku tvrdnju.

    Kratak odgovorUčenici kratko odgovaraju na postavljena pitanja: jednostavnom rečeni-com, formulom ili brojem do kojeg se može doći nakon nekoliko pove-zanih koraka..

    Duži odgovorUčenici do krajnjeg rezultata dolaze rješavanjem više zahtjeva ili primje-nom složenijih računskih postupaka.

    4.

    STR

    UK

    TUR

    AIS

    PITA

    7

  • Struktura testa prikazana je u tabeli 1.

    Tabela1. Struktura testa

    VRSTA ZADATKA BROJ ZADATAKABROJ

    BODOVAZadaci otvorenog tipa 50-60 % 60-70 %

    Zadaci zatvorenog tipa 40-50 % 30-40 %

    Sadržaj koji se ispituje je u skladu sa nastavnim programom iz Hemije i podijeljen je na sedam oblasti.

    Procentualna zastupljenost oblasti u testu prikazana je u tabeli 2.

    Tabela 2. Procentualna zastupljenost oblasti u testu

    REDNI BROJ OBLAST

    ZASTUPLJENOST OBLASTI

    (u odnosu na sadržaj i ukupan broj bodova

    na testu)

    I Osnovi stehiometrije. Rastvori 10±5 %

    II Hemijske i energetske promjene pri hemijskim reakcijama 10±5 %

    III Struktura atoma i hemijske veze 10±5 %

    IV Elementi u periodnom sistemu elemenata 20±5 %

    V Ugljovodonici, kiseonična i azotna organska jedinjenja 30±5 %

    VI Najznačajniji prirodni proizvodi: proteini, lipidi i ugljeni hidrati 15±5 %

    VII Heterociklčna jedinjenja. Biokatalizatori: vitamini i enzimi 5±5 %

    Maksimalan broj bodova može biti 60.U zadacima standardnog višestrukog izbora tačan odgovor donosi dva boda. Ovakvi zadaci boduju se sa nula bodova ukoliko je zaokruženo netačno rješenje, zaokruženo više odgovora, a nije jasno naznačeno koji odgovor treba bodovati i ako nije zaokružena nijedna alternativa.Zadaci ređanja, alternativnog izbora i otvorenog tipa mogu biti i djelimično bodovani, što je predviđeno šemom za bodovanje.

    Netačno riješen zadatak ne donosi negativne bodove.

    4.ST

    RU

    KTU

    RA

    ISPI

    TA

    8

  • 5.

    ISPI

    TNI

    PRO

    GR

    AM

    9

    I OSNOVI STEHIOMETRIJE

    Sadržaj:Količina supstance. Molarna masa. Molarna zapremina. Avogadrov broj.Empirijske i molekulske formule jedinjenja.Jednačina gasnog stanja.Izračunavanje na osnovu hemijskih jednačina.Maseni udio rastvora.Koncentracije rastvora.

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:1.01. poveže i izračuna količinu, broj čestica, masu i zapreminu

    supstance1.02. primijeni jednačinu gasnog stanja1.03. odredi empirijsku i molekulsku formulu jedinjenja1.04. piše jednačine hemijskih reakcija i vrši proračune1.05. izračuna maseni udio i količinsku koncentraciju rastvora1.06. preračunava koncentracije rastvora

    II HEMIJSKE I ENERGETSKE PROMJENE PRI HEMIJSKIM REAKCIJAMA

    Sadržaj:Oksidacioni broj. Oksido-redukcioni procesi.Energetske promjene pri hemijskim reakcijama.Brzina hemijske reakcije. Faktori koji utiču na brzinu hemijske reakcije.Hemijska ravnoteža. Uticaj faktora na hemijsku ravnotežu.

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:2.01. odredi oksidacione brojeve i koeficijente u oksido-redukcionim

    jednačinama, te oksidaciono i redukciono sredstvo2.02. predvidi tok hemijske reakcije na osnovu redoks potencijala2.03. primijeni galvanski element i objasni procese na galvanskom

    elementu2.04. piše reakcije elektrolize i razumije primjenu2.05. razlikuje egzotermne i endotermne reakcije

  • 5. Is

    pitn

    i pro

    gram

    10

    2.06. izračuna standardnu entalpiju hemijske reakcije2.07. izračuna brzinu hemijske reakcije i konstantu brzine2.08. pokaže kako različiti faktori utiču na brzinu hemijske reakcije2.09. izračuna konstantu hemijske ravnoteže, početne koncentracije i ravnotežne

    koncentracije2.10. odredi pomjeranje ravnoteže na osnovu promjene faktora

    III STRUKTURA ATOMA I HEMIJSKE VEZE

    Sadržaj:Struktura atoma. Redni i maseni broj.Kvantni brojevi.Periodni sistem elemenata.Energija jonizacije, afinitet prema elektronu i elektronegativnost.Jonska veza.Kovalentna veza.Geometrija molekula.Međumolekulske interakcije.

