HRVATSKO VOJNO UČILIŠTE „PETAR ZRINSKI“DEKANAT

KATEDRA SLUŽBI LOGISTIČKE POTPORE

Napredna časnička izobrazba

Predmet Logistička potpora

LEKCIJA 3UPRAVLJANJE OPSKRBOM

(u izradi)

ODOBRIO: IZRADIO:NAČELNIK KATEDRE NASTAVNIK pukovnik pukovnik Andrija Platužić Ante Kožul

Zagreb, listopad, 2012.

Ciljevi učenja:

Po završetku lekcije polaznici će moći:

razvrstati materijalna sredstva prema OS RH i NATO klasifikaciji, predvidjeti i izračunati potrebe opskrbnih sredstava koristeći proračunske jedinice

SADRŽAJ

1. UVOD 2. OPSKRBA I FUNKCIJE OPSKRBE 3. METODE DISTRIBUCIJE SREDSTAVA KORISNICIMA

4. DEFINIRANJE OPSKRBNOG LANCA ZA POTREBE HRVATSKE VOJSKE 5. OPSKRBA PRIPADNIKA OSRH U MIROVNIM MISIJAMA6 OPSKRBA U NATO7. ZAKLJUČAK8. LITERATURA

1. UVOD

Opskrba je definirana kao niz aktivnosti nabave s tržišta, prijema, skladištenja,

transporta i distribucije korisnicima, otpisa i konačnog odlaganja otpisanih

materijalnih sredstava. Opskrba pokriva sva materijalna sredstva koja se koriste u

opremanju i potpori Oružanih snaga. Obzirom da se funkcijom opskrbe osigurava

pravovremena dostava MS1 svih klasa nužnih za osiguranje zahtijevane razine

održivosti postrojbi ona obuhvaća pravilan i kontroliran protok materijala kroz

uspostavljene linije komunikacija i stoga je u uskoj vezi sa sustavom prevoženja.

Također, kroz tu funkciju se zapovjednicima osigurava odgovarajuća razina

transparentnosti statusa popunjenosti i potrebne informacije o razinama zaliha svih

klasa materijala svih dodijeljenih postrojbi.

U mirnodopskom razdoblju opskrba je vezana na vojne i civilne izvore koji su

jednako važni u potpori snaga što treba uzeti u obzir kod planiranja i provedbe

operacija. Intencija je maksimiziranje dostupnosti civilnih resursa.

Temeljna zadaća opskrbe je potpora s onim što treba, kada i gdje treba s potrebnom

količinom i kvalitetom uz minimalni utrošak logističkih resursa.

To se postiže upravljanjem opskrbom kroz koju logistički sustav ima jednu

od ključnih uloga u procesu planiranja i provedbi vojnih operacija.

Opskrba se provodi kroz funkcije planiranja, nabave, popune i rukovanja. Opskrba je

primarna logistička funkcija kojom se osigurava održivost snaga, a sadrži opskrbu

svim neophodnim klasama materijala za ispunjavanje tog cilja.

1 MS – Materijalna sredstva

2. OPSKRBA I FUNKCIJE OPSKRBE

Opskrba je logistička funkcija i predstavlja djelatnost planskog i sustavnog

korištenja materijalnih resursa, kojom se osigurava neprekidna, pravodobna i

potpuna popuna svim materijalnim sredstvima i pružanje usluga prema normativima,

kriterijima pripadanja i zahtjevima, s ciljem osiguranja najpovoljnijih uvjeta za

provedbu zadaća, život i rad postrojbi i zapovjedništava Oružanih snaga.

Sustav opskrbe ima zadaću dnevne logističke potpore postrojbi i logističkog

sustava.

Opskrba je funkcionalno područje logističke potpore kojim se:

planira, osigurava/naručuje, skladišti, čuva, održava, distribuira i obnavlja materijalna imovina svih klasa, kako u miru, tako i u kriznim situacijama, te operacijama u zemlji i inozemstvu,

osigurava pravovremena popuna zapovjedništava, postrojbi materijalnom imovinom svih klasa, a sukladno zapovijedima, planovima, normativima pripadanja, kriterijima raspodjele i definiranim prioritetima,

osigurava dostupnost i potpunost svih planiranih logističkih usluga kako u stacionarnim uvjetima vojarni tako i u terenskim uvjetima, te uvjetima operacija u zemlji i inozemstvu.

stvaraju potrebni uvjeti za svakodnevni život i rad u stacionarnim uvjetima osiguranjem potrebnih količina tekućih zaliha energenata, uredskog i potrošnog materijala, te sredstava za čišćenje i održavanje čistoće

Opskrba obuhvaća:

opskrbu materijalnom imovinom, opskrbu energijom i energentima, prehranu ljudi i prehranu životinja, smještaj.

