protekcionizam ili slobodna trgovina

PrethodnopriopćenjeUDK1:330(045)1Fichte,J.G.

doi:10.21464/fi38301Primljeno:18.2.2018.

Aneli Dragojević MijatovićSveučilišteuRijeci,Filozofskifakultet,Sveučilišnaavenija4,HR–51000Rijeka

[email protected]

Protekcionizam ili slobodna trgovinaAktualnost Zatvorene trgovačke države Johanna Gottlieba Fichtea

SažetakU svom djelu Zatvorenatrgovačkadržavaiz 1800. godine, njemački filozof Johann Gottlieb Fichte zagovara ekonomsku autarkiju kao radikalan oblik protekcionizma, dok 1840. nje-mačko-američki ekonomist Friedrich List izdaje »bibliju protekcionizma«, djelo Nacionalnisustavpolitičkeekonomije u kojem se suprotstavlja učenju Adama Smitha o važnosti slo-bodne trgovine i međunarodne razmjene. Pitanje otvorene ili zatvorene privrede iznimno je aktualno s obzirom na to da su globalizacijski procesi rezultirali rastućim nejednakostima i drugim anomalijama te se, kao reakcija, ponovno javljaju, ako su ikad i nestale, snažne protekcionističke prakse. U radu će se pokušati odgovoriti na pitanje je li globalni kapita-lizam nužno suprotstavljen ekonomskom nacionalizmu te koju poziciju u toj opreci danas zauzimaju lijeve i desne političke opcije. Naime, umjesto lijeva ili desna, sve češće može se čuti da je neka stranka sistemska ili prosvjedna, pri čemu se tzv. sistemskima predbacuje da žele zadržati statusquo u provođenju neoliberalne agende, dok prosvjedne često klize u populizme i nacionalizme.

Ključne riječiprotekcionizam,slobodnatrgovina,JohannGottliebFichte,GeorgFriedrichList,FriedrichAugustvonHayek,JohnMaynardKeynes

1. Uvod

Uradu»Protekcionizamilislobodnatrgovina.AktualnostZatvorene trgovač-ke države JohannaGottlieba Fichtea«1 daje se prikaz i interpretacija djelaZatvorena trgovačka državakojejeJohannGottliebFichte(1762.–1814.),filozofnjemačkogklasičnogidealizma,napisao1800.godine,aukojembraniidejusamodostatne,radikalnoprotekcionističke,autarkičnedržave.CiljjenaglasitiključnepojmoveiidejeFichteovefilozofijeofunkcioniranjudržavedabiihsemoglointerpretiratiukontekstusuvremenihpolitičkihiekonomskihkretanjateusporeditisekonomskomteorijomAdamaSmitha(1723.–1790.),FriedrichaAugustavonHayeka(1899.–1992.)teJohnaMaynardaKeynesa(1883.–1946.).UvodiseipoveznicaizmeđuFichteovetepolitičkeekonomijenjemačkoameričkogekonomistaGeorgaFriedrichaLista(1789.–1846.).

1

Dioradaizloženjenameđunarodnomsimpoziju»Filozofijaiekonomija«,usklopu26. Da-na Frane Petrića,Cres,24.–27.rujna2017.

https://doi.org/10.21464/fi38301

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA151God.38(2018)Sv.3(459–477)

A. Dragojević Mijatović, Protekcionizamilislobodnatrgovina460

Rad se bavi i pojmovima kao što su ekonomski nacionalizam, ekonomskiliberalizam, neoliberalni kapitalizam i drugi.Značenje tih pojmova odvajaseponekadodsvojihizvornihpostavki,amogućejeiupravosuprotno,daimsevraća.Nastojise,stoga,ustanovitiukojemsuodnosuekonomskinacionalizamiglobalnineoliberalnikapitalizam,jeliekonomskinacionalizamnužnosuprotstavljenglobalnojeksploatacijitejeliekonomskinacionalizam,utjelovljenuprotekcionizmu,ekonomskomzatvaranju,trgovačkimratovimaislično,odvojenodpolitičkogilije,kaoštobrojniprimjeridanaspokazuju,njegovsastavnidio?Jesuliekonomskeslobodepreduvjetzapolitičkeslobodeilibezpolitičkogarbitriranjanemanistvarnihekonomskihsloboda,kaoštosmatraFichte?

2. Zatvorena trgovačka država – prikaz i interpretacija

DjeloZatvorena trgovačka država,kojesamnazivafilozofskimnacrtomkaododatkompravnojnauciikaouzoromjednebudućepolitike,Fichtejenapisao1800.godine,aopisujedržavukojajeupotpunostizatvorenapremainozemstvu:onaneprovodinikakvutrgovinu,nikakvurazmjenusinozemstvom,ninainstitucionalnojrazini(osimuposebnimslučajevima)ninarazinipojedinca,sobziromnatodazaFichteatarazmjenapredstavljaanarhijukojaosujećujeblagostanjetejujepotrebnoizbjeći.Tosemožeefikasnoučinitisavršenoracionalnom,planskomorganizacijomrada,gdjedržava,krozsvojevrsniogromnisustavnacionalnihračunaukojemjesvakaaktivnostpodanika/građanadodetaljasračunata,kontroliraivodicjelokupnuprivredu,dabisenanajboljimogućinačin iskoristiledomaćesnage idržavaučinilaštoneovisnijomoinozemstvu.Riječje,dakle,onapajanjuprivrednogsistemaizsamojednogizvora,domaćeg,odnosnonacionalnog.Zatvorenatrgovačkadržavaautarkična je, samodostatna i u najvišem stupnju protekcionistička država.Onajekrajnostprotekcionizma,potpunousvajanje,favoriziranjeirazvijanjevlastitoginacionalnog,alineuobičajenimprotekcionističkimekonomskimmjeramakojebidomaćeproizvođačeitrgovcefavoriziraleposredno,putemekonomskihmjeraiinstrumenata,negonaprostopravnomzabranomprometa.Fichtetumači,kaoštojedržavazatvorenopravnoipolitičkotijelo,takoonatrebapostatiitrgovačkotijelo.Fichtevidiproblemutomeštoljudikojiživenapodručjujednedržavepodliježuzakonimakojivrijedeunutarnjenihgranica,međutimtrgovina,unatočtome,kolaslobodno–izmičekontroli.Zatvorenu trgovačku državuFichtedijelinatridijela:»Prvaknjiga–Filozofija«,»Drugaknjiga–Povijestvremena«te»Trećaknjiga–Politika«.Fichtedetaljnoopisuje funkcioniranje zatvorene trgovačkedržavekao svojevrsneutopijeilidistopijeukojojjesvedodetaljasračunato,povezanoiodržavanouravnoteži,gdjesezatiresvakivišakilisuvišak,manjaknadomješta,noispod tehladne fasade ipakkolaživi trgovinski tok.HarmonijadokojebiFichteovinaputcitrebalidovestikonačnajepobjedaumaukojojsečovjekafirmirakaoljudskobiće,adržavnastegasamojesredstvo,fazauprocesudosezanjanajvišegstupnjamoralnosti:umnedržave.Kadasetajstupanjdosegne,tadastvarnadržavamožeiprestatipostojati.2

PitanjevlasništvatemeljnojepitanjeFichteoveidejezatvorenetrgovačkedržave.Fichtevlasništvovidikao»pravonaradnje[Handlugen],anenastvari[Sachen]«.3Svatkoimapravonaslobodnodjelovanje.Utomesmosvijednaki.Iztogaproizlazeugovorniodnosisvakogasasvakim,štoimareguliratidržava,itekseizsvihovihprocesaizvodivlasništvo:ononijenezavisnooddržave,nije jojnadređeno.Fichteovadržavamiješa seu raspodjelu, a ras



podjelaseprovoditakodasepazidaslobodajednoggrađaninaneugrožavaslobodudrugog.Kadasetakopostavestvari,kadasepotpišusvitimeđusobniugovori,svakogasasvakim,kristalizirasepravasvojina.Utomsmisludržavanasjeunjupostavilaikaotakvupravednuještiti.Zbogpristupa,pogotovopitanjuvlasništva,Fichteovuimaginarnutvorevinuuspoređujuisasocijalističkimuređenjem,4asamogFichteasKarlomMarxom.5

Fichtekritizirasvakioblikspontanostiuekonomiji,odnosnoidejuekonomske slobode,ukojoj su tobožesvi slobodni, azapravoslobodannijenitkojertakvimshvaćanjemslobodesvatkograbizasebekolikogodmožeigazipopravuislobodionogdrugog.Dabisetoizbjeglo,premaFichteu,državamoraposredovatidabiseeliminiraofaktorspontanostiislobodnevoljejeronvodi u nejednakosti, a društvo se udaljavaodumnedržave.Uočava sepotpunasuprotnostidejamaekonomskihliberala,naposeAdamaSmithakojijesmatraodaseekonomskaravnotežainajsavršenijimogućioblikdruštvauspostavljajudjelovanjemnevidljiveruke,odnosnodjelovanjempojedinacavođenih vlastitim probitkom. Na taj način najsposobniji dobivaju najviše,štoje,premaSmithu,pravednojerće,kaonajsposobniji,znatinajuspješnijeoploditisvojkapitaltećezaposlitiidruge.Ionimanjesposobni,siromašniji,uživatćeutakvojraspodjeli:

»Oni[bogati,op.a.]sasiromašnimadijeleproizvodesvihsvojihpoboljšanja.«6

Notruduspješnih,kakobisemoglaokarakteriziratiSmithovavizijaopravdanjaponašanjahomo oeconomicusa,zaFichteajetekgrabežunereduistihiji,štonekimadoneseprobitak,anekistradaju.Zatojetuumnadržava,kaoutopijskientitet,kojiseuspostavljanavisokomstupnjusvijestisvihgrađana,dokojeg ihpostupnodovodi stvarnadržava striktnomprovedbomzakona.IzFichteovefilozofije izbijasnažansocijalninauk, težnjakpravednoj raspodjeli i jednakosti.Onajesvojevrsnakritikadruštvenihnejednakostikojeslobodnatrgovinaproizvodi,pričemujeonutomkontekstunevidikaoslobodnu:nadmetanjestvarakaosukojemujačiprofitira,aslabiji,ilionajkojijeigromslučajaslabiji,dobivamanjeibašjestoganeslobodan.Onoštobivećinateoretičara,pogotovoliberalnih,nalazilasputavanjemslobodnevoljeidokidanjemslobode,paislobodeizbora,uFichteovojdoktrinipredstavljasekaojamstvoslobodezasve,točkaukojojsepostiženajvećistupanjslobodeuznajmanjerazlikemeđupojedincima.Fichteideikorakdalje,prema

2

»MladijeFichtejednom,u‘Zurückforderungder Denkfreiheit’, 1793., usporedio pravnoidealno uređenje države sa svijećom ‘kojase svijetleći sama sobom sažiže te koja bise ugasila kad bi svanuo dan’.«Vidi: ErnstBloch,Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo,preveoAnte Pažanin, Izdavački centar Komunist,Beograd1977.,str.73.