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:3.01. objasni strukturu jezgra i elektronskog omotača3.02. piše elektronske konfiguracije elemenata u periodnom sistemu3.03. razvrstava hemijske elemente na s, p, d, f elemente 3.04. odredi vrijednosti kvantnih brojeva 3.05. objasni promjenu svojstava elemenata duž grupe i duž periode 3.06. objasni promjenu energije jonizacije, afiniteta prema elektronu i

    elektronegativnosti atoma po grupama i periodama3.07. razlikuje jonsku i kovalentnu vezu3.08. razlikuje polarnu i nepolarnu kovalentnu vezu 3.09. prepozna oblike atomskih orbitala i razlikuje σ i π vezu 3.10. objasni vodoničnu vezu i njen značaj3.11. povezuje medumolekulske sile sa fizičkim osobinama supstance

  • 5. Is

    pitn

    i pro

    gram

    IV ELEMENTI U PERIODNOM SISTEMU ELEMENATA: NEMETALI, METALI I NJIHOVA JEDINJENJA

    Sadržaj:Elektroliti. Arenijusova teorija kiselina i baza.Protolitička teorija kiselina i baza.Jonski proizvod vode i pH.Soli. Neutralizacija.Hidroliza soli. Jonske reakcije.Puferi.Nemetali.Metali.Prelazni metali.

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:4.01. prepozna kiseline i baze po Arenijusovoj teoriji4.02. piše elektrolitičku disocijaciju kiselina i baza4.03. odredi kiseline i baze po Bronsted-Lorijevoj teoriji4.04. poveže jačinu kiselina i baza sa vrijednostima i Ka i Kb4.05. računa pH rastvora kiselina i baza 4.06. piše reakcije neutralizacije 4.07. procijeni pH rastvora neke soli na osnovu hidrolize4.08. prepozna puferske sisteme i računa pH 4.09. piše jednačine jonskih reakcija4.10. uporedi reaktivnost halogenih elemenata4.11. piše reakcije za dobijanje hlora i objasni njegovu primjenu4.12. piše formule i imenuje oksi kiseline hlora i njihovih soli 4.13. razvrstava okside po osobinama 4.14. jednačinama predstavi svojstva jedinjenja sumpora 4.15. jednačinama predstavi svojstva jedinjenja azota4.16. jednačinama predstavi svojstva jedinjenja fosfora 4.17. jednačinama predstavi svojstva jedinjenja ugljenika4.18. objasni ekološko dejstvo oksida sumpora, azota i ugljenika i pojavu kiselih kiša kao i

    efekta staklene bašte4.19. uporedi reaktivnost elemenata prve grupe periodnog sistema elemenata4.20. jednačinama predstavi svojstva i primjenu jedinjenja elemenata prve grupe

    periodnog sistema4.21. jednačinama predstavi svojstva i primjenu jedinjenja elemenata druge grupe

    periodnog sistema 4.22. objasni tvrdoću vode i procese omekšavanja voda

    11

  • 5. Is

    pitn

    i pro

    gram

    12

    4.23. objasni proces dobijanja aluminijuma u industriji4.24. jednačinama predstavi svojstva i primjenu jedinjenja aluminijuma4.25. uoči značaj prelaznih metala u industriji i u živom svijetu4.26. piše formule i imenuje kompleksna jedinjenja4.27. jednačinama predstavi svojstva i procese dobijanja gvožđa i njegovih najvažnijih

    jedinjenja 4.28. hemijskim reakcijama predstavi svojstva hroma i jedinjenja hroma4.29. hemijskim reakcijama predstavi svojstva mangana i jedinjenja mangana

    V UGLJOVODONICI. HALOGENI DERIVATI UGLJOVODONIKA. KISEONIČNA I AZOTNA ORGANSKA JEDINJENJA

    Ugljovodonici

    Sadržaj:Alkani. Alkeni. Alkadieni. Alkini. Cikloalkani. Areni.