Materijalna sredstva su u regulativi materijalnog zbrinjavanja i logističke potpore OS

RH podijeljena u deset klasa, u dijelu u kojemu OS RH participiraju u zajedničkim

NATO aktivnostima koristi se NATO podjela koja prepoznaje pet klasa MS. Te

podjele su međusobno kompatibilne i ne isključuju jedna drugu.

Klase u OS RH su:

Klasa I - hrana i vodaKlasa II - oprema i odjećaKlasa III - gorivo, ulja i mazivaKlasa IV - građevinski materijal

Klasa V - streljivo i MESKlasa VI - potpora osobnim potrebama vojnika Klasa VII - temeljna materijalna sredstva

Klasa VIII - sanitetska sredstva Klasa IX - dijelovi za popravak Klasa X - tvari za potporu nevojnih programa

KLASA MS OPISI Artikli prehrane: gotova jela, namirnice, voće, povrće i vodu za piće.II Oprema, osim temeljnih sredstava, koja je propisana ustrojstvenom knjigom,

oprema za pojedinca, odjeća, športska oprema, kuhinjska oprema, oprema za uslužne djelatnosti, uredski i potrošni materijal, sredstva za čišćenje.

III Nafta, ulja i sredstva za podmazivanje, dizelska i benzinska goriva, hidraulička i izolacijska ulja, kemijski proizvodi, antifriz, komprimirani plinovi, ugljen, drva, sredstva za konzervaciju.

IV Građevinski materijal, tvoriva za zaprečivanje, namještaj, poluproizvodi od drveta, alati za graditeljstvo, oprema za hlađenje i klimatizaciju, uređaji za zagrijavanje, cjevovodi, PP i zaštitna oprema, poluproizvodi od crne metalurgije, obojene metalurgije, nemetala, kemikalije, geo-topografski i hidrografski materijali, oprema za zaštitu okoliša, materijali za održavanje prometnica i hortikulture.

V Ubojna sredstva (bojeva, manevarska, vježbovna, školska) za naoružanje sve tri grane OS RH, minsko eksplozivna sredstva i ubojna sredstva specijalne namjene te svi njihovi sastavni dijelovi.

VI Osobne potrepštine, artikle za zdravlje i osobnu higijenu, novine, časopise, pića, cigarete, slatkiše, baterije…

VII Temeljna sredstva osim onih sadržanih u ostalim klasama, krajnji sklopovi sredstava koji su spremni (već spojeni) za predviđenu uporabu, letjelice, plovila, oružja i oružni sustavi, vozila, samovozna topnička oruđa, raketni bacači, glavni oružni sustavi, pokretne radionice, montažni objekti, sredstva specijalne namjene.

VIII Medicinska sredstva, lijekovi, zavojni materijal, instrumenti, stomatološki instrumente, aparati (EKG, defilibratori, zubarske stolice, sterilizatori, stol za previjanje, stetoskop, nosila...), pričuvni dijelovi za medicinsku opremu te veterinarska materijalna sredstva.

IX Pričuvni dijelovi i komponente, uključujući alate, pribore i sklopove, predmete potrebne za održavanje materijalnih sredstava

X Tvari za potporu nevojnih programa kao što su projekti poljoprivrednog i gospodarskog razvoja.

NATO podjela materijalnih sredstava koristi se u NATO vođenim operacijama kada smo dužni primjenjivati sljedeću podjelu.

Klasa I Sredstva koja konzumiraju ljudi i životinje

Klasa II Sredstva koja pripadaju ustrojem

Klasa III Goriva i maziva

Klasa III a Gorivo i maziva za zrakoplove

Klasa IV Sredstva koja ne pripadaju ustrojem

Klasa V Streljivo, MES i kemijska sredstva svih vrsta

Taktičko - tehničke proračunske jedinice

Proračunske jedinice koriste se da bi se lakše odredile količine potrebnih sredstava za određenu aktivnost, a mi ćemo ponoviti sljedeće:

Borbeni komplet b/k

iskazuje količinu i vrstu streljiva, eksplozivnih sredstava i raketa, koje pripadaju određenoj postrojbi, oružju, oruđu, borbenom sredstvu ili vojniku.

