lS

~ Prh1l-njegov

te mlio. se n3•

r­tu u

Ood. ll. iiBENII\, 19. tt'avnja1931.

NAŠ PASTIR I VOĐA {Prilikom 60. godiinjice preuzo. biskupa o. dra Jerolima Milete)

17. t. mj. puuzvlltni g. dr J~ rolim Mi leta, libtnski bi1kap t opostolski upraoild.j nalega dijela zadarsb nadbiskupije, nnvrlava 60 godinq livota.

Tko je bis-kap~ Biakup je do­ntkJe u svojoj biskupiji ono, lto .ie 111. Otac Papa xa cljtla katoli~lru Crkvu. Papa odr~uje i zapovifeda, a bi1kup nastoji, da lt izvrlava i &lula. Papa uti, kara ili 01udujr, a biskap o~tu}e iste ltvari 1vome ltadfl. Pa po je u VatikanlkCJm Gro du sr~ 1/.ilte .fivota i djelolno&ti u Crkvi, a taj se sveti li11ot i djelatno&t lire lio krajnje graniu 1vijeta preko katolitkih biskupa, koji tome doda· Nju sva 1uo}u osobnu energiju i radinon, eda Papina ielja, nauka ili :apovijtd potpuno u1pije.

Biskup je zato · u •voio} biskupiji . u~itelj i otac svt~enstva, koje poutllva t djeluje pod njegovim vodllvom, te povjereno mu stado ĐOdi vjetnom životu 1pa1enja. Bi· skup je bud na ll r-ala, koja pazi na •voJe o~ i odlutno ih brani u pogibli te, ako treba, i :livot polafe za njihovo dobro. Bi•kup i'- l i v a .o b l' a n a, koju bez 1lraha u1taje na Gbranu proCi •vakome, koji se Uludi dG krnji prava Bolja i crkvena. Biskup je or g a n i za tor 1ocijalnih i koritofilmih drnllaoa u kori•t

rodniltva, siromcha, 1irota, udovica, boluniko. Biskup 1~ osnivat za· voda, lkola i drultovo, gdje 1e mladu tuva od pokuareno&U, a od­gajaju •~ znataj~vi, kofi te bili umno i tudoredno na diku i kori&t Crkvi, muodu i domovini. Bilkup }eona;, koji upravlja i vodi Ka· tolitku Akciju. 1a •vrhom, da 1e ojata i preporod/ vjerski život po lu· pama. Biakup je ukratko onaj ~ovjek, o kome veli •o. Pavao: "Sav se doo avim a" i za potrebe svoga stada !rtvuje svoj imetak, svoj mir i udobno11, &voje zdravljt, a i !ivot.

Kad lt 1jet1mo ovih uzvilenih misli puuzv. belgij1kog bilkupa Rutt~na, tini nam 1e, da one najbolje pristaju livotu i djelima nalega dobrog Pa­stirq preuzv. dra Jliltte, koji je da· nq1 daleko od nas u pa&tirskom pohoda. l ako daleko tijelom, mi •mo svi uz njegq. duhom, te mu i ovom prilikom izrazujemo '8Voju •i­nov•ku odanost i poalulnost, znaju~i. da ;e Duh Sveti staoio biskupe, da upravljaju Crkvom Boljom.

Zajedno s vjernicima i · IP~en­slvom molimo Boga, eda ga joJ du­go i dugo o~uva krepka i zdrava, da djeluje oko prolirenja i utvrUi· vanja Kri1tovoga Kraljevstva na ze­mlji. Na mnogajal

Ured n i.ft vo

Flat luxl • Neka se bistri l , . Krtkl biskup dr j. Srebrni~ o TyrAovoj ideologiji i

njegovim vjerskim nazorima ll. UTJECAJ DARWINA. 15

) Tyršovu nazoru o svijetu te je bila od Još god. 1863. "imala je u njem njega proširena od kraljevstva prirl)de

{Tyršu) znatan udio tada nova nauka na ljudsko društvo i njegove dijelove".") Darwinova, koja se već tri godine, ,.1 u odgoju pojedinaca nastojao nakon što je bilo odnosno djelo Dar· je Tyrš iskoristiti prirodne zakone, wiuovo objavljeno (1859.), javlja u koji vladaju čovjekom kao dijelom

. Po ltartna plaćena a. sotovom.

