SVEU ILISTE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU SVEU ILI NI PREDIPLOMSKI STUDIJ

DIJANA ANDRO EC

CRAIG WEBSTER I STANISLAV IVANOV: NACIONALNE TURISTI KE ORGANIZACIJE: MJERENJE REZULTATA PROMOCIJE U INOZEMSTVUTurizam, Hrvatska turisti ka zajednica, Zagreb, Institut za turizam,Zagreb, 2007, Vol.55., Br. 1/2007/ 65-80str. KRITI KI PRIKAZ

Zabok, 2012.g.1

SVEU ILISTE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU SVEU ILI NI PREDIPLOMSKI STUDIJ

CRAIG WEBSTER I STANISLAV IVANOV: NACIONALNE TURISTI KE ORGANIZACIJE: MJERENJE REZULTATA PROMOCIJE U INOZEMSTVUTurizam, Hrvatska turisti ka zajednica, Zagreb, Institut za turizam, Zagreb, 2007, Vol.55, Br.1/2007/ 65-80 str. KRITI KI PRIKAZ

Naziv kolegija: Organizacija turisti ke ponude Mentor: prof.dr.sc.Nadia Pavia, redovita profesorica

Student: Dijana Andro ec 000877 R-16 18630/06-Z Smjer: Menad ment u turizmu

Zabok, sije anj, 2012.g.2

1. SINTETIZIRANI PRIKAZ DJELAPRIKAZ LANKA Naslov: Nacionalne turisti ke organizacije: mjerenje rezultata promocije u inozemstvu Autori: Craig Weber i Stanislav Ivanov Izdava i: Hrvatska turisti ka zajednica Mjesto i godina izdanja: Zagreb, 2007.g. Broj stranica: 15 1.1. Opseg i raspored gra e Studiju Nacionalne turisti ke organizacije: mjerenje rezultata promocije u inozemstvu izradili su autori Craig Webster i Stanislav Ivanov 2007 godine. Sadr aj rada razra en je na petnaestak stranica, te je podijeljen u nekoliko poglavlja. Ako se izuzmu Sa etak i Uvod, rad je strukturiran na: Pregled literature, Izrada modela i prikupljanje podataka, Statisti ka analiza, Diskusija i zaklju ci te Bibliografija. Treci dio, odnosno Statisti ka analiza prikazuje ekonometrijski model pri mjerenju u inka koji su ostvarile Hrvatska, eska i Slova ka u promoviranju turisti kih proizvoda. Cijeli dio podkrijepljen je tablicama o turisti kim dolascima, no enjima, broju zaposlenih u inozemnim i nacionalnim turisti kim uredima za sve tri zemlje. Nakon toga slijedi Diskusija i zaklju ci, a na kraju djela je naveden popis kori tene literature. Unutar dijela pronalazimo 14 tablica. 1.2. Analiza strukture i sadr aja Percepcije, razumijevanje i inicijative vezane uz mjerenje rezultata promocije turisti kih proizvoda za Hrvatsku, Republiku e ku i Slova ku. Naslov djela dovoljno je jasan te iz njega mo emo shvatiti o emu e u samom djelu biti rije . Kao cilj ove studije autori navode koliko napori hrvatske, slova ke i eske vlade utje u na promociju njihovih destinacija u inozemstvu uz pomo ukri ano-transverzalne analize turisti ke potra nje u tim zemljama. Istra ivanje je ograni eno na te tri zemlje kako bi se promatrao utjecaj promocije turizma u tranzicijskim zemljama. U tim se zemljama smatra da bi turizam mogao imati zna ajan utjecaj na ukupni gospodarski razvoj poslije pada socijalizma u Europi. Tema ovog djela je nesumljivo, promocija turisti kih proizvoda, uspjeh zemalja u marketingu svojih proizvoda. Zavisne varijable bila su dva pokazatelja turisticke potra nje, no enja i turisti ki dolasci.3

