kondicijska priprema u tenisu prezentacija

8/22/2019 Kondicijska Priprema u Tenisu Prezentacija

1/39

KONDICIJSKA PRIPREMA

TENISAA-ICE

prof. dr. sc. Boris Neljak


2/39

Kondicijska pripremaSvrha kondicijske pripreme u tenisu,

pa time i njeno odreenje, moe seopenito definirati kao; meuzavisna

promjena skupa morfoloko-

motoriko-funkcionalnih obiljejanatjecatelja temeljena na zahtjevima

teniske igre.


3/39

Kondicijska pripremaMeutim s antropolokog stajalita zadaci

kondicijske pripreme u tenisu mnogo su

opseniji, a najkrae bi ih se moglo imenovati

kao sprega:

transformacije,

regeneracije,

prevencije

i rehabilitacije.


4/39

Strukturalna analiza sastajalita kondicijske pripremeTenis se ubraja u skupinu tehniki

sloenijih sportova koji od natjecatelja

zahtjeva izrazitu tehniko-taktiku,

kondicijsku i psihiku pripremljenost.

To pogotovo jer je u njemu vie odostalih sportova svakodnevno zastupljena

konstanta koja se zove - promjenjivost.


5/39

Strukturalna analiza sastajalita kondicijske pripremeSpomenuta promjenjivost je uzrokovanaizrazito velikim brojem parametara od kojih susamo neki;

vrsta podloge (zemlja, trava, beton, tepih),

vrsta loptica (razlikuju se od turnira doturnira),

okruenje (sunce, vjetar, dvorana), prekid mea,

odigravanje mea u bilo koje doba dana,

taktika igre natjecatelja A i B u meu X itd.


6/39

Strukturalna analiza sastajalita kondicijske pripremeNavedeni parametri primjerice s tehniko-

taktikog stajalita izravno utjeu na omjere

unutar strukture udaraca u meu, odreuju

promjenu uestalosti vrste udaraca, smjerova

odigravanja, trajanja poena, setova, meeva.


7/39

Broj odigran ih gemova po

setu

6

(6-0)

7

(6-1)

8

(6-2)

9

(6-3)

10

(6-4)

12

(7-5)

13

(7-6)

Bro j odigranih setova s

navedenim bro jem gemova

33 74 99 112 109 34 60

Dosadanjaistraivanja o teniskoj igri veinom

su provedena na malim uzorcima entiteta, ali i kao

takva mogu pruiti uvid u strukturu igre.

Dio tih informacija moe se dobiti uvidom u slijedee

tablice, unutar kojih navedene vrijednosti ukazuju na

neke posebnosti ovog sporta.

Tablica 1: Broja odigranih gemova po setu (Burcar 1999),


8/39

U tablici 2. prikazane su vrijednosti prosjenog brojapoena po gemu, prosjenog broja udaraca po poenu,prosjeno trajanje poena, prosjena duina tranja zaizvoenje jednog udarca i prosjena duina tranja pojednom poenu (Schoenborn, 1995).Varijabla VrijednostProsjeno trajanje poena 7,45

Prosjean broj udaraca po poenu 5,42

Prosjean broj poena po gemu 6,59

Prosjean interval leta loptice izmeu igraa A i

igraa B1,36

Prosjena duina tranja za izvoenje jednog udarca 4 metra

Prosjena duina tranja u jednom poenu 14 metara


9/39

Temeljem vrijednosti iz prethodnih tablica, moe se

izraunati itav niz pokazatelja koji su u funkciji rada

kondicijskog trenera.

Tako je, osim podataka koji su navedeni u

tablicama, mogue dobiti odreeni uvid u kako u

aktivnost donjih ekstremiteta i trupa, tako i u efektivni

ekstenzitet rada funkcionalnih sposobnosti.


10/39

Kod spomenutih funkcionalnih

sposobnosti mora se kazati da se udio

energetskih sustava procjenjuje na:

70% alaktatnog (fosfagenog) anaerobnog,

20% laktatnog (glikolitikog) anaerobnog i

10 % aerobnog kapaciteta.


11/39

U tablici 3. Rezultati su analize temeljene na sedam meevaATP turnira Roland Gaross 1997. u mukoj konkurenciji (Burcar1999.).

R.

B.

