konkurentnost radne snage u hrvatskoj? – stanje i problemi
TRANSCRIPT
![Page 1: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/1.jpg)
1
Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? –stanje i problemiKonferencija Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću –izazovi i nužnost promjena - Zagreb
Predrag BejakovićInstitute za javne financijee-mail : [email protected] www.ijf.hr
![Page 2: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/2.jpg)
2
Sadržaj prezentacije
Općenito o konkurentnosti i obrazovanjuObrazovanje je sigurno bitno, ali …Stanje u RH (struktura i kretanja radne snage, te problemi) Prijedlozi poboljšanjaPomoć od približavanja EU
![Page 3: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/3.jpg)
3
Što je to konkurentnost i zašto je bitna?
Prema najšire prihvaćenoj definiciji, konkurentnost je sposobnost postizanja uspjeha na tržištima koji vodi ka visoko produktivnom gospodarstvu i poboljšanom životnom standardu za cjelokupno stanovništvo. Prihvaćanje koncepta konkurentnosti je ključno pitanje daljnjeg razvoja Hrvatske jer su brojna istraživanja pokazala snažnu vezu pokazatelja konkurentnosti i dinamike gospodarskog rasta.
![Page 4: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/4.jpg)
4
Malo teorije: Uloga (obrazovne) radne snage
Obrazovanje sigurno pomaže zemlji pomicanje na “ljestvici razvijenosti” i prelazak s proizvodnje jednostavnijih na proizvode više složenosti. Obrazovanija radna snaga lakše prihvaća tuđu tehnologiju te brže razvija vlastitu. Većina se istraživača slaže da je ljudski kapital bitna odrednica konkurentnosti i gospodarskog razvoja (povrat od ulaganje u obrazovanje veći je od bilo kojeg drugog ulaganja), ali nije i jamstvo razvoja jer zemlja s najboljim ljudskim kapitalom ne mora postići i najbolje razvojne rezultate.
![Page 5: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Važnost popratnih učinaka
Iako nije jasno potvrđena povezanost obrazovanja, konkurentnosti i gospodarskog razvoja, još je manje jasno što obilježava dobro i uspješno obrazovanu radnu snagu.Obrazovanje bez sumnje pruža popratne netržišne učinke (na primjer lakši pristup informacijama, veću brigu o vlastitom zdravlju, aktivnije sudjelovanje u društvenom životu čime se potiče odgovorno demokratsko ponašanje građana, izbor demokratske vlasti i ostvarivanje vladavine prava).
![Page 6: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/6.jpg)
6
Šire značenje obrazovanja i važnost promjena
Obrazovne institucije ne utječu samo na stvaranje ljudskog kapitala, nego i na jačanje društveno korisnih i slabljenje disfunkcionalnih oblika društvenog kapitala.U uvjetima brzog tehnološkog razvoja i privređivanja zasnovanog sve više na konceptualnoj, a sve manje na materijalnoj proizvodnji, školske diplome i akademske titule više ne jamče ekonomski uspjeh ni pojedincima ni društvu u cjelini.
![Page 7: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/7.jpg)
7
Kako općenito poboljšati (loše) sustave obrazovanja u zemljama u tranziciji
U većini zemalja u razvoju i tranziciji postojeći sustavi obrazovanja su skupi i neučinkoviti, ali ne postoje jednostavni obrasci za njihovo poboljšanje. Uglavnom manji broj učenika u razredu, bolje plaćeni i stručniji nastavnici na svim razinama, dulje trajanje obveznog obrazovanja najvažnije su odrednice uspješnog obrazovnog sustava.
![Page 8: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/8.jpg)
8
Obrazovanje je sigurno bitno, ali
Na konkurentnost gospodarstva i porast BDP-a:Pozitivno utječe povećanje udjela osoba starijih od 25 godina koji su završili srednje i više obrazovanje, Negativno utječe povećanje rashoda države: Veći obujam neproizvodnih državnih rashoda - i time veći porezi - znače nepovoljnu odrednicu rasta. Pozitivno utječe indeks vladavine zakona (kvaliteta državne uprave, političku korupciju, vjerojatnost da država neće poštivati ugovore, rizik državne eksproprijacije i općenito poštivanje vladavine zakona).
Time se ostvaruje privlačnost zemlje za strane ulagače.