Punjenje spremnika p/s

iskazuje količinu i vrstu goriva kojom se popunjava spremnik goriva, odgovarajućeg sredstva.

Dan ratovanja

iskazuje vrstu i količinu MS potrebnih za vođenje bojnih djelovanja u jednom danu rata.

normalni dan opskrbe x koeficijent za dan ratovanja = dan ratovanja(temeljem naučenih lekcija ili predviđanja)

Odobreni utrošak

iskazuje ukupno odobrenu količinu MS za izvršenje postavljene zadaće

Dnevni gubitak

izražava prosječne opće gubitke pojedinih skupina MS po danu ratovanja.iskazuje se u operativno-proračunskim jedinicama ili jedinicama mjere. Dan opskrbe (DOS) - operativno proračunska jedinica

umnožak T-T proračunskih jedinica (B/k, p/s, i sl.) ovise o karakteristikama uređaja, sredstva, postrojbe i sl.

OPSKRBA SE PROVODI KROZ FUNKCIJE:

PLANIRANJA NABAVE POPUNE RUKOVANJA

a) PLANIRANJEM se utvrđuje potreba i izvori za popunu MS za određeno razdoblje

ili konkretnu zadaću, a temelji se na predviđenim zadaćama, brojčanom stanju,

kriterijima i normama pripadanja, a usklađuje s mogućnostima i raspoloživim

materijalnim i financijskim sredstvima.

Planiranje logističkih potreba u postrojbama OS RH je u nadležnosti zapovjednog

lanca, a provodi se na temelju:

Pravilnika o načinu planiranja, programiranja, izradi i izvršenju proračuna MO (SPPP)

Metodologiji planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna MO Realnih potreba postrojbi Stanja sredstava u skladištima svih razina Planiranim zadaćama za naredni vremenski period

Ključni čimbenici u planiranju su:

razumijevanje zadaće sudjelovanje u realizaciji svih zahtjeva razrada detaljnog plana opskrbe prosuđivanje rizika

U stacionarnim uvjetima opskrba se ovisno o klasi provodi poštujući razine (od

treće prema drugoj, od druge prema prvoj razini). Operativne postrojbe su u dijelu

opskrbe MS načelno oslonjene na teritorijalno najbližu postrojbu koja konkretnu

opskrbu može pružiti.

U provedbi operacija opskrba može preskakati razine ukoliko je procjena da

time postaje učinkovitija obzirom na karakter aktivnosti i zahtjeva postrojbi na terenu.

Preskakanje razina ima posebnu težinu u opskrbi topničkih postrojbi koje se u pravilu

sa nadređene razine popunjavaju sa MS kl. V po mogućnosti direktno na mjesto

razmještaja preskačući nekad dvije i tri razine, odnosno u dijelu opskrbe MS kl. III

direktno prema oklopnim postrojbama. Zahtjevi za potporom proračunavaju se u dvije

faze operacije.

Inicijalni zahtjevi za popunom u količinama sredstava potrebnima u prostoru

združenih operacija za podizanje zaliha do propisanih razina (definiranih

nacionalnim/granskim doktrinama, konkretnim OPLAN-om, međusobnim dogovorom

između nacija ili na drugi način) koje imaju za cilj osigurati samo održivost do

vremena kada prva do-opskrba može biti osigurana.

Dodatna popuna zahtjeva se u količinama koje osiguravaju održavanje veličine

inicijalnih stokova na željenoj/definiranoj razini i kojima se nadopunjavaju količine u

međuvremenu utrošene konzumacijom, potrošene uporabom, izgubljene, uništene ili

kontaminirane.

Tijekom planiranja popune mora se računati sa gubicima, fluktuacijama u zahtjevima,

kašnjenjima u distribuciji i sl. i stoga se inicijalni stokovi u borbenim postrojbama

dimenzioniraju u količinama koje osiguravaju 3 do 5 dana potpune samo održivosti, a

po potrebi i duže ako je tako definirano kroz pripadajući OPLAN.