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:5.01 prepozna tipove hibridizacije orbitala atoma ugljenika5.02. prepozna alkane,alkene, alkadiene, alkine, cikloalkane i arene na osnovu formule, strukture ili funkcionalne grupe 5.03. zapiše ugljovodonike molekulskim i racionalnim formulama i primjenjuje IUPAC- nomenklaturu5.04. razlikuje vrste izomerije (strukturna i stereoizomerija)5.05. poveže osnovna fizička svojstva ugljovodonika sa njihovom hemijskom strukturom5.06. hemijskim jednačinama predstavi i objasni načine za dobijanje ugljovodonika 5.07. objasni mehanizam slobodnoradikalske supstitucije i elektrofilne adicije 5.08. objasni različitu reaktivnost cikloalkana u zavisnosti od veličine prstena5.09. predstavi konformacije cikloheksana 5.10. objasni hemijska svojstva benzena5.11. hemijskim jednačinama predstavi i objasni mehanizam elektrofilne susptitucije na benzenu5.12. prepozna primijena ugljovodonika u svakodnevnom životu5.13. uoči da su ugljovodonici izvori energije

  • 5. Is

    pitn

    i pro

    gram

    13

    Halogeni derivati ugljovodonika

    Sadržaj:Alkil halogenidiAril halogenidi

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:5.14. zapiše i imenuje molekule alkil i aril halogenida5.15. hemijskim jednačinama predstavi i objasni načine za dobijanje halogenih derivata

    ugljovodonika5.16. prepozna mehanizam i piše hemijske jednačine reakcija halogenih derivata

    ugljovodonika5.17. uoči značaj halogenih derivata ugljovodonika i njihov ekološki uticaj

    Kiseonična organska jedinjenja

    Sadržaj:Alkoholi. Fenoli. Etri. Karbonilna jedinjenja. Karboksilne kiseline. Derivati karboksilnih kiselina.

    Ispitni ciljevi:Učenik/ca pokazuje da umije da5.18. klasifikuje kiseonična organska jedinjenja na osnovu strukture ili funkcionalne grupe 5.19. zapisuje kiseonična organska jedinjenja molekulskim i racionalnim formulama,

    primjenjuje IUPAC-nomenklaturu; prepoznaje i piše izomere5.20. upoređuje osnovna fizička svojstva kiseoničnih organskih jedinjenja sa

    odgovarajućim alkanima5.21. hemijskim jednačinama predstavi i objasni način dobijanja kiseoničnih organskih

    jedinjenja5.22. hemijskim jednačinama predstavi i objasni hemijska svojstva kiseoničnih organskih

    jedinjenja5.23. objasni mehanizam i piše reakcije nukleofilne adicije na karbonilna jedinjenja5.24. uoči upotrebu najvažnijih predstavnika kiseoničnih organskih jedinjenja

  • 5. Is

    pitn

    i pro

    gram

    14

    Azotna organska jedinjenja

    Sadržaj:AminiNitrojedinjenja

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:5.25. prepozna azotna organska jedinjenja na osnovu strukture i funkcionalne grupe5.26. imenuje azotna organska jedinjenja po IUPAC-nomenklaturi5.27. prepoznaje i piše izomere amina5.28. poveže osnovna fizička svojstva amina i nitrojedinjenja sa njihovom strukturom5.29. hemijskim jednačinama predstavi načine dobijanja amina i nitro-jedinjenja5.30. hemijskim jednačinama predstavi i objasni hemijska svojstva amina

    VI NAJZNAČAJNIJI PRIRODNI PROIZVODI: PROTEINI, LIPIDI I UGLJENI HIDRATI

    Sadržaj:Amino kiselineProteini.Lipidi (prosti i složeni).Podjela i struktura ugljenih hidrata. Monosaharidi. Disaharidi. Polisaharidi.