IK Broj 16

vitka i napretka spojeno je dakako s natjecanjem, t. j. nastojanjem postati drugome jednak ili ga pače natkriliti. Tyrš je prenio taj zakon, koji je •zna­nost najprije u organskom svijetu ot­krila i nakon toga i u ostalim područ­jima ustanovila•, također na čovjeka, jer je bio uvjeren, da irna i kod njega •U smislu vječnoga zakona svako u­savršivanje i svaki napredak svoje ishodište i svoju ovisnost u boju za na.fjecilnje·. u 16

)

,. Tyrš se osvrnuo s visokog gledišta vječnosti na svoj narod i njegovu po­vijest, te gledajući u njem samo dio čovječanstva i dio prirode, vidi i nađe uvjete njegove budućnosti u vjekovi­tim zakonima prirode. u 1 ~

"Ali kad je u povijesti tražio za­kone, koji poređuju sudbinu naroda, išao je do samih korijena. Iz osvje­dočenja, da su narodi samo dijelovi čovječanstva, čovječanstvo pak samo dio prirode, slijedi, da vladaju zakoni, koji vladaju prirodom, već radi toga i čovječanstvom te, narodima u njem. Stoga su zakoni prirode prvi i najviši zakoni, kojima su narodi podložni, a te je zakone u Tyršovo doba Darwin objavio i tumačio. - Tyrš je preuzeo ovu tada modernu Darwinovu ideju, proširio ju je i svestrano primijenio na svoj mali narod. u

1 '1) "Prema Darwinovoj je nauci vrhovni

zakon prirode težnja za usavršivanjern, za napretkom; javlja se posvuda u pri­rodi kao prirodni izbor i borba za život. To je prvi prirodni zakon, na isti način neprornjenljiv kao ostali pri­rodni zakoni, kojima ne izbjegne ni čovjek ni narod. Oni odlučuju o rastu i gajenju čovjeka i naroda na isti na­čin kao o propadanju i . prestajanju biljki i životinja. Upoznati treba samo te zakone, da nađemo uzroke svih pro­mjena, što ih je povijest čovječanstva zabilježila. Prirodni su zakoni neurno-

16) Isti, str. 131.

1 đ) Isti, str. 73. 1") O tome je izdao Vence5lav Havliček stvofenja i priwde. Borba za život,

posebnu raspravu: Vllv Darwlnovy nauky na poznato Tyršovo načelo sveopćeg raz­"1)rr!e. Tyršov Sbomlk VU. V Pra.ze 1923, str. •1-fJ7. 14

) Jandasek, str. 59 •·

1') Isti, str. 81.; l na str. 20. spominje .Dar~

wlnovu Ideju, koju je Tyrš raširio na čovječan• 1tvo, narode i pojedince• .

..

&trana ~

ljivi, a povijest samo pokazuje, kako su se oni u č ov je ča n stv-u isticali: sve su pregazili, što im je bilo suprotno, napose što se protivilo prvome zako­nu: zakon u t<ilnoga razvitka i napret­ka, i što se nije uzdržalo u borbi za

· život te je bilo radi toga slabo i za borbu nesposobno. U tome načelu

nema razlike izmedu neznatne biljke i naroda ... Tyrš se g. 1881. izjavlja:

• Čitava povije t, koliko stvoren ja uopće, toliko čovječanstva napose, vječ­na je borba za bitisanje i opstanak, u kojoj podlegne i propada sve ono, što nije dakle podobno za život te smeta cjelini, o tavljajući tragove o sebi u okameninama u !ajevima zeml je ili samo u knjigama historije. Ovako se glasi taj sveo pći zakon , koje je naše doba objavi lo i točno označilo i k6ji . se sve vi ~e i ja nije iskazao kao op­će valjani zakon, zakon neumoljiv kao svaki drugi zakon u prirodi, koji vlada i u povij esti ; zakon, koji nije mo· guće preinačiti ni molitvama niti se­bevaravim r i j ečima ni baštinjenim pra­vom. Njemu su podlegle kako male tako velike tvorevine u prošlo ti; u životu u prirode obumrle, kad u svi­jetu nijesu više na le uvjeta za svoj opstanak; njemu su podlegli najači

organizmi prirode -; oni su njemu podlegli, nelom u u svijetu, koj i se preinačio, za tarjeli, nelom ni jesu radi slaboće naprijed kročil i te u popustili od duha vječnoga gibanja i napretka i time često i od duha novog doba, što je u čovječans tvu medutim nastu­pilo. Ovdje kao svuda vrši priroda, koja dugo opra ~ ta, na kraju voj strogi, ali ipak pravedni le za cjelinu korisni sud, uklanjajući iz čovj ečanstva čla­

nove, koji su zdravome razvitku i napretku unaprijed nepristupačni i radi toga suvišni i štetni. Ovo je ujedno jedina prava nepokolebiva . i velika nauka, ko ju svakolika povijest nav i­j ešta". • 18

)

Jednu voju študiju o Tyršovoj fi­lozo[iji 10

) zak l jučuje dr. Tvrdy ovako: "Tyršova filo ofij::. ni je pozitivistička,

jer je izašla iz romantičke fi losofije, iz koje je neke ideje i kasnije pridrža la te je izravno prešla k evolucij koj

'B) IsU, tr. 81 - 83. lsp. takoder Dr. Richard Rus: O vedeckć methodc Tyršove. Tyršov Sbor­nilc VIli. V Prazc 192•1, tr. 5.

