OSTA JSrpanj 2014.; Godina 3; Broj 10

KLOKALNI GLASNIK

BESPLATNO

U pro�lom broju KOSTANJA, na ovom mjestu smo objavili da �e ime novog pehlinarskog vrti�a koji se upravo gradi na Androvom bregu biti DUGA, ali to se ne�e dogoditi - zvati �e se MAVRICA. Vjerujem da po�etak teksta s ispravkom navoda u pro�lom broju, obi�no nije najbolji po�etak, ali to ovog puta �inim s zadovoljstvom. Zapravo, nismo objavili ni�ta pogre�no, ali su se u me�uvremenu �injenice promijenile. Nadam se, dijelom i na�om zaslugom.Po objavi informacije da je negdje u uredima Grada donesena odluka o imenu novog vrti�a kojega �e polaziti budu�e generacije malih pehlinara, a da smo mi pehlinari pri tome potpuno zanemareni � uslijedile su reakcije. Prosvjedovali smo na razne na�ine, kako se kome �inilo naju�inkovitijim, pismima, telefonom, direktno kod osoba za koje smo smatrali da o tome odlu�uju ili posredno. Sa istim ciljem susreli su se oni koji se imenicom �mavrica� koriste oduvjek i oni koji su je upravo nau�ili, lijevi, desni i srednji, razli�itih svjetonazora i svega onoga �to nas nastoji odvojiti, iako na kraju, zajedno �ivimo na istom prostoru, koji �e nam uvijek biti onoliko ugodan i �na�� koliko ga sami takvime u�inimo. Uglavnom, oni koji odlu�uju ponovo su odlu�ivali i uva�ili na�e zahtjeve, a gradona�elnik je prigodno na aktualnom satu gradske skup�tine dobio zbirku pjesama Ivana Rudanovi�a �Pod mavricun va seh koloreh�. Ovaj puta smo zajedni�ki uspjeli i dokazali sami sebi da mo�emo. Nije potrebno na kraju licitirati tko je vi�e a tko manje zaslu�an, va�no je da su reakcije

dolazile sa raznih strana, pa je snaga na�eg prosvjeda time bivala ve�a. Jo� ako se, u nekim budu�im prosvjedima i akcijama, predhodno organiziramo i koordiniramo, biti �emo nezaobilazni, jer je snaga na�eg utjecaja razmjerna slozi i odlu�nosti. U pro�lom broju KOSTANJA pozvali smo i podr�ali reakciju zbog imena novog vrti�a, a isto �emo tako podr�ati i sve druge aktivnosti koje doprinose interesima i kvaliteti �ivota u lokalnoj zajednici. Zapravo, puni naziv UDRUGE PEHLIN glasi �Udruga za razvoj lokalne zajednice PEHLIN�, pa je podr�ka svemu �to doprinosi kvaliteti �ivota zapravo na� temeljni cilj. Svi su pozvani pridru�iti nam se i pomo�i, a u KOSTANJU �e uvijek biti mjesta za nove suradnike i zanimljive teme. Osim toga, pripremamo se utemeljiti etnografsku zbirku predmeta, fotografija i dokumenata, u pripremi je web stranica, provode se humanitarne akcije i druge aktivnosti, pa je svaka pomo� dobrodo�la, a pomo� je i dobar prijedlog ili pametan savjet.U ovom broju KOSTANJA agencija �Amare� iz Lu�ini�a uz kupon odobrava 50% popusta na najam vjen�anice. Tu je i popust frizerskog salona �Tanja�. �Auto Stella� nudi popust na punjenje, dezinfekciju i monta�u filtera klime, a pe�enjara �Ivan� Marini�i i fast food �Ivan 2� Vi�kovo popust na �evape. Sve ponude va�e do 30.09.2014., a kuponi s u dostupni za �lanove UDRUGE PEHLIN, ali i za one koji �e to tek postati.Stojte mi dobro ! Gordan Srok

MAVRICA � nastavak

2

3

Iva �ehi�: Imate vrlo neuobi�ajeno ime za ovaj kraj. Dibie Host: Da, moji roditelji su ga sami smislili, htjeli su ne�to druga�ije. No, ipak me ve�ina zna kao Bibi. I.�.: Na Pehlin ste do�li iz centra Rijeke.

D.H.: Udala sam se na Pehlin pred 26 godina i prihvatila sve ovda�nje obi�aje, lijepo mi je tu. U vrti�u Pehlin radim evo ve� 15 godina, a na jesen kre�e novo poglavlje u novom vrti�u koji je sad u izgradnji.I.�.: Pehlinari Vas znaju i kao voditeljicu karnevalske grupe Dje�jeg vrti�a Pehlin. D.B.: Ve� nekoliko godina vodimo djecu na Rije�ki karneval, da ih odmalena nau�imo tradiciji i da se zabave. Prvih nekoliko godina smo i�li zajedno sa djecom iz ni�ih razreda Osnovne �kole Pehlin, mi kao Mi�a pehinarska gospoda, a oni kao Fe�tari�i. Lani je vrti� Pehlin slavio 60. godi�njicu rada, pa su nam se pridru�ili i roditelji u maski Ro�endanska torta. I.�.: Roditelji su uvelike pomogli u izradi maski.D.H.: Da, zajedno smo ih izra�ivali. Odr�ala sam i nekoliko radionica za

