KOMORAČ KAO POTENCIJALNI IZVOR BIOAKTIVNIH MOLEKULA ZA RAZVOJ

FUNKCIONALNIH PROIZVODA

mag.ing. Valentina Kruk (vkruk@pbf.hr)

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Izolacija i enkapsulacija bioaktivnih molekula samonikle i

kultivirane koprive i komorača i učinci na fiziologiju organizma

PlantBioPower, 2018.-2022.

Sadržaj

Sekundarni biljni metaboliti

Biljni ekstrakti kao sastojci funkcionalne hrane

Komorač (Foeniculum vulgare L.)

Tradicionalna upotreba komorača

Kemijski sastav komorača

Biološki aktivne komponente komorača

Biološko djelovanje bioaktivnih molekula komorača

Biljni ekstrakti kao sastojci funkcionalne

hrane Pojam „funkcionalna hrana” uveden je

1980. godine u Japanu

Skupina proizvoda koji uz nutritivnu

vrijednost imaju povoljno djelovanje na

zdravlje ljudi zbog prisustva bioaktivnih

molekula koje su ili prirodno prisutne ili

određenim postupkom dodane uproizvod

Biljni ekstrakti kao nosioci biološke

aktivnosti postali su značajni uproizvodnji funkcionalne hrane

Komorač – Foeniculum vulgare L.

samonikla, ljekovita, aromatična,

višegodišnja zeljasta biljka

iz porodice štitarki (Apiaceae)

narodna imena: koromač, morač

rasprostranjen u svim dijelovima

svijeta gdje prevladavaju topliji

klimatski uvjeti

koristi se u kulinarstvu, kozmetičkoj i

farmaceutskoj industriji te kao aroma duhanskih

proizvoda

Komorač –Foeniculum vulgare L.

Tradicionalna uporaba komorača u narodnoj medicini

probavne smetnje

endokrini poremećaji

reproduktivni poremećaji

respiratorni poremećaji

Za normalizaciju probave

Za poboljšanje laktacije, normalizacijuhormonskog i menstrualnog ciklusa nakonporoda

Kod upalnih bolesti gornjih dišnih puteva

Kod gastrointestinalnih poremećaja

Za prevenciju i liječenje bubrežnog kamenca

Kod gastritisa

Za jačanje imuniteta

Za poboljšanje potencije

Za gubitak težine

Za detoksikaciju organizma

Energetska vrijednost i

hranjive tvari Jed.mjere

Maseni udio (g/100g)

Korijen Sjemenke

Energetska vrijednost Kcal 31 345

Voda g 90.21 8.81

Proteini g 1.24 15.8

Masti g 0.2 14.87

Ugljikohidrati g 7.3 52.29

Vlakna g 3.1 39.8

Pepeo g 1.05 8.22

Razlike u kemijskom sastavu korijena i sjemenke komorača (Foeniculum vulgare L.) (USDA)

Minerali Jed.mjere

Maseni udio (mg/100g)

Korijen Sjemenke

Kalcij, Ca mg 49 1196

Željezo, Fe mg 0.73 18.54

Magnezij, Mg mg 17 385

Fosfor, P mg 50 48.7

Kalij, K mg 414 1694

Natrij, Na mg 52 88

Cink, Zn mg 0.2 3.7

Bakar, Cu mg 0.065 1.067

Mangan, Mn mg 0.191 6.533

Razlike u udjelima minerala u korijenu i sjemenkama komorača (Foeniculum vulgare L.) (USDA)

Masne kiseline %

Palmitinska kiselina 5.34

Stearinska kiselina 1.17

Petroselinska kiselina 74.8

Oleinska kiselina 4.74

C18:1nc 0.46

Linolna kiselina 12.74

Arahidonska kiselina 0.34

Linolenska kiselina 0.37

SFA (zasićene masne kiseline) 6.85

MUFA (nezasićene masne kiseline) 80.00

PUFA (višestrukonezasićene masne kiseline) 13.11

PUFA/SFA 1.91

Masne kiseline identificirane u ulju sjemenki komorača (Foeniculum vulgare L.) (Sayed-Ahmad i sur., 2017)

U ekstraktu sjemenki komorača određene su značajne količine fitosterola i to kampesterola, stigmasterola, β-sitosterola i Δ5avensterola (Islam i sur., 2017)

Sastav eteričnog ulja komorača (Foeniculum fulgare L.) (Sayed-Ahmad i sur., 2017)

• Sjemenke komorača sadrže 2-6%aromatičnog eteričnog ulja, doklistovi i stabljike sadrže znatnomanji udio eteričnog ulja (1-1.5%)

• Sadržaj eteričnog ulja sesmanjuje povećanjem zrelostibiljke

• Na udio eteričnog ulja i njegovihsastavnica značajno utječusortiment, uvjeti uzgoja i

kemotip biljke

Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da eterična uljaposjeduju brojne farmakološke učinke kao što su antibakterijski, antivirusni, antifugalni i mnogi drugi

Salehi i suradnici (2015) proveli su istraživanje u kojem su potvrdili da eterično ulje sjemenki komorača u udjelu od 0.05 % može zamijeniti dodatak sintetskih konzervansa, a da se pritom ne mijenjaju tekstura, boja i senzorska svojstva kruha

Identificirana su 42 fenolna spoja u komoraču, a flavonoli i derivati ističu se kaoglavna fenolna skupina u svim dijelovima biljke (Ferioli i sur., 2017; Parejo i

sur., 2004).