Samoodrživost može biti potpuna ili samo po pojedinim klasama MS.

b) Pod nabavom podrazumijeva se stjecanje robe i usluga, ustupanje radova, kupnja

(uključujući kupnju na otplatu, s obvezom ili bez obveze kupnje), te najam ili zakup,

na način i po postupku utvrđenim važećim zakonskim i podzakonskim propisima

kojima se uređuje problematika nabave, te odredbama kojim se naručitelju

omogućava gospodarsko korištenje predmeta nabave

Postupak nabave materijalnih sredstava i usluga, te ustupanja radova za potrebe

MORH i OS RH provodi se kroz sljedeće aktivnosti:

– planiranje potreba za materijalnim sredstvima, ustupanjem radova i uslugama,– izrada financijskog plana,– izrada zahtjeva za nabavu materijalnih sredstava, usluga i radova,– izrada plana nabave,– provedba postupka ugovaranja,– dostava ugovora podnositeljima zahtjeva i nositeljima provedbe s naputkom za

njegovu provedbu,– naručivanje i prijem materijalnih sredstava, usluga i radova od strane nositelja

provedbe ugovora,

– kontrola provedbe nabave

c)POPUNA je proces kojim se provodi opskrba postrojbi OS sa svim MS koja su

osigurana sukladno planu opremanja i dodjeljenim sredstvima.

d) RUKOVANJE MS obuhvaća skladištenje, čuvanje i održavanje radi očuvanja

funkcionalnosti i kvalitete materijalnih sredstava za vrijeme skladištenja.

3. METODE DISTRIBUCIJE SREDSTAVA KORISNICIMA

Postoje tri metode provedbe distribucije sredstava postrojbama koje se podupiru i to:

metoda ’od sebe’, metoda ’k sebi’, metoda ’direktne distribucije’.

Metoda ’Od sebe’ (engl. Unit distribution, uobičajeno u NATO, USA, GB)

podrazumijeva da podupiruća postrojba doprema sredstva ’naprijed’ podupiranim

postrojbama.

Metoda ’K sebi’ (engl. Supply Point Distribution, uobičajeno u NATO, SAD, VB)

podrazumijeva da podupirana postrojba vlastitim transportnim kapacitetima preuzima

potrebita sredstva od podupiruće postrojbe. Za tu namjenu podupiruća postrojba

formira distribucijske/opskrbne točke (engl. Supply Points) koji mogu biti namijenjeni

skladištenju i distribuciji MS jedne klase (čest slučaj za MS klase III i V) ili više klasa

materijalnih sredstava zajedno.

Metoda ’Direktne distribucije’ (engl. Throughput Distribution, uobičajeno u NATO,

SAD, VB) predstavlja određenu varijantu metode ’od sebe’ kojom se preskaču razine

i sredstva se direktno dopremaju postrojbama izbjegavajući distribucijske/opskrbne

točke na nižim razinama ali osiguravajući pravodobnu informaciju o ostvarenoj

popuni svim cjelinama na koje se ona odnosi. Često korištena metoda u opskrbi

topničkih postrojbi koje se u pravilu sa nadređene razine popunjavaju sa MS kl. V

direktno na mjesto razmještaja preskačući, odnosno u dijelu opskrbe MS kl. III

direktno prema oklopnim postrojbama. U modernim logističkim sustavima to je vrlo

cijenjena metoda koja smanjuje pretovar i općenito broj uključenog osoblja, u isto

vrijeme ubrzava distribuciju ali da bi bila primijenjena zahtjeva napredni logistički

C4I2, kojim se osigurava praćenje i informaciju o sredstava u transportu u realnom

vremenu (tzv. Asset Tracking i In-Transit Visibility koncepti).

Oblici provedbe opskrbe:

Opskrba obzirom na oblik provedbe, neovisno o tome radi li se o mirnodopskim ili ratnim uvjetima, može biti organizirana kao:

opskrba po rasporedu/prethodno utvrđenom planu, opskrba po zahtjevu, kombinacijom.

Opskrba po rasporedu/prethodno utvrđenom planu (engl. Push System,

uobičajeno u NATO, SAD, VB) se provodi za ona sredstva čiji prosječni utrošak ne

varira bitno tijekom provedbe aktivnosti/operacija, odnosno za ona sredstva za koje

se utrošak može precizno predvidjeti. Oblik organizacije opskrbe i detalje provedbe

definira razina odgovorna za planiranje logističke potpore operacije/aktivnosti.

Opskrba po zahtjevu (engl. Pull System, uobičajeno u NATO, SAD, VB) vrši se

za ona MS čiji utrošak značajno varira, teško ga je ili nemoguće predvidjeti i ovisi o

zadaći, vremenskim uvjetima, okolnostima situacije. Materijalna sredstva koja se na

taj način osiguravaju su prethodno predviđena u planovima, ali za njih nije definirano

točno mjesto i vrijeme dostave, količinski razrez po fazama opskrbe i način dostave,

a što se definira kroz zahtjev za svaku pojedinu dostavu - U tome smislu treba jasno

naglasiti razliku od neplanirane/izvanredne opskrbe. Preduvjet za kvalitetnu opskrbu

po zahtjevu je prethodno izvršena popuna postrojbe do norme pripadanja, a koja se

u pravilu vrši po prethodno utvrđenom rasporedu.

OPSKRBA PO RASPOREDU

Izrađuju se detaljni planovi za pružanje potpore i osiguravaju se izvori po određenom

vremenskom planu. Logistički sustav zasnovan isključivo na opskrbi po rasporedu ne

može uspješno odgovoriti dinamičkim zahtjevima borbe. Provodi se za ona MS čiji

utrošak značajno varira, teško ga je ili nemoguće predvidjeti i ovisi o zadaći,

vremenskim uvjetima, okolnostima, itd.

Odgovornost na postrojbi za predviđanje potreba i definiranje pravovremenih

zahtjeva.

2 C4I - engl. Command-Control-Communications-Computers-Information

Prednost ovog načina opskrbe je što zapovjednik prima samo onu potporu koja mu je

stvarno potrebna. Postrojba koja treba logističku potporu sama zahtijeva opskrbu i

ostale usluge Odgovornost na postrojbi za predviđanje potreba i definiranje

pravovremenih zahtjeva

Ekonomičniji logistički sustav zbog manjih ukupnih potreba za izvorima.

Učinkovitost ovisi o sposobnosti uspješnog zadovoljenja obimnih zahtjeva za

OPSKRBA PO ZAHTJEVU Provodi se za ona MS čiji utrošak značajno varira, a teško ga je ili nemoguće

predvidjeti i ovisi o zadaći, vremenskim uvjetima, okolnostima, itd. Postrojba koja

treba logističku potporu sama zahtijeva opskrbu i ostale usluge. Odgovornost je na

postrojbi za predviđanje potreba i definiranje pravovremenih zahtjeva. Prednost je u

tome što zapovjednik prima samo onu potporu koja mu je stvarno potrebna Na ovaj

način ostvaruje se ekonomičniji logistički sustav zbog manjih ukupnih potreba za

izvorima.

Materijalna sredstva koja se na taj način osiguravaju prethodno su planirana,

ali za njih nije definirano točno mjesto i vrijeme dostave, količinski razrez po fazama

opskrbe i način dostave, a što se definira kroz zahtjev za svaku pojedinu dostavu.

Preduvjet za kvalitetnu opskrbu po zahtjevu je prethodno izvršena popuna postrojbe

do norme pripadanja, a koja se u pravilu vrši po prethodno utvrđenom rasporedu.

4. DEFINIRANJE OPSKRBNOG LANCA ZA POTREBE HRVATSKE VOJSKE

Opskrba je definirana kao niz aktivnosti nabave s tržišta, prijema u sustav,

skladištenja, transporta i distribucije korisnicima, otpisa i konačnog odlaganja

otpisanih materijalnih sredstava. Opskrba pokriva sva materijalna sredstva koja se

koriste u opremanju i potpori Oružanih snaga. Obzirom da se funkcijom opskrbe

osigurava pravovremena dostava MS3 svih klasa nužnih za osiguranje zahtijevane

razine održivosti postrojbi ona obuhvaća pravilan i kontroliran protok materijala kroz

uspostavljene linije komunikacija i stoga je u uskoj vezi sa sustavom prevoženja.

3 MS – Materijalna sredstva

Također, kroz tu funkciju se zapovjednicima osigurava odgovarajuća razina

transparentnosti o statusu popunjenosti i potrebne informacije o razinama zaliha svih

klasa materijala svih dodijeljenih mu postrojbi.

Transakcije koje uključuju elemente opskrbe između nacija mogu se provesti u

skladu sa prethodno planiranim i potpisanim bi i multinacionalnim ugovorima, potpori

u slučajevima žurnih intervencija, kriza i konflikata (naravno također u skladu sa

dogovorenim načelnima rada u multinacionalnom okruženju), odnosa koji proizlaze iz

tzv. „potpore zemlje domaćina“, a mogu uključiti potporu provedbom re-alokacije i

redistribucije postojećih resursa.

Upravljanje opskrbom kao i praćenje kretanja sredstava je aktivnost kroz koju

logistički sustav ima jednu od ključnih uloga u planiranju, provedbi i nadzoru vojnih

operacija od taktičke do strateške razine.

Značaj tog koncepta je prepoznat u OS RH ali zbog njegove složenosti uočavaju se

problemi objedinjavanja raznih pristupa koje su na taktičkoj razini razvile postrojbe

OS RH, posebice u kontekstu potrebe usklađivanja sa sličnim konceptima zemalja

NATO saveza.

Uslijed opsega i složenosti aktivnosti neophodnih za razvoj i implementaciju modela

poslovnih procesa za praćenje kretanja sredstava (tzv. Asset Tracking Business

Process Model) koji se u pravilu koriste i u vojnoj uporabi širom svijeta postoje dva

osnovna pristupa tom pitanju:

a) vlastiti razvoj sustava kretanja sredstava u kojem slučaju se oslanjajući na NATO konceptualne postavke sustava upravljanja lancima opskrbe i određene definirane/standardizirane procedure, metode i alate ili

b) staviti se u poziciju korisnika u NATO savezu već uspostavljanih sustava i alata za praćenje kretanja sredstava. U tom slučaju kao minimum u nacionalnim okvirima razvijati vlastite baze ’logističkih’ podataka (LIS i sl.) i sustav označavanja sredstava (bar-kodovi, i sl…) 4

Najvažniji cilj je ne razvijati potpuno neovisne sustave kako iz razloga izuzetno velikih

troškova ispitivanja i razvoja tako i zbog toga jer je takve sustave u konačnici teško ili

nemoguće uskladiti sa sličnim sustavima partnerskih zemalja.

Predstavnici OS RH aktivno sudjeluju u pripadajućim NATO radnim skupinama i na

taj način imaju direktan utjecaj na razvoj projekata ovog koncepta i pratećih

organizacijskih i informatičkih rješenja.

4 Izvor: Doktrina logistike OS RH

Okvir NATO razvijenog koncepta ’Upravljanja lancima opskrbe’ (engl. Operations

Support Chain Management, OSCM) podrazumijeva:

upravljanje protokom sredstava od dolaska na NATO ukrcajnu bazu (koje je mjesto gdje se sredstva podređuju NATO autoritetu) prema korisnicima na taktičkoj razini uključivo distribuciju ’na prvu crtu’;

upravljanje protokom svih sredstava, uključujući i osoblje unutar operativnog prostora;

upravljanje složenim rasponom aktivnosti uključujući sredstva u kretanju za remont i preraspodjelu;

- praćenje potreba i ostalih glavnih sudionika u lancu potpore kao na primjer potporu medicinskom i inženjerijskom osoblju.5

Upravljanje procesima opskrbe djeluje neometano u svim fazama operacije,

uključujući fazu razvoja operativnog plana kao i kontinuirane promjene uzrokovane

zahtjevima izmještenih zapovjedništava. Ovo upravljanje mora biti vidljivo kako

prema NATO tako i prema nacionalnim korisnicima sustava na upravljačkoj i

operativnoj razini procesa.

NATO Strategija za postizanje vidljivosti (preglednosti) prijenosa sredstava odvija se

kroz:

osiguranje sposobnosti praćenja pošiljki (engl. Consignment Tracking Capability),

osiguranje sposobnosti praćenja kretanja sredstava (jedinice, osoblje, oprema i materijal) od mjesta otpreme ka primatelju (engl. Asset Tracking),

osiguranje sposobnosti za vidljivost prijenosa sredstava u kretanju (engl In-Transit Visibility of Asset).

Praćenje kretanja sredstava podrazumijeva sposobnost osiguranja pravovremene i

točne informacije o statusu sredstava, njihove točne identifikacije na lokacijama ili u

kretanju, obrade prikupljenih podataka i njihovog spremanja u baze podataka. Pojam

sredstva (engl. assets) u ovom kontekstu podrazumijeva jedinice, osoblje, opremu i

materijal.