![Page 9: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/9.jpg)
9
Obrazovanje i demokracija
Barro ekonometrijskim metodama provjerava ispravnost Lipsetovog viđenja po kojem su viša obrazovna razina stanovništva i povećanje srednjeg sloja ključni čimbenici za prihvaćanje demokratski tolerantnog političkog ponašanja.Takvo ponašanje mora nastati na određenoj višoj
ekonomskoj razini društva, jer u uvjetima gospodarske nerazvijenosti prihvaćena demokracija – koju ponekad nameće bivša kolonijalna vlast ili međunarodne organizacije –neće biti dugog vijeka.
![Page 10: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/10.jpg)
10
UKRATKO
Ljudski kapital je bitan, ali nije i jamstvokonkurentnosti i razvoja.Stjecanje novih znanja i vještina postalo je obveza za cijeli život.Samo stručno znanje pri tome nije dovoljno: zaposleni danas moraju biti sposobni stvarati, analizirati, i transformirati informacije, djelotvorno komunicirati, te organizirati i koordinirati aktivnosti.
![Page 11: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/11.jpg)
11
Stanje u RH
I u relativno kratkom vremenskom razdoblju znatno je poboljšana struktura radne snage prema stupnju (formalno) stečene školske spreme (naravno ne ulazimo u pitanja stvarne kvalitete pojedinih obrazovnih programa i studija).
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
1982
1984
1986
1988
1990
1992
1994
1996
1998
2000
Osnovna škola Srednja škola Stručni studij Sveučilišni studij
![Page 12: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/12.jpg)
12
Stanje u RH: osnovno i srednje obrazovanje
1981. godine gotovo petina zaposlenih bila je s nezavršenom osnovnom školom, to je u 2004. godini bilo manje od 5% svih zaposlenih.Udio zaposlenih sa srednjom školom, koji je početkom 1980-ih bio manji od 50% svih zaposlenih, činio je 2004. više od polovice zaposlenih.
![Page 13: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/13.jpg)
13
Nepoznanice o kvaliteti obrazovanja
Teško je jednoznačno procijeniti kvalitetu hrvatskog obrazovnog sustava jer Hrvatska nije sudjelovala u međunarodnim procjenama učinaka obrazovanja i pismenosti. Usprkos tome, prema OECD- (Reviews of National Policies for Education: South Eastern Europe, 2003)mogu se prilično sigurno navesti značajni problemi hrvatskog obrazovnog sustava: nedostatak naglaska na razvoj sposobnosti analiziranja tema i rješavanja problema, vrlo slaba veza obrazovanja i svijeta rada te nerazvijenost cjeloživotnog učenja.
![Page 14: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/14.jpg)
14
Najveći problemi osnovnog i srednjeg obrazovanja: nedovoljna diferenciranost
Nastavni programi višeg stupnja osnovne škole oblikovani za nastavak školovanja u gimnaziji, a ne za potrebe nastavka školovanja u obrtničkim i stručnim školama (iako školovanje u gimnaziji nastavlja tek jedna četvrtina svih osnovnoškolaca). Potrebno je pojačati diverzifikaciju i fleksibilizaciju osnovnog i srednjeg obrazovanja.
![Page 15: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/15.jpg)
15
O m jer završetka školovanja, 2004. H R EU O snovna škola 91,0 96,0 Srednja škola 69,5 78,7
![Page 16: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/16.jpg)
16
Najveći problemi srednjeg i visokog obrazovanja: ispadanje iz sustava
Značajan broj mladih u Hrvatskoj ispada iz srednjeg (i visokog) obrazovanja. To je među ostalim uzrokovano opasnim nedostatkom škola druge prilike (šanse), namijenjenih mladima koji su ispali iz obrazovanja ili im neposredno prijeti ispadanje, odnosno pogođeni su strukturalnim promjenama u srednjem i višem obrazovanju. Visoka stopa ispadanja utječe na porast troškova po polazniku obrazovnog programa.