Praene

varijableRG1 RG2 RG3 RG4 RG5 RG6 RG7 zbroj %

1 Servis 114 129 89 93 98 112 103 738 18

2 Forhehand 308 204 142 135 274 205 321 1589 40

3 Backhand 247 227 135 130 279 223 294 1535 38

4 Volley 14 7 36 25 9 6 12 109 3

5 Smash 5 2 3 4 2 2 3 21 1

6 ZBROJ 688 569 405 387 662 548 733 3992 100

Tablica 3.


12/39

Analiza ukazuje da u igri na zemljanoj podlozi

dominira izmjena udaraca sa osnovne crte saukupnim ueem od 78% ukupnog broja udaraca,dok je udio voleja i smesha zanemarivih 4% od

ukupnog broja udaraca.

Temeljem ovih vrijednosti prvenstveno se moedobiti dojam o aktivnosti dominantnog gornjeg

ekstremiteta i trupa.

Poznavanje razlika o strukturi igre na razliitimpodlogama takoer je znaajno za planiranje iprogramiranje kondicijskog treninga, jer postojevelika odstupanja u strukturi igre izmeu zemlje ibrzih podloga.

Na to ukazuje sljedei primjer.


13/39

NAZIVI PRAENIH VARIJABLI ZEMLJA TEPIH

Broj praenih gemova 16 16Broj poena 103 103

Broj prebacivanja 733 247

Broj aseva 4 29

Broj pogreaka 1. servisa 51 51Broj duplih servis pogreaka 3 5

Prosjean broj gemova po setu 9 9

Prosjeno prebacivanja po poenu 97,12 2,4

Maksimalno prebacivanja po poenu 29 7,0

U slijedeoj tablici (tablica 4.) prikazan je odnos odabranihvarijabli praenih na dvije razliite podloge . Praeni sumeevi na turniru Roland Gaross-u (1997. zemljanapodloga) i na ATP turniru u Beu (1997. podloga tepih).Tablica 4.


14/39

Procjena nekih antropolokihdimenzija tenisaa-ica Malo je istraivanja u kojima su na metodoloki

ispravan nain ispitivane karakteristike vrhunskihsportaa koje sudjeluju u odreeno sportu, dok

praktiki niti ne postoje istraivanja u kojima suprovjeravane hipoteze o postojanju razlikarazvijenosti osobina izmeu natjecatelja koji postiuvisoke sportske rezultate.

Zbog toga je postupak definiranja modela nemogue

potkrijepiti injenicama iz dosadanjih istraivanja,zbog ega se u ime kondicijske pripreme jedino moehipotetski vrednovati neka znaajnija antropolokaobiljejatenisaa-ice.


15/39

MORFOLOKEKARAKTERISTIKE

OCJENA

ZNAAJNOSTI

KOD TENISAA

OCJENA

ZNAAJNOSTI

KOD TENISAICALongi tud ionalna

dimenzionalnost skeleta+4 +4

Transverzalna

dimenzionalnost skeleta+4 +3

Volumen ti jela +2 +3

Potkono masno tkivo -3 +1

Tablica 5a.

Vrijednosti tog pokuaja iznesene su u sljedeim tablicama, na nain da suiste procjenjivane ocjenama od5 do +5 u usporedbi s drugim sportovima.Pozitivni predznak ukazuje na pozitivnu indikaciju tog obiljeja u teniskojigri, a negativan na kontraindikaciju.


16/39

MOTORIKESPOSOBNOSTI

OCJENA

ZNAAJNOSTIKOD TENISAA

OCJENA

ZNAAJNOSTI KODTENISAICA

Agilnost +5 +5

Eksplozivna snaga +5 +5

Brzina +5 +5

Preciznost +5 +5

Ravnotea +5 +5

Koordinacija +4 +4Repetativna snaga +4 +4

Fleksibilnost +2 +3

Statika snaga +2 +2

Tablica 5b.


17/39

FUNKCIONALNESPOSOBNOSTI

OCJENAZNAAJNOSTIKOD TENISAA

OCJENAZNAAJNOSTIKOD TENISAICA

Aerobni kapacitet +4 +4

Anaerobni kapacitet +5 +5

Tablica 5c.


18/39

Dijagnostika i analiza stanjatreniranosti Dijagnosticiranje stanja treniranosti

sportaa temeljni je je preduvjet za

kvalitetno planiranje i programiranjetrenanog procesa, jer specifineosobine, sposobnosti i znanja u

meuzavisnom odnosu tvore osobnuiskaznicu kondicijske kvalitetenatjecatelja.


