SVEUČILIŠ U RIJECIFakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Diplomski sveučilišni studij: Međunarodni menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

DUNJA HALAPIR

ULRICH BECK, MOĆ PROTIV MOĆI U DOBA GLOBALIZACIJE"Zeleni protekcionizam" (ulomak iz knjige, str. 291-293)

Kritički osvrt

Opatija, travanj 2012.

SVEUČILIŠTE U RIJECIFakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Diplomski sveučilišni studij: Međunarodni menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

ULRICH BECK, MOĆ PROTIV MOĆI U DOBA GLOBALIZACIJE"Zeleni protekcionizam" (ulomak iz knjige, str. 291-293)

Kritički osvrt

Kolegij: Međunarodna ekonomija Student: Dunja HalapirMentor: Prof. dr. sc. Ana VIZJAK Matični broj: 1490 D 12-Z

Opatija, travanj 2012.

Sadržaj

Sažetak

Etimološki korijen za globalizaciju je latinska riječ globus znači cjelokupan, ukupan. Upućuje na nešto što je globalno, odnosi se na čitav planet, planetarno, cjelokupno. Kaže se da ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije, upravo zbog njezine složenosti i višedimenzionalnosti, pa ju je moguće tumačiti kroz prizmu politike, sociologije, ekonomije i drugih znanosti.

Predlaže se da imamo na umu ovu definiciju globalizacije: Globalizacija je proces interakcija i integracija ljudi, proizvodnih, uslužnih i drugih kompanija i država različitih nacija. Proces globalizacije se razvija putem međunarodne trgovine i investiranja uz pomoć informatičke tehnologije. Proces utječe na ambijent života, kulturu, političke sustave, i na razvitak ekonomije i prosperitete, te na samog čovjeka.

Globalizacija podrazumijeva procese kojih je posljedica ta da transnacionalni akteri, njihove šanse za moć, orijentacije, identiteti i mreže potkopavaju nacionalne države i njihov suverenitet i međusobno se povezuju.

Činjenica je da se javljaju različiti ideološki pokreti otpora protiv procesa globalizacije, čega su izraz silovite i destruktivne masovne demonstracije u različitim dijelovima svijeta. Oni se manifestiraju kao crni, zeleni i crveni protekcionizam. Crni protekcionizam zaklinje se na tradicionalne vrijednosti nacionalne države, a istodobno potiče neoliberalnu gospodarsku dinamiku koja ukida te konzervativne vrijednosti, crveni protekcionisti s utopistički zaslijepljenom upornošću uzimaju globalizaciju kao razlog za marksističko uskrsnuće klasne borbe.. Zeleni protekcionisti ističu se antimodernizmom koji proturječi globalitetu ekološke krize, te strahom da će skupa s nacionalnom državom izgubiti proračunska sredstva politike zaštite okoliša.

Zeleni protekcionisti otkrivaju nacionalnu državu kao politički biotop kojemu prijeti izumiranje, koji štiti ekološke standarde pred grabljenjem svjetskog tržišta i stoga je i sam, kao i priroda, vrijedan zaštite. „Eko - protekcionistička politika“ koja želi tržišta sa striktnim ekološkim regulacijama otkopčati od tržišta s manje striktnim ekološkim regulacijama, može vrijediti kontraproduktivno. Ona štiti industrije čiji su ekološki standardi relativno nezavisniji od onih u manje razvijenim ekonomijama i sprječava širenje viših standarda u regijama s manjkavom ekološkom sviješću, dakle tamo gdje su oni, mnogostruko najhitniji

Ključne riječi: Globalizacija, protekcionizam, zeleni protekcionisti, eko – protekcionistička politika

1. SINTETIZIRANI PRIKAZ DJELA

1.1. Opseg i raspored građe

Ulomak "Zeleni protekcionizam" dio je poglavlja "" iz knjige "Moć protiv moći u doba globalizacije" Autora Urlicha Becka, a izdanje Školske knjige Zagreb (2004.)