Dua i suradnici (2013) dokazali su da su sjemenke komorača odličan izvorfenolnih spojeva, posebice flavonola kvercetina te fenolnih kiselina poput galne

i kafeinske kiseline dok Soliman i suradnici (2002) potvrđuju prisutnostderivata kamferola, kvercetina i rutina u listovima i plodovima biljke

Cvijet komorača sadrži veći udio aromatkih spojeva u odnosu na listove Udio fenolnih spojeva razlikuje se u ovisnosti o dijelu biljke (list, korijen,

stabljika, cvijet, plod) i agroekološkim uvjetima u kojima biljka uspijeva

Fenolni spojevi komorača (Foeniculum vulgare L.)

Biološko djelovanje Dio biljke Fitokemikalije

1 estrogeno eterično ulje sjemenki dianetol, fotoanetol

2 hepatoprotektivno eterično ulje sjemenki β-miricen, limonen

3 antitrombocitno eterično ulje sjemenki trans-anetol

4 antioksidativno cijela biljka 3-kafeoilkvinična kiselina, kvercitin-3-O-galaktozid, kamferol-3-O-glukozid, kamferol-3-O-rutinozid,

ružmarinska kiselina, 3´,8´,binaringenin

5 antitumorsko eterično ulje sjemenki anetol

6 antibakterijsko stabljika dilapiol, psoralen, bergapten, skopoletin, imperatorin,

dilapional 9

7 fungicidno stabljika, list 2,4-undekadienal, linoleinska kiselina, oleinska kiselina,

1,3-benzendiol, undekanal

Biološke aktivnosti pojedinih bioaktivnih spojeva u različitim dijelovima komorača (Foeniculum vulgare L.)

(Badgujar i sur.,2014)

HVALA NA PAŽNJI!

Literatura

• Badgujar, S. B., Patel, V. V., & Bandivdekar, A. H. (2014): Foeniculum vulgare Mill: a review of its botany, phytochemistry, pharmacology, contemporary

application, and toxicology. BioMed Research International

• Beyazen, A., Dessalegn, E., & Mamo, W. (2017): Phytochemical screening and biological activities of leaf of Foeniculum vulgare (Ensilal). International

Journal of Chemical Studies, 5(1), 18-25.

• Ferioli, F., Giambanelli, E., & D'Antuono, L. F. (2017): Fennel (Foeniculum vulgare Mill. subsp. piperitum) florets, a traditional culinary spice in Italy:

evaluation of phenolics and volatiles in local populations, and comparison with the composition of other plant parts. Journal of the Science of Food and

Agriculture, 97(15), 5369-5380

• Guerriero, G., Berni, R., Muñoz-Sanchez, J., Apone, F., Abdel-Salam, E., Qahtan, A., & Siddiqui, K. (2018): Production of plant secondary metabolites:

Examples, tips and suggestions for biotechnologists. Genes, 9(6), 309.

• Islam, M. A., Jeong, B. G., Jung, J., Shin, E. C., Choi, S. G., & Chun, J. (2017): Phytosterol determination and method validation for selected nuts and seeds.

Food Analytical Methods, 10(10), 3225-3234.

• Otoni, C. G., Pontes, S. F., Medeiros, E. A., & Soares, N. D. F. (2014): Edible films from methylcellulose and nanoemulsions of clove bud (Syzygium

aromaticum) and oregano (Origanum vulgare) essential oils as shelf life extenders for sliced bread. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 62(22), 5214-

5219.

• Parejo, I., Jauregui, O., Sánchez-Rabaneda, F., Viladomat, F., Bastida, J., & Codina, C. (2004): Separation and characterization of phenolic compounds in

fennel (Foeniculum vulgare) using liquid chromatography− negative electrospray ionization tandem mass spectrometry. Journal of Agricultural and Food

Chemistry, 52(12), 3679-3687

• Sayed-Ahmad, B., Talou, T., Saad, Z., Hijazi, A., & Merah, O. (2017): The Apiaceae: ethnomedicinal family as source for industrial uses. Industrial Crops and

Products, 109, 661-671.

• Salehi, E.A., M. Fasihifar, and Z. Sheikholeslami (2015): Investigation on the effect of fennel essence on sensorial, textural and microbial properties of

baguette bread. Journal of Applied Environmental and Biological Sciences, 4, 83–87.

• Shaaban, H. A., El-Ghorab, A. H., & Shibamoto, T. (2012): Bioactivity of essential oils and their volatile aroma components. Journal of Essential Oil

Research, 24(2), 203-212.

• Soliman, F., Shehata, A., Khaleel, A., & Ezzat, S. (2002): An acylated kaempferol glycoside from flowers of Foeniculum vulgare and F. dulce. Molecules, 7(2),

245-251.

• Šilješ, I., Grozdanić, Đ., Grgesina, I. (1992.): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb