KRUMPIR

Centar porijekla: Južna Amerika.

Porodica: SOLANACEAERod: SOLANUMVrsta: Solanum tuberosumPodvrste: S. tuberosum ssp. tuberosum

S. tuberosum ssp. andigena

Rod Solanum posjeduje preko 2000 vrsta. Obzirom na ploidnost vrste variraju od diploidnih (2n = 24) do heksaploidnih (2n = 72). Smatra se da kultivirane vrste potječu od Solanum stenotomum.

Broj kromosoma - 2n = 48; tetraploid.

1

Morfološko biološka svojstva

Jednogodišnja biljka koja se uzgaja radi podzemne stabljike, gomolj ili tuberus. Koristi se u ljudskoj ishrani, industrijskoj preradi i hranidbi stoke. Uzgaja se u umjerenim tropskim i subtropskim područjima.

Korijen - iz sjemena se razvije nježan vretenast korijen iz gomolja žiličasto korijenje.

Stabljika - zeljasta, uspravna, razgranata, obrasla dlačicama.

Listovi - neparno perasti s 3 - 7 liski, cjelovitog ili nazubljenog ruba. Listovi podzemne stabljike su male ljuščice.

Cvat - terminalna cimoza.Cvjetovi - cjevasta čaška s pet lapova, vjenčić pet sraslih latica slobodnog vrha bijele, žute, ljubičaste, crvenkaste boje što je genetski uvjetovano, tučak s nadraslom plodnicom, prašnici filamentima pričvršćenim za cijev vjenčića.Neki kultivari (Bintje, Erstling) slabo cvatu ili uopće ne cvatu.

Plod - okrugla boba zelene, smeđe ili crveno-zelene boje.

Gomolj - kratka odebljala stabljika. U osi ima spiralno poredane ljuskaste listove, u pazušcu kojih je složen pup (okce). Okce sadrži glavne i sporedne, spavajuće pupove. Prvo klija glavni pup. Klice su karakteristične za kultivar. Boja gomolja, oblik i položaj u odnosu na biljku su svojstvene kultivaru.

Tip spolnosti – samooplodnja

2

Cvatnja – pogoduje joj obilna vlaga tla i zraka, T = 15 – 20o C, početak u

centru cvati. Trajanje – 7 – 10 dana jedna cvat, biljka cvate 28 – 33 dana.

Sterilnost je česta pojava kod velikog broja kultivara: sterilnost polena i

sterilnost tučka. Česta pojava je i partenokarpija.

Kao poljoprivredna kultura krumpir se razmnožava vegetativno

(gomoljima). Za sadnju se uzimaju cijeli manji gomolji ili veći razrezani na

dijelove od kojih svaki ima okce. Radi vegetativnog razmnožavanja

kultivari krumpira su homogeni.

Proizvodnja sjemenskog krumpira – zdravi gomolji, slobodni od virusa.

Kultura meristema.

3

Tehnika križanja

Križanje možemo vršiti u prirodnim uvjetima ili u umjetnim (staklenici, plastenici).Biljke koje ćemo križati možemo uzgojiti iz gomolja ili reznica stabljike – pogodnije za rad tijekom ljeta, koristi se stabljika sa nekoliko ne otvorenih cvjetova.

Na majčinskoj biljci odabrati željene cvati i odstraniti sve otvorene cvjetove

Emaskulacija, pincetom, pred otvaranje cvijeta Izolacija emaskuliranih cvjetova Skupljanje polena s antera u Petrijevu zdjelicu ili vrećicu Nanošenje polena Ponovna izolacija cvijeta nakon polinacije.

Oko šest tjedana nakon polinacije skidaju se plodovi i ostave da dozriju. Sadržaj ploda se istisne u posudu s vodom, gdje se sjemenke istalože na dnu. Iscijedi se tekući dio, a preostane kruti u kojem su i sjemenke. Sjeme se osuši i pakira u vrećice.

4

Način nasljeđivanjaSvojstava Dominantno Recesivno

Ljuska gomolja ObojenaJednobojna

Bez bojeS mrljama

Meso gomolja Obojeno BijeloOblik gomolja Duguljast OkrugaoOkca Ravna DubokaSadržaj proteina Malen Velik Boja cvijeta Violet ili crvena BijelaPolen Sterilan FertilanReakcija na fotoperiod Kratki dan Neutralan

Intermedijarno nasljeđivanjeSadržaj bjelančevineSolanini

Poligensko nasljeđivanjePrinos, položaj gomolja, tip grma, otpornost na nepovoljnečimbenike okoline, otpornost na bolesti i oštećenja

Transgresivno nasljeđivanjeSadržaj C – vitamina

5

Ciljevi oplemenjivanja

- Prinos – kvantitativno svojstvo niske heritabilnosti. Bitan je prodajni prinos tj. prinos gomolja određene veličine i oblika u tipu kultivara, s plitkim okcima i glatkom kožom.

- Kakvoća – kompleksno svojstvo. Bitan je: sadržaj krute tvari, tekstura gomolja, okus, aroma, itd. Nepoželjan je visok sadržaj glikoalkaloida – sadržaj glikoalkaloida je visoko nasljedan.

- Ranozrelost – zanimljiva radi ranije prisutnosti na tržištu. - Otpornost na bolesti –

o Pyitophtora infestans (plamenjača) napada list i gomolj, u oplemenjivanju se više radi na otpornosti lista. Kvalitativna otpornost – izvor – Solanum demissum, danas neki kultivari; opća otpornost – izvor – neki kultivirani genotipovi.

o Synchytrium endobioticum (rak krumpira) – kvalitativna i kvantitativna otpornost.

o Gljivice iz roda Verticilium – otpornost je povezana sa kosnozrelošću.

o Virusi: virus kovrčavosti lista (PLRV), Y virus krumpira (PVY), virus A (PVA), virus mozaika (PVX). Najopasniji PLRV – otpornost pronađena u vrsti Solanum tuberosum i u nekim divljim vrstama. PVY – otpornost pronađena u vrsti Solanum stoloniferum.

- Otpornost na štetnikeo Krumpirova zlatica - budući da je kemijska zaštita

učinkovita na razvoju otpornosti se nije u oplemenjivanju mnogo radilo

o Lisne uši – opasne su kao prenosioci virusa.- Ostala zanimljiva svojstva na kojima se radi: otpornost na

herbicide, lakše odvajanje gomolja od stolona, teže guljenje kožice i slično.

6

Izvori genetske varijabilnosti

- Značajnu genetsku varijabilnost za razna svojstva pronalazimo kod

vrsta i podvrsta roda Solanum - podvrsta andigena s genetskom

varijabilnošću za kakvoću i otpornost na bolesti; Solanum demissum

– R geni za otpornost na plamenjaču; S. phureja – genetska osnova

za ranozrelost; S. ajanhuiri otpornost na niske temperature; itd.

- Introdukcija – (egzotična germplazme). Velike zbirke kultiviranih i

divljih Solanum Vrsta se čuvaju u Peruu, Argentini, Kolumbiji,

SAD, Rusiji, Njemačkoj, Škotskoj itd.

- Hibridizacija

- Transfer gena

- Somatske mutacije

7

Metode oplemenjivanja

Oplemenjivanje krumpira olakšava mogućnost vegetativnog razmnožavanja. Željeni genotip (stvoren nekom od metoda oplemenjivanja) se može lako održavati vegetativnim razmnožavanjem.

Umjetna hibridizacija (dva ili više roditelja) → selekcija Povratno križanje Rekurentna selekcija Klonska selekcija

8

a – cvijet; b, c – plod; d gomolj.

9