izradu maski za roditelje na�e dje�ice. I.�.: Tako�er odr�avate i nekoliko radionica filcanja, pletenja i sli�nog. D.H.: Oduvijek imam strast stvarati ne�to novo, kreativno se izra�avati. Posao koji radim mi daje puno

mogu�nosti za kreativan rad, ponajvi�e u likovnom izra�aju. Po prirodi sam radoznala, stoga uvijek istra�ujem nove materijale i na�ine njihove upotrebe. Uvijek treba biti spreman ponuditi neki

novi oblik zabave vrti�koj djeci i stoga se konstantno trudim izmi�ljati nove stvari. No, jako volim prenositi znanje i vje�tine na ostale ljude, stoga sam odr�ala nekoliko radionica filcanja vune na mokro i suho, decoupage tehnike, zatim pletenja, heklanja, itd., za druge odgajatelje u vrti�ima i za odrasle Pehlinare u prostorijama Mjesnog odbora Pehlin, ponekad u

Intervju: Dibie Host - Odgajateljica u Dje�jem vrti�u Pehlin i velika kreativka

ODUVIJEK IMAM STRAST STVARATI sklopu Dana MO ili samostalno ako je bilo interesa za radionicu. Imala smo jedno vrijeme i radionicu/igraonicu sa kompjuterima za djecu, ali je te�ko kontinuirano nabavljati nove igrice, dosta smo ovisili o nov�anim naknadama Grada Rijeke. Tako�er, djeca vrlo brzo svladaju igrice, pa im vrlo brzo vi�e nisu interesantne. U vrti�u nemamo kompjutere, te�imo kod djece potaknuti kreativnost, stvarala�tvo, samostalno razmi�ljanje. Nastojimo vidjeti koji su djetetovi interesi. I.�.: I izvan radnog vremena bavite se kreativnim radom.D.H.: Da, jednostavno ne mogu

bez toga. �esto doma isprobam neku zamisao ili novu tehniku prije nego je prezentiram u vrti�u. Volim stvarati nove stvari i to mi je na neki na�in r e l a k s a c i j a za du�u i tijelo. Sav stres lije�im kreativno��u. Tako�er volim i izra�ivati

personalizirane poklone za svoje bli�nje i prijatelje. Zadovoljstvo mi je pokloniti ne�to �to sam sama izradila. Svi zainteresirani za radionice mogu me kontaktirati putem Facebook stranice Bibi Pehin ili Facebook grupe Bibi Seka. Iva �ehi�

Planinarima Tuhobi�a lipanj je bio prepun doga�anja i uspje�nih poduhvata. Nakon �to su tijekom travnja i svibnja sanirali �tete na �umi u okolici doma u Zamostu, kao i na planinarskim putovima o kojima skrbe, u lipnju se poslo�ilo nekoliko akcija i poduhvata koji jam�e dalji rast dru�tva. Krenimo redom.GODI�NJA SKUP�TINAPo�etkom lipnja odr�ana je godi�nja skup�tina na kojoj je zaklju�eno da se formira akademska sekcija koja �e djelovati najprije na Filozofskom fakultetu, a potom i na cijelom sveu�ili�tu. Interes i studenata i profesora postoji pa bi ve� ove jeseni sekcija mogla upisati dvadesetak novih �lanova. Jedan od zaklju�aka je i da dru�tvo unato� stalnim ulaganjima u odr�avanje doma u Zamostu posluje pozitivno. Unato� manjem broju �lanova nego lani (nema planinarske �kole za u�enike) dru�tvo organizacijom brojnih aktivnosti ostvaruje i sredstva kojima se unapre�uje rad dru�tva ili kupuje nu�na zajedni�ka oprema.NOVE PROSTORIJEKako na Pehlinu nije bilo mogu�e na�i adekvatne prostorije za rad dru�tva, to se dru�tvo u suradnji s Rije�kim planinarskim savezom i jo� dva rije�ka dru�tva natjecalo za gradski prostor. Na natje�aju smo dobili vrlo upotrebljiv poslovni prostor na adresi Delta 5 (nekada�nja zgrada Istravina na Delti). Prostor se sastoji od tri prostorije i sanitarnog �vora ukupne veli�ine 60 �etvornih metara. Tuhobi� �e u tom prostoru imati tajni�tvo, kompletnu arhivu, galeriju od stotinjak pehara, medalja i trofeja osvojenih na raznim natjecanjima, te redovno de�urstvo za aokupljanje �lanova. De�urstvo je srijedom od 19 � 21 sat u ljetnim i od

18-20 sati u zimskim mjesecima. Svi �lanovi dru�tva u to vrijeme mogu do�i u prostorije dru�tva i obaviti sve �to ih zanima ili se jednostavno dru�iti s ostalim �lanovima i prijateljima.NA VRHU KIZE I BA�I� KUKAPlaninarski uspjeh mjeseca bio je uspon na Kizu i Ba�i� kuk. Rije� je o vrhunskim planinarskim usponima (bez upotrebe alpinisti�kih penja�kih tehnika), pravim trofejima koje nudi srednji Velebit. Ono �to veseli jest da su se na Kizu popeli svi sudionici izleta, a na Ba�i� kuk ve�ina od 14 sudionika. Pogled na kolonu Dabarskih kukova koje sa sjevera �uva Ba�i� kuk, a na jugu zatvara Kiza vhunski je planinarski do�ivljaj, a uspon na njih nudi pravu adrenalinsku oluju. Vi�e o velebitskom lipanjskom dru�enju pogledajte na: www.pdtuhobic.hr Srpanj tako�er nudi nova uzbu�enja.