- 1 ~ Dr. Jo cf Tv rely: J st filo of i e Tyršova pcrsltivlsmem? Tyršov S bornik. J. V Pra ze 1920., str. 5-13.

- ' J ..

t "' ' ..... "' _, !<~ ' XATOI;IK

teoriji. Ova evolucijska teorija sačinjava posebn u misaonu jezgru u filozofiji Ty ršovoj, jer je polučila neobično zna­čenje za čitav njegov život i za nje­govu narodnu djelatnost. Kad bismo i pravno označili njegovu filozofiju, nazvali bismo je najbolje h i s t or i j­s k i m e v o l u e i o n i z m o m D a rw i n o­v a s m j er a. u

20)

Raspravljajući, što je u Tyrša raz­vilo i krepilo nacionalnu ideju, utvr­duje dr. Ludvikovsky slijedeće: il) "Ko­načno je djelovao ovdje gubitak naivn·e vjere u Boga. Kada je u Tyrša nestalo vjere u dogme, ne znamo. U doba, kad se bavio sa Schopenhauerom i Darwinom, sigurno nije više vjerovao u Boga krš~an kih crkvi. Pače njemu je spornim filozofskim pitanjem i eg­zistencija d ~e i njezina bit (barem u čla11ku "du~a" u Riegerovu Sborniku). U jeziku Crkve bio je Tyrš tada ate­

ista. Budući da nije mogao vjerovati u

kršćansko.;a osobnoga Bo_5a i u vrhu­naravnu objavu, udovoljio je svojoj dubokoj potrebi za vjerom 22

) kao naši pjesnic i p nteiste Čech, Vrchlicky, Ne­ruda lime, što se oslonio na priroč! ene ideale čovj~čan:;tva, na lijepo i dobro. Vjerovao je u nepokolebivi čudovito

lijepi poredak u prirodi, ali pri tome ipak u mogućnost lju:1 'k06 napretka, u razvi tak prema boljemu i tdravijemu čovjeku. Neizbježivi uvjet za to bila mu je sloboda pojedinaca i naroda. Pojam "narod ". bio je Tyršu vj erskim pojmom. Služba naroda mu je •rtaša religi ja i najviše posvećivanje čitavoga života •. u

23)

"Njemu je izvor svemu blaženstvu našim nagama primjerena radinost." 2

')

"'') Isti, · tr. 13. 2') Dr. Jaroslav Ludvikovsky: Anti ck~ my­

šlenky u ·Tyršove ..• narodnim programu. Tyršov Sbornik. Vl. V Praze 1923.

2c) Al! dakako ne vjerom u svijetlu nepro­mjcnljlvlh odnosa Izmedu Boga l čovjeka, nego vjerom, koja sc gledom na svoj sadržaj može nepre taoce mijenjati. Ovako se Tyrš jednom izrazi : . Naša stva r n i j e potčlnjena pro­mjeni kao polltičnl l vjerski nazori ... " Ludvikovsky, str. 36.

~') lsli, str. 20. Sravni također Dr. l(ys, o.

e. tr. 5. 2') Isti, tr. 21.

Viua rde w lim . d • "{ada l;ud­skim strastimn, ljudskom vol;om. Zato ;e svaka viera uzda. mo~,

vlmt. Guizot

\ .... J ' t

BroJ 18 .

Kako g~vori katolički biskup ! Tršćahsko-koparski biskup Msgr

Luigi Fogar posvetio je u tršćanskom ta­lijanskqm katoličkom listu "Vita Nuova" (21. Ill. br. 569.) goričkom metropoliti Slovencu Msgru dru F. B. Sedeju pri­godom dvadesetpete godišnjice njego­va biskupskog posvećenja ove dirljive­riječi:

"Nie~ovo) PresvlJetlol i P repo· štova11oj Visosti MsirU FranJI B()r­gtl dru . Sedelu K!lezu-Nađblskupli­M etropoliti o XXV . obljettJict Nje­govo~ bls1{Ups 'm~ o cnveće11la.

Pet je već lustara pro3lo od sret­noga da a Vašeg posvećenja za bi­skupa; pet je već lustara, otkada je kler slavne nadbiskupije goričke stekao u Vašoj Viso ~ti uzora svećeničkih kre­posti, puk sigurnog vođu, učitelja i barjaktara u vjeri i ljubavi, natpa3tira blagog i pravednog, rim3ka Crkva revnog, energičnog branitelja.

