lokalna uprava i samouprava

7/28/2019 LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA

1/9


2/9

preuzimaju i skrb o siromasima. U XVIII stoljeu u Engleskoj dolazi do uvoenja novih elemenata u sustavlokalne samouprave, vrijedi sustav enumeracije u razgranienju izmeu sredinjih i lokalnih poslova. Zbogtoga lokalne jedinice smiju smo ono na to ih je centralni zakon izriito ovlastio, ako bi njihove odluke

prekoraile te granice mogu se napadati pred redovnim sudovima. XIX stoljee oznaava prekretnicu jer dotada u poslovima koji su od opeg interesa za lokalno stanovnitvo vie ne sudjeluju svi stanovnici upe negosamo povlateni sloj.Engleska lokalna samouprava ima nekoliko razina organiziranja: regionalne jedinice, ispod nje seoske igradske distrikte tj. gradove i kao najniu razinu ima upu.

5.Francuska pojam intendant objasni?

Francuski model lokalne samouprave datira od francuske revolucije i Napoleonovog carstva. Dominirala jeteorija o narodnim pravicama opine kao temeljne teritorijalne jedinice. Francuska kao izrazito centralistikadrava svoje je opine oblikovala po naelu jedno naselje jedna opina te je zbog toga u Francuskoj izrazitovelik broj opina. Francuske opine mogu se povezivati u meuopinske organizme: sindikate opina,distrikte, gradske zajednice.

Francuski sustav sredinjeg nadzora lokalne vlasti ima svojeg predasnika u instituciji intendanta koji jeprethodnik Napoleonovog prefekta. Razvoj institucije intendanta u srednjem vijeku posebno u XV stoljeukada je ta osoba bila kraljev agent, administrativni sudac i nadzornik opinskog djelovanja.

6.imbenici koji odreuju veliinu lokalne zajednice?

1-Geografski ili prirodni faktor2-Vremenski faktor3-Ekonomsko-tehniki faktor4-Politiki faktor5-Faktor urbanizacije

6-Socioloki faktor7-Upravni faktor

7.Tipovi vlasti u gradovima SAD-a, city manager?

SAD imaju vrlo slojevitu strukturu lokalne samouprave, gradske vlasti slue izravno potrebama naroda,ingerencije u pravilu dobivaju od drave ali u puno situacija djeluju nezavisno. Opa karakteristika je da svigradovi imaju sredinje vijee koje biraju birai i izvrnog dunosnika.Postoje tri opa tipa gradskih vlasti:1-Gradonaelnik i gradsko vijee

2-Povjerenstvo3-Gradski upravitelj (city manager)1-Gradonaelnik i gradsko vijee ine najstariji oblik gradske vlasti. Gradonaelnik imenuje naelnikegradskih odjela i druge dunosnike, ima pravo veta nad gradskim uredbama, esto je odgovoran za pripremugradskog prorauna.Gradsko vijee odobrava uredbe, gradske zakone, odreuje porezne stope za imovinu, rasporeuje novacodjelima.2-Povjerenstvo objedinjuje zakonodavne i izvrne funkcije u jednu skupinu sa tri ili vie dunosnika koji se

biraju na gradskoj razini. Svaki povjerenik nadgleda rad jednog ili vie odjela.3-Gradski upravitelj potrebna je strunost za upravljanje, zbog toga se veina izvrnih oblasti (provoenjezakona i pruanje usluga) povjerava visokokvalificiranom i menaderski osposobljenom profesionalcu. Nema

ogranien mandat, obavlja dunost do onog trenutka dok je gradsko vijee zadovoljno njegovim radom.Prvi gradovi: Dallas, Phoenix.

2


3/9

8.Mletaka vlast?

U 15. st. Dalmatinski gradovi postaju sastavnim dijelom Mletake republike, na elu se nalazi knez, koji jemleanin plemikog roda i stalea, a kojeg izabire i postavlja Venecija.Prevladavajui mletaki utjecaj na upravu dalmatinskih srednjovjekovnih gradova oitovao se dvojako: s

jedne strane Venecija je imala pravo izbora naelnika, generalnih kapetana mora, providura i td., koji su biranina odreeni rok, a s druge strane suspenziju lokalne uprave tih gradova. Takoer, smatra se da je Venecija uDalmaciju uvela i izgradila centraliziranu i suvremenu dravnu upravu i vojsku s kojom je uspjela organiziratidravno usmjereni trgovinski sustav na Jadranu.Lokalna samouprava se ustrojava STATUTIMA dalmatinskih gradova, a rije je o pravim malim ustavimasrednjovjekovnog urbaniteta (inzistiraju na skladu i idealu slobode, ureuju socijalnu problematiku gradova,tite integritet gradskog podruja i td.), prevladava vremenska ogranienost slubenikog statusa, funkcijenisu dostupne svima nego su pridrane za imuniji plemiki stale, a vrlo je naglaen utjecaj mletakogimbenika jer je za svoje vladavine Venecija u pravilu postavljala svog ovjeka za kneza ili naelnika i naneke druge slube

9.Teritorijalni ustroj do XIX stoljea u RH?

Do XIX stoljea bilo je est reorganizacija. Godine 1861 hrvatski gradovi postali su municipiji, 1881 godineureen je poloaj onih gradova koji imaju svoje posebno ureeno poglavarstvo podreeno neposrednozemaljskoj vladi a ne podupaniji. Stanovnici grad bili su domai ili stranci. Domai su opinari ili graani.Opinari su stalno uvali opine. 1875 govori se o istoj politikoj upravi kod nas. Podruje KraljevineHrvatske, Slavonije i Dalmacije dijeli se na osam upanija. Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1862 godine udjelokrug potpune autonomije Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije pripadali su zakonodavstvo i upravaza unutarnje poslove za bogotovlje i nastavu te za pravosue.

10.Prve upe u RH i nabrojite neke?

Prve upe u RH nastaju u X i XI stoljeu koje su svoja imena dobila po poloaju upa uz rijeke, more, gore,npr. cetinska, gataka, kninska, ninska, bribirska,U najranijim poetcima hrvatske drave, oblik udruivanjau javnom ivotu bila je zadruga ( skup bliih i daljnjih roaka), na elu je bio starjeina, zajedniki imetakzadruge zvao se batina. Vie zadruga inilo je pleme a teritorij koji je posjedovalo zove se upa. Na elu upe

bio je ostao upan-neposredno biran, uz upana su jo i podupan, satnik, i pristav.upnik i satnik bili su suci upe, a pristav izvrni organ. Organi gradske samouprave su gradska skuptina igradsko vijee. Gradsko vijee bilo je vrhovna upravna i zakonodavna vlast za grad i graanstvo. Magistrat-gradsku izvrnu vlast inili su slubenici: prior, tribunus, iudex, advocatus, notarius je bio sveenik koji jesastavljao i pisao javne isprave. Vladarova vlast je bila ograniena u upama i gradovima.

11.to je slobodni kraljevski grad, kako nastaje i navedi neke?

Slobodni kraljevski grad ima visoku autonomiju opine koja dobije kraljevsku povlasticu-slobotinu. Slobodnikraljevski gradovi su: Varadin, Krapina, Koprivnica, Zagrebaki Gradec. Koprivnica je bila kraljevskislobodni i glavni grad. Slobodni gradovi uivali su svoju privilegiju do konca XVI stoljea.

12. Kakav je to gradski magistrat i njegov sastav?

Gradska se uprava u Zagrebu sastoji od dvanaest 12 senatora koji ine magistrat i dvadeset dva 22 vijenikaili prisenika, na elu je gradskog magistrata i cijele gradske uprave stoji gradski sudac. Slube svih gradskihorgana ograniene su na jednu godinu.

13.U kakvom su odnosu bili dalmatinski gradovi u odnosu na Veneciju, nabroji neke statute i njihoveorgane?

3


4/9

Venecija se ponaala tipino kolonijalno ne marei za interese domicilnog puanstva. Takvim kolonijalnimodnosom Venecija je uspostavila dravu poznatu po proraunu. U Dalmaciji je uvela i izgradila centraliziranui suvremenu dravnu upravu i vojsku s kojom je uspjela organizirati dravno usmjereni trgovinski sustav.Venecija je postavljala svog ovjeka za kneza ili naelnika (kao i za neke druge slube). Kad su izgubilisamostalnost dalmatinski gradovi ugovorom s Mleanima sauvali su sudbenost samo u gradskim stvarimadok su je ranije imali u gradskim i kaznenim poslovima. Mleani su tim ugovorom primjenjivali bizantskonaelo da se kaznena sudbenost mora pridruiti carskim vlastima.Statuti: Split, Trogir, ibenik, Dubrovnik, Hvar, Zadar, Korula,Organi: Knez, Malo i Veliko vijee, Mala i Velika Kurija.

14.Kad se uspostavlja moderna uprava u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj moderna uprava uvodi se1848 godine nakon prestanka feudalizma. Centralna uprava je nadupanijama. Unutar upanija su kotari, a osnovne jedinice lokalne uprave su opine i gradovi. Kotari pa iopine imali su profesionalni upravni aparat. Na nivou seoskih opina upravni aparat brinuo se o opinskoj

imovini, financijama, kolama, javnoj sigurnosti, javnoj istoi, odravanju zgrada i putova, socijalnoj zatiti.15.Kojim je aktom regulirana lokalna i regionalna- podruna samouprava?

Prema Ustavu RH jedinice lokalne i podrune-regionalne samouprave imaju pravo u okviru zakona svojimSTATUTIMA samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela, te ih prilagoditi potrebama imogunostima.

16.Pojam opine, grada i upanije?

Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za podruje vie naseljenih mjesta koja

predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana zajednikim interesimastanovnitva.Prema Ustavu RH grad je jedinica lokalne samouprave.Prema Zakonu o lokalnoj i podrunoj-regionalnoj samoupravi gradje jedinica lokalne i podrune-regionalnesamouprave u kojoj je sjedite upanije, te svako mjesto koje ima vie od deset tisua stanovnika i predstavljaurbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada mogu biti ukljuena i prigradskanaselja koja s gradskim naseljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu povezanu sa dnevnim migracijskimkretanjima i svakodnevnim potrebama stanovnitva. Gradom se iznimno moe utvrditi mjesto koje nezadovoljava navedene uvjete ako za to postoje povijesni, gospodarski i geoprometni razlozi.upanija prema Ustavu RH je jedinica podrune-regionalne samouprave.Prema Zakonu o lokalnoj i podrunoj-regionalnoj samoupravi upanija je jedinica podrune-regionalne

samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku i drutvenu i samoupravnucjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunog regionalnog interesa.

Opina, grad i upanija su pravne osobe.Opina, grad i upanija imaju statut.Statutom se podrobnije ureuje samoupravni djelokrug opine, grada i upanije njena obiljeja, javna

priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici konzultiranja graana,provoenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblicisuradnje jedinica lokalne i podrune-regionalne samouprave te druga pitanja od vanosti za ostvarivanje pravai obveza.

17.Izvrno tijelo lokalne i podrune-regionalne samouprave?

4


5/9

Izvrno tijelo lokalne i podrune-regionalne samouprave ine opinski naelnik, gradonaelnik i upan. Birajuse neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu na mandat od etiri godine, kao i njihovi zamjenici.Biraju ih svi birai sa prebivalitem u jedinici gdje se provode izbori (imaju pravo glasovanja ako su

prijavljeni najmanje est mjeseci). Izbore raspisuje Vlada. Mandat moe prestati prije isteka u skladu saZakonom o jedinicama lokalne i podrune-regionalne samouprave.

18.Koji su poslovi i ovlasti gradskog vijea?

Opinsko vijee, gradsko vijee i upanijska skuptina predstavnika su tijela graana i tijela lokalne iregionalne podrune samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinica lokalne i regionalne

podrune samouprave te obavljaju i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom jedinica lokalne iregionalne podrune samouprave.Predstavniko tijelo:

1- donosi statut jedinice lokalne i podrune-regionalne samouprave,2- donosi odluke i druge ope akte kojima ureuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne ipodrune-regionalne samouprave,

3- osniva i bira lanove radnih tijela vijea, odnosno skuptine te imenuje i razrjeuje druge osobeodreene zakonom, drugim propisom ili statutom,

4- ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne i podrune regionalne samouprave,5- osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, drutvenih, komunalnih i

drugih djelatnosti od interesa za jedinice lokalne i podrune regionalne samouprave,6- obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavnikog

tijela.

19.Prihodi jedinica lokalne i podrune-regionalne samouprave?

Jedinice lokalne i podrune-regionalne samouprave imaju prihode kojima u okviru svoga samoupravnogdjelokruga slobodno raspolau. Prihodi jedinica lokalne i podrune-regionalne samouprave moraju bitirazmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela u skladu sa zakonom. Drava je duna pomagatifinancijski slabije jedinice.Prihodi jedinica lokalne i podrune-regionalne samouprave su:1-opinski, gradski odnosno upanijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe,2-prihodi od stvari u njezinom vlasnitvu i imovinskih prava3-prihodi od trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasnitvu, odnosno u kojima ima udio ilidionice

4-prihodi od naknada za koncesije koje daje njeno predstavniko tijelo5-novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje koje sami propiu u skladu sa zakonom6-udio u zajednikim porezima s RH7-sredstva pomoi i dotacija RH predviena u dravnom proraunu8-drugi prihodi odreeni zakonom

20.Autonomno podruje opine i grada?