Sadržaj knjige razrađen je kroz 377 stranica, a strukturirana je od 4 poglavlja. Ulomak "Zeleni protekcionisti" dio je 3. poglavlja koje se zove "Zablude globalizma"

1.2. Analiza strukture i sadržaja djela

Kozmopolitizacija ne obećava uspjeh kao izolirana strategija pojedinih država, već pretpostavlja da se razne nacionalne države konstituiraju kao kolektivni državni akteri u velikoj meta-igri svjetske politike na svojim pripadnim povijesnim temeljima... Samodefnicija države kao kozmopolitskog aktera moguća je, dakle, samo kolektivno, u obliku regionalnih saveza država, što realno obuhvaća nove nadnacionalne konstrukcije granica i isključenja. Povijesni uzor za to jest Europska unija. Kozmopolitskom se pogledu otvara sposobnost djelovanja čak i nacionalnih država tek iz mreža rasprostranjenih po cijelome svijetu, u koje se vlast u globalno doba, želi li biti uspješna, mora aktivno i kreativno uključiti. Sposobnost djelovanja kozmopolitske države bila bi zbroj sposobnosti djelovanja nacionalnih organizacija vlasti i birokracije te ciljano korištenih kooperativnih kapaciteta nadnacionalnih političkih mreža. Taj zbroj, a ne samo nacionalni resursi, čini djelatne kapacitete koji su kozmopolitski integriranim državama na raspolaganju za prevladavanje nacionalnih i međunarodnih izazova. Kozmopolitska država, dakle, posebno izgrađuje i rabi „strane" resurse kako bi dala vjerodostojne odgovore na „vlastita" i „strana" pitanja nacionalnoga, nadnacionalnoga ili globalnoga. 

U prvom odlomku izabarnog dijela knjige za kritički osvrt "Zeleni protekcionisti", ukazuje se na poglede zelenih protekcionista na odnos nacionalne ekonomije i ekologije odnosno zeleni protekcionisti otkrivaju nacionalnu državu kao politički biotop kojemu prijeti izumiranje, koji štiti ekološke standarde pred grabljenjem svjetskog tržišta i stoga je i sam, kao i priroda, vrijedan zaštite. „Eko - protekcionistička politika“ koja želi tržišta sa striktnim ekološkim regulacijama otkopčati od tržišta s manje striktnim ekološkim regulacijama, može vrijediti kontraproduktivno. Ona štiti industrije čiji su ekološki standardi relativno nezavisniji od onih u manje razvijenim ekonomijama i sprječava širenje viših standarda u regijama s manjkavom ekološkom sviješću, dakle tamo gdje su oni, mnogostruko najhitniji osim toga skreće se pozornost na visoke troškove provođenja ekološki efektivne politike. Ekonomski troškovi koji nastaju, kad bi se takva politika otkopčavanja univerzalizirala vrlo su visoki. Smatra se,da bi ti troškovi stvorili ekonomske krize u razmjerima koji bi svaku ekološku politiku na dulje vrijeme učinili nemogućom. Kako bi se sprječili nesporazumi nije upitno to da su neki od sadašnjih transnacionalnih profikcijskih lanaca, s ekološkog stajališta gledano, loše. Navedeno je objašnjeno na primjeru rakova iz sjevernog mora koji su ekoloških pretjerano iskorišteni: Rakovi iz sjevernog mora koji se cestama prevoze u Maroko na ljuštenje, a u Poljskoj se pakiraju, prije nego što u Hamburgu izađe na tržište, izraz su ekološkog pretjeranog iskorištavanja. Zeleni protekcionisti drže da se protiv toga ipak ne može i ne treba boriti protekcionističkim mjerama. Autor navodi da je u ovom slučaju potreban odgovarajući

energetski porez, koji održava realne troškove transporta. Budući da su najvažniji ekološki problemi zaista postali globalni, socijalno i politički potpuno fragmentiranom svijetu ne bi postojala nada za svladavanje ovih problema. Situacija je zasigurno i ovako dovoljno ozbiljna da je skepsa primjerena. Bez svjetsko – ekonomskih i političkih isprepletenosti, koje u konačnici šire i intenziviraju ekološko – političku regulaciju, situacija bi ipak izgledala još gore.

U drugom odlomku objašnjava se politika zelenog protekcionizma drugim riječima, ali iz istog aspekta, dakle, drugim riječima – zeleni protekcionizam proturječi, kao prvo, globalitetu ekološke krize, a kao drugo, sam sebi, oduzima političku polugu lokalnog razmišljanja i globalnog djelovanja.

U posljednjem odlomku podnaslova Zeleni protekcionisti debatira se o protekcionističkim pogledima koji su sami sebi proturječni i idejno gotovo neostvarivi ili ostvarivi s velikom štetom na nekom drugom polju. Pritom su zapravo Zeleni intelektualno – politički globalizacijski pobjednici. O ekološkim se pitanjima mora misliti i na njih se mora odgovarati kao na globalna pitanja. Ali, svojim nepromišljenim anti – modernizmom, svojom ljubavlju prema provincijalnom i svojim strahom da će se s nacionalnom državom izgubiti birokratsku polugu ekološke politike, mnogi zeleni političari sami sebi skaču u usta.