3

JohannGottliebFichte,Zatvorena trgovačka država,preveoDaniloN.Basta,Nolit,Beograd1979.,str.15.

4

Ernst Bloch ne slaže se s takvim interpretacijama vezanim uz prijepore o Fichteovusocijalizmu u Zatvorenoj trgovačkoj državi.ZaBlocha jeFichteovazatvorena trgovačkadržava juridička, a ne socijalistička država:

»Fichteovnacrtnikakonijerazvionekučistusocijalnuutopiju,onpripadabaristotoliko,aodnedavnavišejuridičkimidealimaodržaviipredstavljakonstrukcijuuma.«Vidi:E.Bloch,Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo,str.72.Općenito,tumačenjaFichteovezatvorenedržavesežuodonihpremakojimajeFichtebiosocijalistdoonihpremakojimajezapravodiotradicijenakojojjekasnijeizrastaonjemačkinacionalsocijalizam(3.poglavlje).

5

Usp.MilanKangrga,Klasični njemački idea-lizam,FFpress,Zagreb2008.

6

AdamSmith,Teorija moralnih osećanja,preveoĐuricaKrstić,CID,Podgorica2008.,str.163.



zatvorenojtrgovačkojdržavijerumnadržavakojanadgledasvuproizvodnju,preradu,razmjenu,raspodjelu,trgovinu,ipaknemožeimatikvalitetannadzor,akoseusvetoumiješa,ekonomskimrječnikomrečeno,jošjedansektor–sektorinozemstva.Naime,državamožesvojimpodanicimapropisivatištoćeikakoraditi,skimćeikakoposlovati,noneigrađanimadrugihzemalja.NakonprveasimetrijekojuFichteuočava,danarazinidržavepostojipolitički,alineiekonomskipravniporedak,ovdjedolazidodrugeasimetrijekojujepotrebnouklonitidabiseprvaostvarila,aštojenemogućeosimpotpunomzatvorenošću.Fichtenavodi:

»Podanicimamorabitizabranjenionemogućensvakiprometsastrancem.«7

OvdjeFichtekompletnopoistovjećujepravniiekonomskiokvir:štojepravnoregulirano,niekonomskinesmijebitislobodno.Nemameđunarodnepodjelerada(podjelaradajenacionalna),nemameđunarodnetrgovine(trgovinaseodvijaunacionalnimokvirima),nemazapravonikakvihodnosadomaćegstanovništva i stanovništva drugih država – svi su upućeni samo na svojesunarodnjake.UnačinunakojijeFichtetopostavio,možeseuočitijošjedanbitnimoment,atojedaseekonomskiokvirpoistovjećujescjelokupnimljudskimokviromdjelovanja:akonemaekonomskerazmjene,nemanijednedruge.(Jelitoargumentzatodaekonomskiliberalnužnomorabitiipolitičkiliberal?)NoakozaFichteaslobodanijeslobodnotržištenakojemnetkonužnoizvisi,negosituacijaukojojsvakipojedinacimaštozapojesti,obućiteimakrovnadglavom,ondabisemoglozaključitidačovjekkojinijenaovajnačinekonomskislobodan,nijeopćenitoslobodančovjek.Ekonomskaslobodakojapodrazumijevadasvakotkoserodiimapravoiživjeti,atopravo,akovećpostoji,moramuosiguratidržavakrozčitavsustavderiviranihpravaiobveza,nužanjepreduvjetslobodeusvakomsmislu.Nokontraargumentmogaobibitidaseteškomožepostićibilokakvaslobodadokidanjemsvihsloboda u začetku.KodFichtea, građanin ne bira slobodno svoj poziv, aliimasiguranposao;onjegovimindividualnimsposobnostimaneovisistupanjblagakojećezgrnuti,8alićeuvijekimatidovoljnozaosnovnepotrebe.Tekakodržavadosegnevišistupanjekonomskerazvijenostimožesegovoritionekomluksuznomdobru,aizatoseponovnopostavljanekipreduvjetlinearnosti.TombikontraargumentuzagovorniciFichteovaučenjaponovnomogliproturječiti stavomda jeslobodnavoljauekonomski liberalnimdruštvimasamoiluzija:možešseškolovatizaštohoćeš,noništanejamčidaćešnaćiposao,nitkonejamčidaćešmoćizaraditizaživot.Fichteoblagostanjugovoridaono

»…trebabitiblagostanjenacije,anenekolikoindividua,čijejenajvećeblagostanječestonajupadljivijiznakipravirazlognajvećenevoljenacije;onosetrebaujednakomstupnjuproširitinasve.«9

Blagostanjenedolazisamoposebi,negonanjegovojuspostavitrebaraditi,trebaseboriti i truditi, trebadjelovati,adjelujesestrogompodjelomradanadgledanomodstranedržave.Tapodjelaradajeunutarnacionalna.PonovnoseuočavaFichteovprezirpremaspontanomdjelovanjuekonomskihzakona. Štoviše,moglo bi se reći da je njegov pogled negacija ekonomskihzakona:ekonomskiživotmorabitiposljedicačvrstejuridičkerukejerjedinotakojeodrživ,jedinotakavvodikumnojdržavi,onojukojojćesviživjetinanajvećemmogućemstupnjublagostanja.Fichte,političkiposvenekorektnoimakijavelistički,kažeda»onajtkoimapravonacilj,imapravoinajedinosredstvokojeciljuvodi«.10



Fichtedodetaljaopisujenačinepostupnogzatvaranjakojimsezadireuprivatneposlovepojedinaca,azadobrodržave,nacije,nosnizomiznimki,gotovoneprincipijelnosti,tamogdjetodržavitakoodgovara(Jelitonekaiskrivljenateorijakomparativnihprednosti?).ZanimljivjeFichteovuvidpremakojemnajvišedobivaonadržavakojaseprvazatvorijerkakojedrugebuduslijedileteodlijevaleizsvojihsustavazlatoisrebro,takoćetimkovinama,zbognjihove svevećekoličineuoptjecaju,padati vrijednost, pa ćedržavekojeseodlučekasnijezatvoritizasvojsvjetski novac dobivatisvemanje.11OvajFichteovuvidvažan je, neprvenstvenokaomonetarni fenomen,negokaoslikaFichteovefilozofijeukojojse ipak javljanekisuvišak,nekanaznakaneravnotežeitoilizatoštonisamFichtenemožeodoljetionomeštotolikokritizira–postizanjurezultatanadmetanjemišpekulacijom,ilizatoštonekiremetilačkifaktoripakuvijeknegdjepretežeismetategajenemogućepospremiti,poravnatiirazvrstati.Zbogtogaštopropisujesvakisegmentekonomskogponašanja,aštoseodnosiinakretanjestanovništva,nakonupoznavanjasFichteovomzatvorenomtrgovačkomdržavom,slobodnotržištemoglobiseučinitikaopravablagodat.DokFichtezagovarasocijalnu jednakost,stratifikacijanastaležekojimasedokidasvakaspontanasocijalnapokretljivostizazivamučninu.Sjednestrane,interpretirajućiFichtea,govorimooslobodikojupodaniciuživajuuslijedekonomskeisocijalnesigurnostikojuimjeosiguraladržava,sdrugestrane,stupanjpatronizirajućegodnosavladarasvrstavazatvorenutrgovačkudržavuudistopijukolektivitetačijihseokovaželimoriješitimakarbilikruhagladni.NoFichteovuzatvorenutrgovačkudržavuponajprijetrebapromatratikaofilozofskieksperiment,kaomisaonisustavzakojinisamnijevjerovaodabibilamogućapraktičnaprimjena.Višejetopregovaračkapozicijausvijetuukojemdominiraju»onikojineprestanovičuzaslobodom,slobodomtrgovineiobrta,slobodomodnadzoraipolicije,slobodomodsvakogporetkaiobičaja«.12

Uzadnjoj,»OsmojglaviTrećeknjige«,podnazivom»Pravirazlognegodovanjazbogizloženeteorije«,Fichteizlažesvojufilozofijukojagajenatjeraladanapišeovodjeloi»obračuna«sesaspomenutimzagovornicimasloboda,špekulacije,hazarderstva,sonimakojisusklonizadovoljiti nagon za igrom,život pretvoriti u igru.Pritomkaže:»Postojijednokarakterističnoobilježjenašegdobakojenasodvajaodozbiljnostiitrezvenostinašihpredaka,hoćeseigrati,sanjaritiuzfantazijui,zatoštosenenalazimnogosredstavadasetajnagonzaigromzadovolji,vrlojesklonotomudaživotpretvoriuigru.«13

UFichteovimsestavovimaocrtavakonzervatizam,skepsaiprezirkludičkompoimanjuživota,životuoddanasdosutra.Idealiziraniprikazpredaka,učijimsuživotimavladalirediorganizacija,zaistaijestonoštoliberalusmetauFichteovupoimanjustvarnostiikakvaonatrebabiti.Fichtenadaljeopisujekako

7

J.G.Fichte,Zatvorena trgovačka država,str.34.

8

Novac kao blagojednajeodfunkcijanovcauekonomskojteoriji.

9

J. G. Fichte, Zatvorena trgovačka država,str.38.

10

Ibid.,str.39.

11

Ibid.,str.130.

12

Ibid.,str.132.

13

Ibid.



»…iztesklonosti[igri,sanjarenju,op.a.]nastajeonalakomislenostkojojjevišestalodouživanjautekućemtrenutkunegodosigurnebudućnosti;glavnemaksimetelakomislenostisuove:veććesenaći,tkoznaštoćesepritomdogoditi,kakavćesesretanslučajdesiti.«14

Fichtekritiziraprekograničnotrgovanjeiputovanjekojesmatranepotrebnim,čakiodvajanjemodsvoje biti:»Težnjomdabudemosveisvudakodkuće,nismopostaliništaistinskoiucjeliniinigdjesenenalazimokodkuće.«15

Kritikaidejekozmopolitizmajeočita,noFichtepritomizdvajaznanostiznanstvenike,kaoelitučijekretanjejedinoimasmisla.Uočavasetimevisokistupanjvjereuznanost,uracionalnoponašanje,mišljenje,ozbiljnostusvakompogleduinasvakomplanu.Ovakavstav,oograničavanjukretanjai izboraopćenito,odiozanjeliberalu,iFichteimapravo:tojesupravirazlozinegodovanjazbogteorijekojujeizložio.Minuciozneopiseproračunateisveprisutnedržavemožemopakuzetikaoprimjerzarazorneposljedicezatvaranja,paiksenofobije.Nažalost,natrenutkesečinidaFichtesamootvorenogovorioonomeštonekisustavidanasprovodepotiho,neovisnootomenazivajulisetržišnimdemokracijamailitotalitarnimsistemima.

3. Hayekov trgovački ideal individualne slobode

NačinnakojiFichtegovorionacionalnojčasti,nacionalnomkarakteruteodnosupremastrancima16vjerojatnojepogodovaointerpretacijamakojesuFichteauvrstilemeđufilozofekojimasepripisujuidejekojesukasnijeposlužilestasanjunacističke ideologije.EkonomistFriedrichvonHayek,zagovaratelj ekonomskogliberalizmaislobodnogtržišta,idenajdaljeuradikalnojinterpretacijiteuFichteovimpogledimavidikorijenenacionalsocijalizma.17HayeknaimetvrdidanacistenavlastuNjemačkojnisudovelikapitalisti,negodaimjeključnapodrškadošlaizsocijalističkogbloka.Natajsunačin,smatra,pridobilivećinunaroda,iakoihjeupočetkupodržavalasamomanjina.Hayektumačikakosuseradikalnodesneiradikalnolijevesnageujedinilenaplatformiantiliberalizma:

»DoktrinekojimasuserukovodilivladajućielementiuNjemačkoj,zaproteklegeneracije,nisuseprotivilesocijalizmuumarksizmu,negoliberalnimelementimaunjemu,njegovominternacionalizmuinjegovojdemokraciji.Kakojesvejasnijedasuupravoliberalnielementipreprekeostvarenjusocijalizma, takosusesocijalistis ljevicesvevišepribližavalisocijalistimasdesnice.SveštojeuNjemačkojbiloliberalnoprotjeralisuujedinjenjeantikapitalističkihsnagadesniceiljevicetefuzijaradikalnogikonzervativnogsocijalizma.«18

Hayek,nadalje,kažedaje»vezaizmeđusocijalizmainacionalizmauNjemačkojbilabliskaodsamogpočetka«.19Znakovitoje,nastavlja,»dasunajznačajniji predstavnici nacionalsocijalizma – Fichte, Rodbertus i Lassalle–istodobnoipriznatiočevisocijalizma«.20Hayekrazdvaja»teorijskisocijalizam,usvommarksističkomobliku«kojije»rukovodionjemačkimradničkimpokretom«tenjegove»autoritarneinacionalističkeelemente«21zbogkojihjeratpaonaplodnotlo.Dabipojačaosvojargument,Hayek izdvajaprofesoraekonomijeWerneraSombardakojije1915.napisaosvoju»ratnuknjigu«,kakojeHayeknaziva,podnazivomTrgovci i junaci (Händler und Helden)ukojojratničkimentalitetpripisujeNijemcimakaonacijitegamoralnoisvakakodrukčijenadređujetrgovačkommentalitetuEngleza:»‘Njemačkaidejadržave’–kakosujeformuliraliFichte,LassalleiRodbertus–jestdadržavuneutemeljujuniti tvorepojedinci,nitipakskuppojedinaca,ani svrha jojnije služenjebilokakvominteresupojedinaca;državajeVolksgemeinschaft–unjojpojedinacnemapravanego



samodužnosti.Zahtjevipojedincauvijeksuproizvodtrgovačkogduha.‘Idejeiz1789.’–slobodajednakost,bratstvo–tipičnisutrgovačkiidealikojimajejedinasvrhaosiguratistanovitukoristpojedincima.«22

Hayek,nadalje,kažedaje»zaSombardaratostvarenjejunačkogviđenjaživota,a ratprotivEngleskerat jeprotivoprečnog ideala, trgovačkog idealaindividualneslobode iengleskeudobnosti«.23Sintagma trgovački ideal in-dividualne slobodeključni je input Hayekakaofilozofa,kojomseukazujenaslobodukoja jeu temeljuljudskogdjelovanja.Noslobodaekonomskogdjelovanjapoistovjećujesesaslobodomčovjekaopćenito,kaodasuekonomskimotiviokosnicaživota:čovjekjehomo oeconomicusnevišesamosvojelisnicenegoisvogživota;krećesepopravilunajvećekoristiinajmanještete,isvugdjeiuvijektežitopraviloprimijenitidabiugodiosebiipoboljšaosvojživot.NoHayekpreviđakakočovjekovaekonomskaslobodanijesamotrgovačkaslobodaikakočovjekovaekonomskapravanisusamovlasnička:pravonaradidostojanstveniživottepravonavlasništvotemeljemrada,anepukogprisvajanja,takođernoseobilježjekozmopolitizmatesuokosnicasukobana»tradicionalnojdesnici«i»tradicionalnojljevici«.

4. Politička i kozmopolitska ekonomija Friedricha Lista

WernerSombard,kojegkritiziraFriedrichHayek,predstavnikjemlađehistorijskeekonomskeškoleuNjemačkojkojajenasljednicaNjemačkehistorijskeekonomskeškole,čijimseutemeljiteljemsmatraGeorgFriedrichList,njemačkoameričkiekonomistkojijenapisaodjeloNacionalni sustav političke ekonomije,poznatokao»biblijaprotekcionizma«.OnobisemoglopromatratiikaoznatnoublaženiekonomskipandanFichteovafilozofskogeksperimenta.List inzistira na razdvajanju političke i, kako je on naziva, kozmopolitskeekonomije.24Tojetakođerreakcijanasnažnoekonomskootvaranjenacionalnihekonomijatedolaziizsličnogmiljea:FichteiListsusuvremenici.List ističeda»modernaekonomska teorijane računananacije,negona,ujednuruku,cijeluljudskurasu,ili,udrugu,napojedince«.25Dodajepotom

14

Ibid.,str.132–133.

15

Ibid.,str.133.

16

Fichtekaže:»Jasnojedaćeutakvojzatvorenojnaciji–čijičlanoviživesamomeđusobomasasvimmalosastrancima,kojapomoćuspomenutihmjerastičesvojposebannačinživota,ustanoveiobičaje–vrlobrzonastativisokstupanjnacionalnečastiistrogoodređennacionalnikarakter.Onapostajedrukčija,potpunonova nacija. Uvođenje zemaljskog novca jenjenoistinskostvaranje.«Vidi:ibid.,str.130.

17

FriedrichvonHayek,Put u ropstvo,preveoDanielBučan,KruZak,Zagreb2001.,str.176.

18

Ibid.,str.176.

19

Ibid.

20

Ibid.

21

Ibid.

22

Ibid.,str.177.

23

Ibid.,str.178.

24

Engl.political / cosmopolitical economy.