![Page 17: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/17.jpg)
17
Što učiniti
Potrebne aktivnostiPoboljšati fleksibilnost obrazovnog sustavaSustav treba biti prohodan kako bi se izbjegle "slijepe ulice“Povećati unutarnja diferencijacija učenikaOsnovati službe za zapošljavanje mladih koji ispadaju iz obrazovanja i pružiti im stalno osposobljavanjeJačati neformalne načine stjecanja znanja i sposobnosti Poboljšati znanje stranih jezika
![Page 18: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/18.jpg)
18
Stanje u RH: više i visoko obrazovanje
Značajan je porast udjela osoba s višom i visokom naobrazbom koji se povećao gotovo za polovicu
s 12% u 1981. na 18,5% u 2004. godini.Iako je posljednjih 10 godina broj osoba koje su diplomirale
povećan s 8 na gotovo 14 tisuća (a znatno je povećan i ukupni broj studenata - sa 69 na 108 tisuća), broj diplomiranih ustvari stagnira posljednje 4 godine, na razmjerno niskoj razini od 23% populacije odgovarajuće dobi.
Broj diplomiranih studenata u odnosu na broj upisanih studenata prve godine (s 5-godišnjim pomakom) iznosi samo 39% što pokazuje nisku uspješnost studiranja.
![Page 19: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/19.jpg)
19
Stanje u RH: više i visoko obrazovanje
Bez obzira na navedena formalno stečenih obrazovnih kvalifikacija, Hrvatska još uvijek ozbiljno zaostaje za zemljama-članicama EU, kao i za nekim zemljama SIE. Postotak visokoobrazovanog stanovništva (13%) u Hrvatskoj još je uvijek niži od europskog prosjeka (20%), a tako je i s učinkovitošću školovanja i studiranja. Obrazovanje odraslih, koje je gotovo najdinamičniji sektor cjeloživotnog učenja u svijetu, u Hrvatskoj je najviše zanemareni dio obrazovnog sustava.
![Page 20: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/20.jpg)
20
Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje
Kada je u pitanju uloga obrazovanja, sve više se govori o dva pojma:
“funkcionalnoj nepismenosti” i ““pragu minimalnih sposobnosti”.
![Page 21: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/21.jpg)
21
Funkcionalna nepismenost
definirana kao nedovoljno vladanje nizom utvrđenih zahtjevnijih vještina – je ozbiljna poteškoća u Hrvatskoj, podjednako kao što to prisutna i u najrazvijenijim zemljama gdje obično obuhvaća preko 5% ukupnog stanovništva Funkcionalna nepismenosti ima za posljedicu strukturalnu nezaposlenost. Tako nastaje potreba za adekvatnim obrazovanjem onih koji su davno stekli određene kvalifikacije koje više ne odgovaraju novim uvjetima.
![Page 22: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/22.jpg)
22
Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje
Za razvoj inovativnosti kao glavnog pokretača ekonomskih tokova, neophodno je neprekidno obrazovati zaposlene, menadžere, te sadašnje i buduće poduzetnike. Učenje uz posao i razni oblici obrazovanja na radnom mjestu pridonose stvaranju između trećine i polovice svih radnih vještina u suvremenom gospodarstvu (James Hackman)
![Page 23: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/23.jpg)
23
Tercijarno obrazovanje HRVATSKA Bruto omjer upisa dobne skupine 18-29 unutar visokog obrazovanja
15,0
Stopa odustajanja 69,5 Trajanje studija u god. 7,1
![Page 24: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/24.jpg)
24
Ne precjenjujmo značenje visokoobrazovanih
Broj diplomiranih studenata nije dovoljan za poboljšanje obrazovne strukture.
Ujedno, velik postotak visokoobrazovanih nije jasno povezan s rezultatima konkurentnosti.
Hrvatska ima više visokoobrazovanih osoba u populaciji nego Austrija i najuspješnije tranzicijske zemlje.
![Page 25: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/25.jpg)
25
Obrazovna struktura osoba u dobi 25-64 (Prema Eurostatu i DZS),
62,8
61,2
56,1
15,6
40,8
17,5
36,2
28,9
30,9
22,7
24,6
29,9
13,7
15,1
56,8
29,5
33,2
74,3
74,8
53,2
49,8
42,2
59,0
35,6
39,4
60,6
45,0
23,7
23,5
21,6
21,3
15,9
14,5
14,1
14,0
11,6
10,7
10,0
10,0
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Litva
Irska
Njemačka
EU
Bugarska
Hrvatska
Austrija
Slovenija
Mađarska
Češka
Slovačka
Italija
Rumunjska
Niži drugi stupanj ili manje Viši drugi stupanj Treći stupanj
![Page 26: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/26.jpg)
26
Gdje jako zaostajemo?