Kroz vremena prevažna s političkih zgoda i stra5ti, radikalnih promjena starinom ukorenjenih in:;titucija, Vi ste, Visosti, neporoča n prošli štovan i ljubljen od svih onih, koji su shvatili Vaše svete namjere; otlržali ste do­stojan.>tveni mir, krepo.mu mudrost i evanđ J ku razborit'ost: Iz tih vaših odlič nih svoj:stava i iz tolikog uzora potekli u dobrotvorni učinci na Vaš kler i na Va§ puk osobito radi uvje­ren ja, da Crkva osta le uvlje1( k a­t o l l č k a (uatversal!la) f o11da, kad za rt om ovla u odgaja građ ln e vjerski svijesne.

Povijest Je pro~lostl dokazala grdnu štetu, koju nanosf religiji f domovini pretJerani nacionalizam, presađen u Crkvu; poviJest će bu~ dućnosti potomcima dokazati, od kolike je koristi Crkvi i Italiji Vaše držanje stro go katoličko.

Vječn i Pastir, koji je rekao "Pro­povijeda jte svim narodima", "Dajte c:r­ru, što je carevo", "Ljubi svoga bližnje­ga kao sama sebe", nagradio Vas oži­votvorenjem Vaše žive želje, tolikokrat od Vas izražene, da vidite združene jednim srcem, jednom samom dušom u ljubavi vjere i kršćanskoj službi domovini Vaš kler i Vaš narod; blago­slovio Vaše neopisive napore te usli­šio molitve i čestitke, koje za Vašu Visost žarke i iskrene izviru iz dna sr.daca tisuće i tisuće ovčica Vašega stada.

l-

• '

Broj 16

Ugodne Vam bile također čestitke onoga, koji Vam je jednoć kao Vaš osobni tajnik bio veoma blizu, upoznao Vas u duši, i kreno Vam se divio i iz Vaših posvećenih ruku primio milo t biskup tva.

Franjo Borgja, Nadbiskupe, Me­tropolito, Kneže 1 ·

Podigni glavu svoju, pođi danas pogledom kroz 25 godina svoga bi­skupovanja i vidi, kako je posuta zvi­jezdama, kako je sjajno posijana zaslu­gama ova tvoja slavna prošlost. Leva Jn circultu ocatos tuos et vide. Veseli joj e, uživaj u njoj danas, kad se svega toga pominješ, sve to na­do?ezuješ sa mističnim pirom Tvoga jubileja, to ga s Tobom slavi ljubljeno Tvoje stado. Čistoća te i pobožnost svojim sjajem krase, bi kup·ko dosto­jaTJstvo re i svojim lovor-pobjedama. Ti ponizan, aH ne po"lifeo, napadao, all oe pobijeđen, jesi div, koji Božjom pomoću, jo§ jedamput pro­nosi§ slavu katoličkog episkopata.

,.Ko Tebe bla~osllvlia, bio bla­goslovljen, ko Tebe proklinje bio proklet". - od! knuto je sa usana Crkve na dan Tvoga biskupskog posvećenja. "Ko Tebe blagoslivlja bio blagoslovljen"- opetuju vJerom i ljubavlju opojeni i kler i n----.1 k~toličke cijele crkvene pro·,, e .. e,

Zdravo, da si, Pastiru, nastavi me­du nama Svoju mbiju, prelij u naša srca kucaje Svoje svjetiljke ljubavi!

t Luigi Fogar, biskup tršćansko-koparski

* Poznata je stvar, kako je sijedi ju­

bilarac Slovenac Msgr S e d e j morao mnogo toga pretrpjeti od nerazumnog i fanatičnog talijan kog nacionalizma, Više puta je bio izložen oštrim napa­dajima fašističke štampe i fašističkih in titucija, Predbacivalo mu se dakako, da se u njegovom biskupskom radu vješto skrivaju nedozvoljen! politički ciljevi. U stvari je međutim bilo samo jedno: Nadbiskup Sedej htio je da bude pastir svih svojih ovaca, pa je stoga energično i neustrašivo uzimao u zaštitu svoje svećenike, koji su vjer­nicima hrvatske i slovenske narodnosti riječ Božju propovijedali u njihovom, a ne u talijanskom jeziku.