Prvi dio lanka je Sa etak u kojem je maleni prikaz onog to itatelja o ekuje u nastavku itanja djela. Nakon Sa etka, slijedi Uvod koji itatelja upoznaje s problematikom djelom i s klju nim pitanjima iji se odgovori nalaze u nastavku. Prvi podnaslov Pregled literature daje uvid u djela odre enih znanstvenika koji su se prije bavili sli nom problematikom, na emu se djelom temelji i ovo istra ivanje. Tako er naveden je i problem viza, koje su va no pitanje glede me unarodnih putovanja, a jo uvijek nisu uklju ene u modele turisti ke potra nje. Drugi podnaslov, Izrada modela i prikupljanje podataka, obja njava na koji su na in prikupljeni podaci. Zavisne varijable za ovu analizu su dolasci posjetitelja i boravci u danima/no ima u odre enoj zemlji. Ti podaci su javno dostupni na razini godine, prema nacionalnosti posjetitelja. U Tablici 1. Pokazani su deskriptivni statisti ki podaci zavisnih varijabli, tj.no enja i dolasci u Hrvatsku, e ku i Slova ku. Nadalje navedene su nezavisne varijable koje su uvr tene u Tablicu 2., od kojih je najbitnija Turisticka promocija, a ostale su Zemlja u blizini ( pitanje geografske udaljenosti,tj. udaljenost od zemlje doma ina), Vize (pribavljanje vize implicira dodatne tro kove i vrijeme), Stupanj blagostanja i Komunisti ko naslje e. Svih pet nezavisnih varijabli, osim binarne varijable koja se odnosi na vize, pokazuju pozitivnu vezu sa zavisnim varijablama koje se odnose na turisti ke tokove. Tre i podnaslov, Statisti ka analiza, podijeljena je u tri djela, odnosno svaka od tri zemlje obra ena je zasebno te podkrijepljeno sa vi e tablica. U nastavku analize primjenjena je metoda najmanjih kvadrata (engl.Ordinary Least Square Method, OLS), jer je zavisna varijabla stalna i s obzirom na razinu intervala. I na kraju, Diskusija i zaklju ak, gdje je ukratko obuhva eno cijelo djelo i dolazi se do zaklju ka da napori koje zemlja ula e u promociju turizma u inozemstvu daje rezultate. Svaka je regresijska analiza potvrdila da pokazatelj dr avne promocije imaju statisti ki zna ajan utjecaj i na priljev turista i broj no enja. U ovom djelu tako er su prikazane dvije tablice. Posljednji dio je bibliografija koja se sastoji od popisa djela kori tenih prilikom nastajanja lanka.

4

2. KRITI KA OCJENA DJELA2.1. Naslov djela Naslov djela u potpunosti odgovara sadr aju djela. Sam naslov je lako protuma iti po to je promocija klju na za svaku destinaciju, tako da se odmah moglo zaklju iti o emu e u ovom lanku biti rije . 2.2. Aktualnost teme Promocija je jedan od najboljih prediktora priljeva turista i broja no enja. To zna i da promocija na dr avnoj razini dovodi turiste u zemlju i poti e ih na du i boravak. Stoga mo emo re i da nacionalni turisti ki uredi poti u razvoj turizma. Model koji se koristio u ovom istra ivanju omogu io nam je mjerenje uspje nosti pojedinih oblika promocije na dr avnoj razini. Ovaj model pokazuje samo to da dr ava ima vrlo va nu ulogu u promociji turizma te kako se to mo e mjeriti u modelu koji se mo e primjeniti i na druge zemlje. Ove tri zemlje koje su analizirane samo su primjer za to. Isti se model mo e primjeniti i na druge zemlje u kojima dr ava svojim promotivnim aktivnostima poti e razvoj turizma te ima podataka o priljevu turista i broju no enja. 2.3. Metodologija U ovom lanku kori tene su znanstvene metode- metoda komparacije (kojom se uspore uju postoje e znanstvene spoznaje i injenice predmetnog podru ja te podaci dobiveni istra ivanjem), metoda analize i sinteze (kojima se u skladu sa prikupljenim informacijama i podacima predla u optimalna rje enja) i metoda kompilacije (kojom su iskori tene postoje e spoznaje) . Te znanstvene metode bitno su pridonijele lak oj predod bi i spoznaji o zadanoj temi te je sa tim metodama izra ena i predo ena zadana tema samog naslova. Metoda ukri no-transverzalne analize obja njava koliko napori vlade utje u na promociju njihovih destinacija u inozemstvu i na turisti ku potra nju u tim zemljama. Metoda najmanjih kvadrata: (engl. Ordinary Least Square Method. OLS)- zavisna varijabla je stalna i s obzirom na razinu interval. Metoda vremenskih serija bitna je pri prikupljanju podataka o dolascima posjetitelja i boravcima o danima/no enjima u odre enoj zemlji. Ti podaci su javno dostupni na razini godine, prema nacionalnosti posjetitelja. 2.4. Kompozicija djela lanak je kompoziran na dljede i na in: Sa etak:-u sa etku se isti e va nost promocije u turizmu, te je jesno izra en cilj djela. Kratak i jasan sa etak polagano itatelja uvla i u problematiku koja se razra uje u nastavku.5