PD Tuhobi� : lipanj pun doga�anja NA VRHU KIZE I BA�I� KUKA

Po�etkom mjeseca odra�ivat �emo pripreme za ure�enje jo� jedne gradske �etnice � od Sv. Kuzma na najisto�nijem dijelu Rijeke, do Sv. Ane (Podve�ice). A onda 12. i 13 srpnja ugo��ijemo planinare PD Kamenar iz �ibenika. Potom, 20. srpnja idemo na Planik i Korita, na masivu �i�arije. Jedan doma�i jednodnev ni izlet, dostupan svima, prava planinarska �etnja, kao razgibavanje za izvanredan izlet u Alpe. Naime, 26. i 27. srpnja (subota i nedjelja) na programu su Dobratsch na austrijsko slovenskoj granici � prvi dan i onda, u nedjelju uspon na Terre rosse na slovensko-talijanskoj granici. S Dobratcha se pru�a prekrasan pogledd na cijeli alpski masiv na trome�i Italije, Slovenije i Austrije, a uspon je lagan i umjeren. Ne mnogo te�i je i uspon na Terre rosse premda ga Slovenci zovu Hudi vrh. Damir Konestra

4

Ki god je bil na kakovoj fe�te ku je organizirala Op�ina Vi�kovo pasana leta, od gosti ki bi zeli mikrofon, za pozdravit, vi�e put je �ul �vi halubajci�, kod da su to si oni ki bivaju va Op�ine, al to ni tako, a� se kraj od Furi�eva zdolun zove Smokvarija. Morda juden ne rabi zamerit, �a to neznaju, a� do ovega leta na web stranice Op�ine Vi�kovo ni Smokvarija bila ni spomenuta. Hvala Bogu i na�elnice Sanje da sada pi�e kako treba. Ve� samo ime puno poveda �a je i odkuda je SMOKVARIJA ! Prvo sega vezali smo se na knjigu I. Jardasa �Kastav�tina� z 1957. leta, kade on pi�e ovako, cit. str. 152.: �Kraj se spod Vi�ki, za pravo re� od Furi�eva daje pak se do mora Halubjani zovu �Smokvarija� ...�Smokvari ne hojevaju po gorah, kako Halubjani. Smokvari su gor��aki i paleri samo Petrci i �kurin��aci� .Vrnimo se nazada baren pedest let

i pogledajmo na� kraj, sako selo je jedno kilometar od drugega, med njimi ravnice, �ume, lehi, grozja koliko �e� okole, krave, koze... prava selska idila. Smokav na na�oj Smokvarije koliko ti srce �eli, ovakoveh, onakoveh, tre�anj koliko �e�... ma sega. Ja, na� kraj dobil je ime po smokvah ke pul nas jako rode i puno ih je. Prvo je vavek bil neki naboj med nami i Halubajci, zvali su ih na�i stari i �broskvari�, valda su pul njih vi�e rodile broskve, a mi smo bili, kot da bi, �malo fineji� (bli�e Reke), a oni �malo grezeji� (vi�e va �ume). Judi va ten na�en kraje bili su vavek skupa i si su se poznali, �ivjenje ni bilo lahko i puno sej delalo da bi se pre�ivelo i to najvi�e jutro delaju� va Reke, a zapolne na svojen imanju, neki su imeli doma butige, bilo je bekari, a i o�tarij. Grobje seh bilo je va Sv.Mateje, crekav je od vavek bila Sv.Matej. Pokla toliko

SMOKVARIJA

let zajedni�kega �ivjenja, politika nas je rastavila i sad je Smokvarija va dva dela, jedan je va Op�ine Vi�kovo, drugi je va Reke. No, opet nas neke stvari skupa stavjaju, dal je to muzika, dal pisana re�, il ne� drugo, najdemo se. Ke su meje Smokvarije?Do�li smo do tega, da moremo sadahna re�, Smokvarija je od Furi�eva (manji del nekadajne MZ Vi�kovo) pa cele nekadajne MZ Marini�i (Bla�i�eva �upanija), MZ Pehlin i MZ �kurinje (Hostova �upanija), pa nekadajna MZ Gornji Zamet (Zametska �upanija-del). Ako bi se gledalo po ten kakoveh je danaska op�in, Smokvarija va svojeh mejah je mogla bit op�ina sama zase i to bi bila jena od dobrostoje�eh. Za vreme prej II svetski rat mejni prelaz na Pehine va Reku pod Talijun bil je pul Sv. Ivana a �tacija -ku�a talijanske finance i karabinjeri, bila je, kade je danaska �Tinj Cro� d.o.o.. Mejni prelaz va Zamete bil je pul danaska Erste bank. Mjesne zajednice storene su posle II svetskega rata i durale su do 1993. leta i zapravo su bile to meje stareh �upanij, negde jedna �upanija j� postala jedna MZ, al, negde vi�e njih, vi�e MZ skupa zvale su se op�ine. Posle, 1993.leta, storene su op�ine i gradi, kade se j�, opet dr�alo mej mjesneh zajednic, pa je jedna mjesna zajednica ili vi�e njih postalo op�ina al grad.