25

Friedrich List, »Some Extracts from autorsprefacetofirstedition«,u:FriedrichList,Na-tional System of the Political Economy,preveoSampsonS.Lloyd,Longmans,GreenandCo.,London1909.,str.xxxix–xliii,str.xxxix.Dostupno na: http://oll.libertyfund.org/titles/listthenationalsystemofpoliticaleconomy(pristupljeno5.2.2018.).



kako»jasnovididaslobodnakonkurencijaizmeđudvijunacijakojesuvisokociviliziranemožebitimeđusobnokorisnasamouslučajudasuobjeblizujednakepozicijeindustrijskograzvoja«.26Izrijekomnavodikako»vididistinkcijuizmeđukozmopolitskeipolitičkeekonomije«.27TadistinkcijaiznimnojevažanListovfilozofskiuvid.Listpišeorazliciizmeđupolitičke(nacionalne)ekonomijeikozmopolitske ekonomije,odnosnoekonomijeokrenuteindividui.Razdvajaekonomijunaonuučijemjesredištupojedinacinaonukojasebavinacionalnomekonomijom.OvadrugapravajepolitičkaekonomijazaLista,dokjeindividualnaekonomijazapravokozmopolitskaekonomijakojasebavipitanjimapojedinca,»preskače«nacionalnurazinuteseodmahpodiženarazinusvijeta,bavećiseglobalnomekonomijom,napretkomcijeleljudskerase.Zatojekozmopolitska.Listsebavipogrešnimtumačenjempojmapolitičkeekonomijeodstranemislioca,prijesvega,engleskeklasičneškole,daklezagovarateljaslobodnogtržišta,aštoje,tumači,dovelodotogadasegreškauvriježi,ponavljaineprestanodovodidozbrke.Listtvrdidasumnogiekonomisti,odQuesnaya,AdamaSmitha,JeanBaptistaSaya,Sismondijai drugih, upotrebljavali terminpolitička ekonomija za ekonomijukojanijenacionalna,negoglobalna.Utomsmislu,Listkoristiterminkozmopolitska,zakojismatradaboljeodgovaraonomeočemusuonigovorili.PrimjericeQuesnay,odkojeg,tvrdiList,

»…potječeidejauniverzalneslobodneekonomije,biojeprvikoji jeproširioistraživanjanacijeluljudskurasu.Bezuzimanjauobziridejenacije.«28

List navodi kako jeQuesnayov zahtjevbio da zamislimoda»trgovci svihdržavaformirajujednutrgovačkurepubliku«.29Ističedaje:

»Quesnaynedvojbenogovoriookozmopolitskojekonomiji,kaooznanostikojanasučikakocijelaljudskarasamožedostićiprosperitet;usuprotnostipremapolitičkojekonomiji,kaoznanostikojalimitirasvojeučenjenapitanjekakoodređenanacijamožedobiti(podpostojećimuvjetimasvijeta)prosperitet,civilizacijuimoć,pomoćupoljoprivrede,industrijeitrgovine.«30

ZaAdamaSmitha,Listkažedajesvojudoktrinurazviousličnomproširenomsmislujerje»nazvaosvojedjeloPriroda i uzroci bogatstva naroda(tj.svihnaroda,cijeleljudskerase)«.31Smith,premaListu,nastojidokazatida»‘političko’ilinacionalnogospodarstvomorabitizamijenjeno‘kozmopolitskomili svjetskom ekonomijom’«.32 List za Saya kaže da je »prepoznao postojanjenacionalneekonomijeilipolitičkeekonomijepodimenom‘économiepublique’[štobiodgovaralopojmujavnaekonomija,op.a.], te jedaoimepolitičkaekonomijadoktrinikojajeevidentnokozmopolitskeprirode«.33Listkažedasuidrugiparticipiraliutojgrešci,padajeprimjer,kakokaže,»prvogsjevernoameričkogzagovaratelja slobodne trgovine, u interpretacijiAdamaSmitha,ThomasaCoopera«,koji»poričečakipostojanjenacije;nazivanacijugramatičkominvencijom«.34Listzaključujekakonemaništaprotivkozmopolitskeekonomije,noželi ida sepolitička,odnosno javnaekonomija,kakojujenazvaoSay,razvijanaznanstvenimtemeljima.

5. Problem zatvaranja u suvremenom kontekstu

Pitanjeotvorene,odnosnozatvoreneprivrede,kojomsebaviFichte,iznimnojeaktualno,sobziromnatodasuglobalizacijskiprocesirezultiralirastućimnejednakostima i drugim anomalijama te se, kao reakcija, ponovno javljaju,akosuikadinestale,snažneprotekcionističkeprakse.Tzv.neoliberalniekonomskiokviroslanjasenaliberalnedoktrinekojesu,razvidnojeizdjelaspomenutihteoretičara,usvojojsuštiniimaleidejukozmopolitizma,slobod



nogkretanja te okretanjapojedincukaograđaninu svijeta.Tako se ideja oslobodnomtržištuširinaidejuoslobodnom,otvorenomdruštvukojejezagovaraoifilozofKarlPopper.IakosesvojevremenopovezaosHayekom,35ubrzosuseintelektualnorazišli.Idejakozmopolitizmanašlase,dakle,uparustržišnomekonomijom,štozamnogenijeintuitivnouvrijemekadajesustav brojne doveo do ruba preživljavanja, uništio srednju klasu i socijalnumobilnost,avrlomalibrojljudiučiniovrlobogatima.Kakojeslobodnotržište,»upareno«sglobalizacijomtesidejamaotvaranjapremasvijetu,mnogerazočaralo,ponovnojačajuprotekcionističkeprakseteekonomski,aondaipolitičkinacionalizmi.Jačaiksenofobija,astrancasesvečešćepredstavljakaoprijetnjunaciji,njenojekonomiji,odnosnokaoprijetnjustandardugrađana,usmislupripadnikaodređenenacije.Kozmopolitizamjetakouokviruglobalneekonomijeinjenihrastućihnejednakostiuočimabiračapodbacio,što sevratilokaobumerangu rastupopulizama,nacionalizama,protekcionizama,zatvaranja.Posebnoje tonaglašenokod tranzicijskihzemaljakojesuprvonekritičkiprihvatilesveelementekapitalizmaunjegovojradikalnojvarijanti,adabištosnažnijeraskrstilesasocijalizmom.Toihjepotomdovelogotovoupozicijuekonomskihkolonija.Reakcijajepogubna:zatvaranjeteodbacivanjeeuropskihidejajednakosti,bratstvaipravde,dokseglasovibiračakupujutekparcijalnimipopulističkimsocijalnimmjerama.Građaninsvijetajeugrožen,aizdižusepravanacijeinjenihpripadnika.Natajfenomenzatvaranja,odnosnobiranjaradikalakojigapropagirajuodstranerazočaranihbirača,upozoriojeRichardRorty(Achieving Our Country,1998.),istaknuvšidaće»svjetskaekonomijauskorobitiposjedovanaodstranekozmopolitskevišeklasekojazazajednicuiradnikenemaosjećajavišenoštosugaimaliameričkikapitalistiiz1900«.36Sistemsedaklezamjerasvevećembrojupripadnikastogaoniglasajuantisistemski.Nopitanjakoja trebapostaviti susljedeća:zarjeslobodnotržište,slobodniprotokkapitala,robairada,jedinioblikglobalizacije?Nijeliidejakozmopolitizmaprijesvegavezanauzintereseradničkeklase?Upravoborbazapravaradnika,zapravačovjeka,morabitiglobalna,internacionalna,inačenepostoji.Akosekozmopolitizamvežesamouztokiprotok,uzslobodnoekonomskodjelovanje,nijelitoprevišetrgovačkadefinicija?

26

Ibid.

27

Ibid.

28

Ibid.,str.97.

29

Ibid.

30

Ibid.

31

Ibid.

32

Ibid.,str.98.

33

Ibid.

34

Ibid.,str.99.

35

Riječ jeo tzv.DruštvuMontPelerin,ukojemsuse1947.okoHayekovihidejaokupilinekiistaknutifilozofiekonomisti,anazvanoje prema švicarskim toplicamau kojima jeodržanprvisastanak.Međuokupljenimasu,osimHayeka,biliLudwigvonMises,MiltonFriedman,KarlPopperidrugi.Vidi:DavidHarvey,Kratka povijest neoliberalizma,preveoStipeĆurković,VBZ,Zagreb2013.,str.24.

36

JenniferSenior,»RichardRorty’s1998BookSuggestedElection2016WasComing«,The New York Times(20.11.2016.).Dostupnona:https://www.nytimes.com/2016/11/21/books/richardrortys1998booksuggestedelection2016wascoming.html(pristupljeno5.2.2018.).



NeilFaulkneroobljetniciOktobarskerevolucijepodsjećanavažnostinternacionalizacijeradničkeborbe:OktobarskarevolucijanijepoživjelajerseizRusijenijeuspjelaproširitipremaNjemačkojidrugimeuropskimzemljama.Prvisvjetskiratcarujepakprvoposlužiokaosredstvohomogenizacijepodanika,paumjestoda seokrenuprotivnjega,poslani suna frontpucatiujednakosiromašneipotlačenekaoštosuionisami.Faulkneropisujekakoje,uočiOktobarskerevolucije,»ratugasiorevoluciju.Nacionalizamjeugušiosocijalizam«.37 I nastavlja: što ako shvateda»pravineprijateljustvarinijeKaiser, nego profiter i zemljoposjednik?«.38 Faulkner podsjeća na to kakojeboljševičkiantiratni letakzapočinjaos»Proleteri svihzemalja,ujedinitese!«,aunjemu,izmeđuostalog,stojida»radnicimorajuzapamtitidanemajuneprijateljasdrugestranegranice:radničkuklasuposvudaugnjetavajubogatiimoćniprivatnivlasnici.Onajesvugdjeugnjetavanapodjarmomeksploatacijeiokovimasiromaštva«.39Takosemožereći:dokkapitalslobodnokolaigovorisvejezike,granicesupodignutezasiromašne.NogdjejeusvemutomeFichteovapozicija?Fichtejekrenuoodpitanjazaštobi ekonomijabilaposve slobodna (i internacionalna), odnosnozaštobisevodilavlastitim, ekonomskimzakonima, ako se ekonomski život odvijaunutardržavekojajepravnatvorevinaipropisujeponašanjeusvimdrugimoblastimaljudskogdjelovanja.NodokidanjeekonomskogizboraFichteajenaposljetkudovelodoparadoksalnihzahtjeva,poputzabranekretanjagrađanaizvanzemlje(jeritoprovocirastanoviturazmjenu),aštojestavkoji,kaoštojevećspomenuto,izazivatjeskobuinemoženegobitiodbačen.Međutim,akosepretpostavidapodekonomskimslobodamaFichtenijemislionateslobodeonakokakoihshvaćaekonomskiliberal(neoliberal),negokaoslobodekojetrebaizboritiizjednačavanjemstartnihpozicijakrozdržavnuintervenciju(unjegovomslučajupravnu),ondajeFichteamogućesagledatiudrugomsvjetlu.Jerštočovjekuznačislobodaizboranatržištu,akoonaukonačnicirezultiranjegovimsiromaštvomiisključenjemiztržišne,aliidruštveneutakmice?Takvaslobodazapravovodiuropstvo,pabipravuekonomskuslobodu,atojeonakojaosiguravapravednuraspodjeludobaraiomogućavadostojanstvenživot,trebalaosiguratidržava.Dakle,uFichteasetakođeruočavamonizamupogleduekonomskihipolitičkihsloboda,samosuonedrukčijeshvaćeneiobrnutoporedaneusmisluprioritetarješavanja:čovjekjeistinskislobodansamoakojeekonomskizbrinut;samoakodržavanedopuštadadionjenihgrađanaživiuobilju,adionemanizaosnovnepotrebe.KadaseFichteovfilozofskieksperimentpostaviusuvremenikontekst,mogućegajeshvatitikaodefinitivniobračunsekonomskim(neo)liberalizmomkojije,međutim,samoformalnooslonjennaklasičnulaissez fairemisao,zakojusmovidjelidaje izvorišnokozmopolitska.Izvorni, teorijski laissez faire stvarnose iupotpunostinaslanjanatržište,istinskivjerujućidaćeonoosiguratipravednuraspodjelu.Akoništa,opravednojraspodjelibaremrazmišlja,dokneoliberalneizvedeniceneprežuselektivnoipremapotrebikoristeblagodatidržavneintervencijesamodabiodržalepostojećikapitalradporedak,tede factoonemogućujusocijalnumobilnost,pačakionukojubisamotržišteproizvelo.DavidHarveyuvodipojamneoliberalne države,navodećikako»slobodekojetakva država utjelovljuje odražavaju interese privatnih vlasnika, poduzeća,multinacionalnih korporacija i financijskog kapitala«.40 Kejnezijansku pakintervencionističkudržavublagostanja,kojujeneoliberalnadržava,nakrilimaekonomskihidejaMiltonaFriedmana(tzv.čikaškiekonomisti),potisnula70ihgodinaprošlog stoljeća,Harveynazivauklopljenim liberalizmom, zakojijekarakterističnoidasu»institucijeradničkeklasepoputsindikataipolitičkihstranakaljeviceposjedovalerealniutjecajunutardržavnogaparata«.41