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:6.01. imenuje i klasifikuje aminokiseline prema strukturi bočnog niza 6.02. objasni na primjerima kiselo-bazne osobine aminokiselina6.03. hemijskim reakcijama prikazuje hemijsko ponašanje aminokiselina6.04. opiše nivoe u strukturi proteina6.05. klasifikuje proteine na osnovu sastava, oblika, rastvorljivosti i funkcije koju obavljaju 6.06. objasni osobine proteina (hidrolizu, denaturaciju, proteini kao elektroliti)6.07. piše hemijske formule i imenuje alkohole i kiseline koje ulaze u sastav lipida i piše

    njihove estre 6.08. hemijskom jednačinom predstavi i objasni akroleinsku probu6.09. klasifikuje lipide prema osobinama i složenosti strukture6.10. piše hemijske formule i imenuje lipide 6.11. hemijskim jednačinama predstavi hemijske reakcije lipida 6.12. navodi steroidna jedinjenja i opisuje njihove biološke funkcije6.13. piše strukture sterana i holesterola

  • 6.14. klasifikuje ugljene hidrate 6.15. objasni optičku aktivnost monosaharida6.16. zapisuje molekule monosaharida Fišerovim i Hejvortovim formulama6.17. hemijskim jednačinama predstavi i objasni hemijska svojstva monosaharida6.18. piše formule disaharida i razlikuje redukujuće od neredukujućih 6.19. objasni strukturu i hemijske osobine skroba i celuloze

    VII HETEROCIKLIČNA JEDINJENJA. BIOLOŠKI KATALIZATORI: VITAMINI I ENZIMI

    Sadržaj:Heterociklična jedinjenjaVitamini Enzimi

    Ispitni ciljevi:Učenik/učenica umije da:7.01. piše formule osnovnih heterocikličnih sistema koji ulaze u sastav biološki važnih

    jedinjenja7.02. klasifikuje vitamine prema rastvorljivosti7.03. klasifikuje enzime7.04. objasni građu i mehanizam delovanja enzima i uticaj faktora na aktivnost enzima7.05. čita i objasni skraćenice za zapisivanje koenzima

    5. Is

    pitn

    i pro

    gram

    15

  • 6.PR

    IMJE

    R T

    ESTA

    16

    u zadacima od 1 do 8 zaokružite slovo ispred tačnog odgovora.1. Koji od navedenih uzoraka gasova pod istim uslovima zauzima najveću zapreminu?

    A. 1 g azota B. 1 g kiseonika C. 1 g sumpora (VI) oksida D. 1 g ugljenika (IV )oksida

    2 boda

    2. Dat je ravnotežni sistem:

    ( ) )3 g 2 gg (5 ( )PCl PCl + Cl rkJH = 92,6

    mol∆

    Koncentracija PCl5 će se smanjiti:

    A. povećanjem pritiska, povećanjem temperature B. povećanjem pritiska, smanjenjem temperature C. smanjenjem pritiska, povećanjem temperature D. smanjenjem pritiska, smanjenjem temperature

    2 boda

    3. Zaokružiti jedinjenje sa polarnom kovalentnom vezom: A. C2H6 B. CaO C. NaCl D. NH3

    2 boda

    4. Kako se prema IUPAC nomenklaturi naziva jedinjenje čija je formula:

    CH 3

    | CH 3 - CH - CH 2 - C - CH 2 - CH 2

    | | | CH 3 CH 3 CH 3

    A. 2,4,4,6 – tetrametilheksan B. 1,3,3,5 – tetrametilheksan C. 4,4,6 – trimetilheptan D. 2,4,4 – trimetilheptan

    2 boda

  • 6. P

    rim

    jer t

    esta

    17

    5. Zaokružite tačnu tvrdnju. A. Celuloza sa jodom daje plavo obojen kompleks. B. Fruktoza ima istu molekulsku formulu kao i glukoza. C. Saharoza je redukujući disaharid. D. Sa Fehlingovim reagensom glukoza se hidrolizuje.

