kroz stoljeća - zagorjepublic.com · krenuo povijesni, gospodarski, upravni i kulturni razvoj...

Kroz stoljeća K

rap

insk

o -

za

gors

ka ž

up

an

ija

Informativni vodič2

BOGATSVO DAVNIH I PRADAVNIH DOBArema dostupnim podacima, pisana povijest današnjeg područja Krapinsko-zagorske županije započinje krajem 12. stoljeća. Tijekom 13. stoljeća pa do polovine 14. stoljeća trajao je proces oblikovanja strukture naselja, koji čine danas gradove i općinska središta

Županije. Drugim riječima, u tom razdoblju stvorene su jezgre od kojih je na ovim prostorima krenuo povijesni, gospodarski, upravni i kulturni razvoj administrativnog područja kojeg danas, 800 godina kasnije zovemo Krapinsko-zagorska županija. Temeljem raspoloživih povijesnih podataka, pokušat ćemo, koliko je to moguće, naznačiti tragove i puteve geneze stvaranja gradova i općina te Županije u cijelini, kao i njihova upravna i razvojna značenja od najranije prošlosti do današnjih dana. Povijesne izvore i dokaze, ne čine dakako samo pisani dokumenti. Arheološke iskopine, prikupljene tijekom dosadašnjih istraživanja govore nam da razvoj nekih od današnjih gradova i općinskih središta Županije, seže mnogo dublje u prošlost od onoga što kazuju pisani izvori. Ti nalazi sa svoje strane, kidaju još snažnije veo tajni o postanku i načinu života čovjeka na ovim prostorima Temeljem arheoloških nalaza moguće je zaključiti da je na području današnje Županije, postojao organizirani život još tijekom brončanog doba odnosno za vrijeme trajanja tzv. Kulture polja sa žarama. Populacija brončanog doba naseljavala je pred 3000 godina kameniti brijeg na kojem će se u srednjem vijeku stvoriti jezgra grada i trgovišta, današnjeg središta Županije, grada Krapine. Mnoštvo keramičkih ulomaka, kameni kalup za lijevanje, brončane sjekire te tragovi nastambe ukazuju jasno da su postojali trajni oblici života na užem području grada Krapine u dalekoj prapovijesti. Nalazište pračovjeka u Krapini jedno je od najvećih europskih nalazišta. Na Hušnjakovu brdu kraj Krapine pronađeni su ostatci špiljskog čovjeka koji je poznavao vatru i živio od lova. Pripadao je poznatoj prethistorijskoj kulturi (Premousterien), za što postoje dokazi od oko 1200 komada kamenog oruđa.Na brijegu Podoštinje iznad Radoboja u 1850. godini pronađeno je 11 prethistorijskih humaka. Na njima je pored ostalog nađeno crijepovlje, komadi željeza te više posuda i žara. U potoku u blizini Radoboja pronađene je i kamena sjekira.Stvaranje tisućljetnog Rimskog carstva, također nije mimoišlo ove krajeve. Dokaze o njihovom boravku na ovim prostorima nalazimo na više mjesta. U Mihaljekovom Jarku s južne strane Krapine pronađeni su 1895. godine žrtvenici boga Jupitera. Njih su dali podići Titus Accius Severus i Marcus Ulpius Placidinius viši časnici iz doba cara Komoda (180. - 192. godine). Na tom mjestu bila je vjerojatno oružnička postaja i raskrižje cesta od Bednje preko Radoboja i Lepoglave sa cestom na Krapinčici. Kao i ostali naši krajevi i područje današnje Krapinsko - zagorske županije ulazi u ono povijesno razdoblje kada su Rimljani zaokruživali svoje sjeverne posjede i utvrđivali granice Imperije na Dunavu. Krak ceste od Ptuja (Poetovio) prema Savi, čini se da je prolazio tjesnacem kod Krapine, pa se ovdje zadržalo nekoliko značajnijih arheoloških nalaza, koji govore o postojanju rimskog naselja s vojničkim u putnim servisom, kakav je bio uobičajen u cestovnom sustavu starog vijeka u krajevima koje su kontrolirali predstavnici Rimskog carstva. Osim uz ceste većih prometnih vrijednosti na tragove Rimljana može se naići i uz termalne izvore i rudnike. O nazočnosti Rimljana na području Županije govori nam i spomenik iskopan u Loboru 1857. godine koji je smješten u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Za

P

Kroz stoljeća

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Informativni vodič 3

njega se pretpostavlja da datira od početka 3. stoljeća poslije Krista, te da je n a mjestu današnjeg Lobora bila rimska naseobina Svi ovi nalazi i indikacije o nazočnosti Rimljana vezani su za sjeverni dio Županije. U njezinom južnom području, siromašniji smo takvim nalazištima, tako da će arheologija tek svojim budućim istraživanjima i sustavnim radom imati zadatak da skine veo tajni s rimskog Zagorja. Srednji vijek, na svoj način, ugradio je novi kamen u oblikovanje života u današnjim općinskim središtima i gradovima Županije. Nicanje srednjovjekovnih burgova na padinama brda na sjevernom dijelu Županije u 13. i 14. stoljeću te njihova pregradnja, inicirana u vrijeme borbi s Turcima nije povukla za sobom i jače grupiranje naseobina tj. današnjih općinskih središta i gradova. Naime, stanovništvo je i dalje ostajalo u svojim, mahom drvenim kućama, a napuštalo ih je tek u krajnjim trenucima opasnosti, dakle u vrijeme turskih navala, sklanjajući se i braneći istovremeno. Zbog toga, između ostalog i nije bilo uvjeta za formiranje većih naseobina odnosno gradskih središta. Isto tako za ostvarivanje tog procesa nedostajale su intenzivne prometne veze, trgovina i specijalizirani obrti, što su sve temeljni uvjeti za stvaranje gradskih središta. Ovisnost seljaka u odnosu na plemstvo, u pravnom smislu - oni su bili vezani za svoje prebivalište, također je onemogućavalo da se broj stanovnika u pojedinim naseobinama povećava imigracijom. To su i osnovni razlozi, što su se u to vrijeme samo dva mjesta počela oblikovati kao gradska središta, tj. Krapina i Klanjec.

• Povijesni tijek nastajanja današnjih središta gradova i općina županije Kao što smo rekli Krapina je kao najstarije naselje na području Županije, zapravo i jedina ispunjavala potrebne uvjete koji su joj omogućili da se oblikuje kao grad. Ako namjerno skinemo balast legendi i oslonimo se na ono što je vjerodostojno u povijesnim izvorima vidjet ćemo da je dobro utvrđen položaj na važnoj cesti i uz vodotok stvorio mogućnost da se na jednom obronku razvije od stražarske pozicije ili manjeg kaštela novi grad u 16. stoljeću. U sačuvanim pisanim dokumentima Krapina se spominje prvi puta 1193. godine. Županija krapinska, kao političko i administrativno središte današnje Krapinsko - zagorske županije ima svakako povijesnu utemeljenost. Ona se spominje već 1222. godine u povelji Herceg Bele gdje se imenuje i Petar Knez iz Krapine kao glava Hrvatske plemenske župe. Nadalje Hrvatsko - ugarski kralj Sigismund je 1399. godine uz posjed gradu Krapini (Castrum Carpone) dodijelio je poglavaru grada i titulu Velikog župana zagorskog. U vrijeme najtežih turskih navala na Hrvatsku u krapinskoj je utvrdi održano pet Hrvatskih sabora (1598.,1599.,1600.,1605. i 1607. godine). Grad Krapina je često mijenjao svoje vlasnike. Najstariji vlasnici bili su hrvatski i ugarski kraljevi, a pored njih gospodari ovog grada bili su i kneževi Celjski, obitelji Keglević i Drašković dok su posljednji gospodari grada bili obitelji Lichtenberg i Ottenfels. U srednjem vijeku Krapina je bila važno razvijeno trgovište. U 1347. godini kralj Ljudevit dodijeljuje joj privilegij slobodnog kraljevskog grada. U to vrijeme ona je bila središte Županije kojoj su pripadali svi zagorski posjedi i dvorci. U 15. stoljeću pripojena je Varaždinskoj županiji.

Kroz stoljeća K

rap

insk

o -

za

gors

ka ž

up

an

ija


Ostalih šest sadašnjih gradova u Županiji Zabok, Zlatar, Pregrada, Oroslavje, Donja Stubica i Klanjec u davnim vremenima razvijali su se uglavnom, kao i većina naselja ovog područja tj. oko sakralnih građevina. Ime Zabok prvi puta se spominje 1335. godine u darovnici ugarsko - hrvatskog kralja Karla I kojom se prema preporuci slavonskog bana Mikca daruje posjed Zabok, Petru sinu

Nuzlina. Međutim, tek utemeljenjem Župe Svete Jelene 1658. godine i kasnije izgradnjom nove župne crkve na današnjem mjestu počinje razvoj ovog grada, koji je atribute gospodarskog i upravnog sjedišta dobio tek u kasnijim vremenima. Grad Zlatar prvi put se spominje krajem 13. stoljeća kao vlastelinski posjed Zlatharia. Zahvaljujući svom položaju na križanju cesta, po nestanku turske opasnosti Zlatar je kao mjesto počeo vidljivo napredovati. U 1699. godini on je postao i središte župe. Svoje najveće administrativno značenje doživio je 1875. godine kada je postao podžupanijsko središte. Ukidanjem podžupanije 1886. godine Zlatar je ostao kotarsko i općinsko središte. Ime grada Pregrade se prvi put spominje 1334. godine u Statutima zagrebačkog Kaptola. Crkvena župa kojoj pripada Pregrada starija je od te godine i jer je opis pregradske župne crkve dan u pisanim dokumentima još 1639. godine. Pregradski kraj pripadao je kostelskom vlastelinstvu. Tijekom 19. stoljeća Pregrada se počela razvijati kao urbani centar. Postala je središte kotara 1857. godine. Izgrađeno je nekoliko javnih zgrada tj. općine, kotara, pošte i suda. Od gospodarskih djelatnosti razvijaju se trgovina i zanatstvo. Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća počela se razvijati i industrija koja je ubrzala formiranje Pregrade kao gradskog centra.

Kroz stoljeća

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a


Povijesni razvoj naselja Oroslavje određuju lokacije dvaju vrlo vrijednih dvoraca iz 18. stoljeća. Župna crkva utemeljena je 1941. godine. Značajniji razvoj Oroslavja počeo se ostvarivati sredinom 20. stoljeća izgradnjom industrijskih kapaciteta. U pisanim dokumentima Donja Stubica spominje se već 1209. godine u povelji Andrije II . Kao središte župe prvi put je zapisana 1334. godine kada podgrađe dobiva značajke urbanog naselja i trgovišta sa razvijenom obrtom. U to vrijeme Castrum i podgrađe pripadaju velikom susjedgradskom - stubičkom vlastelinstvu. Kao središte hrvatsko-slovenske seljačke bune ona je bila uključena u žižu tadašnjih srednjoeuropskih događaja. Donja Stubica je tijekom osam stoljeća bila upravno, sudsko, kulturno i gospodarsko središte čitavog područja sjevernih obronaka Medvednice. Jedno od rijetkih naselja na području Županije, kao što smo spomenuli, za koje se može reći da je kroz svoj razvoj počelo dobivati atribute grada, jest Klanjec. U njemu su se od najranijih vremena očitovale prednosti njegovog dominantnog položaja nad dolinom rijeke Sutle. Kasnije je dobio na važnosti kao trgovište i administrativni centar. Povijest Klanjca je dakako usko vezana uz Cesargrad, koji se u izvorima prvi puta spominje 1399. godine kada je kralj Sigismund, Henriku II Celjskom dao cijelu Zagorsku županiju s utvrdama, gradovima i pripadajućim selima. Ako ne prije te godine, a onda bar od nje može se pretpostaviti i postojanje naselja Klanjec. Inače, ime Klanjec prvi puta se spominje 1463. godine u ispravi kralja Matije Korvina. U 1598. godini, Klanjec se spominje kao (Oppidum) grad s mitnicom i carinarnicom. Sve do 1603. godine sudbina Klanjca identična je sa promjenama vlasništva nad Cesargradskim vlastelinstvom. Kao kotarsko mjesto Klanjec je bio sjedište Kraljevske kotarske oblasti, suda, općinskog ureda, župe, poštanskog ureda, oružničke postaje i brzojavne postaje. Na taj način, dobivši i status trgovišta, Klanjec mijenja strukturu stanovništva i svoj izgled. Naselje Bedekovčina, od davnina zvano Našenina, ime je dobilo po jednoj od najstarijih zagorskih plemićkih obitelji Bedeković. Oni su 1267. godine dobili posjed Komar od kralja Bele IV koji se kasnije po njima nazvao Bedekovčina. Arheološka i povijesna utemeljenost postojanja Castrum Cubula kao rimske utvrde u današnjem Kebelu, daje naslutiti da je život na ovim prostorima mnogo stariji, nego što to govore kasniji pisani dokumenti u kojima se spominje Bedekovčina. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće dolazi do snažnijeg razvoja školstva i industrije, koji se u kasnijim godinama dvadesetog stoljeća intenzivirao. Postanak Budinščine vezan je uz godinu 1234. kada se spominje zemlja Budindol. Ostaci kulturnih spomenika burg Milengrad, dvorac Patačić u Zajezdi, Kurija Zakmardy u Budinščini, škola u Zajezdi, crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Zajezdi govore o značaju ovog područja u prošlosti. Na području općine postoji i vrijedno nalazište iz brončanog doba. Područje općine, bilo je nekada poznati rudarski kraj s ugljenokopima mrkog ugljena te kamenolomom diabaza i vapnenca koji su bili začetak gospodarskog razvoja. U 1334. godini prvi put se spominje i ime naselja Desinić kao sjedište župe Svetog Jurja. Kralj Rudolf je 1592. godine dao Desiniću status slobodnog sajmenog središta, te je Desinić čitavo to vrijeme bio poznato trgovačko i sajmeno središte sve do danas. Dugogodišnji gospodari ovog kraja bili su grofovi Ratkay koji su dovršili gradnju svog dvorca Veliki Tabor koji je i danas ponos ne samo ovog kraja nego i naše domovine. Prije drugog svjetskog rata, Desinić je bio jedno od najjačih trgovačkih središta u Zagorju. Sličan koncept razvoja sa naglaskom na poljoprivredu i trgovinu, nastavljen je i u drugoj polovici ovog stoljeća. Prvi pisani trag spomena mjesta Ðurmanec vodi nas u 16. stoljeće, točnije u 1598. godinu kada se spominje pod nazivom Gurmanec. U to vrijeme Krapinsko vlastelinstvo dijeli se

