kruzno gibanje

3
Kada govorimo o kružnom gibanju tada mislimo na tijelo koje putuje po nekoj kružnoj putanji radijusa r. Trenutno ćemo govoriti samo o jednolikom kružnom gibanju pri kojemu tijelo ima stalnu tangencijalnu brzinu. TANGENCIJALNA BRZINA to je brzina sa kojom smo se do sada susreli u gibanjima po pravcu, označavamo je sa v, a njena mjerna jedinica je m/s. Ta brzina je i ovdje vektor, ali dok je u pravocrtnom gibanju imala stalan iznos i smjer, ovdje je joj samo iznos stalan. To je logično, jer razmisli, kada bi joj i smjer bio stalan, tijelo se ne bi gibalo u krug. Smjer brzine se mora stalno mjenjati kako bi tijelo kružilo. Da li tangencijalnom brzinom definiramo kružno gibanje? NE!!! PERIOD GIBANJA periodom definiramo kružno gibanje. To je vrijeme potrebno da tijelo napravi jedan krug, oznaka mu je T, a mjerna jedinica sekunda (s). U tom vremenu T tijelo napravi puni krug tj. srevali put s = odnosno opseg kružnice. Jedna od nekoliko formula za period je FREKVENCIJA to je broj okretaja u jedinici vremen, oznaka joj je f, a mjerna jedinica Herz (čitamo HERC) oznake Hz OPISANI KUT tijelo kada se giba po kružnici prelazi određene kuteve, kut koji je tijelo prošlo računamo po formuli KUTNA BRZINA u ovom gibanju brzina je također omjer puta koje tijelo prođe u nekom vremenu samo što je taj put u ovom slučaju kut. Oznaka za kutnu brzinu je ω, a mjerna jedinica rad/s. Njena formula glasi KUTNA AKCELERACIJA je ovdje također promjena brzine u vremenu, ali promjena kutne brzine, njena oznaka je α, mjerna jedinica rad/s 2 , a formula CENTRIPETALNA AKCELERACIJA je usmjerena prema središtu kruga kao i centripetalna sila, oznaka joj je a, mjerna jedinica m/s 2 , a formula

Upload: petra

Post on 08-Jul-2015

4.677 views

Category:

Education


0 download

DESCRIPTION

Gradivo prvog i četvrtog razreda srednjih škola

TRANSCRIPT

Kada govorimo o kružnom gibanju tada mislimo na tijelo koje putuje po nekoj kružnoj putanji

radijusa r. Trenutno ćemo govoriti samo o jednolikom kružnom gibanju pri kojemu tijelo ima

stalnu tangencijalnu brzinu.

TANGENCIJALNA BRZINA – to je brzina sa kojom smo se do sada susreli u gibanjima po

pravcu, označavamo je sa v, a njena mjerna jedinica je m/s. Ta brzina je i ovdje vektor, ali dok

je u pravocrtnom gibanju imala stalan iznos i smjer, ovdje je joj samo iznos stalan. To je

logično, jer razmisli, kada bi joj i smjer bio stalan, tijelo se ne bi gibalo u krug. Smjer brzine se

mora stalno mjenjati kako bi tijelo kružilo.

Da li tangencijalnom brzinom definiramo kružno gibanje? NE!!!

PERIOD GIBANJA – periodom definiramo kružno gibanje. To je vrijeme potrebno da tijelo

napravi jedan krug, oznaka mu je T, a mjerna jedinica sekunda (s). U tom vremenu T tijelo

napravi puni krug tj. srevali put s = odnosno opseg kružnice. Jedna od nekoliko formula za

period je

FREKVENCIJA – to je broj okretaja u jedinici vremen, oznaka joj je f, a mjerna jedinica Herz

(čitamo HERC) oznake Hz

OPISANI KUT – tijelo kada se giba po kružnici prelazi određene kuteve, kut koji je tijelo prošlo

računamo po formuli

KUTNA BRZINA – u ovom gibanju brzina je također omjer puta koje tijelo prođe u nekom

vremenu samo što je taj put u ovom slučaju kut. Oznaka za kutnu brzinu je ω, a mjerna jedinica

rad/s. Njena formula glasi

KUTNA AKCELERACIJA – je ovdje također promjena brzine u vremenu, ali promjena kutne

brzine, njena oznaka je α, mjerna jedinica rad/s2, a formula

CENTRIPETALNA AKCELERACIJA – je usmjerena prema središtu kruga kao i centripetalna

sila, oznaka joj je a, mjerna jedinica m/s2, a formula

CENTRIPETALNA SILA – kod kružnog gibanja na tijelo neprestano djeluje ova sila koja ga

vuče prema središtu. Kada ove sile ne bi bilo tijelo se ne bi kružno gibalo. Njena formula glasi

F=a*m gdje je a centripetalna akceleracija

SLIKOVNI PRIKAZ:

Ovdje je m – masa koja se giba, s – prijeđeni put, r-radijus, θ-prijeđeni kut i v-brzina

Razlika kutne i tangencijalne brzine

Za kraj bitno je pojasniti mjerne jedinice rad/s i rad/s2

Do sada smo upoznati da kuteve mjerimo u stupnjevima i da jedan puni krug ima 360

stupnjeva, a polovica njega ima 180 stupnjeva. To obilježavamo 360˚ i 180˚ (kružići). No osim te

mjere postoje i radijani. U radijanima jedan puni krug ima 2π radijana što označavamo 2π rad,

a pola kruga ima π rad. Ako nam je u zadacima kut zadan sa stupnjevima moramo ga obvezno

pretvoriti u radijane kako bi mogli nastaviti računati. To radimo na sljedeći način:

Primjer 1. Želimo 50˚ pretvoriti u radijane: rad

Primjer 2. Želimo rad pretvoriti u sutpnjeve:

Kada smo u radijanima najlakše je uvijek raditi s razlomcima u kojima imamo konstantu π. Nju

nije potrebno raspisivati kao 3,14.