Baš zato je tim značajnija ova vrlo lijepa čestitka njegovoga kolege tršćan­skoga biskupa dra Luigi Fog ar, ko­jom on odaje otvoreno priznanje radu

XATOLIX

nadbiskupa Sedeja, a njegovo stano­vište u dušobrižničkom pitanju progla­šuje jedino ispravnim i katoličkim. Naši liberalci i neki neugledni listići -kao i njihovi pravni branitelji - će dakako i dalje širiti neistinu, kako u katolička Crkva, sv. Otac Papa i ka­tolički biskupi složni sa fašistima u zatiranju vjerskih i narodnih prava naše jadne braće u Italiji! Drže se one poznate svoga učitelja i vode: "Lažite, lažite! Uvijek će nešto ostati!"

Tko izazivlje vjerski razdor? 8. t. mj. pred sucem pojedincem

g. Pajalićem po zakonu o štampi odr­žana je ra prava protiv urednika mje­snoga tarokatoličkog listića "No­ve Zore" te protiv pisaca, koji su u njemu objavljivali članke takve priro­de, da su vrijeđali katolike i izazivali v j erski razdor.

Optuženi su bili: Odgovorni ured­nik Milivoj Grubišić, njegov zamje­nik umir. učitelj Antun Ratković, štam­par Nikola Čikato, dr Dragutin T o­m a e, bivši kapucin, a sada odvjetnik u Zagrebu, Niko P e tr ić, bivši rimo­katolički svećenik, a a'da konzultor tarokatoličke bi ·ku pije i staro katolički

župnik u Splitu, te Milan D~brovoljac, rečeni Žmigavec, bivši rimokatolički većenik, a ·ada starokato,lički većenik

i načelnik Dugog Sela. Optužene su branili odvjetnici: ta­

rcikatolik dr Marko K o ž u l, urednik "Glasa" dr Nikola S u b o t iĆ, srpsko­pravo Javne vjere, te dr Čedomil Me­dir1i, koji je branio štampara g. Čikata. Optužbu je zastupao drž. odvjetnik g. Ivo Marojević. Po novinama najavlJeni poznati advokati iz Zagreba i Splita, kao branitelji optuženih, nije u došli.

Po lije preslušavanja i obrane op­tuženih, te poslije obrambenog govora njihovih branitelja i govora državnog odvjetnika 9. t. mj izrečena je pre­suda, kojom su svi - osim M. Gru­bišića, koji nije bio u Šibeniku, kad su u listiću izašli inkriminirani članci

- pronađeni kr i v i t e s u o s u d e n i svaki pojedini na s e d a m d a n a za­tvora i 100 dinara globe, uvjetno na dvije godine dana.

Tako je ovaj proces, za koji e sa stanovite strane htjelo pobuditi u gra­đanstvu i javnosti osobiti interes, imao sasma drugi efekat negoli se to sa te strane željelo i očekivalo!

Strana 8.

. Razne vijesti SMRT DO ANTE IVA ĆEVI ĆA, ŽUP IKA

KOŽINA, a sami dan U kr a, nešto prije ve­like sv, Mi e, podlegne iznenada tclkoj boli srcn vlč. J vančevi.ć. U ponedjeljak u 5 sati p. p, bio mu je sprovod. DopratiH su ga do hlad­noga groba cijelo selo Kožino l predstavnici sela Petrčana i Dikla. Sprovod je vodio dekan vlč. Nikpaij uz a fstenciju župnika vlč. Ćurko­vića l Mcltrovića. 1estor naših svecenfka, don Miho Ćurković, održao je dirljivo oprosno slovo. Revni slugo Božji, počivaj u miru l

---~---

Naši dopisi Zlarin, 14. travnfa 1931.

SVETKOVINA SV. FORTUNATA MUĆf­NIKA

Ove godine 23. travnja Zlarin će na oso­biti način proslaviti svetkovinu voga odvjetnika i zaštitnika v. Fortunata, jer se upravo ove godine navršava 150 godina, otkako je njegovo v. tijelo preč. kanonik don Stipe M a k a l e

i po fovao od Svete Stollce, da bude darovano crkvi Bl. D. Marije u Zlarinu. Pozivaju e sto­ga braća okolni župnici, koliko gradski, tollko izvanj ki, da jave svom narodu, ako 1ko želi doći za zavjet, jer će e prilikom ove izvanredne svečano ti sv. tijelo svečevo no itl preko Zlnrina, što e do sada nije običavalo. Ako bude dobar odaziv , promefaće zlarinski motori a raznim mjestima okolice. Crkov•nnrstvo