5. OPSKRBA PRIPADNIKA OSRH U MIROVNIM MISIJAMA

Za opskrbu kontingenta OS RH u području operacija odgovoran je NSE, a

provodi se iz slijedećih izvora: nacionalni, višenacionalni (preko vodeće zemlje,

5 Izvor: NATO Logistic Handbook

zemlje specijalista, MILU – višenacionalne integrirane logističke postrojbe, zemlje

domaćina kroz lokalnu nabavu).

Opskrba iz nacionalnih izvora odnosi se na klase materijala koje su specifične

i uglavnom se mogu osigurati iz nacionalnih izvora kao što su pričuvni dijelovi,

streljivo, temeljna sredstva, odjeća i obuća, maskirne mreže i slično.

Opskrba streljivom je nacionalna odgovornost, a samo u iznimnim situacijama

može se zahtijevati opskrba streljivom od drugih zemalja u području operacija. Zbog

tog razloga tijekom priprema za misiju i u konceptu logističke potpore za konkretnu

misiju potrebno je u suradnji sa nadležnim ustrojstvenim cjelinama GS OS odrediti

vrste naoružanja koja će se koristiti u području operacija i kalibre koji trebaju biti

kompatibilni NATO kalibrima.

Skladištenje streljiva u području operacija je zajednička odgovornost zemalja

koje sudjeluju u operaciji i vodeće zemlje. Sve zemlje doprinose zaštiti skladišta,

njegovom održavanju u skladu sa sposobnostima koje imaju u području operacija.

Izdavanje i prijam streljiva je nacionalna odgovornost, a za tu svrhu se određuju

kvalificirani pripadnici nacionalnih kontingenata.

Opskrba ostalim sredstvima iz nacionalnih izvora osigurava se preko ZzP-a

koje je odgovorno za pripremu i strategijski transport materijala u područje operacija.

Dio opskrbe kontingenta OS RH u području operacija odvija se preko vodeće zemlje

u području operacija koja osigurava širi spektar logističke potpore, ili preko zemlje

koja je odgovorna za jedan segment logističke potpore (npr. opskrba gorivom i

slično). NSE je odgovoran za prijam svih materijala i usluga koje se osiguravaju na

navedeni način, a ako to nije prethodno definirano u ugovorima NSE na licu mjesta

dogovara količine, vrste materijala i usluge za potrebe kontingenta.

Ovisno o sposobnostima vodeće zemlje, zemlje specijalista, te o ostalim

karakteristikama područja operacija struktura usluga i opskrbe klasama materijala

može biti i drugačija. NSE prihvaća i račune za nabavljene materijale i usluge te ih

objedinjava i u izvješću ZzP-u potvrđuje da su opravdani ili ne.

NSE mora imati i sposobnost za sudjelovanje u lokalnom ugovaranju kada snage

NATO-a zajednički ugovaraju nabavu materijala i usluga od zemlje domaćina.

Za svaku pojedinu mirovnu operaciju NSE se može ovlastiti za ugovaranje

nabave roba i usluga na području zemlje domaćina, na temelju odluke ministra

obrane. U slučaju kada je potpora zemlje domaćina na vrlo niskoj razini zbog

nefunkcioniranja institucija kao što je to uglavnom slučaj, može se obavljati i direktna

nabava materijala od lokalnih tvrtki u području operacija što je odgovornost NSE-a.

Odobrenje za navedeno se dobiva na sastancima zapovjednika kontingenta kao u

slučajevima opskrbe iz nacionalnih izvora. Klase materijala koje su karakteristične za

ovu vrstu nabave su građevinski materijali za izgradnju kampa.

6. OPSKRBA U NATO

Opskrba je primarna logistička funkcija kojom se osigurava održivost NATO

snaga a sadrži opskrbu svim neophodnim klasama materijala za ispunjavanje tog

cilja. U mirnodopskom razdoblju opskrba je vezana na vojne i civilne izvore od kojih

su oboje jednako važni u potpori NATO snaga što treba uzeti u obzir kod planiranja i

provedbe operacija. Intencija je maksimiziranje dostupnosti civilnih resursa.

Odgovornost je na zemljama članicama u osiguranju adekvatne opskrbe i

usluga u cilju potpore svojih snaga u NATO operacijama. Sve veća intencija je

uporaba zajedničkih resursa kroz višenacionalne integrirane logističke postrojbe.