2. KRITIČKA OCJENA DJELA

2.1.Naslov

Naslov "Zeleni protekcionizam" je relativno apstraktan i neinformativan, ali može se naslutiti da je riječ o ekologiji i aktivistima odnosno borbi protiv zagađenja životne okoline.

2.2.Aktualnost sadržaja

Odlomak, "Zeleni protekcionisti" dio je poglavlja knjige "Moć protiv moći u doba globalizacije", globalizacija je općeprisutna pojava svih sfera života i svijeta, nezaustavljivi fenomen i explorativan pojam, dakle tema globalizacije je veoma aktualna i ima tendenciju povećanja aktualnosti, kada govorimo o povezanosti globalizacije i ekologije, odnosno borbi protiv zagađenja životne okoline dolazimo do ekološkog protekcionizma, odnosno upečatljivog naziva zelenih protekcionista, kako su zagađenja i ekološke štete nažalost globalnih razmjera, tema zeleni protekcionizam je globalno aktualna.

2.3. Terminologija, stil i jezik

Stil autora je razumljiv, doduše upotrijebljeno je par riječi "stručne terminologije", ali čitajući ostatak rečenice i odlomka lako je shvatiti bit ovog dijela u cjelini, osim toga tema je nepobitno takva da se odnosi na ljude svih profila i statusa, zbog, kako je već rečeno, njezine velike aktualnosti koja još više raste zbog sve veće globalizacije. Upotrijebljeno je par opisnih upečatljivih pridjeva, te metafora pa nema prostora za monotoniju, to se vidi i u samom naslovu knjige "Moć protiv moći u doba globalizacije", ali i izabranom dijelu knjige za koji je napravljen ovaj kritički osvrt "Zeleni protekcionizam".

2.4. Literatura

Djelo sadrži popis literature i korištenih bibliografskih jedinica.

3. ZAKLJUČAK

Globalizacija je jedan od najraširenijih recentnih kulturnih, društvenih, ekonomskih, političkih fenomena koji obilježava diskurs humanističkih i društvenih znanosti na početku trećeg tisućljeća, nove epohe obilježene završetkom staroga i nastajanja novoga još nedefiniranoga svijeta. Radi se dakle o novoj, još neustrojenoj epohi koja pruža izazove i u kojoj se otvara prostor za nove teorijske paradigme što pokušavaju definirati novi svijet u nastajanju: teorija svjetskog sustava, liberalna demokracija kao eshaton kraja povijesti, katastrofične paradigme ekološke i populacijske kataklizme, sudar civilizacija, teorija multikulturalizma, bioetika, teorija globalizacije

Spoj ekonomije i ekologije pod utjecajem globalizacije uglavnom ima loš utjecaj na životnu okolinu, Činjenica je da se javljaju različiti ideološki pokreti otpora protiv procesa globalizacije, čega su izraz silovite i destruktivne masovne demonstracije u različitim dijelovima svijeta. Zeleni protekcionisti ističu se antimodernizmom koji proturječi globalitetu ekološke krize, te strahom da će skupa s nacionalnom državom izgubiti proračunska sredstva politike zaštite okoliša.

D.Halapir* Review of a Book

REVIEW OF THE PASSAGE "GREEN PROTECTIONISM", PASSAGE FROM BOOK "POWER IN THE GLOBAL AGE"

( author Ulrich Beck)

Summary

Globalization is one of the most widely recent cultural, social, economic and political phenomena that characterizes the discourse of the humanities and social sciences at the beginning of the third millennium, a new era marked by end the old and the formation of a new world yet undefined. It is therefore a new, not yet realized epoch that provides challenges in which exists space for new theoretical paradigms that attempt to define a new world in the making: the theory of the world system.

A compound of economy and ecology under the influence of globalization generally a bad influence on the environment, The fact is that there appears different resistance movements against process of globalisation, which are the expression of violent and destructive mass demonstrations in different parts of the world. Green protectionist stand out with antimodernizmom which contradicts the globality of the ecological crisis, and fears that the nation-state will lose budget environmental policy.

Keywords: Globalization, green protectionits, ecological crisis