Zanimljivoje,međutim,daseekonomskiliberaliineoliberaličešćeprotivedržavnojintervencijinaunutarnjemplanu,negoprotekcionističkimpraksamanavanjskom.Njihovosedokidanje,naime,običnosavjetuje slabijima:ovisnimadabipostalijošovisniji,kolonijamadabipostalejoškoloniziranije,tranzicijskimzemljamadatranzicijaunjimanikadnebizavršilaitd.Dakle,bašonakokako jeopisaoList, da će, ako se zaštitanacionalne ekonomijedokine,koristiodtogaimatizemljenavišemstupnjurazvoja,dokoneslabijerazvijenemoguimatisamoštetu.

5.1. Liberalni raskol

Idaljenaumutreba imatipitanje:kako tumačitiekonomski liberalizamištoznačibitiekonomskislobodan?»Najtržišnije«ekonomije,onekojeveličaju idrugimanamećuindividualnipristupisvetostprivatnogvlasništva,čestosu i»najborbenije« kada nameđunarodnom planu treba štiti nacionalne interese.Protekcionističkeprakseopćenitoslužejačanjunacionalneprivredeiekonomskeizvedbenacije,paondai–samenacije.Onesudiovanjskotrgovinskepolitikeionihdržavakojenaunutarnjemplanuprividnoslavelaissez faire sustav,paondau to imenedopuštaju intervencijuusocijalnapitanja, tolerirajućisiromaštvo,imovinskunejednakost, aonda i širu isključenostdijelagrađana.Zanimljivo,voljabiračačestoje,unatočsvemu,tomenanjihovojstrani:homogeniziranauborbiprotivzajedničkogstranca,baškaoiuFaulknerovuprimjeruomanipulacijisklonomruskomcaruizavađenimsiromašnimvojnicima.Razlikenaunutarnjemplanuopravdanesuvrijednostimaekonomskogliberalizmakojijetakođerdiotradicijeipredstavljasekaodioidentitetskogsklopanacije.Fichte,međutim,dižeglasprotivdjelomičnihprotekcionističkihpraksi.Tako,primjerice,kaoargumentzapotpunozatvaranjenavodidajeidjelomičnozatvaranjenekedržavevrloproblematičnojervoditrgovačkimratovimakojisukontraproduktivni,iscrpljujući.Osimtoga,Fichteprimjećujedasedržaveprotekcionizmomčestoslužedabipovećalesvojeprihode,aneradidobrobitipodanika.Ovimeproblematiziranesamoprivatnovlasništvo,kaoključnupostavkukapitalizma,negoidržavnovlasništvo(kaouostalomisamudržavukojabiudugomrokutrebalabitidokinuta).Netrebazaboravitidaiutakvomoblikuvlasništva,državnom,njegovtitularpostoji,a tojedržavakojupredvode, iondanjenimvlasništvomiupravljaju,političkeelite,ponekadizavlastitukorist,doksintagmaporezni obveznici tuvišestojikaoukrasilipakkadatrebaprekoriti»potrošnju«novcazanekujavnupotrebu(zdravstvo,obrazovanjeilisocijalu).42

37

Neil Faulkner, Povijest Oktobarske revolu-cije, prevela IvaKarabaić, Fraktura, Zagreb2017.,str.95.

38

Ibid.,str.105.

39

Ibid.,str.113.

40

D. Harvey, Kratka povijest neoliberalizma,str.13.

41

Ibid.,str.16–17.

42

Alternativabibiladruštvenovlasništvoukojemsuposrednivlasnicisvigrađanijerriječjeojavnominteresu.Ključnojedautomoblikuvlasništvanemaneposrednogtitulara,štoznačidaseononemožeprenositi,nemožesenitikupitinitiprodati,dakle–nemožeseprivatizirati.Primjerrastakanjadruštvenogvlasništva je privatizacijski proces u tranzicijskimzemljama, gdje on nijemogaobiti pokrenutodmah po promjeni sistema, nego je prvotrebalabitiobavljenapretvorba,dakle,posebnimzakonimadruštvenojepretvoreno,prvoudržavno,atekondakadajedobilotitulara–državu,bilo jespremnozaprodajuprivatnomkapitalu,ačegasenovivlasnik–država,spremnopoduhvatio.Takojepolitičkademokracija,paradoksalno,dokinulaekonomsku.



PosvesuprotnoodHayekoveinterpretacijezatvorenetrgovačkedržave,IshayLandaobrćeperspektivutvrdećidajeupravoliberalizamtajkojijeomogućioprodorfašizma,pričemumislinaekonomskiliberalizam(kojegnaravnopredstavljasamHayek)kojisenegdjepoputu,usvojojpovijesnojgenezi,odvojioodpolitičkogteodigraoposvesuprotnuuloguodonekojamujeuparuspolitičkimpripadala.Landakažedasu»nebilispasililađukapitalizma,ekonomskiliberalivrločestobilispremniivoljnibacitiumorevišakprtljageliberalnihpolitičkihinstitucijaiideala«.43To,navodiLanda,»nazivamiznimnovažnim‘liberalnimraskolom’ukojemususeekonomskiliberalizamipolitičkiliberalizampočeliudaljavatijedanoddrugogadoksenisunašlinasuprotnimstranamasocioekonomskogjaza«.44Landane»okrivljuje«liberalizamunjegovimzačecima(iakokaopočetakproblemaapostrofiraLockeovonaglašavanjeprivatnogvlasništva)jerjasnojedajeburžujskiliberalizamzaslužanzadokidanjemonarhijeiuvođenjedemokratskihprocedura,međutimkadauočavadasuteprocedureiprocesiojačalitolikodakrozradničkuparticipacijunaizborimaprijeteiurušavanjukapitalističkihvrijednosti,odnosnodemokratiziranjemprivatnogvlasništva,utomtrenutkuliberalizam,uželjidastvarivratinapočetak,ponovnotražinačinkakodaobuzdaprobuđenuvoljunarodatemunametnesnažnu figuru,aštozaLanduznačikoketiranjesraznimkriptofašističkimpraksama.Dakle,premaLandi,liberalizamnijenužnosuprotstavljenfašizmu;onnijebrananjegovomjačanju,negogapopotrebiikoristidabiosiguraoprednostsvojimsvetimgralovima:privatnomvlasništvuijačanjupozicijekapitala.SuštinaLandineargumentacijesastojiseodtogadasutržišneidemokratskepraksekapitalistimakorisnedotočkedokojeosiguravajuopstojnostpostojećegporetkaisistema:čimdolazido»pretjerane«prevagevoljenaroda,atobiuključivaloiobespravljenenadničareieksploatiranekreativcečijaseradnasnagastavljaupogonbezadekvatnenagrade,odmahseposežezaetiketiranjem,optuživanjemiopstrukcijom,idemokratskogprocesaiekonomskogoslobođenjamasa.Liberalizamseutomtrenutkuokrećekonzervativnimpraksama,noretorički,kamufliraseekonomskimslobodama.Landauočava(neo)liberalnoopstruiranjedemokracijepremapotrebitesklonostliberalaineoliberaladatolerirajuraznekriptofašističkeprakseizstrahaodprodorasocijalizmaidržavneintervencije.Uovakvojperspektiviprirodni par nisuliberalizamidemokracija,nego,naravno,socijalizamidemokracijakojibitrebaliomogućitistvaranjeporetkanajboljegzasve,atosuipolitičkaiekonomskademokracija,odnosnosamoupravljanjeusvakompogledu.Ekonomskiliberalizampakkonzervativnoželiočuvatidozuekskluzivitetazavladajućugarnituručijasemoćmaterijalizirauspreziekonomskihipolitičkihinteresa.Svodisetozapravonastaruibezbrojputaponovljenutezupremakojojćesepolitičkiliberal,dakleonajkojijebliželijevompolitičkomspektru,prijezaložitizaekonomskuintervencijusnažnedržaveblagostanja,dokćeekonomskiliberalnapolitičkomplanuradijepodržatikonzervativceidesničare.Liberalipolitičkogiekonomskogtipauovojinterpretacijinaravnonalazesenaposvesuprotnimpolovimapolitičkearene.LandaspominjeFichteapakažedasu:»…godinamaliberalniikonzervativniinterpretatorilutalinasvestraneupotraziza‘korijenimafašizma’tesuuodređenomtrenutkuproučavali,međuostalim,idejeRousseaua,Herdera,Fichtea,HegelailičakLuthera;umjestotogatrebalisupogledationoštoimjebiloprednosomiproučitilongue duréeliberalnetradicijeodsamihpočetakaupolitičkojmisliJohnaLockea,nebiliotkriliimanentnaproturječjaidubokoukorijenjeneodrednicekojesufašizam,akoinijenužnoproizlazioiznjih,unajmanjurukuomogućile.«45