Moglo bi se o Smokvarije jo� puno napisat, morda smo kade i pogre�ili, al, boje se j�, na ne� vezat, ne� napisat, a�, ono �a j� napisano ostaje, �a j� samo re�eno, gre va ni�. Smokvarija kot kraj treba ostat i ne bit pozabjen, se, radi judi ki su tu vekima �iveli, rajaju se i �ivu. Veljko Bezjak

5

Na kraju smo jo� jedne �kolske godine u kojoj zbrajamo postignu�a i rezultate u�enika i svih sudionika u odgojno obrazovnom procesu koji su svojim znanjem i radom unaprijedili pedago�ku stvarnost. Mnoge su aktivnosti osmi�ljene i realizirane tijekom nastavne godine. Inovirali smo nastavni rad implementiraju� i e � Dnevnik kao poveznicu obitelji i �kole u svrhu sustavnog pra�enja rada i napredovanja u�enika. Ciljano radimo na promicanju humanih vrijednosti gdje smo u zajedni�tvu s u�enicima i roditeljima organizirali

nekoliko humanitarnih akcija kojima je cilj potaknuti u�enike na solidarnost, pomo� i suosje�anje sa svima koji su potrebiti. U suradnji s roditeljima

i u�enicima zapo�eli smo projekt gradnje Staze mira i oplemenjivanje okoli�a novim sadnicama. Financijska sredstva za navedenu aktivnost dijelom su osigurana iz prora�una Primorsko

goranske �upanije. U�enici su sa svojim razrednicima uz Bo�i�nu priredbu organizirali prodajnu izlo�bu u�eni�kih radova i kola�a, a roditelji akciju poduprli kupovinom stabla�ica. Smisao izgradnje Staze mira je osiguravanje ugodnog boravka u�enika u �kolskom dvori�tu i poticanje

na �uvanje zajedni�ke imovine. Ideja o me�u�upanijskoj suradnji s O� �Milke Trnine� iz Kri�a ove je �kolske godine uspje�no realizirana u dva susreta: prvi

NA KRAJU �KOLSKE GODINE

u Kri�u, a drugi u na�oj �koli gdje je prire�en kulturno umjetni�ki program i sportska nadmetanja. Cilj nam je �iriti vidike na�ih u�enika , upznati ih s kontinentalnim krajobrazom, ljudima

i obi�ajima, kao i stjecanje novih poznanstava neobi�no va�nih za emocionalni i socijalni razvoj. Niz godina smo vje�baonica U�iteljskog fakuteta u Rijeci i Filozofskog fakulteta u Rijeci gdje studentima omogu�avamo stjecanje prakti�nih znanja iz podru�ja kineziologije i pedagogije. Rado se uklju�ujemo u sva zbivanja na kulturnom, sportskom , odgojno obrazovnom podru�ju.... U suradnji s

Mjesnim odborom, �upom sv. Franje Asi�kog, �e�kom besedom, Romskom zajednicom realiziramo razli�ite sadr�aje nastoje�i njegovati obi�aje i promicati zdrave stilove odgajanja.Za izuzetne rezultate u u�enju i vladanju na kraju nastavne godine U�iteljsko vije�e imenovalo je u�enicu generacije, Ivanu Mio�evi� iz 8. B razreda koja je svojim sustavnim radom, znanjem i zalaganjem pokazala kako su vrline rada i samozatajnosti prepoznate i nagra�ene.

Ravnatelj �kole: �eljko �imuni�, mag.prim. educ.

6

U�enica generacije � Ivana Mio�evi�

Kako se osje�a� kao u�enica generacije?Osje�am se vrlo sretno i ponosno jer to je velika �ast. Ipak, ne �elim se previ�e umisliti jer nije ba� sve moja zasluga; tu su i roditelji koji su me odmalena upoznavali sa �to vi�e novih sadr�aja,profesori koji su mi usadili znanje potrebno za srednju �kolu i prijatelji koji su mi odvla�ili misli od briga i obaveza.Kako glasi savjet za nadolaze�e generacije?Bitno je baviti se onime �to volite i u �emu ste dobri. Oslobodite se predrasuda i isprobajte nove stvari. Budite svoji i mislite svojom glavom. �to se ti�e u�enja, mislim da je najva�nije biti redovit i ustrajan i prona�i na�in na koji najbolje funkcionirate.Koji su tvoji hobiji?Izme�u �kolskih obaveza najbolje me opu�ta neka dobra knjiga. Volim sve �anrove, ali najdra�a mi je fantastika. Moj �itateljski klub redovito sudjeluje u programu Rikon-a i organizira LARP i RPG igre, u �emu posebno u�ivam. Volim i pro�etati i na�i se s prijateljicama, a slu�alice su mi jedne od najvjernijih pratilaca (osim u �koli, naravno).Kako bi okarakterizirala svoju generaciju?Moja je generacija pro�la puno toga: promijenili smo mnogo razrednika i u petom se razredu spojili u nova razredna odjeljenja. Puno promjena nau�ilo nas je da u �ivotu nije sve jednostavno i u�inilo nas realnima i

