7/21/2019 Lažna Dihotomija Tržišta i Države

http://slidepdf.com/reader/full/lazna-dihotomija-trzista-i-drzave 1/8

LAŽNA DIHOTOMIJA TRŽIŠTA I DRŽAVE

Slušajući pojedine ekonomske analize stječe se dojam da je tržišteultimativno rješenje za sve društvene probleme. Koji god problem se pojaviunutar ekonomije privatni sektor, tržište i njegova magična moć su uvijekefkasniji i bolji od države. Međutim, ne postoji ništa posebno u tržištu kaotakvom, jer isto kao država i tržište može podbaiti i biti neefkasno.Ključna stvar koja je karakteristična za tržište je činjenia da se ne zamarapravednošću, nego isključivo efkasnošću i ostvarivanju profta te stogaponekad pravednost može postati otegotna okolnost za tržište. !kopogledamo trenutnu političku situaiju u kapitalističkim ekonomijama,može se bez grižnje savjesti reći da ista stvar vrijedi i za državu, međutim

 jedina razlika leži u činjenii da bi država ako ništa drugo barem nominalnotrebala zastupati javni interes dok tržište uvijek prvenstveno zastupaprivatni interes, a javni je samo posljedia "nevidljive ruke" tržišta.

#a bi tržište bilo maksimalno efkasno, za to moraju postojati posebniuvjeti. Svim sudioniima na tržištu moraju biti dostupne sve in$ormaijepoput in$ormaija o kvaliteti proizvoda ili lokaiji i ijeni proizvoda kodkonkurenije. !ko primjerie kupujete vino, a niste sigurni da li jekvalitetno, ili niste sigurni da li je polovni auto koji kupujete pouzdanimate problem sa nedostatkom in$ormaija koje mogu uzrokovati otklon odsavršenog tržišnog is%oda.

&sto tako, da bi tržište bilo maksimalno efkasno na njemu mora sudjelovatiodređen broj kupaa i prodavatelja koji mora biti dovoljan da pojedinačne

odluke sudionika na tržištu ne utječu na tržišnu ijenu. !ko kompanijamože utjeati na tržišnu ijenu pod prijetnjom ograničavanja ponude,tržište ne zadovoljava uvjet efkasnosti. Kad god je na tržištu malen brojsudionika na jednoj strani bilo da je riječ o ponudi ili potražnji ' efkasnosttržišta je ugrožena. (rimjerie na svjetskom tržištu kakaa tri korporaijekoje prerađuju kakaova )*argill, !r%er #aniels Midland, *allebaut+

kupuju većinu proizvedenog kakaova od mali% $armera iz zemalja -rećegsvijeta. a taj način diktiraju ijenu kao i speifkaije samog proizvoda)veličinu, kvalitetu i podvrste kakaova+ koje pri%vaćaju. Korporaije kadažele sniziti ijenu umjetno smanjuju vlastitu potražnju za kakaovem i nataj način snižavaju ijene proizvođačima kakaova koji se međusobno borena slobodnom tržištu. Smanjivanjem potražnje, s druge strane smanjuju iponudu prerađenog kakaova te ga na taj način prodaju skupljeproizvođačima čokolade.

&sto tako, da bi tržište postiglo maksimalnu efkasnost proizvodi na tržištumoraju biti %omogeni. -o znači da proizvodi koji se prodaju na određenomtržištu moraju biti međusobno zamjenjivi. /ledano iz perspektive kupa,bilo koji proizvod na tržištu bi trebao biti dobar kao i neki drugi. -ržište bimoralo biti bez eksternalija, troškovi i korist koja se ostvaruje na tržištu nesmiju utjeati na subjekte koji ne sudjeluju u tržišnom natjeanju.

0anna$ord /.S., Market #enomination1 -%e &mpat o$ &ndustr2 *onsolidation on*ompetition, &novation, and *onsumer *%oie

7/21/2019 Lažna Dihotomija Tržišta i Države

http://slidepdf.com/reader/full/lazna-dihotomija-trzista-i-drzave 2/8

(rimjerie ako industrija koja proizvodi određeni proizvod u velikoj mjeriutječe na okoliš )zagađenje zraka ili vode+ riječ je o eksternaliji koja stvaradodatne troškove zajednii.

#a bi tržište bilo efkasno potrebno je osigurati slobodan ulaz na tržište, ali

i slobodan izlaz sa tržišta. (ostojeću konkureniju kao i slobodan ulaz natržište velike korporaije onemogućavaju sa predatorskim "dumping"ijenama. (rodavanjem proizvoda ili usluga daleko ispod tržišne ijeneposluju s gubitkom do trenutka dok ne istisnu konkureniju nakon čegapraktično postaju monopolisti. &ako je ovakav način poslovanja ilegalan,praktički ga je nemoguće dokazati. 3težan izlaz sa određenog tržišta imajukompanije u industriji koje su većinu kapitala uložile u speifčnuproizvodnu opremu i aktivnosti te bez značajni% fnanijski% gubitaka nemogu napustiti određeno tržište.

4koliko ne postoji konkurenija ili sama tržišna utakmia ne zadovoljavavelik broj navedeni% uvjeta $unkioniranja efkasnog tržišta, ne postojirazlog zašto bi privatni subjekt pružio zadovoljavajući is%od koji je jepljenod neefkasnosti u slučaju privatnog monopola nad javnim vlasništvom.#obar primjer za to je najava monetizaije auto5esta u 0rvatskoj. !uto5este su izgrađene javnim novem, međutim period povrata na investiiju

 je vrlo dug i zbog toga su porezni pri%odi kao i pri%odi od estarinedugoročno nedovoljni za pokrivanje trenutnog proračunskog defita.#ržava će kratkoročno ostvariti proft kojim će pokriti proračunski defit teprepustiti upravljanje i održavanje auto5esta privatnom konesionaru.6ogično pitanje je kako se konesionaru isplati platiti 7 milijarde eura za

konesiju te potom upravljati auto5estom, održavati je i naplaćivatiestarinu, a državi ne8

9:. godine parlament u ;elikoj <ritaniji donio je zakon kojim je reguliraodječji rad u tvorniama pamuka na način da se zabrani zapošljavanje djeeispod : godina. Starija djea su bila izuzeta od tog zakona te su i daljemogla raditi, ali maksimalno = sati dnevno. ova pravila odnosila su sesamo na tvornie pamuka budući da su iste prepoznate kao opasnost zazdravlje radnika. (rijedlog zakona izazvao je niz kontroverzi. (rotivnii suga doživljavali kao napad na slobodu ugovornog odnosa koji uništavatemelje slobodnog tržišnog natjeanja. 4 debatama oko zakona, neki

članovi parlamenta suprotstavljali su se zakonu argumentirajući da radnozakonodavstvo mora biti >eksibilno i slobodno jer djea žele )i moraju+raditi, a vlasnii tvornia i% žele zaposliti. #anas međutim ni najzagriženijiideolozi slobodnog tržišta ne razmišljaju o povratku dječjeg rada unutarproesa liberalizaije tržišta kojeg gorljivo zastupaju. Sloboda tržišta ovisi operspektivi iz koje se promatra. 3ni koji su uvjereni da je pravo djee da nebudu u radnom odnosu važnije od prava vlasnika tvornie da zapošljavasvakog tko mu donosi najveći proft uz najmanje troškove ?akon o zabranidječjeg rada neće doživljavati kao prepreku tržištu rada. 3ni koji suuvjereni u suprotno, doživljavaju ?akon kao napad na slobodu tržišta=.

= *%ang @oon 0. A=7 -%ings -%e2 #on"t -ell Bou !bout *apitalismC str. =D

7/21/2019 Lažna Dihotomija Tržišta i Države

http://slidepdf.com/reader/full/lazna-dihotomija-trzista-i-drzave 3/8

Kad su se pojavile zakonske regulative koje su regulirale emisiju ispušni%plinova iz automobila pojavili su se oponenti koji su tvrdili da se na tajnačin ograničava sloboda izbora. ji%ov stav je bio da ako se ljudi želevoziti u automobilima koji više zagađuju ili ukoliko proizvođači automobilaviše proftiraju od proizvodnje koja ima veći utjeaj na okoliš da nam

država nema pravo onemogućiti da izaberemo kakav auto želimo voziti.#anas, većina ljudi pri%vaćaju navedene regulative kao "prirodne" tesmatraju da postupi koji ugrožavaju i štete drugim ljudima poputzagađenja okoliša moraju biti regulirani zakonima. <udući da se perepijaslobode tržišta razlikuje od individue do individue, ne postoji način da seobjektivno defnira koliko je tržište slobodno. #rugim riječima, slobodnotržište je iluzija. !ko nam određeno tržište izgleda slobodno, to je samozato što smo zaboravili na nevidljive granie kojima je regulirano7.

&deologija slobodnog tržišta se najčešće interpretira kao jedina moguća

opija za uspješnost ekonomije u smislu da je deregulirano tržište jedinošto je potrebno da sudionii na tržištu ostvare prosperitet koji biposljedično utjeao i na gospodarski rast države. (roponenti tržišneideologije smatraju da ukoliko država regulira tržište, sudionii gube motivda investiraju i inoviraju te da ekonomija ne postiže mogući optimum.Međutim, evidentno je da sama deregulaija nije ni približno dovoljna, teda je za uspješno tržišno natjeanje potrebno zadovoljiti još niz uvjeta.

(ojedini zastupatelji ideologije slobodnog tržišta često diskreditirajuoponente na način da nji%ove stavove predstavljaju kao ekonomski

neutemeljene. <udući da su granie tržišta nejasne i da se ne moguobjektivno odrediti ekonomija ne može biti rezervirana samo zaAstručnjakeC i AanalitičareC zato što je neodvojivo povezana sa političkimstavom. -ržišta ne $unkioniraju efkasno samo zato što im država prepustiobavljanje javni% usluga. 4koliko država samo prepusti javne posloveprivatnom sektoru bez regulativa koje osiguravaju prednost javnominteresu u odnosu na privatni ne postoji nikakva garanija da će vlasniiprivatni% kompanija djelovati s namjerom da javni interes stave ispredvlastitog.

#a privatni interes nije uvijek komplementaran javnom interesu najbolje se

može uočiti na primjeru fnanijske krize. 3pće poznata stvar je da subanke korporaije u privatnom vlasništvu te kao i svakom sudioniku natržištu i bankama je u interesu da uz što manje uloženi% resursa ostvarešto veći proft tj. ako računovodstveno promatramo nji%ovu bilanuplaćanja, imaju za ilj osigurati da je nji%ova imovina )ugovori o kreditu+veća od nji%ovi% obveza )depoziti građana+. !ko vrijednost imovine banakapadne ispod vrijednosti obveza, banke postaju insolventne. Kada bankapostane insolventna njeno poslovanje postaje ilegalno. <ank o$ England jeu svom najnovijem biltenu potvrdila ono na što su postkejnezijanskeekonomske škole već duže vremena ukazivale, a to je činjenia da svježi

7 *%ang @oon 0. A=7 -%ings -%e2 #on"t -ell Bou !bout *apitalismC str. =F

7/21/2019 Lažna Dihotomija Tržišta i Države

http://slidepdf.com/reader/full/lazna-dihotomija-trzista-i-drzave 4/8

nova koji je temelj za ekonomske aktivnosti u optjeaj dolazi isključivoputem kredita privatni% poslovni% banaka.

4koliko velik broj dužnika ne može vraćati kredite i bankrotira što sedogodilo u razdoblju =GGH5G9 za vrijeme fnanijske krize sa "subprime"

%ipotekarnim kreditima ' banke postaju insolventne zato što je nji%ovaimovina manja od nji%ovi% obveza. Kako bi spriječili ovakve senarije,banke moraju posjedovati dovoljno kapitala )"apital buIer "+. a to su seobvezale <aselskim sporazumima koji nisu zakonski defnirani, ali su upraksi pri%vaćeni od strane regulatorni% naionalni% fnanijski% tijela."*apital buIer" je zadužen za apsorbiranje iniijalni% gubitaka u imovinibanke. (rimjerie ako banka ima "apital buIer" u vrijednosti od Gmilijardi eura, banka može pretrpjeti gubitke od G milijardi euranenaplaćeni% kredita prije nego što postane insolventna. Međutim, ukolikobanka prekorači svoj "buIer", )prevelik broj klijenata ne može vraćatikredite+ kreiranje nova u obliku kredita tj. novog depozita banki nećeništa pomoći. -o je zato što stvaranje kredita povećava i imovinu banke)ugovore o kreditu+, ali i obveze banke )novostvorene depozite+ u istomiznosu. #a bi postala ponovno solventna, banka mora naći način da ilismanji obveze, ill poveća imovinu, ili oboje u isto vrijeme.

<anke također mogu postati insolventne ukoliko ne mogu ispuniti za%tjeveza potražnjom dospjeli% obveza, iako je ukupna imovina banke veća odobveza banke. 3va pojava je još poznata kao "insolventnost novčanogprotoka" ili u bankarskom žargonu kriza likvidnosti. aime, postoji razlika uroku dospijeća )"maturit2 mismat%"+ između kredita koje klijenti vraćaju i

depozita koji se povlače. (odsjetimo još jednom da su u bilani plaćanjakrediti imovina, a depoziti obveza banke. 4običajeno, banke imaju mnogodugoročne likvidne imovine )npr. stambeni krediti od 7G godina+ dok u istovrijeme imaju mnogo kratkoročni% likvidni% obveza )depoziti klijenata+ kojimogu biti povučeni na za%tjev klijenta u bilo kojem trenutku. 4koliko sedogodi pad povjerenja u banke, koji se dogodio i još uvijek traje "maturit2mismat%" može postati veliki problem. 4koliko dođe do "bank runa" nanačin da svi žele povući gotovinu u isto vrijeme ili žele jednostavno svojnova trans$erirati u drugu banku, banka vrlo brzo ostaje bez nova. 4 krizilikvidnosti bani ne pomaže činjenia da može kreirati novakreditiranjem. 4stvari, ta mogućnost samo pogoršava situaiju, zato što

svaki kredit stvara automatski novu obvezu )novi bankovni depozit+.

<udući da je odbačena teorija novčanog multiplikatora prema kojojentralna banka utvrđuje količinu kredita i depozita u ekonomiji kontrolomkoličine nova na računima u entralnoj bani, pitanje koje se namećesamo po sebi jeJ Kako banke odlučuju koliko im treba rezerve )nova+ uentralnoj bani8

ačin na koji banke donose odluku koliko im treba rezerve najlakše jeilustrirati primjeromJ <anka potpisuje ugovor o kreditu sa klijentom uiznosu od G GGG $unti. 4govor o kreditu u trenutku kad je potpisan vrijedibani G GGG $unta plus kamate i to je imovina banke. akon togaautomatski se stvara depozit na tekućem računu klijenta u iznosu od G

7/21/2019 Lažna Dihotomija Tržišta i Države

http://slidepdf.com/reader/full/lazna-dihotomija-trzista-i-drzave 5/8

GGG $unti koji je obveza banke. -i% G GGG $unti klijent može potrošiti ilielektroničkim transakijama ili u obliku gotovine. <anka zna da će dio svognova klijent pretvoriti u gotovinu, a da će dio trans$erirati elektroničkimputem u druge banke prilikom kupovine. -o znači da bani zbog klijentovogkredita trebaju dodatne rezerve na njenom računu u entralnoj bani.

<anke mogu na različite načine povećati količinu rezervi na računu uentralnoj bani. Mogu posuditi dodatne rezerve od drugi% banaka ili moguposuditi rezerve direktno od entralne banke te ostaviti državne obvezniekao zalog. <anka isto tako može prodati dio svoje likvidne imovine )npr.državne obveznie+ na tržištu nova i na taj način "napuniti" zali%u rezervi)nova+ na računu u entralnoj bani. -e dodatne rezerve koje banka trebaosigurati iznosile su do =GG9. godine prije krize ,=D posto iznosaplasiranog kredita, za vrijeme krize banke su postale nešto opreznije paone iznose H, posto.

?ašto su ti postoti toliko mali8 <udući da unutar ekonomije postoji velik

broj platni% transakija između poduzeća, obrta i fzički% osoba, naionalniklirinški sustav sve transakije sprema u bazu podataka bez trans$eriranjanova iz banke u banku. akon toga, na kraju obračunski% iklusa unutarradnog dana te na kraju dana poništava što je više moguće platni%transakija. (ostupak poništavanja )namire+ bankama omogućuje daraspolažu sa puno manjom količinom nova u usporedbi sa ukupnomkoličinom nova koji duguju klijentima. Lazlog tome je što je vrlo velikavjerojatnost da će uplate prema drugim bankama biti poništene sauplatama koje dospijevaju.

Kako entralna banka utječe na ijenu kredita u ekonomiji8 *ijena kredita je ustvari kamatna stopa po kojoj se otplaćuje kredit. -o znači da se ijenakredita kao i ijena automobila određuje na tržištu. *entralna banka nemože direktno utjeati na tržišne ijene kredita, nego samo indirektno, a točini tako što provodi operaije na otvorenom tržištu. *entralna banka naotvorenom tržištu može prodati državne obveznie i za nji% dobiti nova odprivatne poslovne banke, na taj način smanjuje količinu nova kojuprivatna banka ima na računu u entralnoj bani )smanjuje ponudu nova,ijena raste+. 3brnuti proes je kada entralna banka kupuje državneobveznie, i za nji% plaća privatnim poslovnim bankama, na taj načinpovećava količinu nova koja privatna banka ima na računu u entralnoj

bani )povećava ponudu nova, ijene padaju+.

<rojke od ,=D i H, posto iznosa plasiranog kredita nisu defniranezakonski nego su dio interne projene rizika. aime, banke samostalnoprojenjuju koliko će im rezerve trebati. inanijska kriza je krizasolventnosti i kriza likvidnosti i najgrublje moguće rečeno posljedia jetoga što su neke banke u trenutku prije nego što je postalo očito da sevelik broj %ipotekarni% kredita ne može vratiti projenile da će im trebatimanje, a trebalo im je više rezerve. Međutim, bitno je uočiti da je bankamau interesu da povećavaju svoju imovinu na način da plasiraju što je

L2an5*ollins @., /reen%am -., Nerner L., @akson !.J AN%ere #oes Mone2 *omeromC &zračun autora na temelju podataka sa službene Oeb stranie <ank o$England, str. HD

7/21/2019 Lažna Dihotomija Tržišta i Države

http://slidepdf.com/reader/full/lazna-dihotomija-trzista-i-drzave 6/8

moguće više kredita te da bi ostvarile veće profte u interesu im je takođerda nji%ova interno proijenjena stopa rezerve bude što manja. ji%ovprivatni interes je u koliziji sa javnim interesom građana koji želeekonomsku stabilnost.

3vako oblikovano razmišljanje nije novina budući da ga je u prošlomstoljeću oblikovao američki %eterodoksni postkejnesijana 02man Minsk2.Minsk2 je smatrao da je sustav in%erentno nestabilan te da generirafnanijske šokove putem vlastite interne dinamike. Smatrao je da zavrijeme ekonomske stabilnosti banke, poduzeća i ostali gospodarskisubjekti postaju samodopadni te pretpostavljaju da će Adobra vremenaCpotrajati, te stalno preuzimaju sve veći rizik u potrazi za proftom stoga sesjeme za iduću krizu sije u Adobrim vremenima.C 4 teoriji nazvanojA%ipoteza fnanijske nestabilnostiC Minsk2 tvrdi da proes kreditiranjaprolazi kroz tri različite $aze. aze je defnirao kao &nvestiijska,Spekulativna i (onzi $aza. 4 prvoj $azi neposredno nakon krize, banke idužnii su oprezni. <anke kreditiraju u skromnim količinama i dužnii simogu priuštiti otplatu i početne glavnie i kamate. 4 drugoj $azi s rastompovjerenja, banke počinju plasirati kredite u kojima si dužnii mogupriuštiti samo plaćanje glavnie, a kamate otplaćuju novim zaduživanjem. &konačno u završnoj (onzi $azi banke plasiraju kredite poduzećima ifzičkim osobama koje si ne mogu priuštiti ni glavniu, ni kamatu.D

Minsk2evu teoriju matematički je modelirao australski ekonomist SteveKeen koji je jedan od rijetki% makroekonomista koji je predvidio fnanijskukrizuF.

Koristeći tržišnu logiku bankarskog sustava možemo djelomično objasnitikronični nedostatak privatni% investiija u 0rvatskoj. /uste Santini iMarijana &vanov u znanstvenom radu A4loga dopunskog kredita u potianjupoduzetničke aktivnosti i ekonomskog razvojaHC defniraju dva dominantnamodela privređivanja, jedan je Lajnski model, drugi je !nglosaksonski)neoamerički+ model. Lajnski model je prisutan u kontinetalnom dijeluEurope i karakterizira ga isprepletnost banaka i realnog sektora uvlasničkom pogledu. ajbitnija karakteristika rajnskog modela je da bankeu puno većem omjeru plasiraju kredite poduzećima tj. poslovnom iprivrednom sektoru koji stvara dodatnu vrijednost u odnosu na potrošačkekredite koji su u postotku manje zastupljeni. <itno je napomenuti da su

krediti poduzećima bankama nepovoljniji iz razloga što su rizičniji )npr. akose kreditira nekakva uslužna djelatnost, u slučaju poslovnog neuspje%a inemogućnosti vraćanja kredita, banka se nema od čega naplatiti+. <udući

D Minsk2, 0. A-%e inanial &nstabilit2 02pot%esisC%ttpJPPpapers.ssrn.omPsol7Ppapers.$m8abstratQidRFG=FSteve Keen"s Mont%l2 #ebt Leport, ovember =GGF A-%e Leession Ne *an"t!void8C%ttpJPPkeenomis.s7.amazonaOs.omPdebtde>ationQmediaP=GGHPG7PSteveKeen#ebtLeportovember=GGF.pd$ H Santin /., &vanov M. A4loga dopunskog kredita u potianju poduzetničke aktivnosti i

ekonomskog razvojaC %ttpJPPOeb.e$zg.%rPdokP&PmivanovP&vanov5Santini5fnalno56ektorirano.pd$ 

7/21/2019 Lažna Dihotomija Tržišta i Države

http://slidepdf.com/reader/full/lazna-dihotomija-trzista-i-drzave 7/8

da su u %rvatskom bankarskom sustavu dominantne poslovne bankepodružnie banaka iz razvijeni% ekonomija događa se sljedećeJ

AKamatni di$erenijal ' na relaiji Adomaći% poslovni% banakaC i banakamajki koje u najvećoj mjeri posluju u Europskoj uniji ' je kriterijalna

$unkija učinkovitosti Adomaći% poslovni% banakaC. Kako su vlasniiposlovni% banaka u 0rvatskoj porijeklom iz rajnskog modela privređivanja,gdje je značajna interakija na relaiji realna ekonomija )sektor poduzeća+ iposlovne banke, to banke kćeri u 0rvatskoj zapravo provode politiku svoji%majki, koje imaju za ilj dinamizirati razvoj onog dijela domiilnoggospodarstva )proizvodnje+ s kojim su povezane u domiilnoj privredi, a nepotiati ekspanziju %rvatske proizvodnje )koja se u takvim okolnostima

 javlja kao konkurenija proizvodima uvoznog porijekla+. asuprotnezainteresiranosti za razvoj %rvatske proizvodnje, strani kapitalzainteresiran je za ulaganja povezana uz izgradnju stambeni% i drugi%nekretnina, razvoj telekomunikaijski% sustava, fnanijskog sektora,trgovine, obrazovanja i drugi% djelatnosti u kojima se u proesu stvaranjadodane vrijednosti ne javljaju robe i usluge koje bi na domaćem tržištu bileizravna konkurenija inozemnim proizvodima kao međunarodno5razmjenjivoj robi.C

 @ednostavnim rječnikom rečeno, tržišna logika ne dopušta privatnimposlovnim bankama u stranom vlasništvu da kreditiraju domaćuproizvodnju peri$erni% kapitalistički% ekonomija jer bi na taj način djelovalidirektno protiv svoji% interesa. 

Kao protuteža ideologiji slobodnog tržišta u javnom prostoru je proguranklijentelistički model $unkioniranja države koji je karakterističan za ron2kapitalizam. <ez puno razmišljanja sve državne instituije se klasifira kaoin%erentno korumpirana, neefkasna i nesposobna tijela. Međutim, isto kaoi tržište i država mora ispuniti određene uvjete da bi $unkionirala efkasnoi u službi javnog interesa.

#a bi država bila nekorumpirana i efkasna potrebno je osigurati dapolitičke stranke u parlamentu te upravljačke strukture u javnimpoduzećima i lokalnim zajedniama djeluju u javnom interesu. -o se možeosigurati jedino jačanjem direktno demokratski% me%anizama te jačom

kontrolom politički% proesa od strane javnosti. Svatko tko se bavi javnimposlom morao bi ga obavljati javno, otvoreno i transparentno što znači dabi u samom početku trebalo eliminirati zatvorene sjednie i donošenjesumnjivi% odluka iza zatvoreni% vrata. <ilana državnog proračuna trebabiti javno dostupna na internetu u realnom vremenu kako bi svatko tko jezainteresiran mogao pratiti i provjeriti novčane transakije i na što se troši

 javni nova. to prije bi trebalo donijeti ?akon o zviždačima kojim bi seljude koji razotkriju korupiju nagrađivalo novčano te odavanjem javnogpriznanja.

#irektori i upravljačke strukture javni% poduzeća ne bi trebali bitipostavljani prema političkoj podobnosti, nego bi i% direktno trebali biratiradnii javni% poduzeća. #ržavnog odvjetnika među kvalifiranim

7/21/2019 Lažna Dihotomija Tržišta i Države

http://slidepdf.com/reader/full/lazna-dihotomija-trzista-i-drzave 8/8

pravniima treba birati direktno na izborima, umjesto da ga izabiru strankena vlasti. &sto tako, bez obzira na politička uvjerenja malo tko se ne bisložio sa smanjivanjem (#;5a na D posto uz istovremeno otpuštanjestranačke vojske u%ljeba, savjetodavni% tijela i nadzorni% odbora naizmišljenim preplaćenim radnim mjestima. užna je i postupna uspostava

stručni% ekonomski% tijela na svim razinama društva koja bi sustavnoradila na planskom razvoju zemlje i koja bi započela sa re$ormommonetarnog sustava koristeći najnovija saznanja vezana uz $unkioniranjemonetarnog sustava i fat valute. a izborima treba zabraniti bilo  kakvouplitanje privatnog kapitala  u obliku fnaniranja i medijske promoijestranaka.

;ećinu od navedenog je vrlo brzo moguće realizirati sa promjenomnekoliko zakona, ali jasno je da politička kasta promjene neće iniiratisama od sebe, zato što ovakve promjene nisu u skladu sa nji%oviminteresima. 4 trenutnom realpolitičkom kontekstu potrebno je naćiodgovarajući balans između javnog i privatnog, ali na način da javniinteres mora biti uvijek ispred privatnog interesa. 4koliko promatramozajednički nazivnik svi% prosvjeda u većini europski% zemalja odpanjolske, /rčke do <osne i 0eregovine može se primijetiti da za%tjevaza dodatnim tržišnim slobodama nema, naprotiv prosvjedi su uglavnomusmjereni protiv dezintegraije soijalne države te protiv fnanijske ipolitičke oligar%ije. Lazlog tome možemo naći u činjenii da ljudi intuitivnodržavu doživljavaju kao bastion javnog interesa što bi ona po defniijitrebala i biti. Međutim, ukoliko i dalje izborni proes bude ovisio ofnaniranju kampanja Arealni% politički% opijaC lijevog i desnog entra od

strane krupnog kapitala i podrši mainstream medija malo je vjerojatno daćemo se kao društvo izboriti za soijalne promjene bez snažnog pritiskaodozdo.