UvlačenjeLockeauovakavkontekstmožesečinitijošneobičnijimnouslučaju Fichtea (Hayek), no autor se poziva naLockeovo inzistiranje na pri



vatnomvlasništvu,navodećiizmeđuostalogdajeLocke»uzimaozdravozagotovodabi‘vladavinavećine’,kojujeprigrlio,praktičkibilavladavinaposjednika«.46PodsjećanatodasuseuLockeovodobapolitičkapravaizvodilaizimovinskih,odnosnopristuppolitičkomživotuimalisusamoposjednici,doksuostali,nadničariinezaposlenisiromasi,biliisključeni.47

Notrebabitioprezan.Primjerice,LouisDumont,govorećioLockeovudjeluDvije rasprave o vladi teo,kakokaže,emancipaciji ekonomskogodpolitičkog,razlikujeužeiširetumačenjepojmavlasništvakodLockea.Uužemsmislu, riječ jeovlasništvunaddobrima,međutim,u širemsmislučovjekprvoposjedujesamogsebeisvojradikaotakavimasposobnostnekustvarradomoplemenitiinatajjenačinučinitisvojom.48TakoseLockeovotumačenjestjecanjavlasništvanaddobrimamožeshvatitikaovidoslobođenjairadikalnogindividualizma,ukojemsepojamindividueneizvodiizčinjenicedaonaneštomaterijalnoposjeduje,negoupravoobratno,toštoprvoposjedujesebesamogištojekadraraditi,tojepotencijalnočiniposjednikomdobara.

5.2. Politički okvir

Iako tvrdidase teorijskiokvirza totalitarnerežimemoženaćiuradovimaipostupcimanekih liberala,Landapravidistinkciju izmeđufašizmanekadidanasteprimjećujedaradikalnudesnicudanas»neprizivaliberalnaelita,negosamemase,itoprotivliberalneelite«.49SličnokaoikodRortyja,argumentsegradinatomedadanaspodrškapretežitodesnimradikalimastižeodsiromašneiobespravljenesvjetinekojatražinačindaseputemdemokratskogprocesa,kojijeisamukrizi,suprotstaviokoštalominefunkcionalnomsistemuteseizosvetničkih,prosvjednihiliprotestnihpobuda,kakoihsesvenaziva,priklanjapopulizmuogrnutomubuntovničkiplašt,čestokamufliranomtakodamujeteškorazaznatiideološkupoziciju,aliikriterijkojibitepozicijeuopćemapirao.Interpretacijepolitičkihprocesagranajusesadaudvapravca.Ujednom,tradicionalnasuse»ljevica«i»desnica«tolikopribližiledasegubi inicijalnadistinkcijaifaktorrazlikovanja.Onesusvemanjeprepoznatljive,pričemusecentarpomakaoudesno,pogotovopopitanjushvaćanjaekonomskihprava(»desno«ovdjeoznačavaekonomskineoliberalizam).Budućida i tradicionalnodesneitradicionalnolijevestrankesvevišezastupajukapital,razlikeizmeđunjihiščezavaju,pričemusudesnebližesvojojprirodnoj,ranijeopisanojpoziciji,dokljevicanapuštasvojutradicionalnubiračkubazuizatosvevišegubi.Kakosestrankebližecentrunajčešćeizmjenjujunavlasti,počelesuuočimabiračapredstavljatisistembezvoljedagasemijenja.Kakojesistemokrenutinteresimakapitala,onstvarasvevišepotlačenih,ananjihoveprotestneglasove računaju tzv.antisistemskestrankekoje sepredstavljaju

43

Ishay Landa, Šegrtov čarobnjak: liberalna tradicija i fašizam, preveoDamjanLalović,Disput,Zagreb2018.,str.29.

44

Ibid.

45

Ibid.,str.34.

46

Ibid.,str.36.

47

Ibid.,str.36–37.

48

Louis Dumont, Homo Aequalis: geneza i procvat ekonomske ideologije,preveliBojanLalović, Dragutin Lalović, Disput, Zagreb2011.,str.72–73.

49

I.Landa,Šegrtov čarobnjak,str.14.



kaoalternativatejačajupozicijenajčešćenaantikapitalističkim,antiglobalističkimtezama.Čestozagovarajuizatvaranje,pozivajunaponovnojačanjemehanizama (nacionalne) države, odbijaju ulazak u integracije (primjericeprotivljenjeeuru,kaozajedničkojeuropskojvaluti),najavljujuprotekcionističkemjereislično.Drugipravacodnosisenasvečešćespominjanutezudapovezivanjenarelacijidesno–lijevo(ponovno)postojiinaraziniantisistemskih,daklerubnihiradikalnihstranaka.Također,desnii lijeviradikalinavodnoseudružujuiprijeteporetku,atolikosuradikalnidaimse,utakvojinterpretaciji,rubovi dodiruju.50Ovdjejevažnijeustanovitikometakvainterpretacijaodgovara.Usvakomslučaju,trpajućisveuistikoš,zamagljujeseperspektivateblokiraistinskiotpor.Upitnojeimoželiseuopćegovoritioradikalnojljevicijeronoštojedanasradikalnozavrijemeusponadržaveblagostanjabio je tek lijevi centar.Prije ćebitidadanas lijeveprosvjednestrankene adresirajudovoljnopotrebuglobalneborbe, dokdesne svevišeotvorenozagovarajuksenofobiju.Možeserećidajeneoliberalnikapitalizamzaposjeoidejuglobalizacije,internacionalizma,paistimepovezanogkozmopolitizma,kompromitiraojetepovratnoudaljioodgrađanacijelogsvijetakoji,umjestodasepočnuudruživatinaširojplatformiljudskihprava,glasajuzazatvaranjeiotuđujujednioddrugih.Onajkojidanaskoristiprednostiglobalizacije,onajkojijujepodrediosebitesedobrosnalaziunutarsvijetabezgranica,prvenstvenojekapital.Predstavničkademokracijapodbacila je jer: a)neuspijevaadresiratipraveproblemebirača,b) jersuse tradicionalnestranke ljevice idesnicegotovoizjednačilenapoljuekonomije,tec)jersupolitičkeelitečešćeposvećenevlastitimciljevimanegovolji naroda, stimdanetrebaprevidjetidasevoljanarodaponovnoponegdjeprikazujekaodiktaturailitiranija(HannahArendt).Naime, sve se češćemetodama tzv. direktne demokracije isključuju pravaonihkojisenabilokojinačinneuklapajuukonzervativnumatricuretradicionaliziranihneoliberalnihvrijednosti.51

Unatočnapadima iz liberalnog tabora (Hayek),Fichte se ipakdominantnointerpretirakao filozofsocijalist (ane filozofnacionalsocijalist),anjegovazatvorena država kao pokušaj izjednačavanja prava sviju kroz ekonomskujednakostkaoimperativ.Kadabiseiusvojilaidejadaseboritiprotivistogneprijatelja(ovdje:kapitalizam)značinaćinaistojstrani,štojeuvidkojinetrebaa prioriodbaciti,idejekojezagovarajudoktrinekojeHayekubacujeuistikoš,tolikosuraznorodneisrazličitimposljedicamapočovječanstvodasenjegovargumentmožepobitikaopojednostavljeniideološkiprikaz.Fichteovomišljenjedijelomjestreakcijana»kozmopolitskumodu«onogvremena,adijelominapolitičkurascjepkanosttadašnjeNjemačke,noZatvorena trgo-vačka država,prijesvega,misaonijeeksperiment,kaouostalomiPlatonovaDržava.Međutim,Hayekoviuvidizanimljivisujerukazujunaonajinicijalnimomentslobodekojisenalaziutemeljimaliberalneekonomskedoktrinekoju su kasnije kompromitirale neke njene neoliberalne varijante i koja jestogaprokazanakaovulgarnoutilitaristička tekompromitiranauprovedbi.NainicijalnuidejuslobodekojaživiudjelimaSmitha,Millaidrugih,akojajepomoglaprovođenjuidealavladavinenaroda,kaoipaknajboljegdotadadruštvenoguređenja,vrijedipodsjetititejeizvućiizvoluntarističkihinterpretacijakojesusklonecijeluekonomskumisao,odnjenihznanstvenihpočetakaušesnaestomisedamnaestomstoljeću,proglasitietičkidvojbenom.AnthonyCurtisAdler,52primjerice, tvrdidaekonomskozatvaranjedržave,kakvozagovaraFichte,nemorabitipokazateljantiglobalizacijskihtendencijaiintegralnogzatvaranjadržave,negoje,upravosuprotno,onopretpostavka



zaistinskikozmopolitizamjeromogućavadržaviizaćiizarenemeđunarodnetrgovine,othrvatisepritiskukapitala,odnosnonjegovognadmetanjanaglobalnojrazinitekapaciteteusmjeritinasocijalnapitanja.Timesedržavakaopravnatvorevina,kaodruštvo,zapravooslobađaiotvaraprostorsuradnjesdrugimdržavama/nacijamanadrugimpoljimaživota, onimanematerijalneprirode:

»Istinskiglobalizammogaobisepostićisamozatvaranjem;djelovanjepojedinaca,aneotvaranjeugranicuiograničenjeonogaštosezna,moraseodrazitinatragusebe.Svatkomorastvoritijednusferudjelovanja,podijeljenumeđupojedincimakrozzakon,pričemusvakaprepoznajepojedinusferusvihostalih.AkoFichteodbijaglobalneodnose trgovine i razmjene,pačak istranihputovanja,tojesamozatoštotoodbijanjevidikaopotrebnodaunaprijedikozmopolitskiidealzajednicedržava.Istinskazajednicadržavaistvarnaglobalnatrgovinapojedinacamogusedogoditisamousferiznanostiilikovneumjetnosti,gdjenemamogućnostisamoproizvodnjeilieksploatacije.«53

Adler,dakle,opravdavaFichteovetezekrozfunkcijucilja,a tojenekikonačnikozmopolitizamiidealnodruštvo.Noidalje,neobičnojeekonomskeodnoseikomunikacijukojaseputemnjihuspostavljatakostrogoomeđitipatvrditidatodoprinosikvalitetnojkomunikaciji.