odgovornima. Me�u razredima vlada sloga, svi se me�usobno dru�imo i poma�emo.Kakvi su tvoji planovi za budu�nost?Namjeravam upisati jezi�ni smjer Prve rije�ke hrvatske gimnazije i zatim Filozofski fakultet. Velika mi je �elja nau�iti �to vi�e stranih jezika i proputovati svijet. Zahvaljujemo uredni�tvu MALOG PEHLINARA na ovom prilogu

7

Sada�nji predsjednik Alen Rube�a otkrio je kako Aktiv Pehlin djeluje pod Gradskim dru�tvom Crvenoga kri�a, a osnovan je u studenom 2001. godine. Za�etnici su bili Zdravko Rube�a (predsjednik), te Josip Brelih i �eljko Mulac (potpredsjednici), dok je Vesna Rudanovi� stalna tajnica. Aktiv broji oko 240 �lanova, a prema nedavnoj podjeli, pripadnost aktivu odre�uje se prema mjestu prebivali�ta. Prija�nja darivanja krvi odr�avala su se u O.�. Pehlin kako bi se usput djeca educirala o ovom plemenitom �inu, a unazad nekoliko godina darivanje krvi se odvija u Domu Pehlin. Godi�nje se odr�e dvije do �etiri akcije po mjesnom odboru. Tradicionalno se prva godi�nja akcija odr�i 17.sije�nja, na Antonju, kada se darivatelji i formalno pove�u sa ma�karama. Vesele su to akcije na kojima se darivatelji dru�e uz marendu koju tradicinalno djele vredne aktivistice Crvenog Kri�a. Nekad je zasvirala i harmonka, te se popila i �a�a dobrog crnog vina, ali sada je to pro�lost. Za uklju�ivanje u aktiv DDK va�no je samo biti zdrav i imati veliko srce darivatelja. Darivateljima krvi pripadaju i neke pogodnosti, kao �to je besplatno dopunsko osiguranje nakon 35 davanja, a nakon 50 davanja � besplatna autobusna karta za sve rije�ke linije. Uz to, jedna od pogodnosti dobrovoljnih darivatelja je i redovita kontrola zdravlja, jer se ona provodi kod svakog davanja. Krv se mo�e darivati sve dok to ne

ugro�ava zdravlje, mu�karci svaka 3 mjeseca, a �ene svaka 4 mjeseca. Odaziv na akcije je uvijek dobar, do�e oko 50-ak ljudi, te uobi�ajeno nakon kratkog pregleda, oko 40 osoba mo�e pristupiti darivanju krvi. Potrebno je oko 6 mjeseci za potpuno �i��enje krvi od raznih lijekova, od tetoviranja, od putovanja u egzoti�ne zemlje i sli�nog. Rube�a isti�e da na svakoj akciji pristupa nekoliko novih - mladih �lanova, te da imaju i dosta dugogodi�njih darivatelja unutar pojednih obitelji, jer obi�no roditelji uklju�e svoju djecu. Na vrhu popisa, sa 153 davanja krvi nalazi se njegov otac Zdravko. Obitelj Rube�a (Zdravko, Alen i Loren) je tako�er jedna od �najja�ih� u Hrvatskoj po broju obiteljskog darivanja krvi sa ukupno

255 darivanja. Darivatelji se nagra�uju od 50 davanja nadalje sa srebrnim i zlatnim nov�i�ima, a vrijedno je istaknuti da DDK Pehlin ima 6 davaoca iznad sto davanja koji su odlikovani sa Redom Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinski, a to su Gorana Bratu�a, Zdravko Rube�a, Josip Bedenik ,Mirko Luki� , Borivoj Bukva, i pok. Jer�i�.Darivatelje iznad 100 davanja okuplja

AKTIV DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

klub �Sto kapi� koji vodi Dinko Kudri�. Klub je izdao monografiju svih rije�kih darivatelja, a pro�li mjesec je 28 zaslu�nih darivatelja bilo na prijemu kod predsjednika RH Ive Josipovi�a. Sljede�a regularna akcija odr�at �e se u Domu Pehlin 24.07.2014. (�etvrtak) te je Alen Rube�a ovom prilikom pozvao sve koji jo� nisu pristupili ovakvoj akciji da se odazovu i pomognu! Gorana Bratu�a i Iva �ehi�

8

Jenega dana, pred �uda let, imel san ih morda 7-8, zazval me otac i rekal mi da gremo Pletencon Kova�evemu popravit rogi. Spametin se da je na rogeh jedan bil jako svijen i trebalo je to popravit. Stavil je otac rogi na rame i �li smo Pletencon pul �pi�ulke levo, pa Pod ku�inun po puti�e i do�li smo ju�to Kova�even. Kad san storil prvi korak i pri�al va kova�iju, mislin da san se skoro malo i prestra�il.Nutre je bilo �kuro, se �rno a va sredine je bilo jeno �udovi�te � veli meh. Pred mehon je bilo od debelega �eleza storeno duplo ognji��e na ko se stavjalo krbun a dno je imela kako ra�telada pod ku je prihajal zrak od meha i tako �aril krbun. Barba Marijan je znisadil rogi, odlo�il je manih a z velemi kle��ami rogi rinul va sred karbuna i po�el z nogun pedalat po jenoj debjoj palice ka je bila vezana gore za ru�u od meha. Mane se �inilo kako da vol pu�e, meh je �kripal i cvilil a krbun je po�el bit se �rjeneji i �rjeneji. Kad su se i rogi za�rjeneli i to najvi�e ba� na mestu kade su bili svijeni, barba Marijan je z jenemi velemi dugemi kle��ami znel rogi s krbuna i polo�il na nakovanj, z jenun je rukun dr�al kle��e z rogi a z drugun je zel jedan te�ki bat u par put udril na mesto kade su rogi boli svijeni. Dignul je rogi va zrak, pogjedal je ako su va tragvarde, to �e re� jednako svijeni, zel je jedan manji bati�, jo� je par put �viknul po rogeh i onda ih zamo�il va vodu. Zacr�eli su, zavreli i zaparili ma rogi su bili gotovi. Kad su se posensega ohladili, barba Marijan je rogi opet nasadil i delo je bilo gotovo.Sad je bilo vremena i za pogjedat celu kova�iju i za pitat se �a nisan znal i �a san prvi put va �ivote videl. Po zide, za pravo po drveneh paneleh visele su se po rede kle��a, bati�i, bati, sakakovo napo�no orude, sakakove stvari ke su se delale a na strane potloh sakakovo �elezno orude ko je bilo za popravit. Nad ognji��en je bila vela �rna napa ka je velu teplinu pejala vanka, par veleh i te�keh nakovali, vele �kare z nogami za lim rezat i �uda drugeh stvari. Kako ja puno drugeh stvari nisan znal, neki dan san za �akulu od kova�ije zamolil barba Marjanovega vnuka �eljkota Mulca � Kova�evega, danaska, rekli

bimo uspje�nega obrtnika ki je, na sre�u, dobro zapametil ono �a je �ul, videl a potla malo i sam pomogal nonotu va nekeh deleh, i ki svojemi sini svojen delon dr�i tradiciju ka je z nonoton po�ela. Va njigovoj radione i danas vise originalni nacrti keh je nono crtal a kad ih malo boje pogjeda�, ne more� verovat da je to crtal frkolas od �esnajst let. Barba Marijan �koloval se va Delafskoj �kole va Kastve a potla nje i va Grace (Austrija) i to zapravo za ma�in-bravara va jenoj familije ka je imela radionu za popravjat makine za �it a i kova�iju. Va toj familije po�el je kot hlapac delaju� se �a je rabilo � od ranega jutra najprej snetit oganj, pa blago hranit i �istit, radionu pospravit i sa druga dela ka mu je paron ordinal. Va �kolovanju ga je �apal i Prvi svetski rat tako da je se skupa vi�e od osan let bil �a od ku�e, pa moremo mislet kako je to zgjedalo kad se, potle rata vrnul doma kade su misleli da vi�e ne�e ni prit. Znanjen ko je imel otprl je kova�iju va koj su se delevalo i popravjalo so mogu�e orude za zidari, ti�jari, kavadori, kjesari i ba�vari i so orude ko je juden rabilo. Va Drugen rate popravjale su se i pi�tole za partizani. Popravnu pi�tolu trebalo je i provat a kako? Za to je trebalo bar tri �oveka. Jedan je stal na gri�e pred ku�un ske se videl balkon �kole na Pehine po ken se �e�al talijanski soldat � sta�ar. Kad je soldat �al nutra, ovi na gri�e je dal senjal, drugi bi za provu puknul s pi�tole va krbun, a tre�i bi z bati�en jako tukal po kakoven lamarine da pokrije pucanj. Povedal mi je �elko kako je va kova�ije bil i jedan veli trapan za �kuje delat i brusit ki se z nogun pogonil, kako je za storit rogi za kopat od jenega kusa trebalo �elezo po 140 putistavit va oganj, kako su se delali krampi, sekire, �pice, klanfe, saponi, klanfe pa ro�i�i i pikuni�i, ��apadori, kovani pjoveri, kanjoli, klu�anice, �parheti, �eleza za

pune�tre i �uda drugega. Za ognji��e se rabil krbun i to me�ano koks i slatki ugjen a dopejeval ga je Jo�i� postolari� svojen konjon. Danas kova�ije vi�e ni ma je, na sre�u, ostalo �uda sakakovega oruda da bi se moglo popunit jedan lep kantun kakovega muzeja. No, morda najvredneje va kova�ije - meha, vi�e ni. �ivel je meh i potla smrti svojga parona Marjana pa ga je njegov sin Drago otel regalat gradu Kastvu, kade je bil i storen. Vi�e puti su s Kastva prihajali Pletencon na dogovor ma re�enje se ni na�lo. Drago ga je jenega dana, de�peran i jadan �a se ni meh mogal negde va Kastve spravit, polel s petrojon i va�gal. Vela je �koda da na�i judi nisu previ�e bacilali za svoju starinu, a� je takoveh �torij bilo sagdere i na si kraji. Miljenko Valen�i� - Ba�urkin