Pitanje zemljišta za gradnju katoličke katedrale

u Beogradu Kako javlja .Glasnik kaloličke crkve o

Beogradu • , 27. L t. g. posjetio je preuzv. g. nadbiskup Rodić u pratnji predsjednika odbora za gradnju ka tedrale g. Mataušeka l župnika dra Vagnera predsjednika beograd ke općine,

da se obavjeste o stanju pitanja zemljišta za gradnju katedrale na Tašmajdanu. Go­~podin predsjednik općine izvijestio je, da još nije donijeto nikakvo definitivno rješenje rad i pom a nj kanja mje ta. Medutim beogradske novine od 30. l. t. g. donose vijest, da su na raznim dijeloYima grada Beograda rczcrvisana mjesta za gradnju d v a n a cs t novih pravoslav­nih crkava mimo oni h, koje danas poslojc. 0-Yom prigodom spominjemo, da u gradske uprave u Mariboru, Ljubljani i Celju darovale najljepša mjesta, u parkovima, za gradnju p r a v o s l a v n i h crka va,

Moderne sramote U bogatoj Americi oko deset milijuna rad­

nika je bez posla, a ima ih i koji umiru od gladi. amjesto da pomogne ovaj irotinji, bo­galaš Henry Doherty u Washingtonu, jedan od Kraljeva petroleja, na dan, kad je prvi put u­veo voju adaptivnu kćer Jelenu u društvo, pozvao je 2.000 gostiju iz svih krajeva svijeta. Bilo je tu poslann a, a i starih njegovih dru­gova, istraživača zlata. eki vele, da je za ovu gozbu potro' io l-l milijuna dinara, . a drugi čak Sl milijuna. Dohertl na prigovore mnogih poštenih izjavio je, da je to pretjerano. No njegova gospoda kaže, da se za vakoga gosta potro' ilo oi<O 270.000 dinara, a to bi onda ukupno .h na alo 5 t m i l i j u n a d i n ar a. Dok milijuni pružaju ruku i vape koricu hljeba, neki ljudi ovakvom rasipnošću vrijedajuljudsko bratstvo i Božju zapovijed, da od Sl'oga pretička dademo Iro masi ma l

BnJ18. 8 tr&llA 4 ----------------------------------------------------------------------

v

Iz katoličkoga 5ibenika DRCGA 'EDJELJA PO . KR ne-

djelju 19. L mj. je druga nedjelja po skrsu. Od~vljeni dobrotom Božjom i dirnuti preveli­kom ljubavlju dobroga Pastira duša naših sla­vimo Gospoda i dajmo se hraniti nebeskom hranom!

'AŠ KORlZMENl PROPO JED~IK o. fra Karlo dr B a l i ć na uskrsni ponedjeljak održao je svoju posljednju propovijl"d. Ovaj revni i vanredno nadareni propO\•jednik i profesor sv. bogoslovlja u Makarskoj upra\o je zadužio građanstvo ·ojim sornim i uvjerljivim propo­vijedima o vj l"čnim istinama i kr!ćanskom ćudo­re<llL Kako smo već pisali, starodrema stolna crkva sv. Jakova bila je za svake njegove pro­po,·ijedi dupkom puna pafljivoga slušateljstva, a nije falilo ni inO\' jeraca. l,;ćeoi vjesnik riječi Božje dao nam je cikJusom svojih tema izgrađenu cjelinu l nadamo se, da je njegova jaka rijeć

doprla do dna mnogih du..~ . Mnogo se oko orosi lo, osobito kod posljednje propo\ijedi, u kojoj je rekapitulirao S\'e s\·oje ranije propovi­jedi i oprostio se od oa..~a grada. Vele uče­nom sinu S\'. franja želimo i dalje mnogo uspjeha na lavu Božju i na korist duša !

POVODOM DRUGOGA PREDA\ ANJA DRA ZARl\1KA 'a Veliki četvrtak prof. rmh·. dr Bo rb Z a r o i k govorio je o lz.boru bračnc,ga druga sa eugenetičkoga stanovb'tl. Profesor je bio mnogo obzirniji u izrazima negoli u pre­davanju o pos-.anku čovjeka. Odmah na po­četl..-u pokazao je svoju daJ"\1,-inističku orijentaciju sa .borbom za opstanak", koje u prirodi nema nego kao izuzetak. Ograničeni prostor Usta nam ne dopašla , da se ovim pitanjem OJI'>'irnije paza­bavimo. Crkva je mnogo prije danaSnje socijalne medicine vodila ovaj pokret, jer se borila protiv oećudoreda i svega onoga, sto ga _pomaže i gri. Borila se protiv pijanstva, morfi­nlzma i kokainizma. Nastojala je, da se pobolj­!aju ekonomske prilike u radn ičkim masama; pomagala je borbu protiv tuberkuloze i l d . ~o katolička Crkva najodlučnije ustaje i proti\' se­bičnog neomalthuzijanlzma, koji, kako praksa uči, daje malobrojni porod, i taj još kržljav ; ustaje protiv spolne sterilizacije, koja je OC!ta neprHda ; ustaje protiv ziOC!nstva ubijanja nevine dječice još u utrobi majčinoj i abortusa, a l protiv onih drugih .higijenskih" (!!) sredstava, koja pripravljaju dru~vu nevrasteoičare l žene, tjelesno bolesne. Crkva sve to zabranjuje l .kaznama, jer je to zlo. Eugenika mora ići pa­ralelno sa moralkom. Inače će brzo proglasiti _svoj bankrot, kao što to vidimo u francuskoj, gdje su mrtvi brojniji od rodenih, a l tl su ve· onom nezdravi. S ljudima se ne može postupati kao s konjima l volovima. 'e d ijelimo optimi­.zam gosp. prof. Zaroika, da će naime zaslugom -eugeoike zaslužnoga dra Stampara Jugosla\·lja '(lo sto godina postati centrumom evropske kul­.hlre l l d. i'\e smije zaboraviti, da u ~::;::nslavljl