Opina, grad i upanija samostalni su u odluivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu sUstavom RH i Zakonom o lokalnoj i podrunoj-regionalnoj samoupravi.Opine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno

ostvaruju potrebe graana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dravnim tijelima i to osobito poslovekoji se odnose na:

1- ureenje naselja i stanovanje

5


6/9

2- prostorno i urbanistiko planiranje3- komunalno gospodarstvo4- brigu o djeci5- socijalnu skrb6- primarnu zdravstvenu zatitu7- odgoj i osnovno obrazovanje8- kulturu, tjelesnu kulturu i port9- zatitu potroaa10- zatitu i unaprjeenje prirodnog okolia11- protupoarnu i civilnu zatitu, promet na svom podruju12- ostale poslove sukladno posebnim zakonima

21.Autonomno podruje- veliki grad?

Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena,prometna i znanstvena sredita razvitka ireg okruenja i koji imaju vie od 35.000 stanovnika.Obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana i to osobito poslove koji

se odnose na:1- ureenje naselja i stanovanje2- prostorno i urbanistiko planiranje3- komunalno gospodarstvo4- brigu o djeci5- socijalnu skrb6- primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i obrazovanje7- kulturu, tjelesnu kulturu i port8- zatitu potroaa9- zatitu i unaprjeenje prirodnog okolia

10- protupoarnu i civilnu zatitu,11- promet na svom podruju12- odravanje javnih cesta13- izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu

dokumenata prostornog ureenja14- ostale poslove sukladno posebnim zakonima

22. Autonomno podruje upanija?

upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od podrunog-regionalnog znaaja a osobitoposlove koji se odnose na:

1- obrazovanje2- zdravstvo3- prostorno i urbanistiko planiranje4- gospodarski razvoj5- promet i prometnu infrastrukturu6- odravanje javnih cesta7- planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova8- izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata

prostornog ureenja za podruje upanije izvan podruja velikog grada9- ostale poslove sukladno posebnim zakonima

23.Kako i tko vri nadzor nad radom i aktima jedinica lokalne i podrune regionalne samouprave?

6


7/9

Drava radi zatite ustavnosti i zakonitosti kao i zatite prava graana obavlja nadzor nad zakonitou rada iakata tijela jedinica lokalne i podrune-regionalne samouprave.

Nadzor nad zakonitou rada i akata jedinica lokalne i podrune-regionalne samouprave provodi se na nain iu postupku utvrenim zakonom kojim je ureen sustav dravne uprave.

23.Kad se rasputa predstavniko tijelo?

Na prijedlog sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za lokalnu i podrunu-regionalnu samoupravu VladaRH raspustit e predstavniko tijelo:

1- ako donese odluku ili drugi akt kojim ugroava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH2- ako predstavniko tijelo novoustrojene jedinice lokalne i podrune-regionalne samouprave ne donese

statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja3- ako uestalo donosi ope akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog uestalih teih

povreda zakona i drugih propisa4- ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja lanova potrebnih za rad i donoenje

odluka5- ako ne moe donositi odluke iz svog djelokruga dulje od tri mjeseca

6- ako u zakonom odreenom roku ne donese proraun, odnosno ako ne donese odluku o privremenomfinanciranju7- ako u zakonom odreenom roku ne donese prostorni plan

Rjeenje Vlade RH o rasputanju predstavnikog tijela je konano i stupa na snagu danom objave u,,Narodnim novinama''Protiv rjeenja Vlade RH o rasputanju predstavnikog tijela predsjednik rasputenog predstavnikog tijelamoe podnijeti tubu Upravnom sudu RH u roku od osam dana od objave rjeenja.Presuda Upravnog suda objavljuje se u ,,Narodnim novinama''Ako je Upravni sud odbio ili odbacio tubu, Vlada e raspisati prijevremene izbore za predstavniko tijelo uroku od 60 dana od dana objave odluke Upravnog suda RH u ,,Narodnim novinama''

24.Koje su ovlasti naelnika opine, gradonaelnika i upana prema predstavnikom tijelu?

Ovlasti naelnika opine, gradonaelnika i upana prema predstavnikom tijelu:1- pripremanje prijedloga opih akata2- izvrava ili osigurava izvrenje opih akata predstavnikog tijela3- usmjerava djelovanje upravnih tijela4- upravlja nekretninama i pokretninama u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune-regionalne samouprave

i njezinim prihodima i rashodima5- odluuje o stjecanju i otuivanju pokretnina i nekretnina ija pojedinana vrijednost ne prelazi 0,5 %

prihoda bez primitaka, najvie do milijun kuna ako je to planirano u proraunu6- obavlja i druge poslove utvrene statutom

25.Opoziv naelnika opine, gradonaelnika i upana?

1. Mandat naelnika opine, gradonaelnika i upana prestaje po sili zakona:1- danom podnoenja ostavke,2- danom pravomonosti sudske odluke o oduzimanju pravne sposobnosti,3- danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem

od jednog mjeseca4- osuen radi poinjena kaznenog djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina, RH i vrijednosti

zatienih meunarodnim pravom5- danom odjave prebivalita s podruja jedinice

6- danom prestanka hrvatskog dravljanstva7- smru

7


8/9

2. Naelnika opine, gradonaelnika i upana moe razrijeiti predstavniko tijelo raspisivanjem referendumao razrjeenju u sluaju:

1- kada kre ili ne izvravaju odluke predstavnikog tijela2- kada svojim radom prouzroe jedinici lokalne i podrune-regionalne samouprave znatnu materijalnu

tetuPredstavniko tijelo e u roku od osam dana obavijestiti Vladu RH o prestanku mandata naelnika opine,gradonaelnika i upana radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog naelnika opine, gradonaelnika iupana. Ako je prestanak mandata naelnika opine, gradonaelnika i upana nastupio u istoj godini u kojoj seodravaju redovni izbori a prije njihovog odravanja u toj se jedinici nee raspisati i odrati prijevremeniizbori, dunost naelnika opine, gradonaelnika i upana do kraja mandata obavljat e njegov zamjenik.Ako prestane mandat zamjeniku opinskog gradonaelnika, naelnika i upana nee se raspisivati

prijevremeni izbori.

26. Kako Ustav RH definira pravo na lokalnu samoupravu?

Graanima se jami pravo na lokalni i podrunu regionalnu samoupravu, koje se ostvaruje prekopredstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju

neposrednog, jednakog i opeg birakog prava. Graani sudjeluju neposredno u upravljanju lokalnih poslovaputem zborova, referenduma, i drugih oblika neposrednog odluivanja.

27. Navedi pojedina naela Europske povelje o lokalnoj samoupravi?

EUROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI?

Akt donesen u Strasburgu 15.10.1985.g. U preambuli se naglaava injenica da su lokalne vlasti jedan odglavnih izvora bilo kojeg demokratskog reima.Povelja naglaava pravo graana da sudjeluju u voenju

javnih poslova uvjerenje da je najneposrednije ostvarivanje ovog prva mogue upravo na lokalnoj

razini.Zemlje lanice vijea Evrope, koje su potpisnice povelje izraavaju stav da je uvanje i jaanje lokalnesamouprave u razliitim evropskim zemljama znaajan doprinos izgradnji Evrope zasnovane na naelimademokracije i decentralizacije moi.

POVELJA ODREUJE:

1. da e se naelo lokalne samouprave priznavati u domaem zakonodavstvu i gdje je mogue provesti uustavu.

2. da definiciju lokalne samouprave po kojoj ona znai pravo i sposobnost lokalnih vlasti, da u skladu sazakonom ureuje javne poslove u interesu lokalnog puanstva.

3. odreuje da e se ovlasti i dunosti lokalni vlasti urediti ustavom ili statutom.

4. povelja naglaava naelo supsidijarnosti.

5. odreuje da e javne poslove obavljati vlast najblia graanima

6. odreuje da lokalne vlasti mogu odrediti svoj unutarnji upravni ustroj.

7. utvruje uvjete obnaanja dunosti na lokalnoj razini

8. povelja govori o nadzoru nad radom lokalnih vlasti s ciljem da se osigura zakonitost i ustavnost.

8


9/9

9. razrauje problematiku financiranja lokalne vlasti, ona ima pravo na odgovarajue izvore financiranje uokviru svojih ovlasti.

10. predvia zatitu financijski slabijih lokalnih vlasti

11. o pravu lokalnih vlasti na udruivanje

12. predvia i mogunost pravne zatite lokalne samouprave

9

lokalna uprava i samouprava

Documents