Kroz stoljeća K

rap

insk

o -

za

gors

ka ž

up

an

ija


na tri velike seoske općine od kojih je jedna Ðurmanec. Nalazi se sjeverozapadno od Krapine na raskrsnici prometnica prema Rogaškoj Slatini i Celju s kojima je cestovno i željeznički dobro povezan. Gornja Stubica bila je mali feudalni posjed sa župnom crvom Svetog Jurja, koja se prvi put spominje 1209. godine. U 1573. godini odavde je krenula u Hrvatskoj povjesti poznata Seljačka buna. Povijest Hraščine govori nam da su u tom području još u drugom stoljeću obitavali Rimljani. Tu je otkriven rimski spomenik iz II stoljeća. U 17. stoljeću, izgrađena je župna crkva Svetog Nikole i oko nje se stvorilo središte naselja. Prema podacima Hraščina je kao općinsko središte egzistirala još prije 1900. godine. Hum na Sutli kao naselje razvijao se također kod sakralnih građevina. Crkva svetog Vida spominje se u pisanim dokumetima već 1334. godine. Dvorac Mali Tabor iz 1497., crkva svetog Ivana iz 1644. i majke Božje Taborske iz 1679. godine govore da je ljepota ovog kraja odavna privlačila ljude da se u njemu naseljavaju.Šume, ugljen i kameni pijesak omogućili su razvoj staklarstva. U 1860. godini izgrađena je tvornica stakla “Straža” danas jedan od najvećih proizvođača staklene ambalaže u ovom dijelu Europe. Povijest Jesenja usko je vezana uz razvoj župe u susjednom Radoboju. Ona se spominje već u prvoj polovici 14. stoljeća. U njezinom sastavu se nalazilo i Jesenje. I to od prvog popisa 1334. godine pa sve do 1785. godine. Župa Jesenje osamostalila se 1785. godine a patroni župe i župne crkve bili su u najvećoj mjeri feudalni gospodari ovog kraja od grofova Keglevića do Moškovića. Javnu narodnu pučku školu Jesenje je dobilo 1857. godine. Naselje Konjščina, prvi put se spominje 1334. godine i to kao župa. Ime je dobila po dvorcu plemićke obitelji Konjski. Njihov kaštel bio je važan strateški objekt u nizinskom zagorskom prostoru. Prema dosadašnjim saznanjima kaštel je izgrađen prije 1500. godine. Kod Konjščine se 1544. godine sukobio turski Ulama paša sa Zrinskim i Wildernsteinom. Nekada razvijeni industrijski kraj, Konjščinski i Zagorski ugljenokopi, crna metalurgija, termoelektrana na ugljen, danas je sveden na manji broj značajnijih gospodarskih subjekata te malo poduzetništvo. Kraljevec na Sutli spominje se 1789. godine kada je osnovana župa i on se razvijao kao i druga manja mjesta oko župne crkve. Dolinom Sutle prolazila je rimska cesta. Nema pouzdanih podataka od kada postoji mjesto Kraljevec na Sutli odnosno od kada datira tj naziv. Stanovnici Kraljevca bili su poznati kao dobri trgovci stočarskim proizvodima. Krapinske Toplice bile su poznate još u rimskom razdoblju pod nazivom Aquae vivae. U srednjem vijeku ime Toplička župa nalazi se u crkvenim spisima iz 1334. godine. Župna crkva spomije se 1676. stoljeću. Sve do druge polovice 19. stoljeća. Krapinske Toplice su bile malo naselje, čija se još u rimskom razdoblju otkrivena topla vrela nisu svrhovito koristila. Tek 1857. godine Jakov Badl otkupio je Toplička vrela od prijašnjih vlasnika obitelji Keglević i Oršić i pretvorio ih u reprezentativno lječilište. Od tada zapravo datira i značajniji razvoj Krapinskih Toplica koji se temelji na zdravstvenom turizmu. Mjesto Kumrovec prvi put se javlja u pisanim spomenicima 1463. godine kao jedan od posjeda na Cesargradskom vlastelinstvu. Kumrovec i okolna sela oduvijek su bila dio župe Tuhelj gdje je Župna crkva. Gospodarsku osnovicu čini nekoliko tvrtki i obrtništvo te turistički kapaciteti. Lobor, također današnje općinsko središte spominje se u pisanim zapisima prvi put 1257.

Kroz stoljeća

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a


godine kao Castrum Lobor. Ime mu vjerojatno potječe od latinske riječi Labor (laboratorium). Pretpostavlja se da su na tom prostoru Rimljani imali svoje radionice i kamenolome. Kao trag svog boravka ostavili su nadgrobne spomenike od kojih se jedan iskopan 1857. godine nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Starost naselja potvrđuju i kamena sjekira i malj iz ranog

neolitika - vrijeme sopotske kulure u ovim krajevima. Na lokalitetu oko crkve Majke Božje Gorske u Loboru je 1998. godine pronađeno groblje Hrvata iz 11. stoljeća. U općini Lobor nalaze se i stari burgovi tj. Pusti Lobor iz 13. stoljeća, Oštrc grad iz 14. stoljeća i Loborgrad iz 17. stoljeća. Današnja općina Mače smještena je na raskrižju regionalnih puteva. U njoj je od 1574. godine, kada je izgrađena crkva bio vjerski centar i središte župe te upravni centar sa središtem općine. Tu su se održavali redoviti tjedni i poznati veliki godišnji sajmovi. Posebno se razvija trgovina i uslužne djelatnosti. osnovna škola u Maču osnovana je 1860. godine. Tu se nalazi i termalno izvorište Sutinske Toplice poznato više od 200 godina. Marija Bistrica spominje se prvi put 1209. godine u povelji kralja Andrije.. Feudalni posjed Bistrica često je mijenjao vlasnike. Ukinućem kmetstva 1848. godine Marija Bistrica postaje kotar u okviru Zelinske podžupanije. Prve dokumente o postojanju škole u Mariji Bistrici nalazimo u crkvenim dokumentima iz 1590. godineMarija Bistrica je u domovini i u svijetu poznata kao čuveno i omiljeno Marijansko proštenište i to od 1684. godine kada je otkriven kip majke Božje. Mihovljan spada u red manjih općinskih središta. Prvi put se spominje kao župa u 13. stoljeću. Mihovljan je bio vlastelinski posjed koji je pripadao Sermagima. Tijekom stoljeća mijenjao je vlasnike od Schlippenbacha, Mikuletića, Rakodezay do baruna Fiedlera. U vrijeme Austro-ugarske monarhije Mihovljan je imao svoju lokalnu samoupravu sve do 1962. godine. Pučko školstvo je postojalo u Mihovljanu već od 1835. godine.

Kroz stoljeća K

rap

insk

o -

za

gors

ka ž

up

an

ija


Novi Golubovec također jedno od manjih općinskih središta postao je poznat 1875. godine kao rudarsko mjesto, jer je te godine započela ozbiljnija eksploatacija ugljena. U 1890. godini uspostavljena je i prva željeznička komunikacija sa Varaždinom. Petrovsko kako se danas zove mjesto i općina, prvi puta se spominje 1334. godine ali pod izvornim nazivom Konoba i to u najstarijem sačuvanom popisu župnih crkava u Zagrebačkoj biskupiji. Na današnjem mjestu u Petrovskom sagrađena je župna crkva u čast svetog Petra i Pavla, po nekim značajkama u stilu gotike. Od 1661. godine uz crkvu se spominje i župni dvor. Početak školstva u mjestu datira iz 1867. godine. Pod konac 19. stoljeća osnovana je općina Konoba sa sjedištem u Krapini da bi 1904. godine došlo do odcjepljenja i formiranja nove općine sa sjedištem u Konobi . Ova općina formalno je ukinuta 1956. godine da bi općina Petrovsko bila ponovno ustrojena 1993. godine. Prvi pisani spomen Radoboj pod imenom Radboa datira iz 1334. godine. Preko tog područja u rimska vremena vodio je put iz pravca Krapine prema Varaždinu. Veći gospodarski i kulturni značaj Radoboj dobiva 1811. godine pronalaženjem sumpora a iza toga i ugljena. Tu je nastao jedan od rijetkih europskih rudnika sumpora s originalnom tehnologijom prerade te rude. Doseljavaju se stručnjaci i rudari iz Češke, Austrije i Slovenije. Dolazi do industrijalizacije i počinje razvitak uslužnih djelatnosti, obrta, školstva i kulture. Nakon drugog svjetskog rata rudnik prestaje s radom i nastupa odlazak stručnjaka i stagnacija. U Radoboju su pronađeni vrijedni arheološki nalazi. Grobovi s ljudskim kostima i oruđem iz željeznog doba; urne od zemlje i stakla, grčki zlatnici s likovima božice Atene i Nike. U Radoboju je i najveće svjetsko nalazište fosila flore i faune od prije 10 milijuna godina. Oko 1700 primjeraka senalazi U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju te u muzejima Beča i Londona.Prvi pisani zapisi o Stubičkim Toplicama datiraju iz 1209. godine iz vremena Andrije Arpadovića. Tu se spominju Teplitz bey Stubicza. Toplice su u upotrebi vjerojatno još od antičkog i rimskog doba. Prvi bazen sa termalnom vodom izgrađen je 1776. godine, a kupalište 1811. godine. Svoj puni razvoj Stubičke Toplice kao termalno kupalište i lječilište ostvaruju krajem 18. stoljeća i u 19. stoljeću da bi već početkom 20. stoljeća bile poznate u cijeloj srednjoj Europi kao mondeno kupalište. Današnje lječilište datira iz 1811. godine . Sveti Križ Začretje spominje se prvi put 1334. godine. Nekad je u tom kotarskom i općinskom središtu bilo i sjedište samouprave podžupanije Krapinsko - Topličke (1875 - 1885) s osnovnom i poljoprivrednom školom i željezničkom postajom od 19. stoljeća.Podno Cesargradske gore, između koloritnih brežuljaka smjestio se Tuhelj. Ime je dobio po staroslavenskoj riječi “tuhl” koja označava udubinu. Tuhelj se spominje krajem 14. stoljeća. Prvi pisani podatak o postojanju župe Tuhelj, a tako i istoimenog naselja pronađen je u jednom sudskom zapisu iz 1403. godine. Kroz svoju prošlost Tuhelj je bio crkveno, političko i kulturno središte. U njemu je sagrađena Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Priznanje kao političko središte dobiva stvaranjem hrvatske države kada postaje samostalna općina. Tradicija bavljenja stanovnika Tuhlja datira još iz 1920. godine kada je osnovano pjevačko društvo “Naša lipa” odnosno 1927. osnivanjem glazbenog društva “Lipa”. Veliko Trgovišće prvi puta se spominje 1501. godine kao sjedište župe. Značajnije se počelo razvijati u 19. stoljeću. Prije toga tu su bili posjedi grofova Erdody. Većinu crkava na području općine izgradila je ta plemička obitelj. Posebno valja istaći da je kod crkve Sveta Tri Kralja u Erpenji osnovana i najstarija škola na ondašnjem Balkanu. Postanak mjesta Veliko Trgovišće veže se uz izgradnju ceste i kasnije željezničke pruge. Župni dvor sagrađen je u Velikom Trgovišću 1842. godine, a župna crkva 1876. godine. Godine 1889. počela je

Kroz stoljeća

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a


izgradnja škole koja je završena 1891., a nešto kasnije izgrađena je i općinska zgrada. Veliko Trgovišće se početkom 19. stoljeća značajnije razvija i pred drugi svjetski rat ima tri privatna trgovačka izvozna poduzeća, nekoliko gostionica za odmor putnika te kulturna i sportska društva. Razvija se bogat javni i društveni život. Trgovina i promet okosnica su razvoja mjesta i nakon drugog svjetskog rata uz kasnije razvijenu ljevaonicu i rafineriju sekundarnog aluminija Zagorska Sela spominju se 1334. godine u vezi nasvođenja crkve Svete Katarine u Selih. Od godine 1886. postoji općina Sela u sklopu kotara Klanjec i županije Varaždin. Od 1952. godine u sastavu kotara Klanjec ponovno djeluje općina Zagorska Sela koja se ukida 1955. godine i ulazi u općinu Klanjec, da bi ponovno 1993. godine postala samostalna općina. Na davne tragove života na prostorima današnje općine podsjećaju nas arheološki nalazi- kamene sjekire iz mlađeg kamenog doba pronađene u Miljani i Špičaku, a na nešto bližu povijest, barokni dvorac obitelji Ratkay koji je građen od 1597. godine pa do u 18. stoljeće; nadalje, veliki broj kurija te župne crkve i kapelice. Počeci školstva sežu prije 1829. godine Značajniji razvoj naselja Zlatar Bistrica, današnjeg središta općine, započeo je izgradnjom željezničke pruge Varaždin - Zagreb krajem prošlog stoljeća tj. 1896. Upravo izgradnja te pruge i potrebe za transportom razvio je zlatarbistričku željezničku postaju u važno prometno čvorište s kojeg je odvožen ugljen s obližnjih ugljenokopa, ali i poljoprivredni proizvodi, među kojima je uz stoku bio najpoznatiji zagorski puran. Izuzetno cijenjen na trpezama zapadnoeuropskih zemalja. Zagorski puran je bio i temelj mesne industrije, koja je upravo u ovom dijelu Hrvatskog zagorja svojevremeno bila izuzetno razvijena. Uz otkup i preradu purana u Zlatar Bistričkoj mesnoj industriji značajna djelatnost bile su i tov gusaka, a kasnije i pilećeg mesa. U 1927. godini novcem mještana izgrađena je osnovna škola. Na području općine postoji i plemički i sakralni objekti koji svjedoče o davnim vremenim života na ovim prostorima u naseljima općine. Posebno mjesto među njima zauzima crkva Sv. Lovre koja se prvi puta spominje još 1334. godine. U naselju Graničari nalazi se dobro očuvana i posljednjih godina obnovljena kurija obitelji Kallay. U Lovrečanu je sačuvana kurija obitelji Labaš. Iz iznesenih podataka lako se može uočiti da je razvoj najvećeg dijela današnjih općinskih središta započeo kod sakralnih građevina, te da se relativno sporo odvijao sve do današnjih dana, što je kao posljedicu imalo činjenicu, da sva ona imaju vrlo mali broj stanovnika. Isto tako, vrlo mali dio njih i to samo onih u blizini burgova i prometnica, dobila su u određenoj mjeri i obilježja urbanih cijelina sa počecima gradskog identiteta. Daljnji povijesni razvoj od srednjeg vijeka pa dalje, nije donio nikakvo ubrzanje razvoja ovih naselja. Krajem 16. stoljeća Austrija je politikom stvaranja široke vojne granice utvrdila svoj sustav obrane protiv Turaka i konsolidirala svoje posjede. Feudi u Zagorju, temeljili su svoju ekonomsku moć isključivo na obvezama seljaka u radu i naturi. Sve to je onemogućavalo snažniji razvoj naselja. Konac 17. i cijelo 18. stoljeće u ovom kraju ostavilo je bogatu baštinu dvoraca. Oni su također obilježje ovog kraja kao posljedica povijesnog i gospodarskog razvoja. Razvoj ukupnog područja Županije kao i naselja koja čine današnje općinske centre i gradove, tijekom 19. stoljeća, uglavnom je ostao po strani od glavnih gospodarskih zbivanja. Razlog tome jest činjenica da je današnje područje Županije bilo uglavnom sporedno s obzirom na glavne interese Mađarske odnosno Austrije u Hrvatskoj. Izuzev kao dobavljača sirovina i kupaca za proizvode manje razvijene industrije, Hrvatska, pa tako i prostor Krapinsko - zagorske županije, bili su samo prijelazna područja na putu za Bosnu u pogledu Austrije, odnosno prilaz ka moru, za Mađarsku. Na taj način, današnja općinska središta i gradovi ovog prostora ostajali