19/39

Utvrivanje takvih vrijednosti provodi se u

Sportskodijagnostikom centruKineziolokog fakulteta, pri emu se jedna

dijagnostika odnosi na prikupljanje

podataka o morfolokom prostoru,motorikim i funkcionalnim sposobnostima

tenisaa.


20/39

u morfolokom prostoru provodi sestandardno mjerenje 21 antropometrijskemjere i odreuje kompozicija tijela. Temeljemtih mjerenja dobiva se itav niz parametaraod kojih su znaajniji: frekvencija srca u mirovanju i podoptereenjem, te sastav tijela koja ukazuje na odnos masti i

bezmasne mase u grai tijela u odnosu nadob, spol i sportsku disciplinu.


21/39

u prostoru motorikih sposobnosti provode sebazini i specifini testovi. Oni procjenjuju: eksplozivnu snagu tipa brzine, eksplozivnu snagu tipa skonosti i bacanja, koordinacije cijelog tijela i koordinacije tipa agilnosti, brzine frekvencije pokreta ruku i nogu, fleksibilnosti nogu, karlinog i ramenog pojasa, relativnu repetitivnu snagu i dinamometrijsku silu.


22/39

za odreivanjefunkcionalne sposobnosti provodise spirometrija i spiroergometrija. Topodrazumjeva mjerenje dinog sustava umirovanju vitalnim i sekundnim kapacitetomplua, te odreuje ekonominost disanja prioptereenju.

Nakon toga utvruje se aerobni kapacitetdirektnim mjerenjem primitka kisika progresivnimkontinuiranim testom na pokretnoj traci. Kakotijekom optereenja tako i u oporavku prati seEKG, a prema spiroergometrijskim parametrimaodreuju se pulsne zone sa svrhom odreivanjaintenziteta optereenja na treningu.


23/39

Metodiki aspekti bazine, specifinei situacijske kondicijske pripreme

Metodiki aspekti kondicijske pripremepodrazumjevaju informacije o razliitostima

njezinih pojavnih oblika kao bazine,specifine i situacijske pripreme. Zato oitopod ovom temom prvenstveno valja

razmatrati njihove posebnosti i naine

realizacije, a potom pomno ukazati nanjihove razlike od mlaih dobnih kategorijado seniora-ki.


24/39

Bazina kondicijska priprema Bazina kondicijska priprema u

tenisu podrazumijeva

provoenje takvih trenanihstimulusa koji su u funkciji

pretvorbe svih motorikih ifunkcionalnih sposobnosti

tenisaa,zbog ega se onapretjerano ne razlikuje od

bazine pripreme u drugimsportovima.

Njezina se sredstva dominantno

koriste poetkom pripremnomperiodu, a povremeno nalaze

svoje mjesto u mikrociklusima

(tzv. mini pripremama) unutar

natjecateljskog perioda

Karakteristino je za bazinukondicijsku pripremu

podizanje volumena

optereenja, prvenstveno

ekstenzitetom uz blagopoveanje intenziteta

optereenja.

Trajanje i uestalost treninga unekom ciklusu presudno

zavisi od bioloke dobi i razinetreniranostitenisaa-ice.


25/39

Bazina kondicijska priprema Temeljni zadaci bazine kondicijske pripreme

tenisaa preovladavajue se odnose na: razvoj iliodravanje ope izdrljivosti, bazine snage, ope

koordinacije, ope ravnotee, ope preciznosti ifleksibilnosti, sa znaajnim udjelom vjebizdravstvene prevencije (po potrebi i rehabilitacije).

Tijekom ove pripreme u tenisu, jednak se

znaajan mora posvetiti poduci, razvoju iliodravanju tehnike atletskog i teniskog tranja ikretanja, mikropomicanju i mikroregulaciji radadonjih ekstremiteta.


26/39

Sadraji bazine kondicijskepripreme

razvoj aerobne izdrljivosti utrajanju 20-40 min. na razini 70-

80% maksimalne frekvencije

srca 3-4 puta tjedno,

razvoj bazine snagekoritenjem vjebi na spravama,trenaerima, buicama, ipkama,s veim brojem serija iponavljanja (3-6 serija, 10-15

ponavljanja) s malim i srednjimoptereenjem, pa sve do veihoptereenja (80-90%) u 2-4serije sa 6-10 ponavljanja,

razvoj ope ravnotee (noenje,voenje, ongliranje na niskojgredi, razni zadaci s povezanimnogama, hvatanja i dodavanjelopte pri stajanju na konim

medicinkama, razni zadaciravnotee zatvorenim oima), razvoj ope preciznosti

(dodavanje teniske loptice u paruod tla gaajui krug od kojegloptica mora odskoiti, gaanje

omeenog prostra na na tluimitirajui servis, voenje lopte poliniji irine 5 cm.,),

oprovoenje prevencijskih sadraja s naglaskom na vjebe za ramenipojas, lumbalni dio, koljene i skone zglobove s malim optereenjem uz

vei broj ponavljanja (15-30).