Uvod: - Zadovoljavaju a je spoznaja kada se pro ita uvod jer se dobije uvid u : - postavljanje (definiranje) problema istra ivanja - definiranje svrhe i cilja istra ivanja - kompoziciju (strukturu) rada - metode kori tene pri izradi rada U ovom radu cilj je izmjeriti koliko napori hrvatske, e ke i slova ke vlade utje u na promociju njihovih destinacija u inozemstvu uz pomo ukri no-transverzalne analize turisti ke potra nje u tim zemljama. Istra ivanje je ograni eno na te tri zemlje kako bi se promatrao utjecaj promocije turizma u tranzicijskim zemljama. U tim se zemljama smatra da bi turizam mogao imati zna ajan utjecaj na ukupni gospodarski razvoj poslije pada socijalizma u Europi. Hrvatska privla i turiste koje zanima pjesak, more i sunce, e ka goste koji posje uju glavni grad Prag i neke druge gradove, a Slova ka je zemlja s mnogo manje uspje nim turizmom. Pregled literature: U ovom poglavlju navedeno je niz znanstvenika koji su se bavili marketingom turisti kih destinacija, te problemom turisti ke promocije. Tako er je naveden problem viza, koje su vrlo va ne za me unarodna putovanja, a jo uvijek nisu uklju ene u modele turisti ke potra nje. Izrada modela i prikupljanje podataka:- Obja njava na koji su na in prikupljeni podaci. Zavisne varijable za ovu analizu su dolasci posjetitelja i boravci u danima/no ima u odre enoj zemlji. Ti podaci su javno dostupni na razini godine, prema nacionalnosti posjetitelja. U Tablici 1. pokazani su deskriptivni statisti ki podaci zavisnih varijabli, tj.no enja i dolasci u Hrvatsku, e ku i Slova ku. Nadalje navedene su nezavisne varijable koje su uvr tene u Tablicu 2., od kojih je najbitnija Turisticka promocija, a ostale su Zemlja u blizini ( pitanje geografske udaljenosti,tj. udaljenost od zemlje doma ina), Vize (pribavljanje vize implicira dodatne tro kove i vrijeme), Stupanj blagostanja i Komunisti ko naslje e. Svih pet nezavisnih varijabli, osim binarne varijable koja se odnosi na vize, pokazuju pozitivnu vezu sa zavisnim varijablama koje se odnose na turisti ke tokove. Statisti ka analiza: Ovo poglavlje podjeljeno je u tri djela tj. obra ena je svaka zemlja zasebno i sve je podkrijepljeno sa vi e tablica. Tablice su bazirane na turisti kim dolascima, no enjima, nacionalnim turisti kim uredimai broju zaposlenih u turisti kim uredima. Diskusija i zaklju ci: Rezultati dobiveni u ovoj analizi sli ni su onoj koju je dobio Webster (2000) za svaki istra iva ki primjer- promocija je jedan od najboljih prediktora priljeva turista i broja no enja. To zna i da promocija na dr avnoj razini dovodi turiste u zemlju i poti e ih na du i boravak. Stoga mo emo re i da nacionalni turisti ki uredi poti u razvoj turizma. Ovo poglavlje tako er je podkrijepljeno sa dvije tablice. Bibliografija: Dovoljan broj bibliografskih djela koji su pridonijeli nastajanju ovog lanka sa svojim va nim informacijama. Opseg djela i pojedinih dijelova te optimalnost opsega Rad se sastoji od 15 stranica na kojima je na sa et i kratak na in definirana tema lanka. Sama tema promocije turizma dobro je obja njena i sve je re eno bez previ e nepotrebnih informacija.Rad je podjeljen u vi e cjelina gdje je svaka potkrijepljena odgovaraju im tablicama, tj. u radu ima 14 tablica.