Društvene su znanosti dugo vremena bile produžena ruka politike, ideološki obojene, zatvorene i nisu se dovoljno razvijale u skladu s suvremenom svjetskom znanošću.Ozbiljan nedostatak makroekonomista, financijskih analitičara, organizatora i upravitelja robnih i financijskih burzi, moderno obrazovanih poduzetnika, stručnjaka za međunarodna robna i financijska tržišta, potrebnih stručnjaka za javnu upravu i drugo…
![Page 27: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/27.jpg)
27
Broj diplomiranih studenata prema vrstama znanosti u 1991. i 2001. godini
7712 (56.8%)
4200 (49.1%)
3943 (29%)
2729 (31.9%)
1009 (7.4%)
841 (9.8%)
540 (4.0%)
600 (7.0%)
382 (2.8%)
192 (2,2%)
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
1991 2001
prirodne
biotehničke
medicinske
tehničke
društvene,humanističkei umjetnost
![Page 28: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/28.jpg)
28
Najveći rast broja diplomiranih studenata zabilježen je u društvenim i humanističkim znanostima, te je njihov udjel u ukupnom broju diplomiranih studenata povećan na gotovo 57%.
Povećan je i udio prirodnih znanosti, ali na vrlo niskoj razini ispod 3% ukupno diplomiranih.
Najviše je smanjen udio diplomiranih u biotehničkim znanostima, a nešto manje u medicinskim i tehničkim, koje su smanjile udio u broju diplomiranih studenata ispod 30%.
Što se studira, a što ne u Hrvatskoj
![Page 29: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/29.jpg)
29
Udio studenata prirodnih i tehničkih znanosti u ukupnom broju studenata (1997.)
21,4
26,5
28,4
30,2
30,3
30,5
30,8
32,2
33,0
37,7
39,6
45,3
46,6
0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0
Rumunjska
Bugarska
Češka
Hrvatska
Italija
Irska
Litva
Mađarska
Austrija
Slovenija
Slovačka
Turska
Njemačka
![Page 30: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/30.jpg)
30
Pogoršanje ili poboljšanje u 1990-im?
Tijekom 1990-ih u Hrvatskoj je izgleda došlo do stagnacije u razvoju obrazovanja, kako formalnog tako i na radnom mjestu. Mihaljek navodi razloge: Smanjila se stopa pohađanja srednjih i visokih škola, Pojačali problemi vezani uzrokovani neodgovarajućim znanjima i vještinama koje zahtjeva nova tehnologija,Mnogi stručni ljudi u znanosti i obrazovanju su napustili zemlju.
![Page 31: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/31.jpg)
31
U cjelini u Hrvatskoj je…
Radna snaga je (vjerojatno) ipak nedovoljno kvalificirana ili možda neodgovarajuće kvalificirana za potrebe suvremenog tržišnog gospodarstva. Napore treba usmjeriti u programe obrazovanja i osposobljavanja za rad.
Ulaganje u ljudski kapital je sigurno poželjno, ali ono vjerojatno neće polučiti rezultate u kratkom roku. Nadalje, pozornost bi trebalo usmjeriti na osobe do 25 godina starosti.
![Page 32: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/32.jpg)
32
Poruka: ne samo za Hrvatsku
Nelson i Phelps su pokazali da zemlje s višom razinom ljudskog kapitala zbog veće sposobnosti stvaranja inovacija i poticanja tehnološkog napretka, mogu postići više stope gospodarskog rasta.
Obrazovana radna snaga sama po sebi nije dovoljan razvojni resurs ako se ne iskoristi za stvaranje i primjenu novih tehnologija. Da bi se to moglo ostvariti potrebna su tehnička znanja i dobre organizacijske i upravljačke sposobnosti u cijelom društvu.
![Page 33: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/33.jpg)
33
U cjelini, EU može…
Pomoći Hrvatskoj u ostvarivanje gospodarskog i socijalnog razvoja, te podizanja konkurentnosti, ali NAŠA OČEKIVANJA SU BEZ SUMNJE PREVISOKA I NEREALNA.
![Page 34: Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? – stanje i problemi](https://reader038.vdocuments.pub/reader038/viewer/2022102811/58677f791a28ab86568b79eb/html5/thumbnails/34.jpg)
34
Samo građani Hrvatske mogu ostvariti:
Gospodarski razvoj i konkurentnost Učinkovite institucijeDruštvo koje poštuje i zakone i prava
pojedinaca
Hvala na pozornosti