K O V A � I J A MARIJANA MULCA � KATI�INEGA

Marijan i Albina Mulac i nevesta Zdenka

9

restoran i hotel

KUKURIKU Trg Lokvina 3 51215 Kastav, Hr/Cro Tel: +385 51 691 519 Fax: +385 51 691 823 info@kukuriku.hr www.kukuriku.hr

Za se pari�at trebalo je �uda vremena. Popravice puno tega je na�tikano al se to treba pofinit, za�it ,vunu na� i kupit, pera kupit vaje s hrvatske, inlet, damask, �uticu, �ilicu ka �e se to storit.Se ono �aj nekad bilo pred �enidbu je isto kod danas � neki su se neki ne, neka je bila nose�a neka ni, samo skoro se su otele bit va belen akoj to bilo po obi�aje. Morda neka stareja, ako je imela sre�u na� sebe para za �enit, nosila je ve�taju va nekoj �kurejoj boje ku njoj je za�ila �ilica Ni lahko bilo na� neku ka je znala �it tako finu robu - ve�taju za pir, bile su na glase one ke su imele makinu za �tikat, a ni ih bilo puno.Va neka stareja vremena �ilice su hodile po ku�ah �it tako da su nekad dani i dani �ile dotu za divojku ka �e se �enit. �ili su se lancuni, ku�inelnice, �liferi, konbina mudandice, spava�ice, �ugamani, kuhinjske krpe, stolnjaki, ti�lajferi i �entrini, koltrini. Neke stvari je divojka i mama od nje na�tikala, a na neke je rabilo za�it merli�i, butoni, �ustine, provu� la�tiki, a da ne govorin daj saki kus robe moral imet monogram. Zad �pargeta su se stavjale na�tikane krpe da hrana ne �prica po zide a� ni bilo plo�ic - bele i na�tikana �enska zad �pargeton punen lonci a na vrhe je pisalo ne� kod KUHARICE MANJE GOVORI DA TI JELO NE ZAGORI . Ponjave su se kupile a krpaturi i �tramaci su delale �enske ke su to znale. Do pred malo je Zdenka Safti� bila prava me�trica za to. Krpatur je bil od vune al jene vrste vati � te�ak kod vrah. Va �tramac se j stavjala vuna doma kosmana na ruke, a ki su bili malo imu�neji �tramaci su punili s krenun..Za ku�ini su samo bogateji imeli perje ko je znalo probost intimelu paj bolo kod da su iglice nutre, drugi su stavjali vunu. Dobro je bilo na po�etke al se neku dobu ta vuna zgunjala va klupki pa je trebalo na ten spat. Nevestica je

morala imet koltru va boje �svilnu. Jeno vreme su se kupovale i vele pupe ke su sedele na na�injenoj posteje, de�ica se nisu smela �njun igrat, a bela kolra je bila za blagdani i ako je neki umrl stavilo se ga je na nju le�at. Ako je

divojka �la za nevestu �etrtak su nosili dotu. Hve�eru su zarmunikun pri�li mladi po dotu kaj bila slo�ena fri�ko oprana, speglana (nesmemo pozabit da su pegle bile na krbun) al sej bjankerija belila i di�ela, slo�ena i s fijokon al kurdelicun zavezana po duzinu. Ako je �la nekamo daje (retko je bilo auti) vozil je kakov stari kamijonet, a prej sej �lo z vozon.Najve� je bil �timan oni ki je nosil �tramac a� je moral celu zabavu storit. Kad je pri�al do vrati ku�e kade je �ivel �enik moral se je jako rivat nutra al je �tramac nosil popreko pa to ni �lo. Nastojali su da to bude neki ki zna �kerci delat a� on je tako cirkusal dokle mu mladi� ni dal soldi. Divojke su lepo kod po �page slo�ile robu va ormari i va boro ko je po pravile prnesla nevesticaNi saka divojka imela puno doti pa sej znalo i posudit, a i sekrva je dala svoje robe � tako je storila pokojna Marica Protova od Pletenac a� je pokojni

MERLI�I OD JUBAVI ��a�a i mama mi se mislimo �enit drugo leto ! �- �Tr van je vreme koliko ste ve� skupa, vojsku je finil pa dajte .�

Nevenko pripejal mladu divojku Nedu dalmatinku ka je imela jako malo dote pa se je moralo popunit ormari z robun od sekrvi. Ni to bilo bez vraga, a� su drugi dan prihajale stareje �enske videt kakovu i koliko dote je mlada prnesla.