27/39

Specifina kondicijskapriprema

Specifina kondicijska priprema temelji se naprovoenju stimulusa koji podravajupretvorbu znaajnijihmotorikih ifunkcionalnih sposobnosti tenisaa.

Opu tendenciju dinamike trenanih

optereenja u ovoj pripremi odlikuje daljnjeumjereno poveanje volumena, koji je vieuvjetovan porastom intenziteta negoekstenziteta optereenja.


28/39

Specifina kondicijska priprema Temeljni zadaci specifine kondicijske pripreme

tenisaa prvenstveno odnose se na: razvoj iliodravanje agilnosti (pokretljivosti) specifinimtenisakim tranjem i kretanjem, eksplozivnesnage (sprinterskog, odraznog, udarnog iizbaajnog tipa), razvoj brzinskih svojstavaosobito na vizualni podraaj, razvoj brzinske

izdrljivosti.

Jednako je znaajno daljnje odravanje opeizdrljivosti, bazine snage i fleksibilnosti.


29/39

Specifina kondicijska priprema Navedeno se realizira koritenjem trenanih

operatora koji su po prostorno-vremenskimparametrima bliski strukturama gibanja u tenisu,ali se ipak veinom provode izvan teniskog

terena. Utreningu snagenaglaen je na razvoj

eksplozivne snage, imitacijama udaraca koji senajee provodi pomou ekspandera, raznim

povlacima na trenaerima ili bacanjimamedicinke. U treningu brzinedominira tranje kraih

dionica (5-30m), a u trening brzine frekvencije

prvenstveno se odnosi na kretne strukture nogu.


30/39

Specifina kondicijska priprema

Izrazito su znaajne i vjebe agilnosti koje susazdane od najeih kretanja tenisaa-ice kaoto su; tranja naprijed-natrag, bono,dijagonalno ili kombinacije tranja i skokova.

Iako su sadrane u treningu agilnosti, dopunskise provode vjebe startne brzine iz razliitihpoloaja s ciljem oteavanja starta i startnogubrzanja.

Jedan od znaajnijih uvjeta u specifinoj pripremiodnosi se na provoenje kondicijskih treningaupravo na podlozi na kojoj e se odigrati turnir(zemlja, trava tepih), uz iznimku tvrih betonskih

podloga koja se naelno izbjegava ukondici skom trenin u.


31/39

Sadraji specifine kondicijskepripreme

Odravanjeaerobne izdrljivostiputem intervalnog treniga

(primjerice istravanje dionica od20 do 60m. to dogovara trajanjupoena od 3 do 8 sek. s odmorom

od 20 do 25 sek, broj ponavljanja

oko 20, broj serija 3-4),

razvoj anaerobne izdrljivostikoritenjem vjebi agilnosti uobliku poligona, skokova,

sprinteva, povratnih sprinteva uz

omjer optereenja i oporavka1:3,

odravanje bazine snageveim optereenjima (80-90%) umanjim brojem serija 2-3 i

manjim brojem ponavljanja 6-10

razvoj brzine frekvencije

provoditi sadrajima kao to su;brzi skip ili step u mjestu,

tenisaki cating s osloncem,brze izmjene nogu u iskoranojpoziciji, razne igre brzine

frekvencije,


32/39

Sadraji specifine kondicijskepripreme

razvoj eksplozivne snage tipaskonosti provoditi u svimsmjerovima (bonim,dijagonalnim, skokovima prema

natrag) to e imati pozitivantransfer na ukpnu pokretljivosttenisaa-ice (sunoni boninaskoci i saskoci s kutije visine12 cm., boni preskoci prekokutije visine 12 cm. uvijek s

jednom nogom na njoj),povezivanje vjebi bacanjamedicinke na teniskom zidu(forehand, backhand, poetniudarac) u tempu s 10 do 20ponavljanja, 3-4 serije (teinamedicinke 1-3 kg),

razvoj brzine reakcije provoditi

sadrajima kao to su; igra"sjene" oponaanjem kretanjaigraa ispred sebe, pokuajigraa da jedan drugome stanuna nogu, hvatanje lopti odbijenih

od neravnog zida, obrana

sedmeraca iz tranja prematreneru na znak promijeniti

smjer (skretniar) itd.,


33/39

Situacijska kondicijska priprema Situacijska priprema u funkciji je kvalitativne

prilagodbe dominantnihmotorikih ifunkcionalnih sposobnosti specifino-situacijskimpotrebama tenisaa-ice.