    2 boda

    6. Brzina enzimom katalizovane reakcije zavisi od: A. koncentracije supstrata,temperature i pH vrijednosti B. koncentracije enzima, temperature i pH vrijednosti C. koncentracije supstrata, koncentracije enzima i temperature D. koncentracije enzima, koncentracije supstrata i pH vrijednosti

    2 boda

    7. U kom od sljedećih nizova su samo kiseli oksidi: A. N2O, CO, CaO, Na2O B. SO2, P4O6, CO2, N2O5 C. Na2O, SO3, P4O10, CrO3 D. CaO, Al2O3, Mn2O7, Cr2O3

    2 boda

    8. Koja od navedenih kiselina potpunom adicijom 6,4 g Br2 daje 0,02 mola odgovarajućeg proizvoda?

    A. linolna B. linolenska C. oleinska D. stearinska

    2 boda

  • 6. P

    rim

    jer t

    esta

    18

    u zadacima od 9 do 12 pažljivo popunite tabele

    9. Popunite tabelu brojevima tako da poređate formule datih soli po porastu pH-vrijednosti njihovih vodenih rastvora:

    1. NaCl 3. NaHCO3 2. Na2CO3 4. NH4Cl

    1 bod

    10. Popunite tabelu brojevima tako da poređate date alkalne metale po porastu njihove reaktivnosti.

    1. Na 4. K 2. Cs 5. Fr 3. Rb 6. Li

    1 bod

    11. Upišite X ispred odgovarajuće tvrdnje (tačne ili netačne). TVRDNJA TAČNA NETAČNAA. Dehidratacijom alkohola nastaju alkeni B. Propanon se ne rastvara u vodi C. Oksalna kiselina je monokarboksilna D. Aldehidi se dobijaju oksidacijom primarnih alkohola

    2 boda

    12. Na odgovarajuća mjesta u tabeli upišite > ili < tako da uporedite tačke ključanja datih ugljovodonika.

    n- heksan n- oktan

    2-metilpentan n-heksan

    n-pentan 2-metilbutan 3 boda

  • 6. P

    rim

    jer t

    esta

    19

    U zadacima od 13 do 26 upišite odgovore na za to predviđena mjesta.

    13. Napišite elektronsku konfiguraciju i odredite atomski broj elementa koji se nalazi u petnaestoj grupi i četvrtoj periodi Periodnog sistema elemenata. Rješenje:

    2 boda

    14. Dat je elemenat A koji ima redni broj 12 i elemenat D koji ima redni broj 9. Koju hemijsku vezu će nagraditi ovi elementi? Koja je hemijska formula jedinjenja?

    Rješenje:

    3 boda 15. U koliko grama vode treba rastvoriti 0,1 mol NaOH da se dobije 5% rastvor?

    Rješenje:3 boda

    16. Izračunajte masu vode koja je potrebna za gašenje 140 g negašenog kreča.Rješenje:

    2 boda

    17. A. Hloriti su soli....................................................................kiseline. B. Formula kiseline je....................................................................

    2 boda

  • 18. Data je reakcija: ( ) ( ) ( )g 2 g 2 g

    2NO + O 2NO

    Ravnotežne koncentracije su:

    [ ] 3molNO = 0,2 ,dm

    [ ]2 3molO = 0,4 ,dm

    [ ]2 3molNO = 0,6 .dm

    Izračunajte početne koncentracije reaktanata i konstantu ravnoteže ove reakcije.

    Rješenje:4 boda

    19. Izračunajte standardnu entalpiju reakcije:

    ( ) ( ) ( )2 g 2 g 3 g

    1SO + O O2

    S

    2

    3

    kJH SO = 297,1molkJH S

    ( )

    ( )O 395,8 mol

    f

    f

    ∆ =

    Rješenje:2 boda

    20. Koliko je potrebno mg NaOH da bi se napravila 1,2 dm3 rastvora čiji je pH=11?

    Rješenje:4 boda

    21. Napišite racionalne strukturne formule i imenuj jedinjenja molekulske formule C4H9Cl.

    Rješenje:3 boda

    6. P

    rim

    jer t

    esta

    20

  • 6. P

    rim

    jer t

    esta

    22. Koliko grama akroleina se dobija iz 69 grama glicerola ako je prinos reakcije 60%?

    Rješenje:3 boda

    23. Koji tipovi soli se mogu izvesti iz sljedećih kiselina: vinske, limunske, benzoeve, mliječne, oksalne?

    A. Samo neutralna so:............................................................................

    B. Neutralna i jedna kisela so:............................................................................

    C. Neutralna i dvije kisele soli:............................................................................ 3 boda

    24. Koliko grama i kojeg proizvoda se dobija reakcijom 0,1 mola N – metilmetanamina i nitritne kiseline? Rješenje:

    2 boda

    25. Napišite formulu: alanil-valil-glicina. Rješenje:

    2 boda

    26. Predstavite Haworth-ovim (Hejvort) formulama anomerne oblike D-glukoze.

    Rješenje:

    2 boda21

  • 22

    Rješ

    enje

    test

    a sa

    she

    mom

    za

    bodo

    vanj

    e 1. A. 1 g. azotaTačan odgovor 2 boda

    2. C. smanjenjem pritiska, povećanjem temperatureTačan odgovor 2 boda

    3.D. NH3 Tačan odgovor 2 boda

    4.D. 2,4,4 – trimetilheptan Tačan odgovor 2 boda

    5.B. Fruktoza ima istu molekulsku formulu kao i glukozaTačan odgovor 2 boda

    6.A. koncentracije supstrata,temperature i pH vrijednostiTačan odgovor 2 boda

    7. B. 2 4 6 2 2 5SO , P O , CO , N O Tačan odgovor 2 boda

    8.A. linolnaTačan odgovor 2 boda9.

    4 1 3 2Tačno ređanje 1 bod

    10.

    6 1 4 3 2 5Tačno ređanje 1 bod

    11. TVRDNJA TAČNA NETAČNAA. Dehidratacijom alkohola nastaju alkeni xB. Propanon se ne rastvara u vodi xC. Oksalna kiselina je monokarboksilna xD. Aldehidi se dobijaju oksidacijom primarnih alkohola x

    Tri tačna odgovora 1 bodČetiri tačna odgovora 2 boda

    12.

    n- heksan < n- oktan 2-metilpentan < n-heksan

    n-pentan > 2-metilbutan Za svaki tačan odgovor 1 bodUkupno 3 boda

  • 23

    Rješ

    enje

    test

    a sa

    she

    mom

    za

    bodo

    vanj

    e13.1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 3d10 4s2 4p3 1 bodZ = 33 1 bodUkupno 2 boda

    14.12A 1s

    2 2s2 2p6 3s2 ⇒ metal 2. grupe ⇒ jonska veza 1 bod9D 1s

    2 2s2 2p5  ⇒ nemetal 17. grupe

    A - 2e → A+22D + 2e → 2D¯ 1 bodFormula jedinjenja AD2 1 bodUkupno 3 boda

    15.( )

    ( )( )( )

    1

    n NaOH = 0,1 mol= 5% = 0,05

    m NaOH = M n

    m NaOH = 40 gmol 0,1 mol

    m NaOH =4 g

    ω⋅

    ⋅–

    1 bod

    2

    s s

    r s H O

    m m= =m m + m

    ω 1 bod

    ( ) s s2m mm H 0 = = 76 gω

    ω⋅– 1 bod

    Ukupno 3 boda

    16.

    ( )2 2 CaO + H O = Ca OH 1 bod( )( )

    2

    2 2

    Mr H O =18Mr CaO =5656 g CaO : 18 g H O = 140 g CaO : x g H Ox =45 g 1 bodUkupno 2 boda

  • 24

    Rješ

    enje

    test

    a sa

    she

    mom

    za

    bodo

    vanj

    e 17. A. Hloritne 1 bodB. HClO2 1 bodUkupno 2 boda

    18.

    ( ) ( ) ( )g 2 g 2 g2NO + O 2NO

    2 2

    2 2 2 2

    2

    2

    d

    mol NO : 2 mol NO = x mol NO : 0,6 mol NO x = 0,6 mol NO reagovalo 1 mol O : 2 mol NO = x mol O : 0,6 mol N

    1 O

    x = 0,3 mol O r

    od

    eagovalo

    b

    1 boPočetna koncentracija:

    3

    2 3

    molNO: 0,2 mol + 0,6 mol = 0,8 dmmolO : 0,4 mol + 0,3 mol = 0,7 dm

    1 bod

    [ ][ ] [ ]

    2 22

    2 22

    NO 0,6K = = = 22,50,2 0,4NO O ⋅⋅

    Ukupno 4 boda

    19.

    ( )

    3 2 2H = H SO H SO H OkJH = 395,8 297,1 = 395,8 + 297,1 = 98,

    7mol

    ( ) ( ) ( )

    1

    1r f f f

    r

    bod

    bod

    ∆ ∆ ∆ ∆

    – –

    – – – – –

    Ukupno 2 boda

  • 25

    Rješ

    enje

    test

    a sa

    she

    mom

    za

    bodo

    vanj

    e20.