Kroz stoljeća K

rap

insk

o -

za

gors

ka ž

up

an

ija


su po strani od značajnijih gospodarskih zbivanja. Od 1818. godine do 1941. godine, industrijski razvijena Europa trebala je sirovine za svoju industriju i tržište za svoje poluproizvode ili gotove proizvode. Područje Županije nije imalo takve sirovinske potencijale koji bi mogli privući strani kapital. Zbog toga je razvitak današnjih općinskih središta i gradova bio, većim dijelom temeljen na malobrojnoj prerađivačkoj industriji te zaostajanju i nazadovanju poljoprivrede.Sukladno tome tržišni kapaciteti ovog područja bili su na niskom stupnju. Na taj način, nije se mogla niti formirati potrošnja koja bi bila značajniji podstrekač razvoja prerađivačke djelatnosti. U upravnom smislu od 1857. godine, dinamika administrativnih transformacija bila je nešto veća. To se posebno odnosi na razdoblje od 1857. do 1880. godine. Zatim bilježimo dulje razdoblje stabilnosti od 1880. do 1953. godine. Nakon te godine pa do danas, došlo je do stanovitih promjena. Ilustracije radi, u 1857. godini, postojali su kotari: Klanjec, Krapina, Pregrada, Stubica, Toplice i Zlatar. U 1869. godini formirano je osam kotara i to Bistrica, Krapinske Toplice, Mihovljan, Novi dvori, Pregrada, Stubica, Sveti Križ Začretje i Zlatar.U razdoblju od 1869. do 1880. godine bilo je ponovno formirano pet kotara i to Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Pregrada i Zlatar koji su uglavnom u neizmjenjenim granicama postojali do 1955. godine. U 1955. godini pet kotara koje smo naveli, formrani su u jedan - Krapina. Kod toga su kotarevi Donja Stubica, Krapina, Pregrada i Zlatar ušli u cijelosti u novi kotar Krapina, dok je iz kotara Klanjec izdvojena općina Dubravica i pripojena je kotaru Zagreb. Novi kotar Krapina dobio je još osam naselja od kotara Zeline. Tako formiran novi kotar Krapina, administrativno je podijeljen na dvanaest općina i to Bedekovčina, Donja Stubica, Klanjec, Konjščina, Krapina, Marija Bistrica, Mihovljan, Oroslavje, Pregrada, Veliko Trgovišče, Zabok i Zlatar. Daljnjih četiri desetljeća, do današnjih dana također su se događale promjene što se tiče upravne strukturalizacije ovog područja. Početkom šezdesetih godina stvoreno je pet općina i to Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Zabok i Zlatar Bistrica a sedamdesetih i općina Pregrada te se tako upravna struktura ovog područja sastojala od ukupno šest općina koje su sve do osamostaljenja Republike Hrvatske i stvaranja upravog ustrojstva Krapinsko - zagorske županije, predstavljale temeljne administrativne centre na ovom području, s time da je ukinuta institucija kotara. U drugoj polovici tog razdoblja stvorene su kao nadređene upravne organizacije, prvo Zajednica općina Zagreb a onda i Zajednica općina Hrvatskog zagorja. Međutim, one gotovo ni u čemu nisu imale djelotvoran utjecaj na razvoj ovog područja. Tih četrdesetak godina neki od današnjih općina i gradova, dosegli su stanoviti stupanj razvitka ostvarivanjem određenog stupnja industrijalizacije. Međutim, unatoč postojanju i razvoju tridesetak idnustrijskih kapaciteta, ono što je postignuto nije bilo i dovoljno, tako da je ovo područje prema gospodarskim pokazateljima bilo često puta blizu granica nerazvijenosti. I u tim desetljećima ovaj dio Zagorja u gospodarskom razvojnom smislu ostao je po strani. Činjenica jest, da za to vrijeme nije stvorena niti jedna gradska aglomeracija, kao niti jedan veći industrijski kapacitet koji bi apsorbirao priliv radne snage i smanjio potrebu da se zaposlenje traži u Zagrebu i drugim mjestima. Orijentacija je bila na niskoakumulativnu industriju koja sa sobom nije nosila razvoj niti značajniji životni standard pučanstva. Demokratske promjene početkom devedesetih godina stvorile su na ovom području novi upravni ustroj. Formirana je Krapinsko - zagorska županija koja sada ima 32 jedinice lokalne samouprave, tj. 7 gradova i 25 općina. I na taj način povijesni krug se zatvorio. Od prvih početaka županijskog ustrojstva iz davnog trinaestog stoljeća vraćena je u naše vrijeme županijska upravna tradicija na ovim prostorima. Međutim valja reći i to, da je pučanstvo ovih prostora odigralo u političkom i kulturnom životu Hrvata važnu ulogu. U teškim stoljećima mukotrpne borbe za goli opstanak niti jedan osvajač nije mogao pregaziti i slomiti, čvrsto, hrabro, žilavo i “puntarsko” Zagorje. Ali isto tako treba reći,

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Priroda i promet

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


da je ono u gospodarskim i razvojnim stremljenjima u svim burnim mijenama politika i država, čiji je dio bilo, uvijek ostajalo negdje “po strani“ oslonjeno samo na sebe i svoje škrte resurse, ali prepuno ljepota satkanih od brežuljaka i dolova, mineralnih vrela i dvoraca, srednjovjekovnih gradina i kurija te drugih ostataka davnih i pradavnih doba.

ZELENI "BREGI" I LJEKOVITA VRELA POVRŠINA I SMJEŠTAJ - Županija krapinsko-zagorska ima površinu od 1.234 km2. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru njenog središnjeg dijela. Njezine geografske granice na sjeveru su rijeka Sutla, vrhovi Maceljskog gorja i Ivančice, te obronci Strahinjčice. Na zapadu one idu rijekom Sutlom, na jugu to su obronci Medvednice a na istoku vododjelnica porječja rijeka Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor Županije podudara se sa granicama prirodne regije Donje Zagorje. U administrativnom smislu ona na sjeveru graniči sa Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom, na zapadu sa Republikom Slovenijom, na jugu sa Zagrebačkom županijom i na istoku sa Varaždinskom i Zagrebačkom županijom. U hidrografskom smislu Županija obuhvaća cijeli sliv rijeke Krapine do Velikog Trgovišća te lijevo porječje rijeke Save. Čitavo to područje ima nagib od sjevera prema jugu s izuzetkom medvedničkog Prigorja (od Laza do Oroslavja) s time, da je u sjevernim dijelovima Županije, taj nagib znatno veći (3 do 5 promila), dok od Zaboka pa do ušća Krapine u Savu kod Zaprešića iznosi svega desetak metara ( manje od 0,5 promila).

GEOLOŠKA OBILJEŽJA - Zagorsko površje je geološki veoma dinamično. Stoga mu je i šarolik i geološki sastav i proces njegova razvitka. Ovdje nalazimo elemente alpske građe i reljefa te manjim dijelom i obilježja panonske građe. Granica Alpa ide dolinom rijeke Krapine odnosno po dužoj osi Konjščinske sinklinale. Stoga Ivančica sa Strugačom te Cesargradskom i Desiničkom gorom pripadaju posljednjim alpskim ograncima. Medvednica, Maceljska gora i Ivančica zatvaraju dvije kotline, tj. glavnu ili južnu kotlinu omeđenu Medvednicom, Kostelom ,Strahinjčicom i Ivančicom i sporednu ili sjevernu (Ivanečku) kotlinu u Varaždinskoj županiji. U Medvednici veći dio srednjeg gorskog dijela pripada starijim naslagama paleozoika, litološkog sastava: škriljavci, litavski vapnenci i lapori. Na sjeverne pristranke Medvednice prislonjeno je južno krilo velike sinklinale bogate ugljenom (Konjščinska sinklinala), koja se u dužini od 25 km, širine 4 do 7 km proteže od Zaboka do Hrašćine, a sastavljena je od glina pontijske starosti. Ovo područje raspolaže sa značajnim količinama lignita. Kvartarne naslage zastupljene su večinom tzv. obronačnom ilovinom. Od posebnog značaja su crne i tamne gline kod Bedekovčine. Desinić gora, Kuna gora i Strahinjčica tvore gorski niz sastavljen od vapnenca i dolomita, kao i Cesargradska gora i Strugača, koji se mogu koristiti u građevinarstvu (kamenolomi). Velike rasjedne linije karakteristične su za masive Ivančice i Strahinjčice, a kao popratna pojava postvulkanskog djelovanja i postojećih uzdužnih i poprečnih rasjeda i dislokacijskih lomova javljaju se termalni izvori: Tuheljske, Krapinske, Šemničke, Sutinske i Stubičke Toplice.

RELJEF - područja Županije razlikuje tri osnovne vrste. Prva vrsta su tzv. naplavne ravni. Ravan rijeka Krapine i Sutle sastavljena je od finih glina manjih debljina. Sastav, mali nagibi odnos prema nanosima prisavskog pojasa, uzrok su slabom otjecanju i dugom zadržavanju padalinske vode. Ravan Krapine ima značaj za razvoj poljoprivrede, urbanizaciju i izgradnju

Priroda i promet

Informativni vodič

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

12

infrastrukturnih koridora. Ostale ravni manjih površina obuhvaćaju područja slivova rječica Horvatske, Kosteljine, Krapinice, Reke i pretežno su poljoprivredne površine. Druga vrsta reljefa su brežuljkasti krajevi, kojima pripadaju prigorja Maceljske gore, Strahinjčice i Ivančice. U najvećem dijelu to su šumske površine; nadalje, podgorja na osojnim (sjevernim) stranama gora, kojima pripadaju sjeverna strana Strahinjčice te sjeverozapadna strana Medvednice, gdje su također nazočne šumske površine, te pobrđa, što su najviše zastupljeni pojasevi koji nisu vezani uz gorske masive te predstavljaju izdvojene reljefne cijeline. Na njima su značajne poljoprivredne površine za voćarstvo i vinogradarstvo te manje šumske površine. Treća vrsta reljefa odnosi se na gorske masive koji čine znatnu površinu u koje ubrajamo Maceljsko gorje, Ivančicu, Strahinjčicu i Medvednicu. Ovi masivi značajni su zbog šumskih površina, izvora pitke vode, kamena za građevinarstvo te mogućnosti turističko-rekreativnog korištenja.

KLIMA - Zagorja je po tipu kontinentalno-humidna, s tek nešto nadprosječnim rasporedom relativne vlage 75-80%. Siječanjski prosjek topline kreće se između 0,8 i 1,4 stupanja dok je srednja toplina srpnja oko 20 stupnjeva. Stanovite toplinske razlike postoje između prisojne i osojne strane planinske prečage Strahinčica-Ivančica, no one su gotovo zanemarive. U najvišim područjima Ivančice i Medvednice često je u zimskim mjesecima zanimljiva pojava toplinske inverzije. Godišnji prosjek oborina kreće se u nizinskom i ravničarskom području oko 941 mm. (Zabok) i 986 mm (Kostel). Najveće mjesečne količine oborina su u svibnju, lipnju i srpnju, a sporedni maksimum je u studenom, dok je najmanje oborina u veljači i ožujku. Vjetrovi su

pretežno lokalnog značenja i češće se javljaju u smjeru sa zapada na istok nego meridionalnim smjerovima. Osobito je vjetrovita Veternica preko čije grbine struje zračne mase iz sjeverne dravske nizine kroz kamenolomnu sutjesku Očure prema kotlinastom ulegnuću porječja Krapine.

OBILJEŽJA TLA - Zagorska tla nisu osobite kakvoće. Pretežno laporasta podloga i meki sarmatski i litavski vapnenci uvjetovali su u Zagorju prilično ograničen razvitak plodnijeg jače podzoliranog tla, pogodnog za oraničke kulture, stvarajući , naprotiv na strmim padinama i valovitim pristrancima brežuljaka pjeskovita ilovasta tla, veoma prikladna za uzgoj vinograda i voćnjaka (jabuke i šljive). Na oraničnim površinama zasijanim žitaricama prevladava kukuruz i

pretežno lokalnog značenja i češće se javljaju u smjeru sa zapada na istok nego meridionalnim smjerovima. Osobito je vjetrovita Veternica preko čije grbine struje zračne mase iz sjeverne dravske nizine kroz kamenolomnu sutjesku Očure prema kotlinastom ulegnuću porječja Krapine.

OBILJEtla nisu osobite kakvoće. Pretežno laporasta podloga i meki sarmatski i litavski vapnenci uvjetovali su u Zagorju prilično ograničen razvitak plodnijeg jače podzoliranog tla, pogodnog za oraničke kulture, stvarajući , naprotiv na strmim padinama i valovitim pristrancima brežuljaka pjeskovita ilovasta tla, veoma prikladna za uzgoj vinograda i voćnjaka (jabuke i šljive). Na oraničnim površinama zasijanim žitaricama prevladava kukuruz i

Priroda i promet

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


pšenica te u manjoj mjeri krumpir. U najnižim predjelima-naročito u dolini rijeke Krapine, prevladavaju aluvijska tla, pretežno su to livade i sjenokoše.Približno 35% Županijske površine još se i danas unatoč nekontroliranoj sječi u prošlosti, nalazi pod šumama. Najšumovitiji su gorski predjeli Macelja, Stahinjčice i Ivančice te sjeverni obronci Medvednice. U nizinskim predjelima u dolinama Krapine i Sutle, prevladavaju šume johe i hrasta lužnjaka te grupe vrba, što je karakteristično za poplavna područja. U srednjim se područjima javljaju hrast kitnjak i grab, te ( posebno na obroncima Medvednice u stubičkom kraju ) pitomi kesten. Šumi hrasta i graba u višim predjelima pridolazi bukva koja ukupnoj drvnoj masi Zagorja ima najveće učešće, dok su u najvišim predjelima bukvi primješani još i smreka i jela, karakteristične za predplaninsku i planinsku šumsku zajednicu.

PROMETNA POVEZANOST - Od davnina je Zagorje bilo prometno izolirano. Položaj zagorskih planina, koje se protežu uglavnom pravcem istok-zapad, uvjetovalo je loše povezivanje sjevernih i srednjeeuropskih predjela s jugom, tako da su ga glavni prometni pravci uglavnom zaobilazili. Danas, kroz područje Županije prolaze dva temeljna smjera prometnog povezivanja. Glavni transferzalni smjer sjever-jug koji povezuje zapadnu i srednju Europu s jugoistočnom Europom i Bliskim istokom te sekundarni longitudinalni smjer zapad - istok koji povezuje istočni dio Republike Slovenije sa Varaždinskom županijom i dalje. U okviru cestovnog prometa područjem Županije prolazi tzv. transferzalni smjer-magistralna cesta (Zagorska magistrala) koja se poklapa sa međunarodnim cestovnim pravcem Prag-Beč-Maribor-Split i magistralnim cestovnim pravcem Šentilj-Maribor-Macelj-Krapina-Zabok-Zagreb-Karlovac-Split. Na ovom pravcu na području Županije u tijeku je izgradnja autoceste Macelj- Zagreb, tj. završne dionice Macelj-Krapina, kao sastavnog dijela Phryinske autoceste. Ovaj prometni smjer, nadopunjava longitudinalni prometni pravac s magistralama Gubaševo-(Oroslavje, Zabok), Kumrovec-Celje dakle veza sa Republikom Slovenijom i pravac Sv.Križ Začretje-Ivanec-Varaždin-Goričan (mađarska granica). Željeznička mreža je prilično skromna. Centralna pruga koja je i najranije izgrađena

Socio demografske značajke


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a je pruga Zagreb-Zaprešić-Zabok-Varaždin s odvojkom Zabok-Krapina. U funkciji je još pruga Zabok-Gornja Stubica, a čine se znatni napori za revitalizaciju pruge Savski Marof - Kumrovec-državna granica.

"Najhrvatskija" hrvatska županija Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Krapinsko zagorska županija imala je 142.432 stanovnika. Raspoloživi statistički podaci koji sežu do 1857. godine, pokazuju da se dinamika kretanja broja stanovnika na njezinom području može podijeliti na dva razdoblja. Prvo od 1857. do 1948. godine, u kojem se on tijekom godina neprestano povećavao, u 1857. godini broj stanovnika bio je 102.509 a u 1948. godini 186.020 i drugo od 1948. godine do danas, kada postoji stalna tendencija njegovog smanjivanja. U ovom vremenskom razdoblju dugom 138 godina, broj stanovnika je uvećan za 1,45 puta. Tome je dakako najviše pridonio njegov rast u razdoblju od 1847. do 1948. godine, kada je on povećan za 1,82 puta. Međutim, od 1948. do 2001. godine, prekinuta su takva kretanja i broj stanovnika je smanjen za 43.588 u odnosu na njegovu najvišu razinu u 1948. godini.Koncentracija stanovništva, tijekom promatranog razdoblja bilježi se na područjima bivših općina Donje Stubice, Krapine, Zaboka i Zlatara. Ovu činjenicu treba povezati i sa razvojem tih područja kao gospodarskih središta na području Županije.Krapinsko-zagorska županija spada u red gušće naseljenih krajeva naše zemlje. U 2001. godini gustoća stanovništva iznosila je 115,4 stanovnika na 1 km2, što je izrazitije od istog pokazatelja na razini Republike. Za razliku od dinamike stanovništva, broj domaćinstava tijekom proteklih razdoblja pokazuje stalno povećanje. U 2001. godini iznosio je 45.850. Međutim, pokazatelj o njihovom prosječnom broju članova, ukazuje na suprotna kretanja. Naime, on se smanjuje. Na to upućuju slijedeći podaci. U 1971. godini prosječni broj članova domačinstava bio je 3,9 a u 1991. godini 3,32, a u 2001. godini 3,1. To govori o “usitnjavanja” kućanstava. Još detaljnije naznake o tome daju strukturalni podaci. U 2001.godini, domaćinstava s 4 člana bilo je 19,7%, s 2 člana 19,5%, s 3 člana 16,1% a s 1 članom 16%. Domaćinstava sa 5 i 6 članova bilo je 11,6% odnosno 7,3%, sa 7 članova 2,1%, dok je onih sa 8 i više članova bilo svega 8,9%. Globalno rečeno, domačinstava od 1 do 3 člana ima ukupno 55,5%, a onih sa više od 4 člana svega 23 %. Ovo jasno ukazuje na pojavu smanjivanja broja članova u domaćinstvima na području Županije što je u korelaciji s ukupno opadajućom brojkom stanovništva na području Krapisnko-zagorske županije. Raspored stanovništva, po dobnim skupinama pokazuje dosta ujednačenu strukturu. Centralne dobne skupine su stanovnici od 35-39 godina starosti sa učešćem od 7,5%, zatim od 40-44 godine starosti sa 7,5% te od 45-49 godina sa 7,2 % učešća u ukupnom broju stanovnika. Slijedi dobna skupina od 30-34 godine starosti sa 6,9% učešća. Dobne skupine od 0-19 godina starosti sudjeluju od 5,3% do 6,5 %, a one od 50-75 i više godina starosti od 6,3% do 1,3%. Prema strukturi spolova na području Županije nazočan je veći broj ženskog stanovništva, za 2,2% na razini ukupnog broja stanovnika. Kod toga valja reći, da je on izrazit u višim dobnim skupinama tj. od 60-75 i više godina starosti, dok je u nižim dobnim skupinama tj. od 0-59 godina starosti veći broj muškog stanovništva. Podaci o prirodnom kretanju stanovništva ukazuju nam na negativne tendencije u pogledu nataliteta. Naime, smanjuje se broj rođenih, a povećava mortalitet. Primjerice broj rođenih


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


u 2002. godini bio je 1296 a umrlih 2.039. Analogno tome prirodni prirast stanovništva pokazuje izrazito negativne tendencije. Slične indikacije nazočne su i u prethodnim godinama. To je ujedno i osnovni razlog da vitalni indeks tj. odnos broja živorođenih na 100 umrlih pokazuje negativna kretanja. Npr. on je u 1990. godini iznosio 80,5 a u 1997. godini 73,4., a u 2002.godini 63,5. Podaci o osnovnim kontingentima stanovništva Županije pokazuje tendenciju opadanja u razdoblju od 1971-2001. godine, za dobne skupine od 0-14 godina starosti te radni kontingent stanovništva tj. muškaraca od 15-64 godine i žene od 15-59 godina. Broj stanovnika od 0-14 godina u 2001. godini iznosio je 24.293, a radni kontingent bio je 94.886 stanovnika. S druge strane, starije dobne skupine tj. one od 65 i više godina starosti pokazuju tendenciju rasta. U 2001. godini broj stanovnika u tim dobnim skupinama bio je 23.780. U strukturnom smislu, prema podacima za 2001. godinu kontingent stanovnika od 0-14 godina starosti sudjelovao je sa 17 % u ukupnom broju stanovnika. Kontingenti stanovnika od 0-4 i 0-19 godina sudjelovali su sa 5,3% odnosno 33,6%. Fertilni kontingenti, tj. dobne skupine žena od 15-49 i 20-29 godina starosti imali su učešće od 43,4% odnosno 13%. Radni kontingent imao je učešće od 63,5 %. Prema statističkim podacima za 2001. godinu, ukupno poljoprivredno stanovištvo brojilo je 17.551 stanovnika. Ova kategorije stanovništva pokazuju u dinamičkom smislu tendenciju opadanja. Strukturu stanovništva prema školskoj spremi, predočit ćemo na temelju podataka iz 2001. godine za dobnu skupinu od 15 i više godina starosti od ukupno 121.643 stanovnika u toj dobnoj skupini, bez školske spreme bilo je 2,1 % stanovnika, s 1-3 razreda osnovne škole 5,1 %, 4-7 razreda škole 20,8 %, a s punim osnovnim obrazovanjem 24,8 %. Srednje obrazovanje imalo je 40,9%, a više i visoko 5,8 % odnosno 1,6 % stanovnika. Razliku od 0,8 % čini stanovništvo sa nedefiniranim statusom razine obrazovanja.Broj nepismenih iznosi 1,54 % ili 1.960 stanovnika starijih od 10 godina. To je identično s istom kategorijom na razini Republike. U strukturi narodnosti stanovništva Županije, pretežito učešće imaju Hrvati sa 98,44%, ali se u njoj nalaze i brojne druge narodnosti kao što su: Albanci, Austrijanci, Bugari, Crnogorci, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Ukrajinci, Vlasi, Židovi i ostali. U pogledu vjeroispovjesti 97,47% učešća imaju katolici a 3% ostale konfesije.Prema novom ustrojstvu lokalne samouprave na području Županije postoji 7 gradova i 25 općina. Elementarni pokazatelji o obilježjima njihovog stanovništva dani su u slijedećoj tablici.

Tablica 1: Pregled osnovnih pokazatelja o stanovništvu gradova i općina u 2001. godini

Br. Grad/Općina Broj stanovnika Broj domaćinstava Broj stanova1. Donja Stubica 5.930 1.739 2.5852. Klanjec 3.234 1.029 1.5003. Krapina 12.950 3.979 4.5434. Oroslavje 6.253 2.061 2.5685. Pregrada 7.165 2.175 3.0316. Zabok 9.365 2.931 3.3627. Zlatar 6.506 2.047 2.838I. UKUPNO GRADOVI 51.403 15.961 20.427



Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a 1. Bedekovčina 8.482 2.487 2.9412. Budinščina 2.793 877 1.1913. Desinić 3.478 1.010 1.5344. Ðurmanec 4.481 1.282 1.4755. Gornja Stubica 5.726 1.742 2.3486. Hraščina 1.826 593 8267. Hum na Sutli 5.476 1.757 2.0478. Jesenje 1.643 516 7109. Konjščina 4.074 1.369 1.83610. Kraljevec na Sutli 1.815 600 89811. Krapinske Toplice 5.744 1.823 2.90712. Kumrovec 1.854 614 84613. Lobor 3.669 963 1.35914. Mače 2.715 840 1.31915. Marija Bistrica 6.612 2.098 3.22616. Mihovljan 2.234 715 95217. Novi Golubovec 1.073 337 47618. Petrovsko 3.022 816 93319. Radoboj 3.513 1.015 1.34220. Stubičke Toplice 2.752 987 1.79221. Sveti Križ Začretje 6.619 1.861 2.23422. Tuhelj 2.181 705 1.53823. Veliko Trgovišče 5.220 1.537 2.00224. Zagorska Sela 1.197 434 85025. Zlatar Bistrica 2.830 911 1.086II. UKUPNO OPĆINE 91.029 27.889 38.668III. UKUPNO ŽUPANIJA 142.432 45.850 59.095

Podaci iz tablice, pokazuju da na području Županije nema većih koncentracija stanovništva u pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Najveća koncentracija je na području grada Krapine, a najmanja u općini Zagorska Sela. Prosječan broj stanovnika za sve jedinice lokalne samouprave iznosi 4.451. To govori o relativno malim teritorijalnim i administrativnim jedinicama. Ukupan broj naselja na području Županije iznosi 421. U njihovoj strukturi dominiraju naselja od 100-300 stanovnika kojih ima 152. Po vrsti naselja, najviše je seoskih, kojih ima 364. Prosječan broj stanovnika po jednom naselju iznosi 338,3. Na temelju iznesenih podataka, može se zaključiti da su osnovne socio-demografske značajke Županije kontinuirano smanjivanje broja njezinih stanovnika - usitnjavanje domačinstava u odnosu na broj članova, starenje stanovništva, nezadovoljavajuća struktura prema školskoj spremi u višim stupnjevima obrazovanja, visoka gustoća stanovništva, mali broj zaposlenih stanovnika u inozemstvu, pretežitost hrvatskog stanovništva te izrazito veliki broj naselja sa malim brojem stanovnika i nepostojanje značajnih koncentracija stanovništva u gradovima i razvijenijim općinskim središtima.

Gospodarstvo i pravci razvoja

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


OPORAVAK U PROCESU TRANZICIJE I IZAZOVIMA ODRŽIVOG RAZVITKA Proces gospodarske tranzicije u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Zagorju traje već desetak godina i karakterizira ga pad i spori oporavak proizvodnje, velika nezaposlenost, pad osobne potrošnje, što je posljedica neravnoteže u ekonomiji (strukturna neravnoteža), gubitak tržišta i loše vođena privatizacija i liberalno-monetaristička politika. Krapinsko-zagorska županija kao mreža, prostor u neprekidnoj je tranziciji, podložna je izazovima vremena i prostora. Ona se širi i napušta tradicionalne zatvorene oblike i preko državnih granica gospodarski se povezuje s drugim subjektima na globalnom tržištu. Dvadeset prvo stoljeće obilježeno je procesom mondijalizacije/globalizacije koji ima dvije temeljne značajke: globalno tržište i globalno društvo. Dok globalno tržište ističe uvjete slobodne trgovine u slobodnom protoku radne snage, roba i kapitala, dotle otvoreno društvo promiče opća demokratska načela. S druge strane, također raste i konfliknost povezana s timkoncepcijskim okvirima, budući da stupanj otvorenosti tržišta ne odgovara stupnju razvoja i spoznaje društva, što je najviše izraženo u suprotnosti različitih svjetova i njihovih kulturnih, vjerskih i civilizacijskih tokova. Da li je globalizacija reverzibilna, koje su promjene koje ona donosi ostati će budućim generacijama da prosuđuju, a koji je njezin utjecaj na gospodarstvo, pa i na kompletnu Krapinsko-zagorsku županiju ostaje da u narednim godinama vidimo ili bolje rečeno osjetimo. Globalizacija je u svome iskonu ipak posljedica pune mobilnosti kapitala, robe i ljudi, što u uvjetima visoko sofisticiranih tehnologija, kojima je involvirano svjetsko tržište stvara izazoveodrživom razvitku i održivom turističkom razvitku. Globalizacija donosi rapidne ekonomske, kulturne, socijalne, ekološke i razvojne promjene, koje su bazirane na tehnološkom razvoju i informcijskoj tehnologiji. S jedne strane to za županiju, znači nove pozitivne fenomene, koji pridonose mobilnosti, kao osnovi za gospodarska povezivanja, te boljem shvaćanju različitih kultura i stvaranju multikulturalne zajednice, dok te iste promjene na drugoj, manje lijepoj stani globalizacije stvaraju čisto potrošačko društvo. Što je dakle razvitak za Krapinsko-zagorsku županiju, termin koji se danas često spominje u svakodnevnoj govornoj i pismenoj komunikaciji? U mnogim kontekstima razvoj doživljavamo kroz sam razvoj pojedinca, organizacije, poduzeća ili zajednice u cjelini. Najjednostavnije, pak objašnjenje riječi razvitak znači pozitivnu promjenu involviranu sa socio-ekonomskim promjenama, promjenama prema boljem od sadašnjeg. Ako se analizira ekonomsko - povijesni tijek onda gospodarski razvoj na prostoru Županije, za razliku od povijesnih zbivanja pa i socio-demografskih kretanja i nije bio toliko dinamičan u poslijednjih 200 godina koliko se to može razabrati iz nama pristupačnih podataka. On se uglavnom temeljio na raspoloživim prirodnim bogatstvima, a tek u zadnjoj četvrtini ovog vremenskog razdoblja i na stanovitim kapacitetima prerađivačke industrije. U cilju ilustracije početaka gospodarskog razvoja na ovom području vrijedno je upozoriti na nekoliko naznaka koje u glavnim crtama oslikavaju njegovo kretanje. Primjerice, valja istaći da se još 1811. godine kod Radoboja vadio sumpor. Godišnja proizvodnja tog rudnika u 1878. godini bila je 24 tone. Prva manufaktura na području Zagorja bile su “Krapinske kamenine”. Ona je osnovana 1800. godine, a bavila se proizvodnjom umjetničke keramike. Proizvodnja stakla prema povijesnim izvorima započela je još 1860. godine u Humu na Sutli.U Bedekovčini je 1889. godine osnovana tvornica za proizvodnju opekarskih proizvoda,



Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a tvornica za proizvodnju zemljanog posuđa 1808. godine u Svetom Križu Začretje. U Krapini je 1886. godine utemeljena tiskara, a 1893. godine tvornica štapova. Nalazišta ugljena na više lokacija u Zagorju tj. područja Konjšćine, Krapine, Pregrade i Golubovca, iskorištavana su u značajnijoj mjeri sve do druge polovice 20. stoljeća. U prvoj polovici ovog stoljeća, točnije dvadesetih i tridesetih godina započinju sa svojim razvojem i prvi značajniji prerađivački kapaciteti. U Oroslavju i Krapini su 1925. godine, a u Zaboku 1936. godine, osnovane tvornice za proizvodnju tekstilnih proizvoda. U Poznanovcu je u 1928. godini utemeljena tvornica za proizvodnju kože i obuće. Te tekstilne tvornice su tada, a osobito u kasnijim desetljećima uglavnom bile i glavni oslonci razvoja gospodarstva u industrijskim i administrativnim središtima u kojima su bile locirane. Pored toga, one su u znatnoj mjeri bile i stvaraoci uvjeta za razvoj ostalih prerađivačkih industrija. Naravno, temeljni razlog, što se započelo u gospodarskom razvoju sa tekstilnom industrijom, bila je niska cijena rada. Ipak, bez obzira na to, ova grana djelatnosti je svakako posredno ili neposredno znatno utjecala na inicijalizaciju svojevrsnog procesa industrijalizacije na ovim prostorima, dakle na stvaranje i razvoju drugih vrsta industrija i djelatnosti, kao što su metalna industrija, elektro - industrija, trgovina, komunalne djelatnosti, stambena izgradnja, zdravstvo, obrazovanje i kultura. Poljoprivredna djelatnost u čitavom tom razdoblju temeljila se uglavnom na proizvodnji za vlastite potrebe, a manje na produkciju dobara za tržište. U zadnjih 50 godina, unatoč stvaranju petnaest poljoprivrednih zadruga, situacija se u toj grani nije značajnije promijenila. Počeci razvoja industrije u devetnaestom stoljeću povećali su potrebe za prijevozom sirovina i gotovih proizvoda. Najvažnija zagorska željeznička pruga Zagreb-Varaždin izgrađena je 1886. godine, kroz dolinu rijeke Krapine. Njezin odvojak od Zaboka do Krapine sagrađen je također 1886. godine, a nastavak prema Rogatecu 1931. godine. Željeznička pruga koja povezuje Zabok sa Oroslavjem te Donjom i Gornjom Stubicom puštena je u promet 1916. godine. Željeznička komunikacija prema Klanjcu i Kumrovcu izgrađena je nešto kasnije, tj. 1957. godine. Prema statističkim podacima za 2003. godinu, na području Županije djeluje 3.802 tvrtki i ustanova u gospodarstvu i društvenim djelatnostima i raznih načina organiziranja prema novoj statističkoj klasfikaciji. Ukupan broj zaposlenih djelatnika u gospodarstvu i društvenim djelatnostima iznosio je 26.212, dok je u individualnom sektoru obrtništva ukupan broj zaposlenih zajedno sa vlasnicima obrtničkih radnji iznosio 7.998. Najveća zastupljenost zaposlenih zabilježena je u djelatnostima prerađivačke industrije, trgovine, građevinarstva te prijevoza i veza. Industrija, koja je desetljećima bila temeljna grana gospodarstva na ovim prostorima, u sadašnjem trenutku doživljava značajne strukturne promjene. Pored djelatnosti, koje su na ovom području bile tradicionalno prisutne tj. proizvodnja tekstilnih proizvoda, opeke i crijepa, kože i obuće, staklene ambalaže, lijevaoničkih i valjaoničkih proizvoda i dr., i po kojima je ono i bilo gospodarski prepoznatljivo, došlo je kroz tržišnu orjentaciju i poduzetničku inicijativu do proširenja asortimana postojećih proizvodnji i uvođenja novih proizvoda kod tek utemeljenih proizvođača. To se odnosi npr. na proizvodnju odjeće i šireg konfekcijskog asortimana, proizvodnju paprine ambalaže kroz prvo veliko ulaganje u poduzetničku zonu u Zaboku, proizvodnju električnih aparata i strojeva, grafičku industriju, proizvodnju građevinskihmaterijala, proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila, lijekova i farmaceutskih sirovina i


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


dr. Aktivnosti gradova i općina kroz stvaranje poduzetničkih zona (Veliko Trgovišće, Krapina, Zabok, Sveti Križ Začretje, Pregrada, Bedekovčina) stvorit će sve komunalno-infrastrukturne preduvjete za nesmetan gospodarski razvitak Krapinsko-zagorske županije.

Tablica : Učešće Krapinsko-zagorske županije u gospodarskim pokazateljima Republike Hrvatske

Br. Pokazatelj Udjel u %1. Površina 2,182. Stanovništvo 3,113. Broj domaćinstava 2,904. Broj stanova 2,945. Aktivno stanovništvo 2,496. Osobe na radu u inopzemtsvu 1,967. Poljoprivredne površine 2,368. Površine pod šumom 2,169. Izvoz 3,2710. Uvoz 1,5511. Poljoprivredne površine 2,3612. Obradiva površina 3,3613. Površina šuma 2,1614. Vrijednost građevinskih radova 3,1915. Broj završenih stanova 2,0116. Smještajni kapaciteti u turizmu o,9717. Broj turista 0,9718. Broj noćenja 0,55



Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a Poljoprivreda Ukupna poljoprivredna površina na području Županije prema podacima za 2001. godinu iznosila 70.502 ha. Osnovna obilježja su dominacija malih posjeda i njihova rascjepkanost. Prosječna veličina posjeda je 2,16 ha. Do 1 ha površine postoji nešto manje od jedne trećine posjeda tj. 27,8 %. Valja napomenuti da u ukupnoj strukturi prevladavaju posjedi veličine od 1 do 3 ha kojih ima 50,9 %. Iznad 5 ha postoji svega 5,2 %, a iznad 10 ha 0,3 %. Preko 10 ha veličine posjeda ima samo 96 gospodarstava koji ukupno imaju 1302 ha. To znači da i najveća gospodarstva raspolažu u prosjeku sa površinom posjeda od 13,5 ha. Daljnje obilježje seljačkog posjeda je i njegova izrazita rascjepkanost. Poljoprivredna površina podijeljena je na 216.383 parcele. Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava prema popisu poljoprivrede iz 2001. godine je 31.713. Svako od njih raspolaže prosječno sa 6 parcela prosječne veličine 0,3 ha. Samo po jednu parcelu ima 9,1 % gospodarstava. Od 2 do 3 parcele posjeduje 5 do 8 %, od 4 do 5 parcela 21,6 %, od 6 do 9 parcela 30,8 %, a preko 10 parcela posjeduje 22,6 %. Valja reći da na cijelokupnom području Županije postoji svega 99 gospodarstava koja imaju površinu veću od 5 ha, i samo 6 gospodarstava sa površinom većom od 10 ha u jednoj cjelini. Poljoprivredno zemljište smješteno je na padinama brežuljaka te u dolinama potoka i rijeka. Zagorski brežuljci dosta su neprikladni za poljoprivrednu proizvodnju ukoliko se u njoj primjenjuje mehanizacija. Zemljište u dolinama rijeka i potoka hidromelioracijski uglavnom nije uređeno. Za vrijeme kiša ono je izloženo bujičnim i podzemnim vodama, a kada kiša nema izloženo je suši. Ukupna obradiva površina u 2001. godini iznosila je 61.240 ha. Od toga se na oranice i vrtove odnosi 36.653 ha, voćnjake 2.868 ha, vinograde 3.699 ha, te livade 18.020


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


ha. Treba napomenti da je u vlasništvu individualnih proizvođača i najveći dio te površine tj. 69.519 ha ili 98,6%. Zasijana površina bila je, primjerice u 2001. godini 35.539 ha, od čega se na žitarice odnosilo 25.634 ha, povrće 4.475 ha te krmno bilje 5.430 ha. Preostalih 1.049 ha bili su ugari i neobrađene oranice. Na tim se površinama proizvodi godišnje oko 15.827 tona pšenice prema statističkim podacima za 2001. godinu, 1.590 tona ječma; 14.084 tona krumpira, 75.889 tona kukuruza. Županija je i vinogradarski kraj. Godišnji prirodi vinograda bili su 24.550 tona u 2001 godini. U čistoj poljoprivrednoj djelatnosti zaposleno je cca petstotinjak radnika. Šumske površine na području Županije prostiru se na 44.284 ha. od toga se u društvenom sektoru nalazi 9.891 ha, a u privatnom 34.393 ha. U strukturi šuma, dominiraju listače. U djelatnosti šumarstva zaposlena su 83 radnika. Krapinsko-zagorska županija po prvi puta multiplicirala je novčana sredstva za razvitak poljoprivrede, te uz stimuliranje za sve korisnike županijskih poljoprivrednih kredita s 1,5%, i 3% (PDS) stvorila je sve institucionalne pretpostavke za razvitak zagorskog sela. Po prvi puta usvojeni su i županijski poticaji za poljoprivrednu proizvodnju, gdje će županija sufinancirati sadnju dugogodišnjih nasada u voćarstvu, osiguranje voćnjaka i vinograda,troškove okupnjavanja poljoprivrednog posjeda. U županijskih poljoprivrednim poticajima po prvi puta uvedene su i županijske robne marke: Puran zagorskih brega i bagremov med. Prva smo Županija u Hrvatskoj koja je zaposlila jednog djelatnika koji isključivo vodi marketinške poslove oko Zadruge Puran zagorskih brega. Pokrenut je i program etabliranja zagorskog sira u projektu «marketinške potpore», a krenulo se i s umjetnim osjemenjivanjem.

Turizam Za zadovoljstvo potencijalnog turista nije dovoljno omogućiti mu osnovne turističke aktivnosti (kupanje u toplicama, razgledavanje dvoraca, galerija), već je potrebno pružiti puno više i stvoriti tzv. integrirani turistički proizvod. Turistička osnova resursa Krapinsko - zagorske županije izrazito je bogata. Visoka je koncentracija spomeničke baštine, brojni vinogradi, stare šume Ivančice i Medvednice, parkovi prirode, kultivirani perivoji te izvori termalnih voda Stubičkih, Krapinskih, Sutinskih i Tuheljskih toplica. Srednjevjekovni burgovi i ladanjski dvorci kao što su Veliki Tabor, Miljana, Bežanec i Mihanović predstavljaju samo dio raskošne arhitektonske baštine Hrvatskog zagorja. S obzirom na svoje resurse, raznolikost i atraktivnost krajolika, područje Županije nesumnjivo predstavlja vrlo privlačnu turističku destinaciju, osobito u pogledu zdravstvenog turizma, ali i drugih oblika ove djelatnosti. Turizam je ujedno i jedan od temeljnih pravaca gospodarskog razvoja Županije. Na njezinom prostoru postoji 7 značajnih turističkih odredišta sa odgovarajućom tradicijom. To su Marija Bistrica, Krapina, Krapinske Toplice, Stubičke Toplice, Tuhelj, Pregrada i Hum na Sutli. Pored njih, postoje i potencijalna druga odredišta te realne mogućnosti razvoja seoskog turizma. U turizmu i ugostiteljstvu je u 2001. godini bilo ukupno 64 poduzeća sa 559 zaposlena. Ukupan kapacitet ležaja u 2001. godini iznosio je 1.636, od čega je u osnovnim objektima bilo 94 ležajeva. U 2001. godini turističke destinacije Županije posjetilo je 41.837 turista, od čega je domaćih turista bilo 34.516, a stranih 7.321. Ukupan broj noćenja u istoj godini iznosio je 129.873 što je dvostruko manje nego 1990. godine.



Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a Imajući stoga u vidu postojeće stanje destinacije Zagorje, a sagledavajući njegove loše i dobre strane (odnosno u razvojnom smislu mogućnosti i ograničenja), za zaključiti je da bogatstvo antropoloških resursa i kulturnog blaga te njihovo uključivanje u turizam proširuje njegove prostorne i kvantitativne dimenzije, a samim time i područje aktivnog djelovanja kulture. Za taj proces nužno je stvoriti preduvjete za razvoj specijalnih oblika turizma u što ulazi svi oblici:

• turizma baštine (Hušnjakovo, Marija Bistrica, dvorci i kurije);• zdrastveno - rekreativnog turizma (toplice i lječilišta moraju prerasti u regionalne i

globalne zdrastvene centre. Izgledi za daljnji razvoj zdrastvenog turizma vide se prvenstveno u područjima rastuće svijesti o zdravlju, u dužem životnom periodu i porastu tržišnog segmenta koji čine starije osobe);

• edukacijskog turizma (etno sela Kumrovec i Gornja Stubica); • ekološkog turizma u svim njegovim oblicima

Sama činjenica da se objektivna kultura, kao jedan od najvažnijih dijelova turističke ponude i njeno bogatstvo folklora, umjetničko blago, arhitektonske vrijednosti i ljepote spomeničke baštine mogu potpuno doživjeti samo u njihovom prostornom i povijesnom okruženju daje još jedan impuls za razvitak turizma Krapinsko-zagorske županije. Turistička destinacija Zagorje, putem diverzifikacije destinacija tj. da se kroz posjetevećem broju atraktivnosti (npr. Veliki Tabor, Bežanec, Cesargrad, Lobor) traži jedna privlačnost (dvorac), može razvijati prepoznatljiv kulturni turistički proizvod i na taj način može specijalizirati svoju turističku ponudu i postati turistička regija. Kulturni sadržaji dvoraca i povijesne legende kao što je npr. legenda o crnoj kraljici, ukomponirani u sastav viteških igara, tradicionalnih nadmetanja (samostrel), zajedno s autohtonom gastronomskom ponudom, zasigurno bi privukli određeni segment turističkog tržišta željnog uživanja u duhu prošlosti. Turizam djeluje primarno na kulturno formiranje i obogaćivanje osobne kulture, što je za Zagorje kao zatvorenu sredinu posebno važno i kao kontakt velikog broja različitih kultura i kulturnih razina. Razvojem specijalnih oblika turizma, u što svakako s obzirom na povezanost vjere i kulture ulaze i mjesta vjerskog turizma (Marija Bistrica) kao zasebnog segmenta na tržištu putovanja i etno sela (Kumrovec i Gornja Stubica) također predstavljaju potencijalno značajan tržišni segment za turističku potražnju. Takav oblik kulturnog turizma potiče razvoj različitih arhaičnih zanata (medičarstvo, lončarstvo), a samim time i put prema adaptaciji lokalnog stanovništva turizmu je puno bolji i brži. Kao poseban tržišni segment, namijenjen kulturnom konzumiranju, moglo bi se profiliratiHušnjakovo prvenstveno bazirajući svoju kulturnu ponudu prema mladeži željnoj pričama o letećim reptilima, praljudima, dinosaurima te putem neposrednog kontakta, interakcije i mulitmedijskog centra stvoriti filmske i kazališne motive tog vremena i prostora. No, valja spomenuti i potencijalne probleme koji se mogu događati kod valorizacije kulturnih atraktivnosti, prvenstveno spomeničke baštine (dvorci, kurije). Često je prisutan veliki otpor zagovornika potpune zaštite kulturnih spomenika, čime može doći i do perpleksnih situacija između onih koji se brinu o očuvanju kulturne baštine kao i onih koji je koriste za unapređenje turizma, najčešće u onim slučajevima kada se na turizam isključivo gleda kao na ekonomski čimbenik. No, kada bolje promislimo, ipak je bolja aktivna zaštita spomeničke baštine, koja svakako sadrži neke modifikacije i suvremena rješenja od njenog prepuštanjapovijesnom izgledu, vremenskoj i intelektualnoj statici i logičnom propadanju.


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


Opskrba vodom Integralna studija dugoročnog razvoja regionalnog vodovoda Krapinsko-zagorske županije iz 1996. godine definirala je optimalnu koncepciju tehničkog rješenja opskrbe vodom čitavogpodručja Županije koja se temeljila na zahvatu vode iz vlastitih izvorišta (izvori na području Županije) te dopremi 350 l/s vode iz crpilišta «Šibice». Budući da do trenutka definiranja tehničkog rješenja opskrbe vodom čitavog područjaŽupanije nisu u potpunosti bili provedeni hidrogeološki istražni radovi na području Krapinsko-zagorske županije (istražni radovi dovršeni su krajem 2000. godine), izvršena je novelacija definiranih tehničkih rješenja. Navedena novelacija prvenstveno se odnosi na tehnička rješenja vezana uz korištenje utvrđenih količina vode iz novih izvorišta na vodoopskrbnim područjima pojedinih distributera (Zagorski vodovod - Zabok, Krakom - Krapina, Niskogradnja - Pregrada i Humkom - Hum na Sutli) te njihovo uklapanje u sustav budućeg Regionalnog vodovoda, a sve prema usvojenoj strategiji opskrbe vodom na području Krapinsko-zagorske županije. Cilj razvitka vodoopskrbe na području Krapinsko-zagorske županije usmjeren je na one zahvate kojima će se omogućiti korištenje, temeljem istražnih radova provedenih u periodu 1994. - 2000. godina, pronađene nove količine vode (cca 320 l/s) te poboljšanje današnjeg stanja vodoopskrbe, uz proširenje javnih vodovoda na prostore koji se predstavljaju prioritetnima ili posebno kritičnima. Prosječna opskrbljenost vodom na području Krapinsko-zagorske županije iznosi cca 60 % što se ni u kojem slučaju ne može smatrati zadovoljavajućim. Navedeni podatak odnosi se na korištenje vode iz javnih vodovoda. U Krapinsko-zagorskoj županiji organizirana opskrba vodom provodi se preko javnih poduzeća: “Zagorski vodovod”- Zabok (koji vodu distribuira na najvećem dijelu područja Županije); “Krakom” - Krapina ( distributer za grad Krapinu i gravitirajuća naselja), “Niskogradnja” - Pregrada (distributer vode za grad Pregrada i zapadno područje općine Petrovsko) i “Humkom” - Hum na Sutli (distributer vode za općinu Hum na Sutli). Uz naprijed navedene distributere na području Županije postoji još cca 340 lokalnih vodovoda (od toga je 16 većih lokalnih vodovoda) putem kojih se provodi distribucija vode potrošačima. Većim lokalnim vodovodima smatraju se sutavi: Marija Bistrica, Budinščina, Hraščina, vodovod “Dobri Zdenci”, Radoboj - Jazvine, Mihovljan, Ðurmanec, Belec, Jesenje, Novi Golubovec, Sopot - Stipernica, Velika Ves - Lepajci, Vinagora, Gotalovec, Pece i Krateks. Predloženom koncepcijom razvoja opskrbe vodom na području Krapinsko-zagorske županije predviđeno je da će se javna vodoopskrba u I fazi oslanjati na pojedinačnom razvoju četiri vodovodna sustava: “Zagorski vodovod” - Zabok, vodovod “Krapina” (distributer Krakom - Krapina), vodovod “Pregrada” (distributer Niskogradnja - Pregrada) i vodovod “Hum na Sutli” (distributer Humkom - Hum na Sutli) te na ostale lokalne vodovode koji zadovoljavaju tehničke uvjete vezane uz javnu vodoopskrbu. Navedeno se odnosi na lokalni vodovod: Marija Bistrica, Budinščina, Hraščina, vodovod “Dobri Zdenci”, Radoboj - Jazvine, Mihovljan, Ðurmanec, Belec, Jesenje, Novi Golubovec, Sopot - Stipernica, Velika Ves - Lepajci, Vinagora, Gotalovec, Pece i Krateks. Koncepcijska osnova postavljena je tako, da omogućava sukcesivnu dogradnju vodovodnog sustava (po planskim razdobljima, odnosno prema iskazanim potrebama), bez ikakvih naknadnih intervencija i rekonstrukcija. Svi izgrađivani vodovodni objekti svojim dimenzijama i kapacitetom



Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

omogućavaju zahtjevanu dobavu vode i njezinu distribuciju po prostoru, a sve za uvjete potrošnje konačne faze. Pod ovime se prvenstvneo podrazumijevaju dimenzije cjevovoda, a djelomično i dimenzije odnosno kapaciteti svih pratećih objekata kao: vodospremnika, crpnih i precrpnih postaja i.t.d. S obzirom na vrlo razvijenu topografiju i položaj naselja po prostoru, a sve u odnosu na raspoloživa izvorišta, nije isključena mogućnost da se pojedine zone (lokalni vodovodi) zadrže i u predstojećem rješavanju kao posebne pogonske jedinice, ali pod upravom i održavanjem središnjih javnih poduzeća tj. “Zagorskog vodovoda” “Krakoma”, Niskogradnje” i “Humkoma”” odnosno u konačnoj fazi u sastavu Regionalnog vodovoda. Ovakvi stavovi primjenjivani su kod pojedinih manjih perifernih područja s pretežito visokim terenskim kotama i s naglašenim topografskim razvodnicama, a na kojima se nalaze vlastita izvorišta kvalitetne vode. No i u tim slučajevima nije isključena mogućnost njihvog naknadnog povezivanja na središnje javne vodovode, sve ukoliko se prilikom pogona za to pokaže potreba.

Pravci razvoja Krapinsko - zagorske županije

Razvitak i razrada regionalne teorije u Krapinsko-zagorskoj županiji uglavnom su vođeni tržišnim zakonitostima, a ograničenja su proizlazila iz prirodnih karakteristika prostora i ograničenih novčanih sredstava. Nesumljivo, regionalni potencijal Krapinsko-zagorske županije, koji se odnosi na kontinuirano praćenje promjena u vremenu i prostoru te spremno prilagođavanje novonastalim okolnostima i izazovima povezanim sa snažnim socijalnim vezama, zahtijevaju inteligentna i uz konkurentnost i efikasna razvojna rješenja. Osobito


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


kada se uvažavaju rješenja koja sadrže brigu za edukacijom, zdravljem i sigurnošću domicilnog stanovništva imaju priliku za ostvarivanje konsenzusa i građenje platformi u zajedničkom zadatku ostvarivanja održivog regionalnog razvitka. Idealno bi bilo potaknuti sve lokalne intelektualne i kreativne sposobnosti da zajedničkom pozitivnom energijom postanu aktivni sudionici regionalnog razvitka, sprečavajući na taj način alijeniranost lokalnog stanovništva.

Izuzetno je važno da se rezultati strategije regionalnog razvitka ocjenjuju na osnovi doprinosa razvoju novih radnih mjesta i poboljšanju proizvoda i procesa, povećanju kvalitete i konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Na navedeni prikaz direktno se ostvaruju ciljevi strategije regionalnog razvoja Krapinsko-zagorske županije. Može se zaključiti da je Krapinsko-z agorska županija određenim obujmom vlastitih investicija :

smanjila stopu nezaposlenosti svih ciljanih skupina; posebnu pozornost posvetila mlađim dobnim skupinama; posebnu pozornost posvetila proizvodnim djelatnostima; uložila znatna sredstva u razvoj poslovnih zona i smanjila komunalne naknade; započela s regionalnim gospodarskim clusterima (povezivanje sa slovenskim općinama); dinamizirala investicije u cestovnu infrastrukturu

Uzimajući u obzir gore navedene činjenice i uvažavajući složenost ekonomske politike, Krapinsko - zagorska županija poduzela je sljedeće mjere koje su u skladu s proklamiranim postulatima regionalnog razvoja:

1. Stimulirala je industriju (malo i srednje poduzetništvo) putem kredita

2. Stimuliran je turizam u suradnji s Ministarstvom turizma

3. Osnovan je fond za razvoj poljoprivrede s niskim kamatnim stopama

4. Ostvareni su programi edukacije poduzetnika

Uz gore navedene mjere posebna pozornost posvećena je oživljavanju starih obrta koji su pred “ izumiranjem “, a koji imaju tradicionalnu i kulturološku vrijednost i uključivanje njihove djelatnosti u turističke atrakcije, a njihovih proizvoda kao autohtonih cijenjenih orginalnih suvenira. Ekonomske dileme kome pomoći (a) starosjediocima ili početnicima; (b) proizvodnji ili uslugama, Krapinsko-zagorska županija jasno je svojim programom regionalnog razvitka razrješila i prednost dala proizvodnji i početnicima, krenuvši tako u transformaciju tradicionalnog gospodarstvenog okruženja I za kraj možemo zaključiti da dugoročne razvojne perspektive KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE gledaju na veličinu stanovništva, pitanja zdravog prehranjivanja, izvora pitke vode, energetike, jačanja lokalne zajednice u procesima odlučivanja i implementiranja razvojnih planova. Nacionalne i regionalne razvojne politike idu na smanjivanje pritisaka stanovništva prema gradovima, njihovu redistribuciju i poticanje alternativnih izvora korištenja energije. Gospodarsko planiranje i razvitak nesumljivo će poticati na što veće uplitanje lokalne zajednice u razvojne planove, što će otežati djelovanje individualnim gospodarstvenicima, ali i nadalje svi veći projekti morat će biti subkoordinirani sa središnjom vladom.



Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Ustroj vlasti

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


VLAST: USTROJ I NADLEŽNOST

Krapinsko-zagorska županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojena je radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Ona obuhvaća područje slijedećih gradova i općina - jedinica lokalne samouprave:

a) Gradovi: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar, b) Općine: Bedekovčina, Budinščina, Desinić, Ðurmanec, Gornja Stubica, Hraščina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sveti Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela i Zlatar Bistrica.