6. Keynesova samodostatna država

IsaacNakhimovskynasličnomjetragukadatvrdidaje:

»…FichteuZatvorenoj trgovačkoj državitražioodgovornapitanjekojimsubiliokupiraniiRousseauiKant,atojekakoneutraliziratinestabilansustavmeđunarodnihodnosačijejeeskalirajućenasiljeprijetilopotkopatilogikudruštvenogugovoraionemogućitistvaranjeiodržavanjevladavinezakona.«54

Fichteje,navodiNakhimovsky:

»…tvrdiodaseEuropanemože transformiratiumiroljubivufederacijuustavnih republika,osimakoseekonomskiživotneodvojiodkonkurentskedinamikeodnosaizmeđudržava.Nadalje je tvrdio da bi se ta transformacijamogla postići prijelazomna planirano i uglavnomsamoodrživonacionalnogospodarstvo,kojebiomogućilaradikalnamonetarnapolitika.«

Fichteovodjelointerpretiraseovdjekaopokušajpravljenjakorakabližetrajnommirumeđunacijama,upravotakoštoćesemeđunarodniodnosirasteretiti,odnosnoštoćeihselišitipritiskaekonomskognadmetanja.Zajedničkotržište u tom je smislu više razjedinjavajući, no što je faktor koji spaja, anjegovorazdvajanjeoslobađajućimoment.Nakhimovskyskrećepažnjunatodaje,međuonimakojisuozbiljnorazmatraliovajpristup,međunarodnimodnosimabiobritanskiekonomistJohnMaynardKeynestesepozivanaKeyne

50

TojeiHayekovaargumentacija.

51

Harvey, tumačeći poznate teze MargaretThatcher o tome kako društvo ne postoji,podvlačidajeutomdiskursu»sveoblikesocijalne solidarnosti trebalo rastočiti u koristindividualizma,privatnogvlasništva,osobneodgovornosti iobiteljskihvrijednosti«.Vidi:D. Harvey, Kratka povijest neoliberalizma,str.27.

52

Anthony Curtis Adler, »Interpretive Essay:Fichte’sMonetaryHistory«,u:JohannGottlieb Fichte, The Closed Commercial State,preveoAnthony CurtisAdler, SUNY Press,NewYork2012.,str.1–73.

53

Ibid.,str.71–72.

54

IsaacNakhimovsky,The Closed Commercial State: Perpetual Peace and Commercial So-ciety from Rousseau to Fichte,PrincetonUniversityPress,Princeton,NewJersey2011.



sovčlanakpodnazivom»Nacionalnasamodostatnost«.UtomčlankuKeynesgovoriosvomsvesnažnijemudaljavanjuodtradicijeukojojjeodgajan,atojeduhengleskogliberalizmadevetnaestogstoljećakojikaoneupitnuistinuzagovaraslobodnumeđunarodnutrgovinu.NakhimovskyprenosiKeynesoveriječiotomekakoje(Keynes)svesklonijivjerovatidaće»postupnokretanjeusmjeruekonomskesamodostatnostivišepridonijetimiruodekonomskoginternacionalizma«.55

Keynesnadaljekaže:

»Prijesuosjećamsonimakojibiradijeminimizirali,negomaksimiziraliekonomskuisprepletenostmeđunacijama.Ideje,znanje,umjetnost,gostoprimstvo,putovanja–tosustvarikojeposvojojpriroditrebajubitiinternacionalne.Alinekarobabudedomaćakadgodjetorazumnoipraktičnomoguće,iiznadsvega:nekafinancijebudeprimarnonacionalne.Istovremeno,onikojiželeosloboditizemljuodisprepletenosti,trebajubitiveomasporiioprezni.Tonebitrebalabitistvariskorjenjivanjanegopolaganogusmjeravanjabiljkedarasteudrugomsmjeru.«56

Dakle, raskidanjemeđunarodnih ekonomskihodnosaKeynesdoslovnonazivaoslobađanjemdržavekoje ćevišedoprinijeti njenimdobrosusjedskimodnosima,nego tobožnjasuradnja.Keynessečestopozivaonamerkantilizam,pravackoji jezagovaraosamoonumeđunarodnurazmjenuizkojeseizlazikaopobjednik.Međutim,Keynesoviprotekcionističkistavoviuvijeksuzapravobiliusjeninjegovihintervencionističkihstavova.Drugimriječima,državabiprimarno trebaladjelovatinaunutarnjemplanu tekroz suvereneekonomskepolitikeomogućitiprosperitet,azaKeynesajetootvaranjeradnihmjesta.Državaseekonomskipotvrđujekodkuće:onanesmijezatvaratiočipredsocijalnimnejednakostimaiekonomskimneravnotežama.Samotakvaimalegitimitetštititisvojeintereseipremavan,atime,inverzno,jačatipolugekojejojomogućavajudadjelujenaunutra.Keynesova tvrdnja o internacionalnom karakteru znanosti i umjetnosti, anacionalnimdobrimaifinancijama,možese,unatočrazlikamaukontekstui stupnju radikalnosti, povezati s Fichteovim tezama. Primjerice, prvi dioKeynesovetvrdnjeneodoljivopodsjećanaFichteovetezeoputovanjimaisključivoznanstvenika i višeg umjetnika:»Izjednezatvorenetrgovačkedržavetrebajuputovatisamoznanstvenikivišiumjetnik:dokonojznatiželjiistrastizazabavljanjemnetrebadužebitidopuštenodasvojudosaduraznoseposvimzemljama.«57

Keynesovopakapostrofiranjefinancijakaoonihkojeiznad svega trebaju biti domaćemožesepakusporeditisFichteovimstavovimaoulozinovca.UpravojeuloganovcazaFichteaključnazauspostavuravnotežezatvorenetrgovačkedržave,odnosnozaostvarenjetemeljnogcilja:raspodjelevlasništvauskladuspostulatimaumnedržave.PremaFichteu,savsvjetski novac,onajkojijekonvertibilanucijelomsvijetu,atojezlatoisrebro,trebaproglasitinevažećimtegadekretomzamijenititzv.zemaljskim novcem,kojićeuzemljijedinoibitivažeći,doksetimeštootomemisliinozemstvo,netrebazamarati–zatvorenatrgovačkadržavasinozemstvomionakoneposluje.KodFichteasejavljaiznimnozanimljiv,inverznipoglednaodnosizmeđunovcairobe:novacjedefinirankrozrobuumjestoobratno,akoličinanovcauoptjecajunebisesmjelapovećavati,nousuštini–nijebitna.Fichtezagovaramonetarnozatvaranje:svjetski novactrebashvatitiikaosimbolglobalnerazmjenekojabitrebalabitidokinuta.ZaKeynesamonetarnapolitika,odnosnokamatnjak,bila jeprvoključnapolugapokretanjanacionalneekonomije,odnosnonjenogizlaskaizVelikedepresije1929.godine,dabise,nakonsuočavanjasazamkom likvidnosti,58okrenuofiskalnoj.UzadnjojVelikojrecesiji2008.mo