    [ ]

    +

    +

    + 113

    14

    11+

    33

    +

    33

    3 33

    3

    pH = log H

    11 = log H

    molH = 10dm

    Kw 10OH = =10H

    molOH = 10dm

    NaON Na + OHc(OH ) = c(NaOH)

    molc (NaOH) = 10dm

    moln (NaOH) = c(NaOH) V = 10 1,2 dmd m

    n (NaOH) = 1,2 10 molova

    m (N

    1

    1

    1

    bod

    bod

    bod

    ⋅ ⋅

    – –

    3 3gaOH) = n M = 1,2 10 molova 40 = 48 10 gmol

    m (NaOH) =48 g 1m bod

    ⋅ ⋅ ⋅ ⋅– –

    Ukupno 4 boda21. CH3 – CH2 – CH2 – CH2 – Cl 1-hlorbutan CH3 – CH2 – CH – CH3 | Cl 2-hlorbutan Dvije tačne formule i odgovarajući nazivi 1 bodTri tačne formule i odgovarajući nazivi 2 bodaČetiri tačne formule i odgovarajući nazivi 3 boda

    CH3 – CH – CH2 – Cl | CH3 2-metil-1-hlorpropan CH3 |CH3 – C – CH3 | Cl 2-hlor-2-metilpropan

    Ukupno 3 boda

  • 26

    Rješ

    enje

    test

    a sa

    she

    mom

    za

    bodo

    vanj

    e22.

    CH2OH |CHOH →|CH2OH

    CHO |CH||CH2

    t-2H2O

     1 bodM(glicerola): M(akroleina) = 69 g glicerola : x g akroelinax = 42 g 1 bod100 : 60 = 42 g : xx = 25,2 akroelina g 1 bodUkupno 3 boda

    23. A. benzoeva, mlečna kiselinaB. vinska, oksalna kiselinaC. limunska kiselinaZa svaki tačan odgovor po 1 bodUkupno 3 boda

    24. CH3- NH + HNO2 → CH3- N - N = O + H2O | CH3 nitrozo-N-metil-metanamin

    |CH3

    1 bod 1 mol N-metilmetanamina: 74g N-nitrozoN-metilmetanamina 0,1 mol N-metilmetanamina: xg N-nitrozoN-metilmetanamina 1 bodx = 7,4 g 1 bodUkupno 3 boda

    25. O||

    O||

    CH3 – CH – C – NH – CH – C – NH – CH2 – COOH | | NH2 CH(CH3)2 Tačno napisana jedna peptidna veza 1bod Ukupno 2 boda

    26.

    α-D-glukopiranoza β-D-glukopiranozaZa svaku formulu po 1 bodUkupno 2 boda

  • 7.

    PER

    IOD

    NI

    SIST

    EMEL

    EMEN

    ATA

    27

    Lant

    anoi

    di1

    140,

    12

    Ce 5814

    0,91 Pr 59

    144,

    24

    Nd 6014

    5

    Pm 61

    150,

    4

    Sm 6215

    1,97

    Eu 6315

    7,25

    Gd 6415

    8,93

    Tb 6516

    2,50

    Dy 6616

    4,93

    Ho 6716

    7,26 Er 68

    168,

    93

    Tm 6917

    3,04

    Yb 7017

    4,97 Lu 71

    Aktin

    oidi

    123

    2,04

    Th 9023

    1,04

    Pa 9123

    8,03 U 92

    (237

    )

    Np 9324

    4 Pu 9424

    3

    Am 95

    247

    Cm 96

    247 Bk 97

    251 Cf 98

    (254

    )

    Es 9925

    7

    Fm 100

    258

    Md

    101

    259

    No 102

    (262

    )