Naziv Županije je KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA, a sjedište joj je u Krapini, Magistratska ulica broj 1 i 3. Županija donosi akte u okviru svojih prava i dužnosti i obavlja druge poslove određene Zakonom i Statutom Županije.

Tijela Županije su: Županijska skupština, Župan i Županijsko poglavarstvo.

Županijska skupština predstavničko je tijelo građana i tijelo Županije koje donosi akte u okviru djelokruga Županije, te obavlja druge poslove u skladu s zakonom i Statutom Županije. Županijska skupština ima 51 člana. U svrhu priprema odluka iz svojega djelokruga Županijska skupština osnovala je slijedeća stalna radna tijela: Odbor za statut i poslovnik, Odbor za financije i proračun, Odbor za predstavke i prijedloge, Odborza međužupanijsku i međunarodnu suradnju, Odbor za gospodarstvo, Odbor za društvene djelatnosti, Odbor za komunalne djelatnosti, Odbor za promet i veze, Odbor za poljoprivredu, Odbor za turizam, zaštitu čovjekovog okoliša, graditeljstvo i prostorno planiranje, Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Povjerenstvo za informiranje, Povjerenstvo za rješavanje problema stanovništva uz državnu granicu s Republikom Slovenijom, Povjerenstvo za priznanja, Mandatno povjerenstvo i Odbor za izbor i imenovanje.

Župan i Županijsko poglavarstvo izvršna su tijela Županije.

Župan zastupa Županiju i nositelj je izvršne vlasti u njoj. Župan ima dva zamjenika: za gospodarstvo i društvene djelatnosti.Županijsko poglavarstvo ima 13 članova. Župan je predsjednik Županijskog poglavarstva a zamjenici župana su zamjenici predsjednika Županijskog poglavarstva.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Županije ustrojeni su slijedeći Upravni odjeli: • Tajništvo Županije,• Upravni odjel za društvene djelatnosti,• Upravni odjel za gospodarstvo,• Upravni odjel za financije i proračun, • Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave, tj. gradova i općina temeljem Zakona i njihovih statuta, ustrojeni su najčešće jedinstveni upravni odjeli za obavljanje poslova iz područja komunalnog gospodarstva, prostornog i urbanističkog

Ustroj vlasti


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a planiranja, uređenja naselja i stanovanja, zaštite okoliša; gospodarstva i društvenih djelatnosti (predškolski odgoj, socijalna skrb, kultura i sport, zaštita potrošača, protupožarna i civilna zaštita); financija, proračuna i računovodstva te opću upravu i pravne poslove.Poglavarstva gradova i općina, jednako kao i Županije imaju i odgovarajuća stalna ili povremena radna tijela (povjerenstva, odbore, komisije) za obavljanje poslova vezano uz izradu i donošenje akata iz njihova djelokruga rada.

Za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja, a temeljem Zakona o sustavu državne uprave i Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama, kao prvostupanjski ured državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji osnovan je Ured državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, sa sjedištem u Krapini, Magistratska 1. Radom Ureda državne uprave upravlja čelnik Ureda - Predstojnik.

Ured ima slijedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:

1. Službu za zajedničke poslove, 2. Službu za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove,3. Službu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo,4. Službu za društvene djelatnosti i 5. Službu za opću upravu.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji izvan sjedišta Ureda državne uprave osnovane su Ispostave, i to:

1. Ispostava u Donjoj Stubici za područje gradova Donje Stubice i Oroslavja, te općina Marija Bistrica, Stubičke Toplice i Gornja Stubica.

2. Ispostava u Klanjcu za područje grada Klanjca te općina Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela.

3. Ispostava u Pregradi za područje grada Pregrade te općina Hum na Sutli i Desinić.

4. Ispostava u Zaboku za područje grada Zaboka, te općina Bedekovčina, Krapinske Toplice, Sveti Križ Začretje i Veliko Trgovišće.

5. Ispostava u Zlataru za područje grada Zlatara te općina Budinščina, Hraščina, Konjščina, Lobor, Mače, Mihovljan, Novi Golubovec i Zlatar Bistrica.

PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA U KRAPINSKO - ZAGORSKOJ ŽUPANIJIKRAPINSKO - ZAGORSKA ŽUPANIJA49 000 KRAPINA, MAGISTRATSKA 1, p.p. 43tel. 049-329 111; 049-329 212,fax. 049-329 211http://www.kr-zag-zupanija.hr

Vlasta Hubicki - županica Krapinsko-zagorske županije, Krapina, Magistratska 3tel.049-329 212, fax. 049-329 211, e- mail: [email protected]

Ustroj vlasti

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


Ðovani Broz - zamjenik županice Krapinsko-zagorske županije za gospodarstvo, Krapina, Magistratska 3tel. 049-329 201, fax. 049-329 211, e-mail: [email protected]

Ksenija Tomić - zamjenica županice Krapinsko-zagorske županije za društvene djelatnosti, Krapina,Magistratska 3tel. 049-329 201, fax. 049-329 211, e- mail [email protected]

ZASTUPNICI U HRVATSKOM SABORU REPUBLIKE HRVATSKEIvan Jarnjak, Bestovje, Zlatarska 5Vladimir Pleško, Zabok, Gubaševo 3

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINAŽeljko Vincelj - predsjednik, Krapina, Ivan Jelenčić - potpredsjednik, Zabok, Ana Bartol, Veliko Trgovišće, Stanko Belina, Zabok, Julije Brajković, Zabok, Tajana Broz, Kumrovec, Krunoslav Čavlek, Krapinske Toplice, Ladislav Fruk, Zabok, Ivan Goluban, Zabok, Božidar Gorički, Sveti Križ Začretje, Božidar Gorup, Klanjec, Ana Gregurović, Krapina, Ivan Gregurek, Hrašćina, Ratko Habus, Krapinske Toplice, Ozren Hanžek, Zabok, Željko Havoić, Zlatar Bistrica, Vesna Hohnjec, Pregrada, Alojz Horvat, Mihovljan, Branko Horvat, Lobor, Mladen Horvat, Velika Horvatska, Željko Hren, Oroslavje, Josip Hršak, Krapina, Franjo Jagić, Budinšćina, Ivan Kišak, Klanjec, Miroslav Kopjar, Zlatar, Boris Koprivnjak, Pregrada, Marijan Kovačić, Gornja Stubica, Boris Krizmanić, Pregrada, Juraj Matuša, Donja Stubica, Ðurđica Mesarić, Hum na Sutli, Viktorija Mikša, Krapina, Dragutin Mirt, Stubičke Toplice, Stjepan Novačko, Pregrada, Ivan Pavleković, Mihovljan, Željko Pelko, Zlatar Bistrica, Vladimir Plancutić, Lobor, Vladimir Pleško, Zabok, Boris Potočnjak, Donja Stubica, Vladimir Pozaić, Lug Poznanovečki, Zdravko Presečki, Krapina, Ivan Sadaić, Konjšćina, Stjepan Sokolić, Mače, Zvonko Srečić, Mače, Ana Suk, Ðurmanec, Mladen Šanjek, Hrašćina, Petar Štefanec, Zabok, Mladen Šurbek, Desinić, Rajko Turk, Zabok, Slavica Vidaček, Pregrada, Josip Vukina, Kraljevec na Sutli, Ivan Zebolc, Klanjec

ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVOVlasta Hubicki - županica Krapinsko-zagorske županije, Ðovani Broz - zamjenik županice Krapinsko-zagorske županije za gospodarstvo, Ksenija Tomić - zamjenica županice Krapinsko-zagorske županije za društvene djelatnosti, Zvonko Benjak - za područje komunalnih djelatnosti, graditeljstvo i prostorno uređenje, Franjo Cipriš - za područje gospodarstva, Mladen Domjanić - za područje kulture, sporta i informiranja, Mladen Glumpak - za područje financija i proračun, Mirko Horvat - za područje obrta, malog i srednjeg poduzetništva, Milan Husnjak - za područje turizma, Dragutin Jurinjak - za područje školstva, Ivan Šantek - za područje zdravstva, socijalne skrbi i rada, Josip Štruk - za područje poljoprivrede, Franjo Vukić - za područje prometa i veza i ekologije

Ustroj vlasti


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a UPRAVNI ODJELI KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE1. TAJNIŠTVO ŽUPANIJEKrapina, Magistratska 1 tel. 049-329 251, fax. 049-329 255e- mail: [email protected] - Dubravka Sinković e-mail: [email protected]

Stručna savjetnica za europske integracije i međužupanijsku suradnju:Marjana Barlek Puljko, tel. 049-329 204, fax. 049-329 211 e-mail: [email protected]

Stručna referentica za odnose s javnošću i protokol Krapinsko-zagorske županije: Nataša Hlaban, tel. 049-329 221, fax. 049-329 211e-mail: [email protected]

2. UPRAVNI ODJEL ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTIe -mail: [email protected]

• Služba za zdravstvo i socijalnu skrb, Krapina, Frana Galovića bbtel. 049-371 910, fax. 049-301 246POMOĆNICA PROČELNIKA - Zorica Franjčec Capare-mail: [email protected]

• Služba za prosvjetu, šport i kulturu, Krapina, Magistratska 1tel. 049-329 072 fax. 049-329 076POMOĆNIK PROČELNIKA - Ivan Lamote-mail: [email protected]

• Služba za mlade i udruge, Krapina, Frana Galovića bbtel. 049-301 250 fax. 049-301 246POMOĆNICA PROČELNIKA- Ksenija Čučeke -mail: [email protected]

3. UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO

Krapina, Magistratska 1 tel. 049-329 204 fax. 049-329 211e- mail: [email protected]ČELNIK - Siniša Hajdaš Dončić, e-mail: [email protected]

Ustroj vlasti

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


4. UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I PRORAČUN

Krapina, Magistratska 1tel. 049-329 052 fax. 049-329 053e- mail: [email protected]ČELNICA - Štefanija Vuljanko, e-mail: [email protected]

5. ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠA

Krapina, Magistratska 1tel. 049-329 062 fax. 049-329 053e- mail: [email protected]ČELNICA - Snježana Žigman, e-mail: [email protected]

URED DRŽAVNE UPRAVE U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI49 000 Krapina, Magistratska 1, p.p. 55tel. 049-329 111fax. 049-329 257PREDSTOJNICA - Ðurđa Barić-Dakić, tel. 049-329 122

1. SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE 49 000 Krapina, Magistratska 1POMOĆNICA PREDSTOJNICE - Ljubica Petrović, tel. 049-329 216, fax. 049-329 054

2. SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE49 000 Krapina, Gajeva 2POMOĆNICA PREDSTOJNICE - Nada Putak, tel. 049-370 808, fax. 049-370 809

3. SLUŽBA ZA PROSTORNO UREÐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO49 000 Krapina, Magistratska 1POMOĆNICA PREDSTOJNICE - Silva Horvat, tel. 049-329 132

4. SLUŽBA ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI49 000 Krapina, Magistratska 1 POMOĆNICA PREDSTOJNICE - Jadranka Cesarec, tel. 049-329 215

5. SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU49 000 Krapina, Magistratska 1POMOĆNICA PREDSTOJNICE - Ivanka Stanković, tel. 049-329 172

Ustroj vlasti


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a ISPOSTAVE UREDA DRŽAVNE UPRAVE U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI1. ISPOSTAVA DONJA STUBICA49 240 Donja Stubica, Trg Matije Gupca 20, p.p.11tel. 049-286 124; 049-286 126fax. 049-287 674VODITELJICA ISPOSTAVE - Snježana Mezdić

2. ISPOSTAVA KLANJEC49 290 Klanjec, Trg mira 11, p.p.32tel. 049-550 309; 049-550 362 fax. 049-550 056VODITELJICA ISPOSTAVE - Štefica Kramarić

3. ISPOSTAVA PREGRADA49 218 Pregrada, Tuškanova 2, p.p.61tel. 049-376 022; 049-376 042fax. 049-376 105VODITELJICA ISPOSTAVE - Vesna Narančić

4. ISPOSTAVA ZABOK49 210 Zabok, Kumrovečka 6, p.p. 39tel. 049-223 533fax. 049-226 032VODITELJICA ISPOSTAVE - Vesna Ostojić

5. ISPOSTAVA ZLATAR49 250 Zlatar, Park hrvatske mladeži 2, p.p. 6tel. 049-466 122fax. 049-467 261VODITELJICA ISPOSTAVE - Ljiljana Kereša-Mort

Prosvjeta

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

e


PROSVJETAPredškolski odgoj:

Danas na području KZŽ djeluje 17 javnih ustanova za predškolski odgoj čiji su osnivači općine i gradovi . U Krapini djeluje i 1 privatni vrtić, a u Krapinskim Toplicama u Osnovnoj školi pri bolnici djeluje i vrtić za djecu s posebnim potrebama.Prema posljednjim podacima u vrtiće je smješteno oko 1250 djece, a u proces predškole uključeno je njih 1120.U zadnje vrijeme osjeća se sve veća potreba za izgradnjom i otvaranjem novih vrtića što će u skoroj budućnosti i riješiti neke od lokalnih samouprava, ali i zainteresirani poduzetnici.

Osnovnoškolsko obrazovanje

U 30 osnovnih škola županije u školskoj godini 2004/05. bilo je upisano 12704 učenika u 640 razrednih odjela. Pored tih škola, osnovno obrazovanje djeca stječu još u 2 specijalne škole i to: u OŠ pri bolnici Krapinske Toplice i u Centru za odgoj i obrazovanje Zajezda.

U Krapinsko zagorskoj županiji djeluju i 2 javne glazbene škole, smještene pri osnovnim školama u Zaboku i Krapini. Od nedavno djeluje i 1 privatna glazbena škola "Bonar" u Pregradi s ispostavama u Donjoj Stubici i Zlataru.

Srednjoškolsko obrazovanje

Na području županije djeluje 9 srednjih škola sa 5590 učenika u 202 razredna odjela školske godine 2004/05. Učenici su upisani u četverogodišnje gimnazijske i tehničke programe, te razne trogodišnje programe za industrijska, gospodarska i obrtnička zanimanja.Srednjoškolsko obrazovanje provodi se još i za štičenike Odgojnog zavoda u Bedekovčini te Centra za odgoj i obrazovanje Zajezda.Za potrebe smještaja učenika postoji samo jedan učenički dom pri Srednjoj školi Bedekovčina.