netarnapolitikaodigralajemeđutimznačajnuuloguspasiteljice,bašpremaKeynesovimteorijskimuputama.Potvrdajetodaiuzemljamakojezagovaraju laissez faire,odnosnoupravounjima,kadastvarikrenunizbrdonitkonemavremenačekatitržište.Moglobi se reći,dok jeListnjemačkiodgovornaengleskuklasičnuekonomsku školu, Keynes u prvoj polovici dvadesetog stoljeća podiže svojuintervencionističku revoluciju (iakonjemu samom tonije draga riječ) kojaprekidas(vlastitom)klasičnombritanskomtradicijomtesepribližavahrabrojvojsciheretika59kojisujojseusudiliusprotivititakoštosu,umjestoštednje,favoriziralipotrošnju,aumjestodržavepromatračazagovaraliaktivnudržavu.Keynesovdržavni intervencionizamne izlazi izokvirakapitalizma, alije,kao ikodLista,vrstahibridnog rješenja;kombinacijeslobodnog tržištaidržavneintervencije.Državajeisamasubjektnatržištu,onatroši,kupuje,investira,sudjelujeutržišnimkretanjimatenatajnačinekonomskimputemnanjihutječe.IListiKeynesslijedeFichteovunit,iakoniizblizatakoradikalno.SuštinskajerazlikaizmeđuFichteoveiKeynesovedržaveutomeštoKeynesovanijepravnička,juridičkadržavakojaseprimarnoslužipropisivanjemzakonanaekonomskomterenu–iakoseitimesluži–negodržavakojakoristiekonomskupolugudabiutjecalanaekonomskakretanja.Izanjusutržišneneravnotežepravilo,aneslučaj;nionanevjerujeunekometafizičkodugoročnoporavnanjedeficita,noodlučujetajneredpomestiekonomskommetlom.Keynesovadržavadjelujekrozekonomskezakone,aliimsenepokorava;onaseuvlačinatržištedabinanjihutjecala,dokFichteovatočiniizravno,krozpravo,propise.Nousuštiniciljjeisti:snagamadomaćeekonomijespriječitiprevelikenejednakostiudruštvuineminovnuisključenostdijelagrađana.Dokkodzatvorenetrgovačkedržavenemakomercijalneipojedinačnetrgovine s inozemstvom,odnosnoonani u tragovimanije plodneke spontanepoduzetničkeaktivnosti,kodKeynesaonamožebitijedanodglavnihizvorabogaćenja.NoočitojedaseKeynesiztetezepovlačitvrdnjomosnažnijemosjećajupremaonimakojibi jeminimizirali,negopremaonimakojibi jemaksimizirali.IakojeKeynesdalekobližiFichteuodSmitha,zaFichteasuujednakološojpoziciji,ionadržavakojauopćenekoristiprotekcionističkemjerevećimapotpunootvorenutrgovinu,ionakojaihkoristidjelomično,sporadično,aipaktrgujesastrancima.NoFichtestvariizvodinačistac:akoćemovećprotekcionističkidjelovati,učinimotodokraja.DokFichtepravnimsredstvimatežiosiguratiekonomskujednakost,Keynestopokušavači

55

Ibid.

56

John Maynard Keynes, »National SelfSufficiency«,The Yale Review 22 (1933)4, str.755–769. Dostupno na: https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/interwar/keynes.htm(pristupljeno22.6.2018.).

57

J.G.Fichte,Zatvorena trgovačka država,str.126–127.

58

Liquidity trapilizamka likvidnostipojavajekojujeuočioKeynes,akojaseodnosinasituacijuukojojmonetarnevlastismanjujukamatnestope,novcanatržištuimailikvidnost

jevisoka,međutim,unatočtome,poduzetničkaaktivnoststagnira.Sintagmasečestokoristikaoargumentoneefikasnostiekspanzivnemonetarnepolitike,odnosnotiskanjanovca.

59

SintagmuspominjesamKeyneskadagovorioMandevilleu,Malthusu,GeselluiHobsonukojisu»slijedećisvojuintuiciju,radijenejasnogledaliistiniuoči,negoostalikodgreškedokojesemožedoćijasnoćomidosljednošćutejednostavnomlogikom,nonatemeljuhipotezakojeneodgovaraju činjenicama«.Vidi:John Maynard Keynes, Opća teorija zapo-slenosti, kamate i novca,preveoIvoBićanić,Centarzakulturnudjelatnost,Zagreb1987.,str.210.



nitiekonomskimmjerama,hvatajući sezapolugedržavekaoekonomskogsubjekta.Keynesovadoktrinakombiniraelementeekonomskeslobodeizradovaranihklasikaidržavekojaupravljaekonomskimsustavom,anijeinemorabitirepresivna.60TakoKeynesdokazujedadržava,dabibilasocijalna,nemora biti zatvorena: ondamože biti i slobodna i socijalno osviještena,poput države blagostanja, koja se u praksi naslanjala na kasneKeynesoveteorijskeradove.Iakogovorioprijelazusaslobodnemeđunarodnetrgovinekjačanjuprotekcionizmaiekonomskojsamodostatnosti,Keynestojtezivrloopreznopristupa.Podvlačidaunaglomprijelazuizjednogsustavaudrugividitrivelikeopasnosti (glupost, žurba i netolerancija) te ukazuje na primjere koji bi trebaliposlužitikaoupozorenjenatokakavtajprijelaznebitrebaobiti:neprenagao,negopostupan,eksperimentalan,primjerennovomdobu,61Keynesovajeekonomija,moglobisereći,lišenametafizikeusmisluvjereutržištekojeputemnevidljiverukesamosvremenomuspostavljaravnotežu.62UtomjepogleduKeynes,činise,bionepopravljiviateist,anijezgoregspomenutidajeikomunizamvidiokaosebistranureligiju.63

7. Zaključak

ZatvorenatrgovačkadržavaJohannaGottliebaFichteasvejeaktualniještivoobziromda temepoput slobodne trgovine,protekcionizma,otvorene ilizatvoreneprivrede,nesilazesdnevnogredapolitičkihagenda,štojeirazumljivo sobziromna toda jevanjskotrgovinskapolitikadiovanjskepolitikenacionalnih država. Fichteov se filozofski eksperimentmože promatrati izvišekutova.Prvijeonajnjegovihnajžešćihkritičara,međukojimaseističeHayek,ekonomski(neo)liberal,kojizatvorenutrgovačkudržavuproglašavamodelomkojijemogaobitiinspiracijazanajgoretotalitarističkerežime.Drugijeonajekonomskihintervencionistakojisurazumjeliglobalnuspregupolitikeikapitalazaloživšisezazdravorazumskiuplivdržaveiumeđunarodneekonomsketokoveinadomaćemplanu,sciljemočuvanjadržaveblagostanja(List,Keynes).Treći jepakonajkojiupravoFichteovpristuptumačiistinskimkozmopolitizmom,sobziromnatodazastupastajalištedajenemogućeostvaritipolitičkeslobodeitrajnisvjetskimirbezdaseodnosimeđudržavamarastereteekonomskognadmetanjaipritiskakapitalakojiprijetipojedinačnimdruštvenimugovorima(Adler).Potrebno je iz svakog od ovih pristupa izlučiti njihove domete i slabosti.Hayekubisekaoteorijskazaslugamoglopripisatiisticanjetrgovačkog idea-la individualne slobodekojipodsjećadajeslobodnatrgovinaneodvojividioljudskihslobodapovezanskomunikacijomikretanjem.Nedostatakjetajštoekonomske slobode nadređuje drugim aspektima ljudskog djelovanja čimeonimogubitiugroženi.Adlerekonomskeslobodepovezujeseksploatatorskimodnosomkojibitrebalodokinutiuciljupostizanjaistinskogkozmopolitizma.Listovdoprinossastojiseodidejeootvaranjuuskladusastupnjemrazvojadomaćeekonomijeteuuvođenjugraniceizmeđupolitičke(državne,nacionalne) ikozmopolitske,odnosnokozmopolitičkeekonomije (s individualnerazineodmahprelazinaglobalnu,doknacionalnupreskače).Keynespaktvrdidasvjetskommiruvišemožepomoćipoštenozatvaranje,negokvaziotvorenost ikvazislobodno tržište,nakojemsvatkogledakakoda ipakstekneprednostpreddrugimanazakulisninačin.Fichteovodjelopropitujeidejuslobodnetrgovineipravanavlasništvo,stogajeumnogomekontroverznozasvijetukojemsutedogmevećpostaleopća



mjesta.Zaboravljasepritomdajeisvijetzapravojednazatvorenaprivredaukojojsenadmećemounutarpostavljenihgranicatejebezgraničnaekonomskaslobodaiborbazaosvajanjeuvijeknovihtržištasamaposebiiluzija.Moglibismosepitati:imaliondasmislazatvaratiseujošužim,nacionalnimgranicama,aliipostavitiprotupitanje:nebilikodteorijskoguvidaozatvorenojtrgovačkojdržavi,akadabiseanalogijomprimijenionacijeliglobus(skojegionakomalotkoputuje),doizražajadošleprednostitakvoguređenja,dokbisenekinedostacizapravoizgubili?Akoplanetunakojojživimozamislimokao jednudržavu, jednunadnacionalnu tvorevinu, naprostodanuunjenimprirodnimgranicama,Fichteov eksperiment sjaji dubinom svoje filozofskemisli,anjegovkozmopolitskikarakteriznenađuje.

Aneli Dragojević Mijatović

Protectionism or Free TradeActuality of Johann Gottlieb Fichte’s Closed Commercial State

AbstractJohann Gottlieb Fichte in his work TheClosedCommercial State (1800) argued for economic autarky as the next reform of protectionism. German-American economist Friedrich List pub-lished TheNationalSystemofPoliticalEconomy (1840) which is considered to be the “Bible of protectionism”. List was the opponent of Adam Smith’s theses on the importance of free trade and international market. The advocate in a shift from open to closed economy is actual in the globalized world, which is determined by growing inequality and other social and political anomalies. Protectionism is imposed as a possible response to the discontents of globaliza-tion. The paper attempts to answer if there is a link between global capitalism and economic nationalism, and how are left and right political parties related to that possible link. Recently, in the days of political dissatisfaction, the alternative between left and right positions is replaced by the opposition between system and anti-system or protest parties. While system parties are criticized for keeping a statusquo of neoliberal agenda, protest parties slide into nationalism and populism.

Key wordsprotectionism,freetrade,JohannGottliebFichte,GeorgFriedrichList,FriedrichAugustvonHayek,JohnMaynardKeynes

60

Fichte,međutim,tvrdidanjegovadržavanijerepresivna:»Vladaopisanedržavetrebarijetko kažnjavati, rijetko voditi omražene istrage.«Vidi:J.G.Fichte,Zatvorena trgovačka država, str. 129.Objašnjava potom da je tozatoštoje»podanicimadobro,avladajebiladobročiniteljica«.Vidi:ibid.,str.130.

61

Ibid.

62

Smithovanevidljiva rukainterpretiraseireligijski.

63

John Maynard Keynes, Essays in Persua-sion, A Short View of Russia, The HogarthPress, London 1925. Dostupno na: https://en.wikisource.org/wiki/Essays_in_Persuasion/A_Short_View_of_Russia(pristupljeno5.2.2018.).

protekcionizam ili slobodna trgovina

Documents