    Lr 103

    118

    11,

    01 H 12

    1,01 H 1

    ← re

    lativn

    a ato

    msk

    a m

    asa

    ← si

    mbo

    l←

    redn

    i bro

    j

    1314

    1516

    174,

    00 He 2

    26,

    94 Li 39,

    01 Be 410

    ,81 B 5

    12,0

    1 C 614

    ,01

    N 715

    ,99

    O 819

    ,00 F 9

    20,1

    8

    Ne 10

    322

    ,99

    Na 1124

    ,31

    Mg

    12

    ——

    ——

    ——

    ——

    ——

    ——

     PR

    ELAZ

    NI E

    LEM

    ENTI

     —

    ——

    ——

    ——

    ——

    ——

    —26

    ,98

    Al 1328

    ,09

    Si 1430

    ,97 P 15

    32,0

    7 S 1635

    ,45

    Cl 1739

    ,95

    Ar 183

    45

    67

    89

    1011

    12

    439

    ,10 K 19

    40,0

    8

    Ca 2044

    ,96

    Sc 2147

    ,90

    Ti 2250

    ,94 V 23

    52,0

    0

    Cr 2454

    ,94

    Mn

    25

    55,8

    5

    Fe 2658

    ,93

    Co 2758

    ,71

    Ni 2863

    ,55

    Cu 2965

    ,39

    Zn 3069

    ,72

    Ga 3172

    ,59

    Ge 3274

    ,92

    As 3378

    ,96

    Se 3479

    ,90

    Br 3583

    ,80

    Kr 36

    585

    ,47

    Rb 3787

    ,62

    Sr 3888

    ,91 Y 39

    91,2

    2

    Zr 4092

    ,91

    Nb 4195

    ,94

    Mo

    42

    98,9

    1

    Tc 4310

    1,07

    Ru 4410

    2,91

    Rh 4510

    6,42

    Pd 4610

    7,87

    Ag 4711

    2,41

    Cd 4811

    4,82 In 49

    118,

    71

    Sn 5012

    1,75

    Sb 5112

    7,60 Te 52

    126,

    90 I 5313

    1,30

    Xe 54

    613

    2,91 Cs 55

    137,

    33

    Ba 5613

    8,91

    La1

    57

    178,

    49 Hf 7218

    0,95 Ta 73

    183,

    85 W 7418

    6,21

    Re 7519

    0,23

    Os 7619

    2,22 Ir 77

    195,

    09 Pt 7819

    6,97

    Au 7920

    0,59

    Hg 8020

    4,37 Tl 81

    207,

    20

    Pb 8220

    8,98 Bi 83

    (209

    )

    Po 84(2

    10)

    At 85(2

    22)

    Rn 86

    7(2

    23)

    Fr 87(2

    26)

    Ra 88(2

    27)

    Ac2

    89

    (261

    )

    Rf 104(2

    62)

    Ha 105

    266,

    1

    Sg 10626

    4,1

    Bh 107

    277 Hs 108

    268,

    1

    Mt

    109

    269 Ds 110

    272

    Uuu

    111

    285

    Uub

    112

  • 8.TA

    BEL

    AEL

    EKTR

    ON

    EGAT

    IVN

    OST

    IEL

    EMEN

    ATA

    28

    H 2,1 Li 1,0Be 1,5

    B 2,0C 2,5

    N 3,0O 3,5

    F 4,0

    Na

    0,9

    Mg

    1,2

    Al 1,5Si 1,8

    P 2,1S 2,5

    Cl 3,0

    K 0,8Ca 1,0

    Sc 1,3Ti 1,5

    V 1,6Cr 1,6

    Mn

    1,5

    Fe 1,8Co 1,8

    Ni

    1,8

    Cu 1,9Zn 1,6

    Ga 1,6Ge 1,8

    As 2,0Se 2,4

    Br 2,8

    Rb 0,8Sr 1,0

    Y 1,2Zr 1,4

    Nb

    1,6

    Mo

    1,8

    Tc 1,9Ru 2,2

    Rh 2,2Pd 2,2

    Ag 1,9Cd 1,7

    In 1,7Sn 1,8

    Sb 1,9Te 2,1

    I 2,5

    Cs 0,7Ba 0,9

    La-L

    u1,

    1-1,

    2

    Hf 1,3Ta 1,5

    W 1,7Re 1,9

    Os

    2,2

    Ir 2,2Pt 2,2

    Au 2,4Hg 1,9

    Tl 1,8Pb 1,8

    Bi 1,9Po 2,0

    At 2,2

    Fr 0,7Ra 0,9

    Ac 1,1Th 1,3

    Pa 1,5U 1,7

    Np-

    Lr1,

    3

  • 9.

    LITE

    RA

    TUR

    A

    29

    Učenici se mogu pripremiti za ispit korišćenjem udžbenika koji su preporučeni od Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, a odobreni od Nacionalnog savjeta za obrazovanje za školsku 2020/2021. godinu.

  • www.iccg.co.me