Katolici, ~i rite "KATOLIK"!

imademo preko jednog milijuna sifililičara i po­p rečno jedan milijun v~ n:anje zaraženih tu­berkulozom. - Potpuno se slažemo s g. profe­sorom, .da se mladiti prife braka moraju infor­mirati o karakteru, o zdravlju dotične osobe i njihovih roditelja i preda. - Držimo, da lijepa predavanja, što se o tome drže u na§m katolič­kim društvima, s odnosnim debatama, mnogo više koriste mladeži negoli ova službena preda­vanja u kazaliSto, gdje su .mnogi " samo zijevali.

DAROVI NASEl\\ USlU. Da poćaste uspo­menu p k. M s g r a d o n N i k e T a b u l o v Tr u l e_; Samostan sv. Luce Din 30; Petar Sta­rclina, don Srećko Pavić i don Ivo ~ć po Din 20. Da počasti uspomenu p k. M ar k a P er i n e i L u i d e u d. J ur a s: Jo..c;o Vodopija Din 20. Da počaste uspomenu pk. M arka P e rine: Don Petar laho\· i don Ante Radić po Din 10. - ' prava im S\'ima najharnije zahvaljuje.

SVEČANOST SV. VlNCENCA FERERJJA. U crkvi S\'. Dominika u nedjelju 19. l mj. sla\·i se svetko\ina S\·. Vincenca fererija, veli· koga ćudotvorca, te od\·jetnika i pomoćnika bolesnika. Trodne\'lje, kako je bilo ,.eć ja\ lje­no, obavlja se u četvrtak, petak i subotu, kao priprema za njegov veliki blagdan. 'a sam dan njegove svetkovine, u nedjelju, biće u 5 sati jutrom lekcije ill život Sveca. lza lekcija prva pje\·ana S\'. Misa u 6 sati. Potom će biti druge S\. Mise u 7, 8 i 9 s., a u 10 sati biće sve­ama pje\'ana S\'. Misa. Poslije podne u 4 1

, s. biće ruzarij, a o 5 procesija po gradu sa kJpom Sveca. Iza procesije ispred crkve polož.iće se kip Sveca, biće blagoslov polja, !e u crkvi pjevane litanije i blagoslov sa PreS\·etim. Pre­poruča se vjernicima grada Šibenika, da loga dana pristupe po običaju na S\'. sakramente, prisustvuju svečanim obredima, te da se uteku ovom velikom čudotvorcu, odvjelniku i pomoć­niku bolesnika i nevoljnika. Nelca slijede pri­mjer S\Ojih starih, koji su ga toliko ~ovali i z.azi\·aJi, te od njega milosti i pomOC! primali.

ČA JE SILNA LONDRA - - . ? Nadam se, da se Splićani ne će srditi na me, ako gornjem naslo\'U nadodam: .K o n tr a S i b e n i k u g r a d u •. Dil, Šibenik je napredniji od Lon­dona, jer što u Londonu nem~. to ćeš u Ši­beniku naći. A na tom napretku imamo da za­hvalimo gg. \' la.snicima brijačldh salona, koji su uveli nedjeljni rad. Govorilo se, da to hoće vlasti; da je lo potreba gradana, jer subotom nije moguće udovoljiti S\'iro mušterijama; go\o­rilo se još koješta. Medutim sve to ne stoji. Vlasnici su u tom pitanju imali odlučnu riječ­

Svaka čast vlasnicima, koji su tra1Jli, da se po­štuje Božji zakon i da se brijačkim pomoćni­

cima zaštiti pravo nedjelnog odmora. 'o većina \'!asnika, ne obazirući se na Božju zapovijed: .Spomeni se posvetiti dan svetačni"; bez ob­zira na pomoćno osoblje, kojemu je nedjelj.a najzgodniji dan za odmor ; bez obzira na okol­nost, da su Slaoovnicl Šibenika 100 po sto kr·