Visoko obrazovanje

U Zaboku već više godina djeluju 3 fakulteta i to kao podružnice: Fakulteta za turizam i hotelski menađment Opatija; Fakulteta organizacije i informatike Varaždin; Ekonomskog fakulteta Zagreb - studij poslovne ekonomije Zabok.Koncem 2004. g. u Krapini je osnovana Visoka poslovna škola koja će studentima omogućiti studij prometa, informatike i menađmenta.

Ostalo obrazovanje

Ovdje svakako treba izdvojiti značajnu obrazovnu djelatnost Pučkih otvorenih učilišta (obrazovanje odraslih, razno -razni tečajevi) kao i veći broj privatnih škola za strane jezike i osposobljavanje vozača.

KULTURA , TEHNIČKA KULTURA I ŠPORT Raznovrsna, vrijedna i brojna kulturno - povijesna baština Krapinsko zagorske županije (burgovi, gradine, arheološki lokaliteti, crkve, kapele, dvorci, kurije, običaji) i danas utječe te bogatom čini kulturnu djelatnost u Krapinsko zagorskoj županiji, a koja se odvija kroz razne

Prosvjeta


Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

aK

rap

insk

o -

za

gors

ka ž

up

an

ija

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

ustanove, institucije, manifestacije, susrete…Izdvajamo: djelatnost 6 Pučkih (otvorenih) učilišta u Krapini, Zaboku, Zlataru, Klanjcu, Pregradi i Donjoj Stubici te 13 gradskih - općinskih knjižnica.Zatim, Muzeje Hrvatskog Zagorja s ispostavama u Gornjoj Stubici (muzej seljačkih buna), Klanjcu (galerija Antuna Augustinčića), Kumrovcu (etno selo), Desiniću (Veliki Tabor) i Krapini (Hušnjakovo). Tu je i Muzej Ljudevita Gaja u Krapini. Poznate su galerije u Krapini i Zlataru (izvorna umjetnost) kao i niz manjih privatnih galerija (u ugostiteljskim objektima i privatnim kućama). Franjevački samostani Krapina i Klanjec ponose se svojim knjižnicama i bogatim zbirkama. Vrijedna je i privatna zbirka etno grupe "Zvirek" u Sv. Križu Začretju. Brojne su kulturne manifestacije i predstavljaju jedan od značajnijih promotivnih elemenata županije. Neke od njih: Mali "Kaj" i Svečanosti kajkavske popevke te Zagorska krijesnica u Krapini; Dani KŠ Gjalskog u Zaboku; Tjedan kulture zabave i športa u Sv. Križu Začretju; Dani kajkavske riječi u Zlataru, Branje grojzdja u Pregradi, Sajam vina u i susret pjesnika u Bedekovčini………Slobodno se može reći da svaka općina i svaki grad ima po neku od tradicionalnih godišnjih manifestacija i s kojom se obogaćuje kulturni život stanovništva, ali i stvara bogata turistička ponuda kraja. Krapinsko zagorska županija ima i snažnu tradiciju kulturno-umjetničkog amaterizma. Brojni KUD-ovi sa svojim pjevačkim, folkloraškim, tamburaškim, puhačkim, dramskim i likovnim sekcijama još koncem 1994 godine osnovali su svoju Zajednicu KUD-ova KZŽ, a sve u svrhu poboljšanja, proširenja i razvoja kulturnog amaterizma. Tako Zajednica svake godine organizira brojne smotre, susrete, seminare te na taj način doprinosi kvaliteti kulturnog amaterizma kako u županiji tako i u R. Hrvatskoj uključivanjem u rad krovne - državne Zajednice KUD-ova - Savez udruga Hrvatski sabor kulture. Obzirom da u županiji postoje raznovrsni, brojni i vrlo aktivni športski klubovi, i oni su želeći tu djelatnost poboljšati, osnovali Zajednicu športova koja na taj način promiče njihove interese u svojoj domeni. Nadalje, velik doprinos športu daje i Savez školskih športskih klubova koji unatrag 2 godine svojim radom osmišljava i organizira športsku aktivnost učenika osnovnih i srednjih škola. Djelatnost tehničke kulture također je značajna. Informatičari, ljubitelji filma i videa,automoto klubovi, auto i avio modelari, radio amateri…. svi oni također kroz Županijsku zajednicu tehničke kulture osmišljavaju i promiču svoje djelatnosti, organizacijom značajnih smotri i susreta, kako u županiji tako i kroz svoje predstavnike na državnoj razini.Informativna djelatnost u zadnjih nekoliko godina po obimu je značajno napredovala. Sada u županiji djeluje 7 radio postaja, dopisništvo HRT-a , Večernjeg i Jutarnjeg lista te tjedno izlaze jedne novine - Zagorski list. Nakladnička djelatnost također bilježi određeni napredak. Iako ne postoji niti jedna velika nakladnička kuća, brojni manji nakladnici, udruge (izdvajamo Kajkavianu i ogranak MH Zabok i Krapina) te institucije i ustanove godišnje izdaju po nekoliko knjiga, zbirki poezije i drugo te na taj način čine živom i bogatom i tu djelatnost.


Krapinsko - zagorska županija

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

SUMMARY

The district Krapinsko- zagorska

This distict is an administrative, management and self management unit which makes historical, production, social and traffic entity within the frames of The Republic Croatia. This district includes the following townships and communities:

a) Towns: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavlje, Pregrada and Zabok b) Communities: Bedekovčina, Budinšćina, Desinić, Ðurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjšćina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sv. Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska sela, Zlatar Bistrica

The economy

The general economy of the district has not been as much dynamic as were the general conditions of the historical and social development in the last 200 years in the country. This development was mostly based on the available natural resources, and only in the last quarter of this century it started to exploit the resources for the development of the processing industry. On the basis of the statistical data from, recently various companies and establishments in the production, management and administration are active. The total number of employed people in the production and in the administration is of which persons are employed in the private sector. The most of the employed people work in the processing industry, in trade, in construction, transport and traffic. The trends for the future development of the district are oriented toward industry, tourism and agriculture. The logic support to this development are trade, services, infrastructure as well as the cultural activities which together stimulate more advanced activities in the general economy.

Socio-demographic movements

The census made in 2001 in the district shows that the district had 142 432 inhabitants. The census made in 1857 demonstrate that population rate movement could be divided into two stages: the first from 1857 to 1948 in which period the rate of population rose (102 509 in 1857 and 186 020. in 1948), the second 1948 to now, in which the population rate decreased ever since. In the first 138 years long period the population rate increased 1, 45 times. The greatest increase occurred in the period from 1857 to 1948 (1, 82 times). But from 1948 to 2001 the increase of the population stopped (43 588 less as compared to the top in 1948).


Krapinsko - zagorska županijaK

rap

insk

o -

za

gors

ka ž

up

an

ija

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

The social activities

The district is located between two mighty urban centres Zagreb and Varaždin. Because of the relatively low development economy, the social activities in the district are rather dependent and linked to those activities in the big two centres. Especially the activities in health, social security, high school education, culture and information have been neglected. The big institutions in two big centres have covered the requirements of the district and therefore no important institutions have been formed in the district. The only two special hospitals are built in Krapinske and Stubičke Toplice which have wide significance. The othersmall institutions for the local needs have been erected. This level of the important institutions should be raised and corrected in the next period by creating organizations and institutions such as general district hospital, high schools and science institutes, TV-studio, social insurance, home for the retired people etc. This concept of the development in the district is presented in order to offer to the readers of this book i.e. to the potential investitures, who in collaboration with us might take part in the realisation of the various projects providing, they do find their interest in it.

The history of the district

According to the written documents, the history of this district began in 12 century. In the course of 13 century and in the first half of the 14 century the process of forming of thesettlements began, which are the fundaments of the towns and communities of today. In other words, in that period the forming of the productive, political and administrative and public life of the modern settlements began. The present 800 old district is called Krapinsko Zagorska Županija.

Geography

The total surface of the district is 1234 km². The district is located in the north-west of Croatia i.e. in its central area. The frontier in the north is the river Sutla, the peaks of the mountains Macelj and Ivančica as well as the slopes of the mountain Strahinčica. On the west, the border goes along the river Sutla, on the south are the slopes of the mountain Medvednica and on the east the basin of the rivers Lonja and Krapina. The administrative frontiers of the district are Slovenia and the district Varaždin in the north, the district of Zagreb in the south and east frontiers are the districts of Zagreb and Varaždin.

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a


Krapinsko - zagorska županija

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

ZUSAMMENFASUNG

Gespanschaft »Krapinsko-zagorska« Die Gespanschaft »Krapinsko-zagorska« ist eine Einheit der lokalen Verwaltung sowie der Selbstverwaltung, die eine einheitliche historische , wirtschafliche, geselschaftliche verkehrstechnische Gesammheit im Rahmen der Republik Kroatien bildet.In dieser Gespanschaft befinden sich folgende Städte und Gemeinden:Die Städte: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok und Zlatar.Die Gemeinden: Bedekovćina, Budinščina, Desinić, Ðurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjšćina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sv. Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela, Zlatar Bistrica. Allgemeine Wirtschaft Die wirtschaftliche Entwicklung auf diesem Gebiet, zum Unterschied der geschichtlichen, sozialen und Bevölkerung-Veränderungen, war nicht so dynamisch in der letzten 200 Jahren wie man das aus uns bekannten Daten ersehen kann. Die Entwicklung basierte vorwiegend auf dem natürlichen Reichtum und nur erst in dem letztem Viertel dieser Periode auf gewissen Kapazität der Verarbeitungsindustrie. Zur heutigen Zeit und statistischen Daten für .... sind in dem Gebiet dieser Gespanschaft ... verschiedene Firmen und Unternehmen in der Wirtschaft und in der Geschäftlichen Organisationen nach der neuen Klassifikation tätig.Ingesammt sind in der Verwaltungsorganisationen, im Handel, im Bauwesen und in der Verkehrswesen ... Leute angestellt. Die Richtung der weitere Entwicklung der Baschäftigung dieser Region ist in die Industrie, der Tourismus und die Landwirtschaft.Es ist logisch daß für solche Tätigkeiten der Handel, die Infrastruktur die Kulturereignisee dienen, die können auch die Möglichkeit für die Anziehung der breitener Wirtschaft darstellen. Die Vorgestellte Konzeption der Strategie der Entwicklung in der Wirtschaft sowie in der geschäftlichen Tätigkeit ein Angebot an die potentielle Investitoren ist, die möglich hier investieren möchten, und in der Mittarbeit mit uns solche Investitionen realisieren zu können.

Die Vergangenheit Gemäss vorhandener Daten beginnt die geschriebene Geschichte des heutigen Gebietes der Gespanschaft »Krapinsko-zagorska« am Ende des 12. Jahrhunderts. Im laufe des 13. Jahrhunderts und bis Mitte des 14. Jahrhunderts dauerte der Prozess der Gestaltung der Siedlungen der heutigen Städte und Gemeinden. Mit andere Wörte im diesem Zeitraum ist der Kern entstanden aus dem dann auf diesem Gebiet historische, wirtschaftliche und kulturelle Entwicklung enstanden ist, das wir heute 200 Jahre später die Gespanschaft »Krapinsko-zagorska županija« nennen.


Krapinsko - zagorska županijaK

rap

insk

o -

za

gors

ka ž

up

an

ija

Kra

pin

sko

- z

ago

rska

žu

pa

nij

a

Erdkunde Die »Krapinsko-zagorska« Gespanschaft hat eine Fläche von 1.234 km2. Sie befindet sich in nordwestlichen Teil Kroatiens. Die Nordgrenze ist der Fluss Sutla, sowie der Gipfel des Gebirges Macelj und Ivančica und di Hänge des Gebirges Strahinčica; westlich die Grenze verlauft entlang des Sutla Flusses. Die südliche Grenze ist das Gebirge Medvednica und östlich der Flussbereich von Fluss Lonja und Krapina. Solche Begrenzung des Gebietes entspricht den Grenzen des Gebietes Donje Zagorje. In Norden grenzt die Gespanschaft mit Slowenien und mit der Gespanschaft »Zagrebačka« und in Osten mit Varaždinska und Zagrebačka Gespanschaften.

DIE SOZIO-DEMOGRAPHISCHE BEWEGUNG Laut Volkszählung in 2001 hatte die Gespanschaft »Krapinsko-zagorska« 142.432 Einwohner. Die verfügbaren statistischen Daten, die bis zum Jahr 1887. zurückgehen zeigen daß man die Dynamik der Bewegung der Einwohnerzahl auf zwei Etappen trennen kann.Die erste Zeitraum dauert von 1857. bis 1940. in dem sich Einwohnerzahl im Laufe der Jahren ständig vergrössert hat (im Jahre 1857. 102.500 Einwohnern und in 1948. 186.020). Das heisst daß sich in dieser Zeit von 138 Jahren die Einwohnerzahl um 1,45 mal vergrössert hat.Dazu hat man am meistens Einwohnerzahlvergrösserung im Zeitraum von 1847. bis 1948. beigetragen wo sich die Zahl von 1,82 vergrössert hat. Von 1948. bis 2001. hat sich die Einwohnerzahl verkleinert von 43.588 im Vergleich zu dem höchstem Stand im Jahre 1948.

GESELLSCHAFTLICHEN TÄTIGKEITEN Die geographische Lage der Gespanschaft »Krapinsko-zagorska« zwischen zwei starke Zentrale Varaždin und Zagreb in Bedingung stellt so daß sich gewissene Tätigkeiten nicht in der Gespanschaft entwickelten, sonder die grösse und wichtige Tätigkeiten als Medizinhilfe, Hochschulen, Kultur usw: aus der zwei starken Zentralen übergenommen werden.Starke Institutionen in den zwe erwähnten Städten haben der Bedarf der Gespanschaft gedeckt und wurden deswegen auf diesem Gebiet nicht gegründet, ausser spezielle Krankenhaus in Krapinske Toplice und in Stubičke Toplice, welche von grösser Bedeutung sind. Andere Institutionen der geselschaftlichen Tätigkeiten wurden für den lokalen Bedarf gegründet.Natürlich so eine Art der Entwicklung der geselschaftlichen Tätigkeiten muss man über ein gewissen Zeitraum korrigieren durch Gründung von wesentlichen Organisationen und Institutionen, wie z.B. das Allgemeine Krankenhaus, Organisationen von Hochschulen und Wissenschaft, TV Studio, Verlage, Sozialwesen, Altenheime usw.

kroz stoljeća - zagorjepublic.com · krenuo povijesni, gospodarski, upravni i kulturni razvoj...

Documents