Materijali prikladni za opskrbu kroz višenacionalne izvore. Višenacionalna

logistička potpora ostvaruje se kroz multilateralne ugovore a obično se na taj način

može provesti opskrba hranom, vodom, gorivom, pojedinom vrstom goriva te

zdravstvenim materijalima. Opskrba koja se provodi višenacionalnim naporima

dogovara se za vrijeme planiranja operacije u koordinaciji sa svim zemljama

sudionicama.

U NATO-u postoje dvije temeljne metode rada sustava opskrbe:

«Push» sustav (princip opskrbe «od sebe»). Logistička postrojba provodi «push»

sustav popune kada se popuna temelji na procijenjenim zahtjevima ili standardnoj

potrošnji materijala. Općenito u takvoj situaciji materijali se dostavljaju što bliže

postrojbama potrošačima. U cilju izbjegavanja stvaranja velikih zaliha potrebna je

vrlo dobra koordinacija između operativne i taktičke razine.

«Pull» sustav (princip opskrbe «ka sebi»). Logistička postrojba provodi «pull» sustav

opskrbe kada se popuna temelji na zahtjevima postrojbi korisnika potpore. međutim

kada je neizbježan kontakt s protivnom stranom potrebno je pribjeći metodi koja nudi

niži rizik posebno zbog vremenskog ograničenja.

Kod obje navedene metode materijali se mogu distribuirati na opskrbnom

mjestu ili distribuciju ka postrojbama ili kombinacija oboje. Distribucijom na

opskrbnom mjestu materijali se prevoze na centralno opskrbno mjesto gdje postrojbe

preuzimaju materijale u vlastitom aranžmanu.

7.ZAKLJUČAK

Brzina u borbi ne može se održati bez logističke potpore koja je također brza ili,

točnije rečeno, pravodobna. To je ono na što misle logističari kada ponavljaju „dati

pravu potporu postrojbama na pravom mjestu, u pravo vrijeme i u pravim

količinama“. Ni jedna borbena snaga neće održati svoju brzinu ako ostane bez

goriva, streljiva, hrane, rezervnih dijelova, lijekova ili drugih pogodnosti kojima ih

opskrbljuju logističari. Prema tome moderni logistički koncepti opskrbe trebaju biti

vođeni su sljedećim načelima:

Potpuna integracija opskrbnog lanca (uključujući vojnu industriju) s mogućnošću brzog prijenosa roba i informacija, i time povećanje brzine logističkog odgovora

Opći uvid u logističke resurse - omogućava zapovjedniku brzo spajanje operativnih zahtjeva i raspoloživih logističkih mogućnosti.

Opskrba u pravo vrijeme - reducira skladištenje i inventuru i povećava propusnost opskrbnog lanca.

Povećavanje brzine prometa materijala kroz opskrbni lanac tako da zahtijevane stavke mogu biti brzo premještene do korisnika od vojnih ili civilnih opskrbnih kanala što znatno smanjuje troškove i povećava agilnost logističke potpore.

Tradicionalni oblik opskrbe gomilanjem vojnog materijala na bojištu neće još

dugo biti održiv. Na to će ponajprije utjecati neprihvatljivost prevelikih troškova i

nedostatna sposobnost potpore dinamici promjena na bojištu. Novi koncept

projekcije sile zahtijeva od oružanih snaga brzo razmještanje postrojbi, prihvaćanje

početne borbe i istodobnu autonomnu potporu borbi.

Novi informacijski sustavi omogućuju logističarima uvid u operativnu sliku na bojištu u

približno realnom vremenu te osiguravaju „vidljivost“ materijala u logističkom

potpornom kanalu. Informacijsko povezivanje je važan i neizbježan element koncepta

logističke potpore temeljene na distribuciji, koja rabi najbolja iskustva poslovne

prakse civilnih poduzeća u upravljanju opskrbnim lancem.

8.LITERATURA

Koncept organizacije i funkcioniranja logistike u novom ustroju OS RH,

Uprava za logistiku, Zagreb, rujan 2006

Koncept logističke potpore postrojbi OS RH u NATO vođenim

operacijama, Uprava za logistiku, Zagreb 2005.

AJP-4 (B) Združena saveznička logistička doktrina (update February

2009.) (Prijevod) HVU, Zagreb 2009.

AJP-4.9 (E) Načini višenacionalne logističke potpore (Prijevod)

HVU, Zagreb 2009.

NATO Logistic Handbook

Pravilnik o načinu materijalnog zbrinjavanja OS RH