6

Jasno a i preglednost prezentirane gra e Tema je prili no jasno razra ena, tako da itatelju omogu i lak e shva anje problematike djela. . Iako je djelo koncipirano tako da se odre ene stavke podijele na nekoliko poglavlja, sami naslovi i podnaslovi nisu najjasnije ozna eni, odnosno naslovi poglavlja nisu dovoljno istaknuti, kao ni njihovi podnaslovi. Ve ina broj anih podataka prikazana je i u tablicama koje daju stavljaju to ku na i provedenim istra ivanjima i podacima iskazanima u samim tablicama. Osvrt na grafi ka rje enja S obzirom da se percepcija, razumijevanje i inicijative turisti ke promocije te ko mogu izraziti ilustracijama, odnosno slikama, logi no je da ih nema u lanku. Tablice sa rezultatima istra ivanja pregledno prikazuju razne informacije, te su grafi ki dobro ure ene. Relevantnost, adekvantnost iaktualnost kori tene literature Ne postoji sumnja u relevantnost podataka izra enih u djelu. to se ti e aktualnosti, ovaj znanstveno stru ni lanak iza ao je 2007. godine, tako da su podaci relativno svje i. Upitno je jedino to je preuzeto iz kojih djela, s obzirom da kori tena literatura (navedena u bibliografiji lanka) datira iz 1990. pa sve do 2006. godine. injenica je kako se u lanku mogu nai i razni podatci dobiveni 1990., ili sve do 2006. godine, to je poprili no zastarjelo s obzirom da se razni statisti ki podaci, a i sam turizam mijenja iz dana u dan. Zaklju ak je da podaci i samo istra ivanje vjerojatno nije najnovije te postoji mogu nost da se situacija od izdavanja lanka ve promijenila. Primjerenost upotrijebljenih citata Ne mo e se re i kako se u djelu nalazi puno citata, uglavnom se radi o navodima pojedinih autora i njihovih definicija. Spomenuti navodi su primjereni temi, iako nisu ozna eni fusnotama, ve samo zagradama sa imenom i godinom, pa je pretpostavka da se radi o navodima iz pisanih djela. Stilski su, ovakvi navodi mogli biti jasnije i bolje rije eni. Stilske i gramati ke odlike djela S obzirom da se radi o znanstveno-stru nom djelu, bilo bi neprihvatljivo da se u tekstu pojavljuju gramati ke gre ke, to u krajnjem slu aju, nije uo eno. Stilski je sve rije eno relativno korektno, iako bi se moglo poraditi na dodavanju fusnota umjesto zagrada u tekstu.

3. ZAKLJU AKProu avaju i ovaj lanak smatram da je sve jasno obja njeno i svaki cilj, upitnik ili pojam je lijepo obja njen i potkrijepljen sa tablicama koje potvr uju navedene injenice. Tema je neprestano aktualna, te pru a mogu nost za daljnja istra ivanja. Rad u svakom slu aju mo e poslu iti kao po etna ili uvodna literatura vezana za promociju destinacije. Preporu ena metodologija ima i svojih nedostataka. Nisu uzete u obzir aktivnosti nacionalnih turisti kih organizacija glede promocije destinacije online (npr. Hans i Mills, 2006.), to nije7

nu no povezano s postojanjem ureda u odre enoj zemlji. Budu i bi istra ivanja morala i taj element uvrstiti u ovu metodologiju ili neke druge oblike promocije koji ne ciljaju na neko odre eno geografsko podru je. Za dublju analiza pojedinih stavaka svakako preporu ujem dodatnu detaljniju literaturu koja se mo e na i na popisu literature, na kraju predstavljenog rada.

8

9