Govorilo se je da su se bale kod vraga pokojne Zdenke Kova�eve, ona da je se opipala i pregledala. Mej robu su stavile ru�marin lavandulu al ba�eljak da lepo di�i. Na�inile su prijateljice posteju, a puno put su pod lancuni stavile stare �paruge, frmenti al va noveje vreme ri�i � da imaju prvu no� dela prej spanja. Kad je se to bilo urejeno po�ela je fe�ta tancalo se i kantalo do kasno va no� � bile su to retke prilike da se mladi diverte. Vina je imela saka ku�a a za jist su dali al pr�uta ako su bili imu�neji, al pa�tu z gula�on, al tenfanje. Dan pred �enidbu se je �istilo oko ku�e, graja se parala, �kuje po ceste nasipevale, kamara va koj se je pirovalo morala se je spraznit. Stoli, kantride i �kanji vukli su se od sakuda. �muji, bukalete, pijati, �lice piruni - si susedi su prna�ali se �a su imeli malo boje. Celo selo je delalo a� je to tako. Tako je vavek bilo, a onda nisu znali da pokla bit ne�e ���..Gorana Bratu�a

10

BEDENIK

Naprvo da hodi svet, ma ja bin van otel povedet kako se na Pehine �ivelo pred pedesetak let. Se je to bilo jedno velo selo. Judi su bili mizerneji ma kuntenti, ma bilo van je sakakoveh momenti. Na ten al takoven Pehinu ni bilo ulic, se je bila jedna i zvala se Pehin. Onda je po�taru bilo lahko adresu na�, samo je moral v o�tariju za�. Si broji od ku�, kako one got gredu nisu bili poslo�eni po redu. Bilo je to, mili bo�e, za sko�it van z ko�e No, si su se judi med sobun poznali i jedni drugeh �timali. Ovaj put bin van otel povedet ne� o najdolnjen delu Pehina, onemu med Domon i �granicun�. Od Doma zdolun do Matau�oveh ni bila ni jedna ku�a. Matau�ovu ku�u je kupil Anton Kal�i� i vaje za ten oprl va njoj o�tariju. Zdola te ku�e je bila jedna ve�a ku�a va koj su judi na fite bivali, ma ona ni imela imena. Ni ku�a va koj je bival Andre Spin�i� svojemi isto ni imela ime. Va Meniginoj ku�e je bival Riko Petrovi� svojun familijun. Zdola njih na istoj strane ceste su bile jo� �kajanova i Radetova ku�a. Va �kajanivoj ku�e je

bivala familija Sim�i� a va radetovoj familija Ble�i�. Prek put njih, al prek joga, kot va jednen dne ko se zove Talijanovo bivale su familije Bran�ela i Ble�i�. Po ceste zdolun spram �granice� va jednen velemu vrtu je ku�a va koj su bivali Cajhenovi. Familija od Lucijana i Amalije Zeichen. Mi smo ih jo� zvali Lucotovi. Na samoj granice na broju jedan bivala je familija od Vinkota Mulca, finega pitura kega su jo� zvali �oja. A� valda ni prestal napovedat. Na drugoj strane ceste bival je Drago Srok Guji�in od Mar�eji svojun familijun. Ta ku�a isto nima ime. Tu, va ten delu je bivalo jo� judi ma ja san nabrojil od prilike oni poznateji. Va seh teh �stareh� ku�ah i daje bivaju neke druge generacije od teh isteh familij. A kako se je �ivelo i �ivot trpelo? Jedino su Cajhenovi imeli veli vrt pa se je od tega vrta �ivelo. Ma je te�ko trebalo delat, a delo je bilo velo. Barba Lucijan je zemju �vrtel�, a Malija je na placu hodila i ni njin lahka bila. Si ovi drugi su na delu po poduze�ah mu�ki bili i penziju slu�ili.�enske su doma

DOLNJI PEHINve�inon bile i decu nastale. No, najve�i senjal tega dolnjega Pehina je bila crekvica Sv. Ivana.Najstareja crekvica storena va oven na�en kraju. Nju je posvetil 1632. leta pule�anski bi�kup Saraceno. Storena je bila valda prvo tega, najme to je zavjetna kapela ku je dala podignut rije�ka familija Zanchi. Med dva rata je jo� dobro stala ma je pokle za vavek propala. Nutra su se oko �ezdeseteh let naselile neke familije i se nutre raz�eketale. Nebriga dru�tva za svoju povjest je njoj donesla i kraj pa su je sedandeseteh let pasanega vjeka posvema zru�ili. Se se to zval i bil dolnji Pehin, no sadahna, po novemu, teh par stareh ku� i puno storeneh noveh podeljeno je va tri ulice!!! Od Doma zdolun do Radetoveh je ulica Minakovo. Talijanovo je ulica Bla�i�evo. One naj dolnje, na samoj �granice� spadaju va ulicu Pehlin. Zgleda da se opet pome�al svet, pa sad vi lepo provajte se to skupa razumet. Tako van dragi moji �a bi se re� dalo, od stare pehinarske ceste je samo ime ostalo.

Mali Kosi�ev