šćani, dali su se zavesti od .d o b r i h \'j e r­nika• , a još boljih .prijatelja radnič­ko g a s t a l e ž a • , te su u veil nedjeljni rad. Tako smo ml O\'e godine imali otvorene brijačnice i na sami Uskrsi - Čudnovato! Šibenik obita­vaju saml kršćani, nedjeljom su gbenske crl.-ve pune vjernika, a, Bogu budi hvala , u Šibeniku pristupaju vjernici u lijepom broju na S\'. sa­kramente. 'o uza sve to Šibenik u ja\-oom

.fivotu Imade izgled poganskoga grada. Dok kroz korizmu brecanje n •ona pozivlje vjernike na propovijed, neka društva u tom času poči­nju S\'Oj .plrsni vjenčić • . Dok n ·onl .Zdrava Marija" , u nekim lokalima, čiji su vlasnici .do­bri katolici ", započinje rad kabareta. Dok preuzv. bisl..-up pjeva pontifikalou sv. ~Usu, bri­jači mažu i briju. Tko da to shvati? Jesmo li kđćani ill pogani? Jedan brijački pomocnik reče mi: Svaki čestiti katollk imao bi da odgo­vori: • 'e idem tamo, gdje se zaposta,·Jja zakon Bo!ji"; a S\·aki S\ijesni radnik: .Nema meni mjesta tamo, gdje se ne poštuje S\'Cios1 nedjelje i radnički odmor, jer nama nije Ideal .ruski raj •. - Medutim poručujemo vlasnicima brf­ja&.ih salona: S\idile se, jer: .Ako Gosp đd n e s a g r a d i k u ć u, u z a l u d s e t r u d e, k o j i j e gr a d e!• Katolik- radnik

DAROVI BISKUPSKOM ĐAČKOM SJEME-1\'lšru. Da počaste uspomenu pk. M sgr a d oo Nike Tabulov Trule: .Milosrdnice Bolnice o Šibeniku Din 500; preuzv. nadbisk-up dr Vinko Pulišić, don Drago Bosilje\·ac i Ante Kalauz po Din 200; doo .Marko ĆOrić, Vladimir Kulić, dr M.ilo Katić i don Niko Sabbioocello po Din 100; ~\ate Prgin, don Niko Marko\· i don Sime Meštrović po Din 50; don )\·o BI!Sić Din 30; don Petar Vlabov, Marija Tambača l don Šime Matulina po Din 20; Blaga Bumber Din 10. -Uprava im S\'ima najljepše blagodari.

.POBJEDA NEPOBJEDIVE". Okru!je Hrv. Kal Nar. Saveza u Šibeniku priređuje u ne­djelju 19. l mj. u 8 sati navečer u dvo rani Katoiitkoga Doma predsta"V-u .P obj eda n e­p o b j e d i v e •. 0\•a tragedija u 3 čina veo IM

je ganutljiva. Zato je odbor odlučio, da se ne pusti djecu ispod 12 godina, eda svojim smijehom i upadicama ne zanovetaju. Radnja se događa

u Francuskoj za vrijeme 1..-ultume botbe 1904. ~od. i zaslužuje, da bude što brojnije posječena, jer je \'eoma poučna. Ulaznice: sjedalo L reda 10 Dio., U. reda 5 Din., stajanje 3 Din.

KRLŽARSKOM BRATSlVU ŠlBENlKU darovao je g. MUan Relja Din 26. - Uprava mu hamo zahvaljuje.

DA POČASTI USPOME.t\'U PK. LUI ĐE. UD. JURAS, darovao je Biskupskom Đ;.čko m Sjemeništu g. Petar Starešina Din 20. - Upra­va mu hamo zahvaljuje. -------------Tko trf ba n a o č a l a neka

se obrati optičara ·

VINKU VU[ItU • ŠIBENIK Ulica Kralfa Tomislava

1 ( Drogerlja)

.EATOLlX" lzlasl svaki tJe4an. - Pretpl ata gocltbje DiD SO.- - Za blosem.atvo 4Yoatruko. - O~lad po naro6lto &arifl. - Vlamlk l oqovozn t urednik : ne6 . .JOBO FELICDiOVlo, llbualk, ulloa av. M&rtiDa. - Adresa ueclD.Utvo 1 apran: libeldk, Po it. preUnao 17. - ltampa : h6b 1't.aluu-a, bT&Oa Jl&ta616 pk. htra, preclna'VDik VJek. Jl&tail6