Zato se navedeno realizira pomou stimulusa kojisu po energetskim zahtjevima i prostorno-vremenskim strukturama gibanja vrlo bliskiteniskoj igri.

Tijekom ove pripreme volumen optereenja sesmanjuje, ruenjem ekstenziteta uz postupnopodizanje intenziteta optereenja do visokerazine.


34/39

Situacijska kondicijska priprema Zadatak situacijske kondicijske pripreme tenisaa

prvenstveno se odnosi na: razvoj ili odravanjespecifine agilnosti i brzine tenisakim tranjem i

kretanjem; razvoj ili odravanje eksplozivne snageizbaajnog i udarnog tipa.

Pritom valja posvetiti pozornost odravanjuaerobne i brzinske izdrljivosti, brzine reakcije navizualni podraaj i odravanju bazine snage.


35/39

Sadraji situacijske kondicijskepripreme

razvoj situacijske agilnosti i brzine(boni, dijagonalni i eoni zadaciagilnosti, heksagon, start nakonsplit stepa na dodanu lopticu,start iz mjesta nakon

mikropomicanja, start iz bonogkretanja po crti, start iz kretanjaunazad) itd.,

razvoj eksplozivne snagekoritenjem oteanih reketa (bezoienja) za imitaciju nekihelemenata tehnike, koritenjemedicinki (1-2kg) i ekspandera uimitaciji osnovnih udaraca(ukljuujui i poetni udarac),

odravanje brzine reakcije na

vizualni podraaj (hvatanje

loptica ispred zida nakon

odbijanja bez najave; hvatanje

isputenih lopti od trenera narazmaku do 2 metra, obrana

sedmeraca, izmicanje prilikom

gaanja s mekanom loptom)

itd.


36/39

Planiranje i programiranje kondicijskepripreme

Tri su osnova pojma periodizacije treninga;priprema (akumulacija), natjecanje(eksploatacija) i oporavak (relaksacija).

Ukoliko su oni po jednom zastupljenipokrivanju cijelu godinu treninga, govori sejednociklusnoj periodizaciji.

Ona se u tenisu upotrebljava naelno ukategorijama do 10 ili 12 godina to zavisi odkvalitete natjecatelja, broja godina trenanogstaa itd.


37/39


Dvociklusnu periodizacija sadri dva

natjecateljska perioda, jedno obino krae

zimsko (oko 3-6 tjedana), i drugo osjetnodue ljetno.

Kod seniora i seniorki se primjenjuje i dvo, tro

ili vieciklusna periodizacija (vie podizanjaforme u godini), to prvenstveno zavisi oduspjenosti igranja na razliitim podlogama.


38/39


U praksi je planiranje i programiranje kondicijskog

treninga tenisaa u godinjem ciklusu izrazito jeindividualno.

Planovi i programi kondicijskog treninga razlikuju utolikovie, to se tenisai-ce nalaze na vioj kvalitativnoj razini.

Najveem broju seniora-ki prednatjecateljski inatjecateljski ciklus zapoinje s turnirima u sijenju

(Australian Open ili dvoransko prvenstvo Hrvatske),nakon kojih najee slijedi ponovno pripremni iprednatjecateljski period. Drugi natjecateljski period traje

naelno od mjeseca svibnja do listopada.


39/39

ZAKLJUAKKondicijski trenerbudunosti morat e posjedovatimnogo vie spoznaja o tehniko-taktikoj ipsiholokoj pripremi tenisaa-ice, kako bi steniskim trenerom potpuno ravnopravno podjeliosuradniki odnos. Pod takvim uvjetima slobodnismo prorokovati; da e za desetak godina ukupnou sportskoj karijeri tenisaa-ice biti jo viepovean fond sati kondicijskog treninga, pogotovoukoliko se u istom vremenskom razdobljuznanstvenim istraivanjima kvalitetno povearazina spoznaja o kondicijskoj pripremi.

kondicijska priprema u tenisu prezentacija

Documents