uvodnik - visitmycountry.net · uvaženi članovi vanjskotrgovinske komore bosne i hercegovine,...

Uvodnik

Poštovani čitaoci, uvaženi članovi Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine,

Teško je na jednu stranicu staviti sve što je obilježilo jednu burnu, dinamičnu i, prije svega, uspješnu godinu u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.

Ipak, važno je istaći da se Vanjskotrgovinska komora, kao i prethodnih godina, u 2011. godini svojim djelovanjem trudila privrednim subjektima u BiH, svojim članovima, obezbijediti više informacija, učiniti još više promocije, efikasnije djelovati na zadacima koji su joj dodijeljeni, biti glas privrednika u relevantnim institucijama. Korištenje zakonskih ovlasti, koje Komori daju značajnu ulogu u podsticanju vlasti na kreiranje boljeg poslovnog okruženja, biti će i u godini pred nama važan instrument našeg djelovanja

Komora se u proteklom razdoblju pokazala kao pouzdan partner mnogim agencijama i institucijama koje Bosni i Hercegovini, putem različitih projeka-ta, pružaju aktivnu podršku u bržem ekonomskom uključivanju u evropske integracije. Kao rezultat toga, očekivati je, i u godini pred nama, niz projeka-ta čiji je cilj povećanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine, odnosno njenih privrednih subjekata, promocija izvoza i ujednačavanje trgovinskog deba-lansa, kao i izgradnja kapaciteta za efikasnije ekonomsko djelovanje.

Vanjskotrgovinska komora BiH svojim djelovanjem je nastojala i nastojat će i dalje biti pozitivan činilac ekonomskog razvoja i djelovati u pravcu poboljšanja statusa i ranga Bosne i Hercegovine.

Kao samostalna, nevladina, nepolitička i neprofitna javno pravna asocijacija privrednih subjekata i privrednih asocijacija s teritorije Bosne i Hercegovine, komora će nastojati da i ubuduće bude servis svim privrednim subjektima, te sve aktivnosti uskladiti sa novim izazovima i zahtjevima suvremenog tržišta.

„NAŠ USPJEH JE, ZADOVOLJSTVO NAŠIH KORISNIKA!“

Sretna Vam i uspješna 2012. godina!

Prof. dr. Faruk Jašarević,generalni sekretar VTK BiH

InfoKOMBroj 49Januar 2012.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Dr.sc. Bruno BojićAmir ZukićProf.dr. Faruk JašarevićDoc.dr. Velibor PeulićAlmira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 49 - januar 2012. 3

09Ekskluzivno: NJ.E. ambasador Peter Sorensen, specijalni predstavnik i šef Delegacije EU u BiH : Ekonomija i ekonomski razvoj su najveći prioriteti BiH

Šta je nužno učiniti kako bi Bosna i Hercegovina u narednom periodu osigurala aktivniji evrop-ski put, koji su prioriteti, te kakva je važnost i uloga unapređenja i razvoja ekonomije u našoj državi pitanja su koja su bila povod za ekskluzivni intervju sa NJ.E. ambasadorom Peterom Sorensenom, specijalnim predstavnikom i šefom Delegacije Evropske unije u BiH. Sa ambasadorom Sorensenom razgovarali smo o važnosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, IPA fondovima, te važnosti donošenja zakona o sistemu državne pomoći u BiH. Za opći napredak BiH nužan je angažman domaćih političkih lidera, ali i građana. I o tome je govorio ambasador Sorensen.

16“Godina otrežnjenja’’ privrednika i privredeSve do početka 2011. godine vlast je šakom i kapom rasipala nerealni optimizam, uz velika obe-ćanja i ničim potkrepljenje tvrdnje tipa ‘’nas kriza ne pogađa’’ i ‘’svi oko nas su u krizi, a mi nismo’’. U 2011. uslijedilo je otrežnjenje i sagledavanje problema iz pravog ugla. U InfoKomu analiziramo koji su faktori utjecali na takvo ponašanje izvršne vlasti.

18Manje carine, manji i prihodiOd 1. januara na snagu je stupilo novo smanjenje stopa carina na određeni broj proizvoda porijeklom iz EU koji se uvoze u BiH. Carina za polovna vozila smanjena je sa šest na tri posto, dok stopa na mliječne proizvode, teleće i juneće meso te kafu iznosi dva posto.

20OTKRIVAMO: Šta sadrži analiza Uprave za indirektno oporezivanje BiH o porezu na dodatnu vrijednost

Uvođenja nulte stope ili sniženih stopa od 5 ili 8 posto na osnovne životne namirnice, lijekove, sanitetski materijal i ortopedska pomagala, inpute za poljoprivredu, papir za grafičku industriju, knjige i novine pokazuju moguće gubitke prihoda od PDV-a između 280 i čak 1.348 miliona KM.

23ANALIZIRAMO: Budućnost € i moguće ekonomske posljedice na bh. privredu

Posljedice moguće daljnje eskalacije recesije u eurozoni direktno će se odraziti i na Bosnu i Her-cegovinu. Prvenstveno će doći do velikog pada bh. izvoza, jer ne treba zaboraviti da naša zemlja izvozi više od 50 posto u EU. Samim time bit će manje sredstava. Banke će biti pogođene, što će smanjiti kreditnu sposobnost i ekonomsku aktivnost u našoj zemlji. Sve ovo znači manju proiz-vodnju, nezaposlenost, niže plaće i još veće siromaštvo, a time i nezadovoljstvo postojećim stanjem.

53Partner u stjecanju znanjaInvestiranje u edukaciju, kao u alat i sredstvo za ostvarivanje bolje produktivnosti i dugoročnije održivosti kompanije na samom vrhu, kako na globalnom nivou tako i na području Bosne i Her-cegovine, dobija sve više na značaju. Američke kompanije koje ulažu stotine miliona američkih dolara godišnje kako bi kompetentnost, znanje i produktivnost svojih radnika održale na najak-tuelnijem nivou i, samim tim, bili makar jedan korak ispred konkurencije najbolji su primjer za to. Trend investiranja u kadrove prepoznale su i bosanskohercegovačke kompanije i poslovna zajednica. Institut za edukaciju služi kao najsvjetliji primjer za to.

IIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 InfoKOM - Broj 49 - januar 2012.

Političke turbulencije u protekloj, 2011. godini uzele su preveliki danak u ekonomiji naše zemlje. Posljedice nad-mudrivanja političkih elita oko formiranja Vijeća mini-

stara u 2011., “godini bezvlašća’’ najviše je trpjela upravo eko-nomija, a srozan je imidž Bosne i Hercegovine u poslovnom svijetu.

U političkom i ekonomskom smislu, 2011. je za BiH bila “godina koju su pojeli skakavci’’. Najdirektnija posljedica ne-formiranja državne izvršne vlasti i naše političke realnosti su pad konkurentnosti BiH, smanjenje njenog kreditnog rejtinga i beznačajan iznos stranih investicija.

Loše okruženje

Naime, 1. decembra 2011. godine međunarodna agencija Standard&Poor’s snizila je kreditni rejting BiH sa B+ na B, uz stavljanje rejtinga na posmatranje s mogućim negativnim im-plikacijama. U izvještaju je saopćeno da snižavanje kreditnog rejtinga odražava mišljenje analitičara ove agencije da je politi-čka fleksibilnost oslabila uz sve gore političko okruženje, “a što se vidi u smanjenim izgledima za rješavanje političke krize u BiH’’. “Ovo će odvratiti dotok stranog kapitala i prolongirati du-goročno mogućnosti rasta’’, naveli su analitičari agencije.

Krajem 2011. godine bonitetna kuća Moody’s zadržala je istu ocjenu kreditnog rejtinga BiH, B2 s negativnim izgledima, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Posljedica neefikasne javne vlasti i zastoja u reformama jeste i loša konkurentska pozicija BiH koja je, prema svim rele-vantnim izvještajima, na začelju. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se nalazi na 100. mjestu po općoj kon-kurentnosti, od posmatranih 139 ekonomija. Kako je rečeno na konferenciji Centra za politike i upravljanje (CPU), BiH se po konkurentnosti nalazi čak iza Gambije i Kambodže.

Prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja, BiH se nalazi na 125. mjestu od posmatranih 183 ekonomije. Zbog svega toga je učešće BiH u direktnim stranim investicijama u regionu prošle godine bilo samo 1,9 posto. Naša zemlja je lani privukla samo 48 miliona eura, što je poražavajući podatak.

Osim toga, naklon snižavanja kreditnog rejtinga očekuje

TEMA >>> Ekonomija Bosne i Hercegovine u 2011.

značajno poskupljenje cijene kapitala za BiH, što će itekako otežati ionako teško poslovanje naših kompanija. Sukobi i pre-viranja u arapskom svijetu donijeli su prošle godine nevolje i našim privrednicima. Samo u Libiji je direktna šteta bh. kom-panija iznosi blizu 109 miliona eura. Naše kompanije su u mo-mentu prekida radova i napuštanja libijskog tržišta u Libiji ima-le ugovorene radove u vrijednosti 659,1 milion eura.

Novi val krize

Na realnost u BiH upozorila je nova šefica Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Anabela Abreu, izjavivši kako bi BiH mogao zahvatiti novi val krize kao posljedica finansijske nestabilnosti u zemljama Evropske unije.

“Moguće je da opet dođe do smanjenja izvoza iz BiH zbog sla-bosti ekonomija EU i susjednih zemalja. Možda kao posljedicu toga banke smanje kredite preduzećima i stanovništvu, a mo-guće je da se smanje doznake iz dijaspore. Svaki od ovih faktora može imati negativan utjecaj na ekonomski rast i na fiskalne prihode BiH’’ - upozorila je Abreu.

Prošlu godinu obilježio je i vrtoglavi rast švicarskog franka koji je donio velike probleme firmama i građanima čiji su kredi-ti vezani za ovu valutu. No, nakon najavljivanja brojnih tužbi,

Godina koju su pojeli skakavciNajdirektnija posljedica neformiranja državne izvršne vlasti i naše političke realnosti su pad konkurentnosti BiH, smanjenje njenog kreditnog rejtinga i beznačajan iznos stranih investicija.

Centralna banka BiH: Snižen kreditni rejting naše zemljePiše: Ruždija Adžović

Socijalni nemiri i štrajkovi širom BiH

Prošlu godinu obilježili su i brojni socijalni nemiri i štrajkovi širom BiH. Poljoprivrednici u FBiH u augustu su blokirali granične prijelaze tražeći da se sredstva umjesto u javnu po-trošnju preusmjere u poljoprivredu. Štrajkali su željezničari u FBiH, ali i njihove kolege u RS. Zbog tog štrajka privreda RS, koja je ionako na koljenima, pretrpjela je štete od nekoliko miliona maraka.

Obustavom rada nezadovoljstvo su iskazali i radnici sara-jevskog GRAS-a, a u generalni štrajk stupili su radnici Hidro-gradnje. Svjedoci smo nezadovoljstva radnika i Feroelektra, jablaničkog Granita, banjalučke Fabrike duhana, zavidovićke Krivaje i brojnih drugih preduzeća u BiH.

>>>

Brojke BH6,5milijardi KM iznosio je vanjskotrgovinski robni deficit BiH za jedanaest mjeseci 2011. godine. Izvoz je iznosio više od 7,5 milijardi KM, što je za 16,6 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz iznosio 14,1 milijardu KM, što je za 14,4 posto više.

9,64posto bilo je manje krivičnih djela u oblasti ekonomskog kriminala u BiH u 2011. godini u odnosu na godinu ranije, podaci su kojima raspolaže Ministarstvo sigurnosti BiH.

94,2posto putnika u BiH je u trećem kvartalu 2011. godine prevezeno cestovnim saobraćajem, željezničkim tri posto, dok je zračnim prevezeno 2,8 posto od ukupnog broja prevezenih putnika, podaci su Agencije za statistiku BiH.

3,31milijardu eura iznosio je obim robne razmjene RS sa inostranstvom u periodu od januara do novembra 2011. godine, od čega se na izvoz odnosilo 1,2 milijarde, а na uvoz 2,1 milijarda eura, podaci su Republičkog zavoda za statistiku RS.

16.906iznosili su smještajni kapaciteti u FBiH u novembru 2011. godine i veći su za 4,3 posto u odnosu na novembar prošle godine. Ukupan broj dolazaka turista u novembru 2011. godine iznosi 25.571 i manji je za 1,6 posto u odnosu na novembar 2010. godine. 18.238dolazaka turista ostvareno je u novembru 2011. godine u RS, što je u odnosu na oktobar manje za 15,8 posto, i 45.015 noćenja, što je u odnosu na oktobar 2011. godine manje za 23,8 posto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku RS. 3.135hektara u Tuzlanskom kantonu zasijano je tokom jesenje sjetve, što je 88,19 posto od planiranih površina, a 50,19 posto od ukupno os-tvarene sjetve. Ostala strna žita su zasijana na površinama od 1.120 ha, odnosno 89,31 posto od planiranih površina.

28.500radnika u RS ostalo je bez posla u 2011. godini, izjavila je predsjed-nica Saveza sindikata RS Ranka Mišić. Sindikat će nakon januarskih praznika tražiti od Vlade RS da donese konkretne mjere za sma-njenje stope nezaposlenosti.

8,6posto bila je veća oktobarska industrijska proizvodnja u FBiH u odno-su na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godine, saopćeno je iz Zavoda za statistiku FBiH.

2.800maraka iznose prosječna primanja jednog profesionalnog poslanika u Narodnoj skupštini RS. Poslanici koji nisu profesionalizirani za svoj mandat primaju 1.912 KM, a najviša primanja ostvaruje predsjednik entitetskog parlamenta, i to 3.800 KM.

630,5miliona KM iznosila je vrijednost izvršenih građevinskih radova preduzeća u FBiH od januara do novembra 2011. godine. Od toga se na objekte visokogradnje odnosi 51,7 posto izvršenih radova, a na ob-jekte niskogradnje 48,3 posto.

47milijardi KM procijenjena je vrijednost nekretnina u RS, dok je poreska osnovica 34 milijarde, kazala je direktorica Poreske uprave RS Zora Vidović, a prenijela ONASA.

Hypo Alpe-Adria banka u BiH donijela je Odluku da za kori-snike kredita sa valutnom klauzulom uz švicarski franak (CHF) fiksira ovu valutu na 1,31 KM, odnosno na njegovu srednju vri-jednost po kursu CBBiH od 31. decembra 2009. godine.

U saopćenju iz ove banke naglašeno je da će se fiksirani kurs CHF-a primjenjivati samo za klijente iz kategorije fizičkih lica koji se odluče za opciju „balon” otplate kredita.

Do septembra 2011. godine bez posla je ostalo blizu 70.000 radnika. U FBiH je zbog prestanka radnog odnosa prijavljeno 35.232 radnika, u RS 30.370, a u Brčko distriktu 827 radnika. U zavodima i službama za zapošljavanje u BiH evidentirano je 529.989 nezaposlenih, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Odlukom Vlade RS, iz budžeta RS u 2011. godini izdvojeno je 2.150.000 KM za finansiranje rada predstavništava RS u ino-stranstvu. Najviše sredstava, 500 hiljada KM, namijenjeno je za rad predstavništva RS u Briselu, za predstavništvo u Beogradu 448.561, a u Moskvi 437.750. Predstavništvu RS u Štutgartu do-dijeljeno je 361.725, a u Jerusalemu 200.000 KM. Entitetska vla-da odobrila je i 201.964 KM za osnivanje novog predstavništva u Beču.

Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta zvanično je prestala s radom 31. decembra 2010. go-dine, a svu dokumentaciju, opremu i uposlene ove direkcije pre-uzelo je novoformirano Javno preduzeće Autoceste FBiH d.o.o, sa sjedištem u Mostaru. JP Autoceste FBiH zvanično je počelo s radom 1. januara 2011. godine.

Dobri momenti

Pored svih teškoća koje su zapljusnule našu zemlju u 2011. go-dini, nisu izostali ni pozitivni momenti. Naime, ovogodišnja preporuka turističke stranice Crescentrating, svojevrsnog vodi-ča za halal, odnosno vjerski podobna putovanja za musliman-ske vjernike, BiH ima potencijal da postane jedna od top-desti-nacija halal turizma.

Nakon višemjesečnog istraživanja i anketa, BiH je svrstana kao najatraktivnija halal destinacija u kategoriji zemalja izvan Organizacije islamske konferencije (OIC), koja inače okuplja 57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska re-ligija.

Halal turizam je novi oblik turističke ponude koji postaje sve popularniji u svijetu, a godišnji promet u oblasti ovog turizma iznosi preko 90 milijardi američkih dolara.Uprava za indirektno oporezivanje je u 2011. godini prikupila rekordne bruto i neto prihode od uspostave ove institucije. Bruto prihodi su iznosili više od 5,87 milijardi KM, što je za 6,3 posto više u odnosu na 2010. godinu, a neto prihodi raspoređeni korisnicima iznosili su više od 4,99 milijardi KM (za četiri posto više).



Formirana Evroazijskaekonomska komisija

Na sjednici Višeg evroazijskog ekonomskog vijeća u Moskvi osnovana je Evroazijska ekonomska komisija (EEK) koja ima cilj da vodi stvaranju Evroazijske ekonomske unije. Dmitrij Medvedev, Nursultan Nazarbajev i Aleksander Lukašenko, predsjednici Rusije, Kazahstana i Bjelorusije, potpisali su do-kumenta o formiranju EEK-a. “Osnovali smo Evroazijsku komisiju, što je najozbiljniji korak ka formiranju Evroazijskog ekonomskog prostora, a zatim i stvaranja Evroazijske ekonom-ske unije’’ - istakao je predsjednik Rusije Dmitrij Medevedev, prenosi RIA Novosti.

Godina na izmaku je nepovratno promijenila Evropsku uniju, odnose među njenim članicama i zajedničku ev-ropsku valutu euro. Najveće iskušenje - dezintegracija

Evropske unije je protekle godine bila bliža nego ikada.Vrijeme će pokazati da li je Unija iz ovoga izašla jača ili sla-

bija, ali jedno je sigurno, način funkcioniranja, ustrojstvo, ali i disciplina će se mijenjati. Zaključak je jedan - Evropa neće odu-stati ni od eura, ni od Unije, ali i kada dobije ovu bitku, jedno je sigurno, bit će to drugačija Unija.

TEMA >>> Svjetska ekonomija u 2011. godini

Kraj novembra će ostati upamćen po neuspješnoj prodaji njemačkih obveznica i odbijanju Berlina da omogući veću ulogu ECB-a. Krajem novembra je dogovorena akcija glavnih central-nih banaka za rasterećenje evropskog finansijskog sistema.

Na decembarskom samitu EU dogovoren je francusko-njemački sporazum o novom evropskom ugovoru s ciljem una-pređenja budžetske discipline. To je ujedno nosilo i prijetnju smanjenja rejtinga za 15 zemalja zone eura, uključujući Nje-mačku i Francusku, kao i Evropskom fondu za finansijsku sta-bilnost. Velika Britanija ostaje po strani tvrdeći da sporazum ugrožava njene nacionalne interese.

Poslovni urednici agencije The Associated Press smatraju da je evropska kriza najvažniji događaj u svijetu biznisa koji je obilježio 2011. godinu. Dužnička kriza uzdrmala je finansijski sistem cijele Evrope i zabrinula ostatak svijeta. Uslijed rasta troškova zaduživanja, Portugal je postao treća zemlja koja je za-tražila evropsku pomoć, nakon što su to lani napravile Grčka i Irska. Istovremeno, tržišta se pribojavaju da će veće ekonomije, poput Španije i Italije, trebati spasonosne pakete.

Ekonomija SAD-a već se četiri uzastopne godine bori s pro-blemima. Recesija je završila, ali tempo oporavka je još uvijek ra-zočaravajući. U prvoj polovini godine američka ekonomija rasla je po godišnjoj stopi od samo 0,9 posto. Stanje se poboljšalo u trećem kvartalu, s rastom od 2 posto, a za posljednje tromjesečje očekuje se povećanje od 3 posto. Ipak, dvije i po godine nakon završetka recesije, 25 miliona ljudi je nezaposleno ili ne može pronaći posao na puno radno vrijeme. Zbog nemogućnosti

Evropska unija i eurou najvećem iskušenju

Urednici agencije The Associated Press smatraju da je evropska kriza najvažniji događaj u svijetu biznisa koji je obilježio 2011. godinu. Dužnička kriza uzdrmala je finansijski sistem cijele Evrope i zabrinula ostatak svijeta.

Piše: Ruždija Adžović

Protesti na Wall Streetu

>>>

1.600otkaza uručit će u prvom kvartalu 2012. godine Morgan Stanley, jedina velika banka sa Wall Streeta koja ove godine nije otpuštala radnike, saopćeno je iz ove banke. Banka nije precizirala koliku će uštedu ostvariti ovom mjerom.

1,8posto iznosila je prosječna godišnja inflacija na mjesečnom nivou u Sloveniji, objavio je slovenački Zavod za statistiku. Godišnja inflacija u Sloveniji mjerena rastom cijena osnovnih životnih namirnica iznosila je dva posto.

35, 5miliona eura prohoda i 3,5 miliona dobiti ostvarila je crnogorska kom-panija Plantaže u 2011. godini. Obilježen je i rekordni kvalitet grožđa u historiji ove kompanije.

368eura iznosila je prosječna neto zarada u Srbiji u novembru 2011. go-dine, što je realno manje za 0,4 posto, a nominalno više za 0,5 posto nego u prethodnom mjesecu, objavio je Republički zavod za statis-tiku.

8,8miliona posjetilaca obišlo je u 2011. godini pariski Luvr, najposjećeniji muzej na svijetu, prenio je France Press. Najviše ih je bilo iz SAD-a, potom iz Brazila, Italije, Australije i Kine.

10,6milijardi eura iznosio je gubitak koji je objavila najveća italijanska banka UniCredit. Zabilježen je u trećem kvartalu, a zbog njega je naja-vljeno otpuštanje 6.150 zaposlenih i zatvaranje nekih ogranaka.

1,9veći je bio procijenjeni rast bruto domaćeg proizvoda u Srbiji u 2011. godini nego lani, kazao je direktor Republičkog zavoda za statistiku Sr-bije Dragan Vukmirović.

250miliona eura uložit će Qatari Diar Hotel Property Investment Montene-gro (QDHPIM) u izgradnju luksuznog turističkog kompleksa u Crnoj Gori, navodi se u saopćenju dosta-vljenom Portalu Analitika.

45miliona eura vrijedna je najveća geotermalna elektrana u Austriji koja će biti izgrađena u primorskom gradu Aspernu, a preko koje će se od 2014. godine ekološkim grijanjem iz zemljine toplote zagrijavati 40.000 stanova u Aspernu i Beču, saopćio je Compress.

41milion stanovnika Njemačke radilo je u 2011. godini, što je re-kordan broj još od ujedinjenja Njemačke, zaključak je zvanične njemačke statistike.

908miliona dolara naknade dobio je naftni gigant Exxon Mobil Corp od arbitražne komisije pošto su vlasti Venecuele 2007. godine nacionalizirale jedan projekat ove firme, prenosi BBC.

11.283 eura iznosi plata poslanika italijanskog parlamenta, navedeno je u izvještaju. Poslanici mjesečno dobijaju i 3.503 eura za troškove prijevoza, a osim toga imaju pravo na besplatna putovanja vo-zom, avionom i brodom i oslobođeni su plaćanja putarine.

1,5 milijardi eura investirat će Naftna industrija Srbije u sljedeće tri godine da bi postala moćna, regionalna energetska kompanija koja će omogućiti energetsku stabilnost Srbije, izjavio je gene-ralni direktor NIS-a Kiril Kravčenko.

Brojke svijetpolitičkih lidera da dogovore smanjenje budžetskog manjka, agencija Standard & Poor’s srezala je američki vrhunski rejting - AAA. Riječ je o historijskom presedanu.

“Ukoliko čelnici EU nastave sa sve čvršćom fiskalnom in-tegracijom, euro bi kroz deset godina mogao postati vodeća svjetska valuta’’ - optimistično je najavio Kristijan Nojer, guver-ner Francuske centralne banke i jedan od prvih ljudi ECB-a.

“Ako uspijemo provesti sve odluke donesene na samitu u Briselu, postat ćemo jači. U roku od deset godina mogli bi biti valuta broj jedan na svijetu’’ - napisao je u članku za Journal du Dimanche, povodom desete godišnjice uvođenja eura.

U septembru se nekoliko stotina demonstranata okupilo u blizini Njujorške berze, protestirajući protiv neoliberalnog ka-pitalizma i nejednakosti u raspodjeli bogatstva. Slični protesti ubrzo su se raširili širom svijeta.

Čelnik Applea umro je 5. oktobra, dva mjeseca nakon što je njegova kompanija nakratko premašila Exxon Mobil po tržišnoj vrijednosti. Iza Jobsa ostaje niz tehnoloških uređaja koji su pro-mijenili svijet, poput iPhonea i iPada.

Britanski tabloid News of the World, u vlasništvu Murdo-chovog News Corpa, našao se u središtu velikog skandala zbog telefonskog prisluškivanja. Tabloid je ubrzo ugašen, ali mrlja na Murdochovom medijskom carstvu je ostala.

Nuklearna kriza

Razoran japanski potres u martu rezultirao je nuklearnom kri-zom u zemlji i poremetio distributerske mreže mnogih kom-panija. Velike štete pretrpjeli su automobilski divovi, poput To-yote i Honde.

Cijene zlata krajem godine, suprotno očekivanjima analiti-čara, nisu premašile rekordni nivo od 2.000 dolara za uncu i čak su snižene. Stručnjaci za plemenite metale u Londonu i Njujo-rku ne isključuju mogućnost da zlato 2012. godine ipak premaši tu “psihološku’’ granicu, iako je sve više onih koji sumnjaju da će zlato u 2012. poskupjeti za oko 400 dolara po unci u odnosu na sadašnju cijenu.

Brojni analitičari su početkom 2011. godine prognozirali “neviđen rast cijena zlata’’ zbog nestabilnosti globalne ekonom-ije na najmanje 2.000 dolara za uncu.

Turski izvoz porastao je u prošloj godini za rekordnih 18,2 posto, dosegnuvši vrijednost od 134,6 milijardi dolara, kazao je ministar privrede Zafer Caglayan.

“To je najveći skok u historiji Turske’’, prenosi novinska agencija Anadolia ministrove riječi. U decembru je turski izvoz porastao za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, na 12,1 milijardu dolara, dodao je Caglayan. Turska ima oko 73 miliona stanovnika i sedamnaestu ekonomiju po veličini u svijetu i spada u skupinu zemalja s najvišim stopama rasta.

U Srbiji je novčanica od 2.000 dinara puštena u opticaj 30. decembra 2011. Nova novčanica se uvodi u opticaj, kako je rekao guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, da bi se za oko 20 miliona komada smanjila ukupna količina novčanica u opticaju, a time i troškovi njihove izrade za oko 170 miliona dinara.



Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je u protekloj godini izdala jedanaest brojeva InfoKoma. Sadržaj je kvalitativno poboljšan, na čemu će se i dalje

u kontinuitetu raditi.Pored distribucije 2.000 primjeraka na adrese privrednih

subjekata i postavke pdf izdanja na zvaničnu stranicu Komore, Služba za informiranje je u 2011. godini započela i elektronsku distribuciju InfoKoma slanjem elektronske verzije magazina na više stotina e-mail adresa članova Komore.Veliki uspjeh u promociji aktivnosti Komore, kroz teme aktuelne za bosansko-hercegovačku poslovnu zajednicu, postignut je i distribucijom InfoKoma na adrese štampanih i elektronskih medija koji su sadržaje prenosili u cijelosti ili djelimično, zavisno od aktuelno-sti i raspoloživog medijskog prostora.

Da InfoKom opravdava svoju misiju, tj. koristi članovima i poslovnoj zajednici, potvrđuju dopisi brojnih privrednih su-bjekata i predstavnika bh. institucija kojim izražavaju zainte-resiranost da magazin dobivaju na adresu. Također, Služba za informiranje je u 2011. godini zaprimila i brojne zahtjeve privrednika za objavljivanje vijesti vezanih za uspješnost njiho-vog poslovanja (otvaranje novih postrojenja, ulaganja, plasman roba na nova tržišta i sl.). Stoga smo odlučili da u 2012. godini otvorimo nekoliko stranica InfoKoma koje će kreirati sami pri-vrednici. Vijesti i informacije o vašim poslovnim uspjesima uz adekvatne fotografije možete slati na e-mail adresu: [email protected], a mi ćemo se potruditi da ih objavimo na stra-nicama InfoKoma.

ANALIZA >>>

Piše: Aida Alić

Otkako je prije četiri godine štampan prvi broj InfoKoma broj naših čitalaca konstantno se povećava. Na stranicama magazina ugostili smo više od 30 ambasadora akreditiranih u BiH, visokih zvaničnika EU, ministara finansija i trgovine brojnih država. Kroz razgovore s njima i uglednim bh. privrednicima pokušavali smo ukazati na ključne probleme u bh. ekonomiji i doprinijeti njihovom rješavanju. Iako u tome ponekad možda i nismo bili uspješni, raduje nas činjenica da smo od InfoKoma izgradili prepoznatljiv brend, te da su naše teme otvorile prostor za raspravu i analize u Parlamentu i mnogim medijima.

InfoKom iz godine u godinu postaje sve

utjecajni poslovni magazin

Web stranica Komore zabilježila posjetu iz 106 zemalja

Od marta mjeseca zvanična Internet stranica Komore registrira-na je na Google Analytics za praćenje posjećenosti. Praćenje podrazumijeva evidenciju broja posjeta, zemalja iz kojih su po-sjetioci, ali i evidenciju pregledavanih sadržaja, ključnih riječi za pretraživanje i sl.

Uvidom u izvještaj o posjećenosti, u periodu 1.3- 31.12.2011. godine na stranici Komore bilo je 94.620 posjeta, odnosno 267.876 pregleda. Stranica je posjećivana iz 106 zemalja svije-ta. Najviše posjeta bilo je iz BiH (76.287), Hrvatske (5.116), Sr-bije (3.671), Velike Britanije (1.903), Njemačke (1.052), Slove-nije (842), Turske (728), Sjedinjenih Američkih Država (551) i Austrije (493). Nakon zemalja s najvećom posjećenosti, slijede posjete iz Crne Gore, Poljske, Makedonije, Švicarske, Holandije, Italije, Francuske, Švedske, Belgije, Češke i drugih. Zanimljivo je da je stranica posjećivana i iz Čilea, Jemena, Etiopije, Sudana, Mongolije, Tanzanije, Kolumbije, Vijetnama, Singapura, Mek-sika, Nigerije, Tajlanda, Južne Afrike, te sa Tajvana, Jamajke, Ekvadora, Nepala, Filipina...

Posjetioci stranice najviše su bili zainteresirani za sadržaje sa naslovnice (106.654), što je i razumljivo jer je na istoj dat pregled pet najaktuelnijih vijesti, najava aktivnosti Komore (edukacije, poslovni susreti, sajmovi), te aktuelnosti/obavijesti za poslovnu zajednicu. Pored navedenog sadržaja, najviše interesovanja po-sjetioci su iskazali za Registar poslovnih subjekata, informacije koje se odnose na izdavanje različitih dokumenata, vijesti iz Sektora za transport i komunikacije, Instituta za edukaciju, te informacije o članstvu u Komori i promociji izvoza.


Šta je nužno učiniti kako bi Bosna i Hercegovina u nared-nom periodu osigurala aktivniji evropski put, koji su pri-oriteti, te kakva je važnost i uloga unapređenja i razvoja

ekonomije u našoj državi pitanja su koja su bila povod za eks-kluzivni intervju sa NJ.E. ambasadorom Peterom Sorensenom, specijalnim predstavnikom i šefom Delegacije Evropske unije u BiH.

EKSKLUZIVNO >>> NJ.E. ambasador Peter Sorensen, specijalni predstavnik i šef Delegacije EU u BiH

Dobro ekonomsko upravljanje izuzetno je bitno kako bi se zemlja mogla takmičiti na globalnom tržištu, proizvoditi i trgovati robom i uslugama visoke dodate vrijednosti, ali i pomoći onim članovima društva kojima je potrebna so-cijalna pomoć • S pravom ste naglasili da lideri i građani ove zemlje trebaju uložiti dosta truda. Imat ćete još mnogo ambasadora EU, ali svi će biti ovdje da pomognu BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji a ne da taj zadatak urade umjesto vas • Evropska komisija u potpunosti podržava Nacrt zakona o državnoj pomoći koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamentarnoj skupštini, a koji je potpuno kompatibilan sa evropskim pravnim tekovinama i izrađen uz znatnu pomoć Evropske komisije.

Sa ambasadorom Sorensenom razgovarali smo o važnosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, IPA fondovima, va-žnosti donošenja zakona o sistemu državne pomoći u BiH. Za opći napredak BiH nužan je angažman domaćih političkih lide-ra, ali i građana. I o tome je govorio ambasador Sorensen.

Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2011. godini, koji je objavila Evropska komisija, nije zadovoljavajući. U neko-liko navrata ste upozorili da bi se organi vlasti u BiH ubuduće trebali okrenuti otklanjanju nedostataka kako bi se proces odblokirao a država BiH krenula ka članstvu u EU. Smatrate li da je došlo vrijeme da vlasti u BiH težište pažnje stave na

Razgovarao: Almir Terzić

Ekonomija i ekonomski razvojsu najveći prioriteti BiH


>>>

ekonomiju a ne dnevnopolitička pitanja u okviru kojih vode besmislene rasprave?

“Dobro ekonomsko upravljanje je izuzetno bitno da bi se zemlja mogla takmičiti na globalnom tržištu, proizvoditi i tr-govati robom i uslugama visoke dodatne vrijednosti, ali i pomoći onim članovima društva kojima je potrebna socijalna pomoć. Unapređenje ovdašnje ekonomije i pružanje pomoći kod stvara-nja uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta i rast nalaze se u središtu pažnje EU. I zaista, naša bogatstva su međusobno veza-na – što potvrđuje visok obim bilateralne trgovinske razmjene. Politički akteri treba da prilagode svoj rad ovom cilju i ostave svoje političke razlike po strani kada se radi o boljem školstvu i otvaranju boljih i brojnijih radnih mjesta. Važno je da vlasti Bosne i Hercegovinu što je moguće prije ulože napore koji će omogućiti da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – ugovor sa EU – stupi na snagu. Njegovim stupanjem na snagu, BiH će načiniti još jedan iskorak ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji koja je sposobna da se nosi sa konkurencijom i tržišnim silama u EU.’’

Otvaranje radnih mjesta i smanjenje birokratije

Čak i kada ste preuzeli dužnost specijalnog predstavnika i šefa Delegacije EU u BiH jasno ste rekli da niste došli da namećete rješenja, nego da pomognete u njihovom iznalaženju, i to u saradnji sa vlastima BiH. Čini se da je Brisel više posvećen napretku BiH nego domaći političari. Šta bi se, prema Vašem mišljenju, moglo smatrati prioritetom svih prioriteta za vla-sti BiH koji se mora ispuniti kako bi se ostvarili napredak i prosperitet za sve građane Bosne i Hercegovine?“S pravom ste naglasili da lideri i građani ove zemlje trebaju uložiti dosta truda. Imat ćete još mnogo ambasadora EU, ali svi će biti ovdje da pomognu Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji a ne da taj zadatak urade umjesto vas. Smatram da je najveći prioritet ekonomija i ekonomski razvoj. Kako ga ostvariti? Otvaranjem novih radnih mjesta, smanjenjem birokratskih uvjeta za domaće i strane investitore, jačanjem konkurentnosti u regionu i zauzimanjem mjesta na ogromnom evropskom tržištu, ulaganjem u školstvo i ključne infrastruktur-ne projekte poput Koridora Vc. Ne vidim kako će to biti moguće bez sve jačeg partnerstva između BiH i EU, koje će kulminira-ti konačnim članstvom BiH u evropsku porodicu. Perspektiva članstva ove zemlje je realna, ali je njeno napredovanje ka EU trenutno suviše sporo. BiH zaostaje za ostalim zemljama u re-gionu. U ovim nastojanjima Bosne i Hercegovine da ostvari članstvo u EU vodeću ulogu imaju građani, institucije, mediji i civilno društvo. Zbog toga sam još u septembru prošle godi-ne definirao “partnerstvo’’ kao jedan od ključnih elemenata svog pristupa. Što se tiče puta ka članstvu u EU, glavni korak je stupanje na snagu SSP-a. Konkretno, moraju se uložiti vjerodo-stojni napori da se izvrši sudska odluka u predmetu Sejdić-Finci kojom je utvrđeno da Bosna i Hercegovina ne poštuje Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Treba da se donese zakon o državnoj pomoći koji je kompatibilan sa propisima EU. Isto tako, treba da se usvoji zakon o popisu stanovništva. Sve navedeno oslobodit će određena sredstava za finansiranje programa od EU, otvoriti nove puteve saradnje između vlada i parlamena-ta, ubrzati usaglašavanje zakona i propisa kojima se regulira poslovanje i tržište i zemlja približava punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Naročito želimo da se Bosna i Hercegovina vidi kao atraktivnija sredina za poslovanje.’’

Zakon o državnoj pomoći u Bosni i Hercegovini je akt koji spada među tri glavna uvjeta za propisno podnošenje zahtje-va za članstvo u EU i dodjelu statusa zemlje kandidata. Treba-lo je nekoliko godina da se postigne dogovor za donošenje potrebne pravne odluke a sada se sva neslaganja svode na način finansiranja budućeg vijeća za državnu pomoć. Da li je u redu da građani trpe zbog toga?“Evropska komisija u potpunosti podržava Nacrt zakona o državnoj pomoći koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamen-tarnoj skupštini BiH. Ovaj Nacrt je potpuno kompatibilan sa evropskim pravnim tekovinama i izrađen je uz znatnu pomoć Evropske komisije. Do sada su o različitim modalitetima i rje-šenjima vođeni opširni razgovori između različitih institucija i Evropske komisije. Sada apeliramo na institucije i političke stranke da se usmjere na hitno usvajanje ovog zakona.’’

Važnost zakona o državnoj pomoći i SSP-a

Pored neslaganja u pogledu načina finansiranja budućeg vijeća za državnu pomoć i činjenice da od 1. jula 2010. go-dine, kada je istekao rok za usvajanje ovog zakona, BiH krši Prelazni ugovor o trgovini i trgovinskim pitanjima, malo se zna o značaju zakona o sistemu državne pomoći. Zašto je uopće važno da BiH ima ovaj zakon? Šta on podrazumijeva?“EU je uvela jasna pravila i uvjete pod kojima se dodjeljuje državna pomoć. Evropska komisija nadgleda zemlje članice u tom pogledu, čime se osiguravaju fer tržišni uvjeti u okviru EU. Državna pomoć je instrument koji vlade često koriste da bi utjecale na ekonomsku politiku. Međutim, rizik koji nosi direktna državna podrška ili indirektna pomoć privrednim su-bjektima, preduzećima, fabrikama i poslovanju jeste iskrivljava-nje tržišne ekonomije, zato što se određena preduzeća stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druga, prije svega preduzeća koja posluju u istom sektoru. To čak može dovesti do domi-nante pozicije određenog preduzeća ili proizvođača na tržištu, a krajnja posljedica je poskupljenje robe i usluga čiju cijenu na kraju plaćaju potrošači. Ponekad se državna pomoć koristi da bi se neefikasna preduzeća zadržala na tržištu. To neće pomoći zemlji da ostvari ekonomski rast i konkurentnost u globalnom okruženju u kojem danas živimo i radimo. Potpisivanjem Spora-zuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom 2008. godine, Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu da primjen-juje propise Evropske unije koji se odnose na državnu pomoć, što podrazumijeva i formiranje posebne institucije za praćenje primjene. Bosna i Hercegovina je prihvatila ovu međunarodnu obavezu kako bi Evropska unija “asimetrično’’ otvorila svoje tržište, tj. liberalizirala svoju trgovinu brže nego Bosna i Herce-govina, i to za skoro sve proizvode porijeklom iz BiH, a posebno industrijske.’’

Kada je riječ o zakonu o sistemu državne pomoći, moramo spomenuti pitanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Konkretno, pored toga što je zakon bitan za propisno po-dnošenje zahtjeva za učlanjenje u EU, njegovo usvajanje je jedan od ključnih elemenata za stupanje na snagu tog Spo-razuma. Koje prednosti donosi ovaj Sporazum BiH i njenim građanima?“Već sam jednom ili dva puta spomenuo SSP. Dozvolite mi da se sada osvrnem na kontekst. Proces stabilizacije i pridruživanja je progresivno partnerstvo, gdje EU jednoj zemlji daje razne koncesije (autonomne trgovinske mjere), ekonomsku i finansi-jsku pomoć kroz instrument za pretpristupnu pomoć (samo za


>>>

BiH ova pomoć iznosi 660 miliona eura za period 2007.-2013.) i ugovorne odnose (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju). Napredak postignut u okviru ovog procesa kulminira usposta-vljanjem ugovornog odnosa između date zemlje i EU, koji je poznat kao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. SSP je in-strument u kojem se utvrđuju formalni mehanizmi i usaglašeni reperi kako bi EU mogla da radi sa Bosnom i Hercegovinom na njenom približavanju standardima Evropske unije. BiH je pot-pisala SSP, što znači da je ušla u ugovorni odnos sa EU. Zemlja je prepoznala značaj približavanja sadašnjih domaćih propisa propisima Evropske unije i njihove primjene. Nažalost, iako su ga potpisale i ratificirale sve strane, ukupno 28, naš zajednički “ugovor’’ još uvijek nije stupio na snagu jer bi se BiH našla u situ-aciji u kojoj bi ozbiljno kršila njegove odredbe, prije svega zbog diskriminacije nacionalnih manjina, kao što je već utvrđeno u sudskoj odluci u predmetu Sejdić-Finci. Dakle, u ovom trenu-tku, BiH ne može da uživa u svim prednostima SSP-a, jedino onima koje nosi Prelazni sporazum koji je trenutno na snazi. Prednosti koje SSP nosi po građane BiH su ogromne i mogu se vidjeti u području ekonomije, pravosuđa, sigurnosti i mira. Tu spadaju: promoviranje nesmetanog kretanja robe, stvaranje efi-kasnih institucija, razvoj tržišne ekonomije uz zaštitu potrošača, smanjenje stope kriminaliteta i korupcije, promoviranje reforme visokog školstva, razvoj demokratije, ljudska prava, promovi-ranje nezavisnih medija i unapređenje prometne infrastrukture. Generalno, njime se jača konkretna perspektivu članstva.’’

Nužnost harmonizacije propisa sa EU

Evropska komisija, odnosno Brisel, u nekoliko su navrata poslali jasnu poruku kako je važno da svi pravni akti usvo-jeni u BiH budu harmonizirani sa evropskom regulativom, ali da ne moraju nužno biti na državnom nivou. Mislite li da je moguće na ovaj način riješiti pitanje uspostavljanja jed-instvenog ekonomskog prostora, obaveze, kontrolu bankar-

stva, usvajanje strategija u oblasti energetike? Ovo Vas pitam zbog toga što su sve ovo trenutno zadaci koji se nalaze pred vlastima Bosne i Hercegovine?“Pa, dozvolite da ja Vama postavim jedno pitanje: Mislite li da BiH može pristupiti jedinstvenom evropskom tržištu a da sama nije uspostavila jedinstven ekonomski prostor u zemlji? To nije prihvatljivo za zemlje članice EU i preduzeća EU, nije u skladu sa zakonima EU i, što je najvažnije, nije u interesu građana BiH da na malom, lokalnom tržištu imaju fragmentirana ili kon-tradiktorna pravila. Ovo se može prevazići ako postoji opre-djeljenje za dobru koordinaciju i pozitivnu političku volju. EU će i dalje pružati podršku kao partner, a njen stav je veoma ja-san: Bosna i Hercegovina će ući u Uniju samo kao jedinstvena i suverena zemlja. Sve političke stranke i lideri podržali su proces pridruživanja EU i izjavili da će se boriti protiv korupcije, jačati pravnu državu i postaviti ekonomiju ponovo na noge. To daje dovoljnu podlogu za dogovor, uključujući i dogovor o načinu funkcioniranja interne koordinacije. EU je spremna da pomo-gne na svaki mogući način, ali suštinska odluka da se krene na-prijed mora doći iz Bosne i Hercegovine.’’

Kad smo se već dotakli neophodnosti harmonizacije propisa BiH i njihove harmonizacije sa pravnim tekovinama EU, ja-sno je navedeno da u ovoj oblasti još uvijek postoje problemi u entitetima. Tako Federacija BiH nije donijela promjene Za-kona o javnim preduzećima, a odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH krše SSP i u suprotnosti su sa odred-bama WTO-a. Kakva je Vaša ocjena trenutnog stanja nesa-glasnih propisa? Koji su prioriteti?“Željeli bismo da podstaći nadležne institucije u BiH da uskla-de zakonske propise kako bi se odgovarajući propisi EU mo-gli adekvatno prenijeti u odgovarajuće zakone u BiH. Što se ti-če Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, izmjene i dopune su pripremljene i trenutno ih analizira Evropska komisija. Kada je riječ o propisima koji omogućavaju primjenu načela EU o


>>>

konkurenciji javnih preduzeća, kao što su željeznice ili elektro-privreda, a s obzirom na to da će se ovo pitanje razmatrati na predstojećoj sjednici Pododbora za unutrašnje tržište 24–25. januara u Briselu, nadamo se da će do tada BiH obavijestiti EU da su postignuti neki konkretni rezultati. Ovaj uvjet je suštinski za otvaranje tržišta i BiH ga mora ispuniti u procesu evrop-skih integracija. Ova dva primjera ilustriraju potrebu da BiH poboljša internu koordinaciju i usvoji program evropskih in-tegracija za cijelu državu, što je urgentno pitanje. Tačno je da su mnogi aspekti zakonskih propisa EU u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta. Međutim, usaglašavanje zakona i reformi koje se odnose na EU moraju se odvijati ravnomjerno u cijeloj zem-lji i uz koordinaciju. Ako obaveze ne budu ispunjene, pa i na najmanjem području njene teritorije, BiH (i njeni građani) će snositi posljedice. Koordinacija je neophodna naročito u obla-stima koje su u nadležnosti entiteta kako bi se osigurali jednaki rezultati na cijeloj teritoriji. Kada bi postojao program u kojem su jasno navedene neophodne mjere, odgovorne institucije i rokovi, svi bi znali šta je njihov zadatak. U tom programu bi jasno bile navedene zone odgovornosti države i entiteta (i kan-tona), te bi bio koristan za sve nosioce interesa u zemlji.’’

Razvoj kroz IPA fondove

Kako ocjenjujete stepen provedbe Akcionog plana realiza-cije prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo? Njegova provedba za prvih šest mjeseci 2011. bila je svega 13,9 posto, što je najlošije do sada. Trebaju nam Ekonomsko-socijalno vijeće BiH, izmjene Zakona o javnim nabavkama i niz drugih važnih akata. Slažete li se da zbog njihovog nedonošenja trpe građani?“Evropsko partnerstvo je jedan od instrumenata procesa stabi-lizacije i pridruživanja za zemlje zapadnog Balkana, a služi kao pomoć pri utvrđivanju reformskih prioriteta u svakoj zemlji ponaosob. Posljednji dokument EP-a usvojen je u februaru 2008. godine, prije potpisivanja SSP-a. Logično, u njemu su sadržane obaveze koje su sada obuhvaćene SPP-om. Srednjoročni prio-riteti EP-a trebalo je da budu ostvareni u roku od tri do četiri godine, što nije slučaj. Aktivnosti predviđene EP-om i SSP-om trebalo je da budu integrirane u gore spomenuti jedinstveni program integracija. BiH je jedina zemlja u pretpristupnoj fazi koja nema ovaj dokument. Teško je realizirati reforme bez ja-snog programa. To je razlog zaostajanja BiH za ostalim zemlja-ma, a njeni građani trpe posljedice.’’

Nedavno je u Sarajevu organiziran sastanak visokih zvani-čnika Evropske komisije i vlasti BiH kako bi se dogovorilo programiranje Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za 2012. i 2013. godinu. Informacije govore da je za te godine planirana pomoć Evropske komisije vrijedna 200 miliona eura. Kako ste zadovoljni sastankom i cijenite li kako se više neće ponoviti 2011. kada smo imali problema oko dogova-ranja IPA projekata?“IPA fondovi su važan oblik podrške EU i koriste se kao pomoć zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima da se pri-preme za uvjete za učlanjenje u EU po različitim sektorima. Smatram da će finansijska sredstva IPA – preko 91 milion eura samo iz programa za 2011. godinu – izuzetno pozitivno utjecati na život građana Bosne i Hercegovine. Međutim, kao što kažete, Evropska komisija mora biti sigurna da sredstva mogu biti apsor-birana i da će se pravilno realizirati. Moramo biti sigurni da se u tome možemo osloniti na Bosnu i Hercegovinu. Iz tog razlo-

ga, neophodna je nesmetana i efikasna interna koordinacija, a institucije na različitim nivoima moraju uspostaviti djelotvorne mehanizme. Mi smo već osigurali savjetodavnu i stručnu pomoć o ovom pitanju svim nadležnim institucijama na državnom i en-titetskom nivou. Kao što sam već rekao, smatram da se ovo može i treba uraditi.’’

Podrška EU neće izostati

Kroz InfoKom sam imao priliku razgovarati sa više od 30 ambasadora akreditiranih u BiH, visokih zvaničnika EU, ministara finansija i trgovine brojnih država i svi oni su mi ukazali na dva velika problema u BiH - komplikovanu ad-ministraciju koja je uz političke prilike glavni kočničar ak-tivnijih stranih investicija, a time i napretka, te visok stepen korupcije. Kakvo je Vaše viđenje situacije o ovim pitanjima? Šta su rješenja?“Prije svega, treba naglasiti da EU shvata da Bosna i Hercegovi-na ima svoj specifičan ustavni poredak. Mi to poštujemo i mo-lim Vas da imate na umu da postoje različite vrste unutrašnje organizacije u sadašnjim zemljama članicama. U tom pogledu, reforma javne administracije i uprave je od ključne važnosti za evropske integracije i procese ekonomskog razvoja bilo koje ze-mlje. Suština ovog cilja, tj. bolje uprave, nije samo pristupanje EU nego podrška ekonomskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta za nezaposlene mlade i izgradnja konkurentne zemlje iz koje niko ne želi zauvijek otići. Jasno je da administrativna struktura zemlje mora biti znatno čvršća ako Bosna i Hercegovi-na želi djelotvorno odgovoriti na uvjete procesa pristupanja EU, kao što je navedeno u Izvještaju Evropske komisije o napretku ostvarenom u 2011. godini. Neophodno je stalno raditi na borbi protiv korupcije i promoviranju investicija – odgovornost vlasti je da donesu politike u tom cilju. Mi pružamo podršku. Npr.: Strategija za reformu javne uprave u BiH donesena je 2006. go-dine, a prema izvještajima sačinjenim sredinom 2011. godine nivo ostvarenja prioriteta je iznad 50%. Projekat “Izgradnja ka-paciteta Ureda koordinatora za reformu javne uprave’’ (EUPAR) finansirala je Evropska unija iz instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u iznosu od 1.845.400,00 eura.’’


TEMA >>> Nakon kakvog-takvog uspjeha u teškoj 2011. godini u BiH

Očekivana dobitBH Telecoma, jedne od najprofitabilnijih kompanija u BiH, u 2011. godini je oko 150 miliona KM.

“Očekivani prihod kompanije je oko 615 miliona KM. Realizirane su investicije u iznosu od oko 130 miliona KM, koje preko 60 posto realiziraju domaće firme. Isplaćena je di-videnda za 2010. godinu u iznosu od 110 miliona KM. U 2011. smo obavili tehničke transformacije, povećali broj ADSL kori-snika, izvršili marketinšku orijentaciju tržišta’’ - rekao je gene-ralni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović.

Ova kompanija je imala najpovoljnije ponude paketa za fiskalne kase sa 38.000 priključaka. U 2011. je otvoreno devet novih telekom centara, a do sada je otvoreno ukupno 40 takvih centara u BiH. Kako je najavljeno, u 2012. godini Uprava BH Telecoma planira tehnološka unapređenja kroz modernizaciju pristupne mreže, razvoj 3G radio mreže, proširenje asortima-


Velike kompanije u našoj zemlji su, i pored veoma teške poslovne godine i uvjeta u kojima se radilo, zadovoljne ostvarenim rezultatima. Za Energoinvestje 2011. godina bila najteža poslijeratna godina, čije posljedice će se osjetiti i u 2012. BH Telecom u 2012. godini planira zadržavanje liderske pozicije na telekomunikacijskom tržištu BiH. Elektroprivreda BiH i rudnici očekuju još bolje rezultate, a Aluminij Mostar traga za jeftinijom strujom.

Nekim kompanijama 2012. uliva strah, drugima nadu

Nedžad Rešidbegović: Dobit od 150 miliona KM

na postojećih usluga novim paketima, posebno 3Play usluga, povećanje brzine mobilnog Interneta. Najavljeno je i sniženje ci-jena u gotovo svim segmentima, bilo klasičnih, bilo usluga nove generacije u mobilnoj i fiksnoj mreži, ali i u međunarodnom saobraćaju i romingu, kao i komercijalizacija usluge MojaWeb TV. BH Telecom će u 2012. godini ponuditi SIP telefoniju za roomere i dijasporu te uvođenje macropaymenta i mobilnog oglašavanja. Orijentacija kompanije bit će usavršavanje kadrova BH Telecoma i zadržavanje liderske pozicije na telekomunika-cijskom tržištu BiH.

Nemiri u Libiji zadali težak udarac Energoinvestu

Za sarajevski Energoinvest 2011. je, prema riječima Džemaila Vlahovljaka, dojučerašnjeg prvog čovjeka ove kompanije a da-nas savjetnika direktora, bila najteža poslijeratna godina.

“Ostvaren je prihod veći od 260,4 miliona KM, rashod je iznosio 259,9 miliona, a dobit 497.470 KM. Nemiri u Libiji bili su najteži udarac za našu kompaniju, jer smo od polovine fe-bruara bili primorani obustaviti sve aktivnosti na tom za nas izuzetno važnom tržištu. Ipak, u pregovorima s novim vlastima u toj zemlji uspjeli smo aktivirati sve poslove koji su ugovoreni prije izbijanja nemira’’ - kaže Vlahovljak.

Direktor Energoinvesta Enes Čengić rekao je da ova kom-panija, i pored izuzetno loše investicijske i sigurnosne klime, realizira poslove u Alžiru, Etiopiji, Kongu, Makedoniji, Kosovu i Slovačkoj, te da će se ti poslovi dijelom prenijeti u 2012. godi-nu.

“Još se čeka investicijski zamah na bh. tržištu, pri čemu se Energoinvest treba tretirati kao lider u pokretanju izgradnje elektroenergetskih objekata u vidu projektiranja i izgradnje hi-dro i termoelektrana koje planiraju vlasti u BiH, a očekuju se i značajnije učešće naših stručnjaka na realizaciji poslova na Ko-ridoru VC’’ - kazao je Čengić.

Prema njegovim riječima, i 2012. godina će biti teška zbog veoma nepovoljnih globalnih ekonomskih kretanja koja se in-tenzivno reflektiraju na regione u kojima Energoinvest ima izra-ženi poslovni interes.

“Kao dio poslovne strategije, Energoinvest planira jače i du-goročnije povezivanje s proizvođačima opreme iz Evrope, kao i uspostavljanje čvršćih veza s partnerima iz Kine, Koreje i Indije. Nakon isteka ugovora s INA-om i obostrane saglasnosti da se

>>>

Džemail Vlahovljak: Povratak na tržište Libije najam bh. pumpi i drugih objekata vezanih za naftu i naftne derivate ne produžava, Uprava Energoinvesta donijela je od-luku kojom su svi objekti firme BH promet u Zagrebu prere-gistrirani u kompaniju Energoinvest – Hrvatska, čija je osnovna djelatnost promet nafte i naftnih derivata na objektima koji su vlasništvo sarajevskog Energoinvesta.’’

Uvažavajući realnost postojećih kapaciteta i realizaciju po-slova relativno niske profitne marže, da bi Energoinvest ostvario minimalnu dobit za 2012., neophodno je da ostvari prihode na-jmanje od 300 miliona KM, bez prihoda po osnovu uvoza gasa’’ - kaže Čengić.

Prihodi pokrili gubitke

Direktor mostarskog Aluminija Ivo Bradvica naglasio je da će ova kompanija 2011. poslovnu godinu završiti s pozitivnim re-zultatom. Aluminij je prvih šest mjeseci 2011. godine završio sa 4,5 miliona KM dobiti. Bradvica, međutim, nije očekivao veliku dobit Aluminija na kraju 2011. godine.

“Kada je riječ o investicijama, Aluminij je potpisao tri ugo-vora, među kojima je najznačajniji ugovor sa austrijskom fir-mom Hertwich Engineering, vrijedan šest miliona eura. Nare-dna godina sigurno će biti puno teža i gora od 2011., ali to ne znači da se neće razmišljati investicijski. Idemo dalje u inves-ticije onoliko koliko nam mogućnosti budu dozvoljavale. Per-manentno sagledavamo mogućnosti iznalaženja jednog trajnog izvora električne energije. Do sada su u Aluminiju razmatrani svi mogući izvori energije, jer Aluminij plaća električnu ener-

Talgo vozovi na proljeće ili ljeto na šinama u BiH

Usprkos teškoćama, željeznički sektor u BiH imao je uspješnu poslovnu 2011. godinu, smatra pomoćnik federalnog mini-stra prometa i komunikacija Izet Mehinagić. Obim prijevoza je povećan za 15 do 20 posto, a s druge strane izvršeno je značajno finansijsko konsolidiranje Željeznica FBiH na osno-vu sanacionog kredita. Uspješno se implementiraju projekti obnove i razvoja, prije svega veliki projekat infrastrukture južnog kraka na Koridoru VC kroz BiH i 66 kilometara na području RS. U 2012. godini će se obaviti značajne investi-cione aktivnosti u obnovi željezničke infrastrukture u BiH, a do kraja godine trebala bi započeti i obnova pruge Bradina-Sarajevo. U BiH je pristiglo svih devet Talgo vozova nabav-ljenih putem kredita od 67,6 miliona eura koji je Vlada Španije odobrila BiH. Mehinagić vjeruje da bi se, nakon odgovarajućih tehničkih ispitivanja, Talgo vozovi mogli naći u saobraćaj na međunarodnim putničkim linijama na proljeće ili početkom ljetne sezone.


>>>

giju 48 eura po megavatu i tu cijenu jedva izdržava’’ - kazao je Bradvica i dodao da je, uz investicije i pozivne poslovne rezul-tate, Aluminij u 2011. godini uspio proizvesti oko 160.000 to-na metala te smanjiti vanjski dug koji je sada, kaže Bradvica, praktično neznatan.

Elektroprivreda BiH (EP BiH) će, prema riječima general-nog direktora ove kompanije Elvedina Grabovice, ovu godinu završiti sa pozitivnim poslovnim rezultatom i ostvarenom do-biti od 6,5 miliona KM, i pored zatečenog gubitka od 16,3 mili-ona KM u prvom polugodištu i najlošije hidrološke situacije u posljednjih 60 godina.

Elektroprivreda je u 2011. godini zabilježila rekordnu proiz-vodnju električne energije od 7.373 gigavat sati, što je za 2,7 posto više u odnosu na 2010. godinu. To je omogućilo stabilno snabdijevanje svih kupaca. Za prodaju viška električne energije u 2011. godini ostvarena je veća cijena nego prošle godine za 13 posto, a prihodi za istu količinu električne energije bili su veći za 11,5 miliona KM.

Na zajedničkoj konferenciji za medije Nadzornog odbora i Uprave EP BiH naglašeno je da je lani ostvarena maksimalna proizvodnja električne energije, uz značajnopovećanje potro-šnje uglja. Termokapaciteti su zajedno sa rudnicima dali svoj maksimum. Ostvarena je najveća nabavka uglja od 1999. godi-ne. Rudnicima je plaćen 41 milion KM više u odnosu na prošlu godinu. Planirana ulaganja u rudnike iz programa dokapitali-zacije iznose više od 204 miliona KM. Ulaganja se odnose na revitalizaciju i modernizaciju rudnika, što će, kako je rečeno, u konačnici doprinijeti stvaranju boljih uvjeta rada. Novim ula-ganjima u rudnike počet će se rješavati pitanja od kojih zavisi produktivnost rada koja i jedino mogu doprinijeti boljim re-zultatima.

“Očekivanja su da će poslovna 2012. godina biti uspješnija od 2011., na šta ukazuju rezultati tendera za prodaju viškova električne energije gdje je postignuta cijena za 13 posto veća u odnosu na prošlogodišnju. Naime, novim uvjetima za pro-daju električne energije omogućeno je većem broju ponuđača da učestvuju na međunarodnom javnom tenderu. Raspisana su dva tendera. Na prvi tender prijavilo se 11 kompanija koje su dostavile ukupno 37 ponuda (za razliku od prošlogodišnjeg tendera kada ih je bilo 15), što je, u konačnici, rezultiralo većim prihodom za 11,5 miliona KM za istu količinu električne energi-je u prošloj godini. I na drugi tender prijavilo se 11 kompanija, a prikupljeno je 30 ponuda. Ugovori su sklopljeni sa najpovoljni-jim ponuđačima: na prvom tenderu sa Konzorcijem Rudnap i RE Power Adria i na drugom tenderu sa EP HZHB’’ - rečeno je na konferenciji i naglašeno da je EP BiH u 2011. godini jedan od najvećih investitora u BiH. U elektroenergetske objekte investi-rano je ukupno 187 miliona KM.

Direktor Grabovica najavio je da će se u 2012. godini otvori-ti gradilište na hidroelektrani Vranduk, maloj hidroelektrani na Neretvici i vjetroelektrani Podveležje, a vrijednost planiranih dugoročnih investicija je 3,6 milijardi KM.

Poslovanje rudnika

I Termoelektrana Kakanj ispunila je prošlogodišnji plan proiz-vodnje tako što je neposredno pred kraj 2011. godine dostigla 2.158.540.000 kw/h električne energije.

“Ovo je, pored 2008. godine, rekordna poslijeratna proiz-vodnja, s tim da je ostvarena bez bloka VI koji je od marta u revitalizaciji. TE Kakanj ima 621 zaposlenika, a za sebe „veže“ oko 6.000 rudara iz pet rudnika mrkog uglja koji su, također, članice Koncerna EP BiH. Termoelektrani Kakanj ove godine je isporučeno 1.895.270 tona uglja, a kada u 2012. godini u po-gonu bude i blok VI, što je novih 600 miliona kw/h električne energije, trebat će nam još oko 500.000 tona uglja’’ - rekao je direktor TE Kakanj Hasan Čaušević.

Rudnik mrkog uglja Kakanj u 2012. godini planira proiz-vesti 1.114.000 tona uglja. Izvršni direktor za proizvodnju i održavanje RMU Kakanj Jakub Mehić naglasio je da bi za pro-izvodnju električne energije u TE Kakanj do kraja ove godine trebalo bi biti isporučeno 1,1 milion tona, dok je 14.000 tona predviđeno za ostale potrošače. Planski parametri su veći u od-nosu na 2011. godinu u kojoj je planirana proizvodnja od 1,1 miliona tona uglja ispunjena nekoliko dana prije roka, a u Upra-vi društva ističu kako će njihovo ostvarenje zavisiti od realiza-cije investicija. To se, prije svega, odnosi na ulaganja u izgra-dnju hidrotehničkih objakata i nabavku utovarnih transportnih sredstava na površinskom kopu Vrtlište.

U RMU Zenica je u 2011. godini proizvedeno 320.000 to-na uglja ili 96 posto u odnosu na godišnji plan proizvodnje od 340.000 tona. Prema riječima direktora tog rudnika Esada Ći-vića, razlozi za podbačaj su u potpunoj obustavi proizvodnje u pogonu Stara jama, počevši od 20. septembra, radi izvođenja ra-dova na sanaciji izvoznog okna. Rudnik Zenica je tokom 2011. na tržište plasirao 295.000 tona uglja i ostvario prihod od 34,7 miliona KM. Planirani gubitak od 12,6 miliona KM, od čega se najveći dio odnosi na amortizaciju, na kraju godine bio je ma-nji za milion maraka. Odlukom koncerna EP BiH realizirana su 10,3 miliona KM vrijedna investiciona ulaganja, s ciljem pove-ćanja produktivnosti i humanizacije uvjeta rada. U 2012. godini planirana su ulaganja od 15,2 miliona, a do kraja 2014. godine dodatnih 6,9 miliona KM.

“Zahvaljujući ulaganjima, između ostalog, upravo ovih dana završava se montaža i puštanje u probni rad mašine za izradu jamskih prostorija u pogonu Raspotočje. Nakon završetka sana-cije, takvu mašinu dobit će i pogon Stara jama’’ - kazao je Ćivić.


Početkom 2011. godine mnogi u svijetu su očekivali da će svjetska ekonomija definitivno izaći iz krize u kojoj se nalazila od druge polovine 2008. Neki trendovi početkom

godine davali su pokriće za taj optimizam, ali je kriza evrozone u drugoj polovini godine ozbiljno ugrozila same temelje eura i utjecala da se ponovo pojave crni oblaci nad svjetskom ekono-mijom.

Kada se pogledaju privredna kretanja u Republici Srpskoj, može se slobodno konstatirati da je ova godina bila „godina otrežnjenja“. Sve do početka 2011. vlast je šakom i kapom rasi-pala nerealni optimizam uz velika obećanja i ničim potkreplje-nje tvrdnje tipa „nas kriza ne pogađa“ i „svi oko nas su u krizi,

TEMA >>>

a mi nismo“. Više faktora je utjecalo na takvo ponašanje izvršne vlasti. Već mnogo puta spominjanih 1,2 milijarde KM od pro-daje Telekoma RS su dugo služili kao „rezervni budžet“, kojim su krpljene rupe i stvaran privid fiskalne i socijalne stabilnosti.

Također, godine 2009., a pogotovo 2010. bile su predizborne, a to je vrijeme kada nijedna vlast na balkanskim prostorima ne-će priznati da postoje bilo kakvi problemi u ekonomiji.

Dolaskom nove Vlade RS, na čelu sa premijerom Aleksan-drom Džombićem, koja pred sobom ima puni četverogodišnji mandat, napokon je pogledano istini u lice i otvoreno niz tema koje ozbiljno ugrožavaju ekonomsko stanje u Republici Srpskoj, od finansiranja Fonda PIO i Fonda zdravstva, prekomjerne javne potrošnje, do restrukturiranja neefikasnih javnih preduzeća. Ohrabruje zbog toga najava koja je krajem godine došla od strane premijera Džombića da se više neće tolerirati gubici u javnim preduzećima i da će svi direktori koji budu poslovali s gubitkom biti smijenjeni.

Piše : Čedomir Spasojević

„Godina otrežnjenja”privrednika i privrede

Sve do početka 2011. godine vlast je šakom i kapom rasipala nerealni optimizam, uz velika obećanja i ničim potkre-pljenje tvrdnje tipa „nas kriza ne pogađa“ i „svi oko nas su u krizi, a mi nismo“. U 2011. uslijedilo je otrežnjenje i sagleda-vanje problema iz pravog ugla. U InfoKomu analiziramo koji faktori su utjecali na takvo ponašanje izvršne vlasti.


>>>

Rast poreskih opterećenja

Politika Vlade RS, kada je u pitanju oporezivanje zarada, nije bila naklonjena privredi u toku 2011. godine. Svi analitičari su se složili da bi bilo mnogo bolje nedostajuće javne prihode obez-bijediti povećanjem stope PDV-a nego dodatno opterećivati za-rade. Međutim, komplikovani sistem odlučivanja na nivou BiH vjerovatno je utjecao na to da se Vlada RS odluči za povećavanje opterećenja ličnih primanja, s obzirom da su ti porezi u entitet-skoj nadležnosti. U svakom slučaju, kada se posmatra fiskalni sistem Republike Srpske, privrednici neće 2011. godinu pamtiti po dobru. Naime, u 2011. godini u Republici Srpskoj je došlo do povećanja doprinosa sa 30,6% na 33% bruto plate i ukidanja neoporezivog dijela dohotka, dok je na samom kraju godine usvojen novi zakon o doprinosima koji predviđa uvođenje do-prinosa i na ona lična primanja koja su do sada bila opterećena samo porezom, kao što su ugovori o djelu i autorski honorari.

Taj porast opterećenja plata se negativno odrazio na poslo-vanje cjelokupne privrede. Prema podacima koji su objavljeni u kvartalnom ekonomskom monitoru Udruženja ekonomista SWOT br. 6, na kraju septembra 2011. godine, privatna pre-duzeća u Republici Srpskoj su zapošljavala 120.000 radnika ili 8.000 manje nego u istom periodu prethodne godine. U isto vri-jeme, broj radnika u javnom sektoru je povećan za 300. Jasno je da se jedan dio radnika „prelio“ iz privatnog u javni sektor (tj. na budžet), ali je znatno veći broj radnika ostao bez posla. Doda-tan problem je što rast poreskog opterećenja zarada nije riješio problem finansiranja socijalnih fondova. Upravo u 2011. godini Fond PIO RS i Fond zdravstva RS našli su se u najvećim prob-lemima do sada, pa je Vlada morala posegnuti i za kreditima da bi se održala likvidnost ovih dvaju fondova. Time se potvrdila teza dobronamjernih kritičara da povećanje opterećenja zarada neće dugoročno riješiti problem socijalnih fondova, već će samo utjecati na rast sive zone i povećanje rada na crno. Na taj način su privrednici koji rade u skladu sa zakonom dvostruko kažnjeni. Prvo, troškovi bruto zarada u 2011. godini su im se značajno povećali. Drugo, dobili su znatno jaču konkurenciju u oblasti sive ekonomije nego što su je imali u godinama kada su poreska opterećenja bila manja.

Manje velikih obećanja

Kao što smo već spomenuli, u 2011. godini je situacija u privre-di RS prikazivana mnogo realnije i sa manje uljepšavanja nego

prethodnih godina. Nije bilo grandioznih obećanja o velikim privrednim poduhvatima „teškim“ milijarde eura. U toku 2011. godine napokon je pušten u saobraćaj (iako nije u potpunosti završen) autoput Banja Luka - Gradiška. Ovaj put nije značajan samo direktno, kao velika investicija, već i indirektno, kao put koji banjalučki region povezuje sa mrežom evropskih auto-puteva. Otvaranje ovog puta bi trebalo imati pozitivan utjecaj u privlačenju potencijalnih stranih investitora.

Nastavljena su ulaganja u naftni sektor. Ruski investitori su, pored pokretanja rafinerija u Brodu i Modriči, u potpunosti obnovili i modernizirali lanac benzinskih pumpi Nestro Petrol, koji se uz određene akvizicije nametnuo kao lider u malopro-daji nafte i naftnih derivata ne samo u Republici Srpskoj već i u Bosni i Hercegovini. Osim toga, počela su i ozbiljna geološka istraživanja koja imaju za cilj da daju odgovor da li je na teri-toriji Republike Srpske moguće u budućnosti pokrenuti i eks-ploataciju sirove nafte.

Prerađivačka industrija se djelimično opravila u odnosu na prethodne godine. Porastao je i izvoz na zapadna tržišta pa je tim više razumljivija strepnja sa kojom su privrednici u Repu-blici Srpskoj pratili krizu evrozone, naročito krizu u Italiji koja je jedan od najznačajnijih investitora u RS, ali i jedno od naj-značajnijih izvoznih tržišta.

Pozitivno je da se napokon počelo ukazivati da je trenutno stanje u javnom sektoru neodrživo. To se prvenstveno odnosi na javna preduzeća Željeznice Republike Srpske i Šume Repu-blike Srpske. Ta preduzeća su u prethodnom periodu primala značajne dotacije iz budžeta i na taj način predstavljala veliki teret za privredu i građane Republike Srpske. I pored toga, u prethodnim godinama su stvarala ogromne gubitke sa mnogo-brojnim birokratskim aparatom sastavljenim od politički podo-bnih kadrova.

Važno je naglasiti da se u 2011. godini i dalje nije dovoljno radilo na razvoju ogromnih energetskih potencijala koji postoje u Republici Srpskoj. Iako su odobrene brojne koncesije za gra-dnju malih hidroelektrana, taj posao i dalje stoji u mjestu.

Također, poljoprivreda i prehrambena industrija ponovo nisu zauzeli odgovarajuće mjesto u privrednoj strukturi Repub-like Srpske. Bez obzira na plodnu zemlju Semberije, Posavine i Lijevče polja, većina hrane se i dalje uvozi, a domaći brendovi iz oblasti prehrambene industrije skoro da su zanemarivi.

Otvorene teške teme

Prethodna godina je bila teška za privredu u Republici Srpskoj. Rast poreza, jačanje nelojalne konkurencije, kriza koja je vlada-la u glavnim izvoznim tržištima, faktori su koji su utjecali da poslovni rezultati u 2011. godini nikako ne mogu biti na zado-voljavajućem nivou. Ipak, važno je naglasiti da su tokom prošle godine otvorene neke teške teme, da je napušteno samoza-varavanje da nismo u krizi i da se napokon počelo govoriti o problemima vezanim za predimenzioniranu javnu potrošnju. Sve te činjenice daju nadu da će u 2012. godini Vlada RS po-vlačiti poteze koji bi trebali doprinijeti da se višegodišnje preli-vanje sredstava iz realnog u javni sektor zaustavi i da se stvori ambijent za razvoj privatnih kompanija. U suprotnom, može se očekivati da i ovako slaba privreda u Republici Srpskoj doživi svoj potpuni krah, što bi trenutnu predimenzioniranu javnu potrošnju ostavilo bez izvora prihoda.


Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima, u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruži-vanju naše zemlje sa Evropskom unijom, ušla je u novu

fazu. Naime, od 1. januara ove godine na snagu je stupilo novo smanjenje stopa carina na određeni broj proizvoda porijeklom iz Evropske unije koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu.

Prema Privremenom sporazumu o trgovini i trgovinskim pi-tanjima, od 1. januara 2012. godine nastavlja se sa snižavanjima carinskih stopa prema dinamici ugovorenoj u aneksima i pro-tokolima koji su pripadajući dio ovog Sporazuma. Tako je, kako je naglašeno iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za proizvode poput bezolovnog motornog benzina sa oktanskim brojem ma-njim od 95 stopa carine smanjena sa četiri na dva posto, dok će u cijelosti biti ukinuta 2013. godine. Isto se odnosi i na motorna ulja, odnosno kompresorska i turbinska ulja za podmazivanje.

Najveći korak

Stopa carine postepeno se smanjuje i za određene tekstilne pro-izvode, kao što su kaputi, jakne, ogrtači, odijela od vune i drugo, kod kojih je, prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, stopa carine iznosila 15 posto, a u 2011. godini šest posto. Od 1. januara te stope iznose tri posto, a od 1. januara 2013. u potpunosti se ukidaju.

Carinska stopa za polovna putnička motorna vozila porije-klom iz Evropske unije u prošloj godini iznosila je šest posto, od 1. januara 2012. iznosi tri posto, a bit će, također, potpuno ukinuta u 2013. godini.

Stope carine se postepeno smanjuju i na određene mliječne proizvode, u zavisnosti od sadržaja mliječne masnoće. U 2011. godini stopa carine na ove proizvode iznosila je četiri posto, u

TEMA >>> Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima BiH i EU

2012. godini iznosit će dva posto, a od početka 2013. bit će pot-puno ukinuta.

Postepeno smanjenje carine odnosi se i na teleće i juneće meso, za koje je carina prije stupanja na snagu Sporazuma iznosila deset posto, a u 2011. godini četiri. U ovoj godini carina na te proizvode iznosi dva posto, a do potpunog ukidanja doći će iduće godine.

Carine su smanjene i na određene vrste povrća, poput crvenog luka, paradajza, te na određene vrste voća. Carina na prženu kafu sa kofeinom i bez kofeina smanjena je sa četiri na dva posto. Ni nje 2013. godine više neće biti. Smanjenje carina sa šest na tri posto odnosi se i na draguljarske predmete i predmete zlatarstva.

Bosna i Hercegovina je, podsjetimo, 16. juna 2008. godine u Luksemburgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom. Time je učinjen najveći dotadašnji korak ka članstvu u ovu evropsku porodicu u kojoj su sve razvi-jene zemlje evropskog kontinenta. Potpisivanjem SSP-a Bosna i Hercegovina stupila je u prvi ugovorni odnos sa Evropskom uni-jom.


Od 1. januara na snagu je stupilo novo smanjenje stopa carina na određeni broj proizvoda porijeklom iz EU koji se uvoze u BiH. Carina za polovna vozila smanjena je sa šest na tri posto, a na mliječne proizvode, teleće i juneće meso te kafu stopa iznosi dva posto

Manje carine,manji i prihodi


>>>

Kako je tada naglašeno, zadatak koji je BiH preuzela potpi-sivanjem Sporazuma jeste da provede dogovorene odredbe iz Spo-razuma i nastavi sa aktivnostima i ispunjavanjem kriterija za pu-nopravno članstvo. Nakon potpisivanja Sporazuma, sljedeći korak je stjecanje statusa zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima počela je 1. jula 2008. godine, a od početka 2009. go-dine za oko 90 posto proizvoda koji se uvoze iz Evropske unije i imaju porijeklo iz EU carine su u potpunosti ukinute. Za ostale proizvode,za koje je naš pregovarački tim utvrdio da su od pose-bnog značaja za BiH, postignut je dogovor sa EU da se stope cari-ne postepeno smanjuju od 2008. do 2013. godine, kada će biti u potpunosti ukinute.

Kada je spomenuti dokument potpisan,evropski komesar za proširenje Oli Ren (Olli Rehn) istakao je kako je stupanje na snagu Privremenog sporazuma još jedan dokaz zalaganja Evropske unije za evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine, “čime će se unapri-jediti ekonomski razvoj ove zemlje’’.

Slobodan pristup

Sporazumom je omogućen slobodan pristup tržištima u Ev-ropskoj uniji za skoro sva dobra iz Bosne i Hercegovine, koja se obavezala da zauzvrat otvori svoje tržište za sve proizvode i usluge iz Evropske unije. Bosna i Hercegovina je, također, trebala uvesti evropske standarde postepenim usklađivanjem zakona u brojnim sektorima, kao što su konkurentnost, intelektualno vlasništvo, in-vesticije, javne nabavke ili zaštita ličnih podataka. Ovim procesom trebalo je olakšati ekonomski i socijalni razvoj Bosne i Hercego-vine i ohrabriti provedbu daljnjih ekonomskih reformi, a uspješna primjena Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju trebali su biti ključni faktor u procjeni spremnosti Bosne i Hercegovine za daljnje napredovanje u uspostavljanju odnosa sa Evropskom unijom.

Nažalost, proteklih godina, pogotovo u 2011. godini koja je iz-gubljena godina za našu zemlju kada su u pitanju evroatlantske integracije, BiH se nije pomakla s mjesta. Osim toga, što je evi-dentno, u periodu od početka primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima, Bosna i Hercegovina, iako je to trebao biti ključni zadatak, nije učinila mnogo ni na povećanje konkurentnosti svojih proizvoda, odnosno na obogaćivanju svo-je ponude za tržište Evropske unije, tako da je period primjene asimetričnog sporazuma prokockala i nije adekvatno iskoristila.

Umjesto boljitaka za budžet ove zemlje, primjena Privreme-nog sporazuma donijela je manje prihode od carina. Najveći pad prihoda zabilježen je 2009. godine, kada je u potpunosti ukinuta carina na najveći dio proizvoda. Neumoljive su činjenice da su u 2007. godini prihodi od carina iznosili 655 miliona KM, u 2008. godini 650 miliona KM, dok su u 2009. godini ti prihodi gotovo prepolovljeni i iznosili su svega 345 miliona.

Kako vrijeme odmiče, prihodi od carina koji se slijevaju u državnu kasu sve su manji. U 2010. godini iznosili su 302 miliona KM, a u toku prvih deset mjeseci 2011. godine svedeni suna svega 238 miliona maraka. No, gubitak carinskih prihoda pokušava se nadomjestiti povećanjem akciza, odnosno posebnih poreza, prije svega povećanjem akciza na duhanske prerađevine.

Trgovinska politika ima izuzetno važnu ulogu u sveukupnoj strategiji EU za zapadni Balkan. Zasnovana je na četiri stuba: au-tonomnim trgovinskim mjerama (kojima se omogućava kvota bez carinskih dažbina i slobodan pristup tržištu EU za skoro sve proizvode koji potiču iz zemlje i teritorija korisnica), stvaranju bi-lateralnih zona slobodne trgovine kao dio Sporazuma o stabiliza-

ciji i pridruživanju, podršci trgovinskoj integraciji regije i podršci članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Što se tiče trgovine robom, cilj SSP-a je da se postepeno uspo-stavi zona slobodne trgovine između EU i zemalja iz regiona, na bazi reciprociteta, ali na asimetričan način.

Tokom procesa ratifikacije SSP-a od strane svih zemalja članica EU, trgovinske mjere su na snazi putem Privremenog sporazuma.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Makedonijom stu-pio je na snagu 1. maja 2004. godine, a sa Hrvatskom 1. februara 2005. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Albani-jom potpisan je u junu 2006., a Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima 1. decembra 2006. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Crnom Gorom potpisan je 15. okto-bra 2007., a Privremeni sporazum je stupio na snagu 1. januara 2008. godine, dok je SSP sa Srbijom potpisan 29. aprila u Luksem-burgu.

EU ponovo uspostavila trgovinske povlastice

Evropska unija ponovo je uspostavila specijalne izuzetne tr-govinske povlastice koje se odnose na zemlje zapadnog Bal-kana do kraja 2015. godine, uključujući i Kosovo. Ekonomije zapadnog Balkana od 1. januara nastavit će da uživaju pogod-nost neograničenog bescarinskog pristupa tržištu EU za gotovo sve proizvode koji dolaze iz ovih država i područja, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

‘’Zajedno sa bilateralnim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju potpisanim sa svim zemljama zapadnog Bal-kana, izuzimajući Kosovo, ove trgovinske povlastice podstiču ekonomsku integraciju sa EU, a time i političku stabilnosti i ekonomski napredak u regionu. Posebne trgovinske povlas-tice trebalo bi da omoguće svim zemljama zapadnog Balkana da još više iskoriste povlašteni trgovinski režim koji donosi više pogodnosti od onoga što je predviđeno u SSP-u’’ - dodaje se u saopćenju. Evropska unija je, kako se navodi, prvi put u 2000. godini uspostavila jedinstven neograničen bescarinski pristup tržištu EU za skoro sve proizvode koji dolaze iz regio-na zapadnog Balkana, odnosno za BiH, Albaniju, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Jedino su vino, šećer, neki goveđi i riblji proizvodi ušli u EU pod preferencijalnim carin-skim kvotama kako je ugovoreno SSP-om. Režim je obnovljen 2005. i isticao je 31. decembra 2010. godine.

Zbog toga je 22. februara prošle godine Evropska komisija predložila produženje režima autonomnih povlastica do 31. decembra 2015. godine. Vijeće Evrope glasalo je za prijedlog Komisije 13. oktobra i Vijeće EU ga je usvojio 24. novembra prošle godine. Sniženje carina, prema novoj Uredbi o iz-mjenama i dopunama Uredbe Evropske komisije, usvojeno je 30. decembra, a primjenjivat će se retroaktivno kako bi izvoznicima omogućilo naknadu za obaveze plaćene u 2011. godini.


Implementacija sistema poreza na dodatnu vrijednost (PDV-a) sa jednom stopom u BiH logičan je nastavak trenda u razvoju sistema PDV-a u svijetu u posljednja dva

desetljeća.Ovakvo opredjeljenje ustanovljeno je na osnovu preporuka

MMF-a i loših iskustava članica EU i drugih zemalja sa zre-lim sistemima PDV-a sa diferenciranim stopama, zbog čega se većina država svijeta koje su u posljednjih dvadesetak godina uvodile PDV opredijelila za jedinstvenu stopu. Nakon nega-tivnih iskustava sa diferenciranom stopom PDV-a, u posljed-nje vrijeme nekoliko država je najavilo povratak na jedinstvenu stopu (Češka od 2013., Švicarska od 2017.), a neke su sprovele ozbiljna istraživanja efekata unifikacije stopa (Velika Britanija).

Ovo, između ostalog, stoji u Analizi o implikacijama dife-rencirane stope PDV-a koju je izradio Odjel za makroekonom-sku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a primio na znanje Upravni odbor UIO BiH, i kao takvu proslijedio svim zainteresiranim subjektima. Naime, UO UIO BiH se opredijelio za izradu ovog dokumenta zbog često upućivanih inicijativa tijela izvršne i zakonodavne vlasti na državnom i entitetskom nivou za uvođenje diferencirane stope PDV-a. Stoga je oformio radnu grupu sa zadatkom da analizira inicijative sa aspekta održivosti fiskalne stabilnosti.

Kompleksna operacija

Komparativna analiza efikasnosti sistema PDV-a u BiH i članicama EU ukazuje na činjenicu da je sistem PDV-a u BiH daleko efikasniji. Najvažniji faktor efikasnosti PDV sistema u

BiH jeste upravo postojanje jedinstvene stope, koja je umjerene visine (trenutno samo dvije članice EU imaju standardnu stopu PDV-a koja je niža od stope u BiH) i koja ostavlja manji prostor za PDV prevare, navedeno je u Analizi.

Ocijenjeno je kako uvođenje diferenciranih stopa PDV-a predstavlja kompleksnu operaciju sa širokim dijapazonom implikacija. Naglašeno je da pored fiskalnih efekata Analiza treba obuhvatiti i mikroekonomske i makroekonomske efekte, koji će se u konačnici odraziti i na ekonomski rast, socijalni položaj građana i povratno na fiskalnu poziciju zemlje. Stoga je ocijenjeno kako je inicijative potrebno sagledati i u svjetlu usklađivanja legislative iz područja PDV-a u BiH sa evropskim direktivama i najboljom praksom, ali i u kontekstu reformskih i strateških opredjeljenja EU, imajući u vidu da će se za BiH vremenski horizont za prilagođavanje obavezama iz acquisa od momenta dobivanja kandidatskog statusa podudariti sa peri-odom provedbe nove porezne strategije EU do 2020.

Evolutivni put politike stopa PDV-a u EU pokazuje kon-tinuirano djelovanje Evropske komisije i Vijeća s krajnjim ciljem eliminacije sniženih stopa PDV-a u zemljama članicama. Pojava distorzija na tržištu EU, sa erozijom prihoda od PDV-a, koja je eskalirala nakon otvaranja jedinstvenog tržišta Evrop-ske zajednice (1992.) i procesa širenja EZ-a, ugrozila je dostig-nuti stepen harmonizacije PDV-a na nivou Zajednice. U cilju ostvarenja većeg stepena konvergencije politike stopa PDV-a na nivou EU u proteklih dvadeset godina donesene su mjere koje podrazumijevaju sljedeće: napuštanje nulte stope PDV-a, propisivanje maksimalno dvije snižene stope, determiniranje minimalne snižene stope PDV-a u visini od 5 posto, propi-sivanje liste dobara i usluga na koje se mogu primijeniti snižene stope, ukidanje derogacija ili maksimalnu racionalizaciju do tada stečenih privilegija, uz uvođenje vremenskog ograničenja trajanja primjene nulte ili sniženih stopa, stoji u dokumentu.

OTKRIVAMO >>> Šta sadrži analiza Uprave za indirektno oporezivanje BiH o porezu na dodatnu vrijednost

Piše: Almir Terzić

Uvođenja nulte stope ili sniženih stopa od 5 ili 8 posto na osnovne životne namirnice, lijekove, sanitetski ma-terijal i ortopedska pomagala, inpute za poljoprivredu, papir za grafičku industriju, knjige i novine pokazuju moguće gubitke prihoda od PDV-a između 280 i čak 1.348 miliona KM

Jedinstvena stopa PDV-a u BiH logičan nastavak, diferencirana bi izazvala mnoštvo implikacija


>>>

Primjeri u EU

Iako velika većina članica u svojim PDV sistemima i sada ima diferencirane stope PDV-a, navedeno je da je, u principu, primjena sniženih, pogotovo nultih stopa PDV-a, ograničena, jer se iz godine u godinu obim povlaštenih dobara i usluga sve više sužava.

Tako osim Danske, koja ima jedinstvenu stopu, jednu sniženu stopu ima 11 članica, dvije stope 13 članica, dok dvi-je (Luksemburg i Irska) imaju tri snižene stope. Nultu stopu u svojim sistemima i dalje ima sedam članica. Međutim, nulta stopa se primjenjuje na strogo ograničen obim dobara, u četiri članice uglavnom na novine i periodiku, dok samo tri članice (Irska, Malta i V. Britanija) primjenjuju nultu stopu na širi di-japazon dobara/usluga iz njihove dozvoljene liste. Spomenute tri zemlje su ostrvske, što umanjuje mobilnost dobara, tako da primjena nultih stopa PDV-a ima zanemariv distorzivni učinak na zajedničko tržište Unije i nastanak prekograničnih lančanih prevara.

Naglašeno je da pojavom globalne ekonomske krize ra-cionalizacija broja, visine i obima sniženih stopa PDV-a postaje najvažnija mjera antikriznih nacionalnih politika velikog broja članica EU. Opredjeljujući se za snažnije oporezivanje potrošnje, navodi se u dokumentu, kako bi u najkraćem vremenu mogle za-tvoriti ili barem ublažiti fiskalne deficite, 15 članica je u posljed-njih dvije i po godine povećalo snižene stope, ukinulo nulte sto-pe ili smanjilo obim dobara na koje se ove stope primjenjuju, dok je 13 članica povećalo standardnu stopu PDV-a. Tako će se, s obzirom na planirana povećanja stopa u naredne dvije godine, prosječna standardna stopa u EU povećati sa 19,5 posto iz 2008. na 21 posto u 2013.

Navodi se i da nova strategija PDV-a, kao sastavni dio nove porezne strategije EU do 2020., politiku PDV-a stavlja u funkciju dva cilja: kratkoročnog - fiskalne konsolidacije i bržeg ekonomskog oporavka i dugoročnog - ekonomskog rasta i snaženja konkurentnosti.

Jedna stopa idealni sistem

Prema procjenama Komisije, članice zbog sniženih stopa i oslobađanja uspiju naplatiti tek 55 posto potencijalnih prihoda od PDV-a. Koncept idealnog sistema PDV-a, kojeg zagovaraju EU, OECD i MMF, temelji se na njegovog jedinstvenoj stopi, široj poreznoj osnovici i minimalnom obimu oslobađanja.

Sistem PDV-a sa navedenim karakteristikama može osigu-rati maksimalno moguću neutralnost oporezivanja PDV-om i povećati efikasnost njegovog ubiranja bez povećanja fiskalnog opterećenja. Širenjem porezne osnovice i smanjenjem stand-ardne stope PDV-a značajan dio sive ekonomije bit će uključen u regularne tokove, jer će troškovi izbjegavanja plaćanja PDV-a i poslovanja na crno postati veći od iznosa obaveze za PDV. Konačno, niže jedinstvene stope imaju manji regresivni učinak na građane s manjim dohocima nego što to danas imaju vi-soke standardne stope PDV-a na troškove energenata, komu-nalija, komunikacija i sl. koji čine pretežni dio troškova većine domaćinstava, ocijenjeno je u dokumentu.

Dosadašnja iskustva članica EU i analize Evropske komisije i MMF-a pokazuju da diferencirane stope PDV-a proizvode niz univerzalnih implikacija, koje bi se mogle očekivati i u slučaju BiH:

- postojanje dvije ili više stopa PDV-a ugrožava izbor potrošača, a time i izbor proizvođača,

- proizvođači uvijek nastoje prilagoditi cjenovnu politiku do praga izdržljivosti potrošača, te će nastojati maksimalno prenijeti povišenu stopu na potrošače, što će anulirati bilo kakvo snižavanje cijena na artikle koji su u režimu niže stope,

- koristi od niže stope neće imati samo siromašniji slojevi već i bogati slojevi društva,

- povlašteni porezni tretman dobara diskriminirajući je za proizvođače supstituta,

- više stopa PDV-a otvara prostor za porezne prevare, najviše zbog problema definiranja dobara ili usluga koje su u povlaštenom režimu, s obzirom na širok dijapazon proizvoda i sive zone koje postoje u takvom asortimanu dobara, ali i zbog rasta standardne stope,

- viša stopa PDV-a neće donijeti očekivani rast prihoda, dok će istovremeno značajno porasti troškovi administriranja dvije stope.

Tako se u Analizi navodi da bi uvođenje diferenciranih stopa PDV-a u BiH proizvelo sljedeće implikacije:

- fiskalne- mikroekonomske- makroekonomske

Fiskalne implikacije

Naglašeno je kako bi fiskalne implikacije podrazumijevale gubi-tak prihoda od PDV-a na dobra/usluge koje su pod povlaštenim poreznim režimom i povećanje rashoda budžeta BiH za UIO uslijed veće složenosti administriranja i kontrole obveznika.

Navodi se da bi u slučajevima uvođenja nulte stope ili sniženih stopa od 5 ili 8 posto na osnovne životne namirnice, lijekove, sanitetski materijal i ortopedska pomagala, inpute za poljoprivredu, papir za grafičku industriju, knjige i novine različiti modeli za izračun gubitaka prihoda od PDV-a pokazali sljedeće raspone njihovog gubitaka:

u milionima KM0% 5% 8%

MIN 548 387 280MAX 1.348 852 714

(Maksimalni iznosi gubitaka podrazumijevaju situaciju primjene nulte ili sniženih stopa na sva dobra koja su bila oslobođena ili sa nižom stopom u sistemu poreza na promet).

Ukoliko se nakon uvođenja diferenciranih stopa želi zadržati isti nivo prihoda od PDV-a nužno bi bilo povećati standardnu stopu na sva ostala dobra i usluge. Također, standardnu stopu bi trebalo povećati i za procjenu gubitka prihoda zbog porezne evazije. Visina nove standardne stope u slučaju primjene nulte ili sniženih stopa od 5 i 8 posto u BiH je procijenjena u sljedećim rasponima:

0% 5% 8%

MIN 20.81% 19.68% 19.02%MAX 30.91% 26.82% 24.36%

Osim toga, navedeno je da bi uvođenje diferencirane stope PDV-a u BiH predstavljalo složenu tehničku operaciju koja podrazumijeva postojanje razrađenog dinamičkog plana im-plementacije i pravovremenog osiguranja pravnih, operativnih, IT, materijalno-tehničkih i finansijskih pretpostavki. Prema


>>>

procjenama UIO, potrebno je najmanje dvije godine da se sve pripreme uspješno okončaju. Nadalje, UIO procjenjuje da je zbog složenosti administriranja i kontrole PDV-a u slučaju primjene dvije stope potrebno zaposliti dodatnih 110 službenika u Sek-toru za poreze, te najmanje 10 dodatnih informatičara. Kako bi projekt uspio potrebna bi bila i maksimalna angažiranost niza institucija na nivou BiH ali i entiteta u složenom postupku donošenja izmjena legislative iz područja PDV-a.

Mikroekonomske implikacije

Kada su u pitanju mikroekonomske implikacije, navedeno je da bi poslovanje sa dvije stope PDV-a dovelo do povećanja troškova poštivanja PDV propisa na strani obveznika. Oni bi uključivali troškove prilagođavanja IT sistema i evidencija, kontinuiranog održavanja podataka o artiklima koji obuhvataju i stopu PDV-a, dodatnog angažiranja računovođa i drugog administrativnog osoblja koje vodi evidencije nužne za obračun PDV-a i popu-njavanje PDV prijave, troškove u vezi dodatne komunikacije sa UIO. Pored toga, obveznici PDV-a u BiH će imati i dodatne troškove prilagođavanja fiskalnih sistema i kasa.

S druge strane, povećanjem standardne PDV stope, kao neminovne posljedice uvođenja snižene stope, pogoršao bi se položaj malih firmi koje nisu u sistemu PDV-a. Subjekti koji su izvan sistema PDV-a a koji nabavljaju svoje inpute od obveznika PDV-a, bili bi pogođeni većim troškovima nabavke, budući da ne mogu da odbiju ulazni PDV iz svojih nabavki.

Mogućnost prevaljivanja većih troškova nabavki na kraj-njeg potrošača su ograničene, te se može očekivati da će veliki broj malih firmi biti suočen sa problemom prodaje dobara, što može dalje pogoršati njihov položaj na tržištu, ugroziti njihov opstanak i dovesti do zatvaranja radnji i obrta i gubljenja radnih mjesta, stoji u Analizi.

Povećanje standardne PDV stope moglo bi dovesti i do povećanja cijena usluga koje su oslobođene u sistemu PDV-a (finansijske i usluge osiguranja, poštanske usluge).

Navedeni sektori nabavljaju svoje inpute od obveznika PDV-a i najveći dio ulaznog PDV-a ne mogu odbiti od eventu-alne porezne obaveze za preostali dio oporezivog prometa, te ga prevaljuju preko većih cijena svojih usluga na komitente, što u konačnici ugrožava likvidnost, povećava rashode finansiranja i umanjuje dobit kupaca usluga.

Makroekonomske implikacije

Povećavanje standardne stope PDV-a bi u okviru makroekonom-skih implikacija dovelo do rasta cijena i fiskalnog opterećenja građana, kontrakcije potrošnje i ekonomskih aktivnosti, što bi odložilo izlazak iz krize i usporilo očekivani tempo ekonomskog rasta BiH. Dosadašnja praksa trgovaca u svijetu, ali i u BiH u sličnim situacijama kada su se mijenjale stope poreza, potvrdila je postojanje dva modela njihovog ponašanja:

- povećanje stope PDV-a izaziva veći porast cijena nego što iznosi samo povećanje stope, budući da trgovci najčešće iskoriste priliku da pod plaštem porasta stope povećaju i svoju dobit;

- smanjenje stope PDV-a najčešće ne dovodi do smanjenja prodajne cijene za iznos ukinutog poreza, na način da jedan dio smanjenja ide u korist potrošača, u vidu manje cijene nego što je bila prije smanjenja stope, a drugi u korist obveznika, u vidu veće marže. U slučaju da je u pitanju dobro monopolskog karaktera, lokalno dobro ili dobro

neelastične potražnje, trgovci mogu zadržati iste cijene bez obzira na smanjenje ili ukidanje PDV-a, jer kupci ili nemaju drugog izbora ili je kupovina dobra izvan mjesta stanovanja neisplativa u odnosu na moguće uštede na PDV-u.

Povećanje standardne stope PDV-a dovelo bi, cijeni se, i do većih rashoda institucija javnog sektora. Posljedice bi osjetio i socijalni i zdravstveni sektor jer se može pretpostaviti da bi troškovi ostalih inputa - energenata, medicinske i druge opre-me, materijalnih i troškova usluga - premašili pozitivne efekte uvođenja niže stope PDV-a na određenu hranu, lijekove i sani-tetski materijal.

Na makroekonomskom planu porast cijena finansijskih us-luga djeluje na ukupan nivo cijena. Rast cijena ovih usluga ne-povoljno utječe i na male firme koje nisu u sistemu PDV-a, ali i na građane u pogledu povećanja cijene kreditiranja i troškova koje oni imaju u transakcijama sa bankama. Rast cijena finansij-skog sektora, pošta i sektora osiguranja negativno utječe i na fi-nansiranje poslovnih aktivnosti i investiranje, rast zaposlenosti i ekonomski rast, dok kod građana negativno djeluje na privatnu potrošnju, koja je ionako teško pogođena ekonomskom krizom, a čiji rast je nužan da bi se potaknuo rast ekonomije. Odnosno, u konačnici, kaskadnim PDV-om je pogođen i javni sektor koji se u cilju prevazilaženja finansijskih problema kod usklađivanja priliva prihoda i odliva rashoda redovno zadužuje kod komer-cijalnih banaka, stoji u dokumentu.

Konkurentnost, investicije i ulaganja

Uvođenje diferenciranih stopa PDV-a, cijeni se, negativno bi se odrazilo na konkurentnost BiH, investicije i ulaganja. Admi-nistrativna i porezna kompleksnost BiH bi u tom slučaju bila dodatno povećana, što bi se negativno odrazilo na indekse kon-kurentnosti BiH, atraktivnost za ulaganja i percepciju investi-tora, kreditora i poslovne zajednice o poslovnom ambijentu u BiH.

Navodi se i da bi neminovno povećanje standardne stope PDV-a smanjilo fiskalnu konkurentnost BiH u pogledu kori-štenja svih prednosti koje umjerene standardne stope PDV-a na akcizna i ostala dobra imaju za njihove prevoznike, potrošnju osoba u tranzitu i turističku potrošnju.

Analize i istraživanja su pokazali da su diferencirane stope naj-neefikasniji način da se pomogne siromašnim domaćinstvima. Studije EU, MMF-a i OECD-a su potvrdile da se diferenciranim stopama PDV-a ne može značajnije poboljšati socijalni položaj stanovništva, a da je krajnji neto efekat te mjere, koji uzima u obzir i budžetske efekte na strani porezne administracije, ob-veznika i građana, negativan. Štaviše, smanjenje stopa PDV-a predstavlja rasipanje ograničenih sredstava budžeta koja se mogu mnogo efikasnije koristiti ciljanim transferima i subven-cijama prema socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.


Svjetska ekonomija ulazi u opasni period. Finansijska trži-šta već su u stanju panike, a prazna obećanja umjesto kon-kretnih sanacijskih mjera dolaze kao so na ranu. Italija i

Španija, pa čak i Grčka, možda same uspiju napraviti dovoljno da zaustave širenje krize. Problemi eurozone preveliki su da bi se prepustili samo evropskim zemljama. Ostatak razvijenog svi-jeta morat će intervenirati jer dužnička kriza u eurozoni lako može gurnuti cijeli svijet u novu recesiju. Ovo zbog činjenice da se sve više i sve glasnije govori o budućnosti eura (€) kao zaje-dničke valute, a time i eurozone.

Takav razvoj događaja rezultirao je činjenicom da je preko 200 miliona ljudi nezaposleno na globalnom nivou, što je vr-

ANALIZA >>>

Posljedice moguće daljnje eskalacije recesije u eurozoni direktno će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. Prven-stveno će doći do velikog pada bh. izvoza, jer ne treba zaboraviti da naša zemlja izvozi više od 50 posto u EU. Samim time bit će manje sredstava. Banke će biti pogođene, što će smanjiti kreditnu sposobnost i ekonomsku aktivnost u našoj zemlji. Sve ovo znači manju proizvodnju, nezaposlenost, niže plaće i još veće siromaštvo, a time i nezadovoljstvo postojećim stanjem.

Pišu: Prof. dr. sci. Duljko Hasić iProf.dr.sci. Dževad Šabić

lo blizu negativnog rekorda zabilježenog na vrhuncu recesi-je. Ovim tempom oporavka kriza nezaposlenosti samo će se pro-dubiti. Današnja kriza radnih mjesta najviše pogađa upravo socijalno najosjetljivije grupe u društvu. Najveći problemi su ogromna stopa nezaposlenih među mladima, te visoka stopa zapošljavanja na crno. Vlade moraju pronaći rješenje za brže i efikasnije stvaranje novih radnih mjesta, jer trenutni tempo nije dostatan kako bi se apsorbirala masa onih koji su izgubili posao u posljednje tri godine.

Jedan od ključnih problema predstavlja i slab bonitet evrop-skih banaka koje su kreditirale problematične zemlje i kojima je nužna dokapitalizacija ukoliko se želi izbjeći nova recesija, ako ne i depresija. Međutim, problem se očituje u činjenici da zem-lje koje su vlastitim snagama prebrodile krizu, poput Njemačke, Finske i Slovačke, ne mogu podnijeti teret spašavanja posrnu-lih ekonomija ostalih članica. Iz ovih razloga vlade svih evrop-skih zemalja moraju poduzeti aktivnosti kojima će poduprijeti bankovni sistem zbog toga što su se banke koje drže veliki dio evropskog duga našle pod pritiskom investitora, zabrinutih za moguće gubitke u slučaju da se dugovi ne otplate.

Privreda i građani već plaćajucijenu aktuelne krize eura


>>>

Posljedice teške krize

Posljedice moguće daljnje eskalacije recesije u eurozoni direkt-no će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. Prvenstveno će doći do velikog pada bh. izvoza, jer ne treba zaboraviti da naša zem-lja izvozi više od 50 posto u EU. Samim time bit će manje sred-stava. Banke će biti pogođene, što će smanjiti kreditnu sposob-nost i ekonomsku aktivnost u našoj zemlji. Sve ovo znači manju proizvodnju, nezaposlenost, niže plaće i još veće siromaštvo, a time i nezadovoljstvo postojećim stanjem. Ovo zbog činjenice da bh. privreda i građani već plaćaju cijenu aktuelne krize eura, što se manifestira kroz:

- pad kreditnog rejtinga zemlje i otežano daljnje kreditno zaduživanje u inostranstvu,

- jačanje restriktivne kreditne politike banaka u BiH koje imaju ozbiljnih problema sa povratom plasiranih sredstava, što iznosi cca 12,6% ukupno odobrenih kredita, u situaciji kada su visokolikvidne i imaju dobru kapitalizaciju,

- rast kamatnih stopa na kredite privredi i stanovništvu,- depresijaciju, tj. obezvrijeđenost kursa BAM (KM) vezanog

za euro, budući da je početkom 2012. godine dostigao najniži kurs prema američkom dolaru i japanskom jenu u posljednjih 10 godina,

- rast vanjskog duga izraženog u ostalim valutama zemalja kreditora,

- rastuću inflaciju, - rast postojećih kreditnih zaduženja građana vezanih za

švicarski franak i ostale stabilne EU i svjetske valute,- obezvrijeđenost izdatih vrijednosnih papira i pad domaće i

posebno inostrane tražnje za njihovu kupovinu, - smanjene mogućnosti finansiranja države i privrede putem

daljnjeg izdavanja vrijednosnih papira zbog depresijacije kursa BAM (KM) vezanog za euro i time zastoje u prilivu stranih ulaganja, investiranju, razvoju, povećanju zaposle-nosti i životnog standarda građana, smanjenju nezaposle-nosti i uopće razvoju BiH i smanjivanju postojećeg jaza razvijenosti u odnosu na EU.

Kako je vidljivo, aktuelna dužnička, tj. finansijska kriza EU, postavila je s razlogom i pravom na dnevni red organa i insti-tucija EU, nacionalnih organa i institucija njenih 17 članica u kojima je sredstvo plaćanja, kandidata za članstvo, stručne i naučne javnosti, medija i građana pitanje budućnosti eura kao zajedničke valute ove trgovinske i monetarne unije koja ima ambicije da se zaokruži kao moćna ekonomska unija i njene posljedice po nacionalne ekonomije. I to najčešće po principu crno-bijelo, tj. pesimističkog i optimističkog pristupa.

Optimistički pristup

Realni optimistički pristup, utemeljen na snazi ekonomija vo-dećih članica (Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Češka, Poljska), na tradiciji saradnje i integracija i snažno izraženom opredjeljenju za izgradnju EU kao moćne ekonomske unije, utemeljene u zajedničkoj trgovinskoj, tj. carinskoj, monetar-noj, fiskalnoj i ostalim bitnim sektorskim politikama (industri-jska, poljoprivredna, prometna, politika obrazovanja, politika naučnoistraživačkog rada, politika zaštite životne okoline i dr.), govori u prilog opstanka eura kao zajedničke valute i daljnju izgradnju EU kao nezaobilaznog faktora i partnera u ekonom-skim, političkim i drugim odnosima u svijetu. Ovo, naravno, daje realnu šansu Bosni i Hercegovini da ispunjavanjem za-

htjeva iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i korištenjem tehničke, finansijske i ostalih vidova pomoći unaprijedi nivo teh-nologije i certificiranosti nacionalne privrede, podigne njenu konkurentsku sposobnost i uspostavi stabilnost, uravnoteži vanjskotrgovinsku razmjenu i time značajno podigne i približi EU prosjeku nivoa životnog standarda i privredne razvijenosti, kao sumarnog rezultata ispunjavanja uvjeta i kriterija za pri-jem u punopravno članstvo. Nakon propuštenih brojnih šansi od 2008. godine kada je potpisan SSP, Bosna i Hercegovina bi konačno trebala i morala učiniti dodatne napore za ispunjava-nje uvjeta na svom evropskom i razvojnom putu, što privreda i građani s pravom očekuju od novouspostavljenog Vijeća mini-stara i ostalih nadležnih organa i institucija.

Sa postepenim jačanjem kursa eura prema dolaru i ostalim vodećim svjetskim valutama, smanjivat će se postojeće nega-tivne posljedice krize eura i EU na privredu i građane BiH.

Pesimistički pristup

Manje realni i time manje izvjesni pesimistički i arhaični pri-stup, utemeljen na trenutnoj dužničkoj krizi Grčke i još nekih ekonomija članica, zagovaraju i priželjkuju protivnici sistema i time reda, saradnje i integracija, koji u mogućem slabljenju EU vide šansu svojih nacionalnih zatvorenih monopolističkih eko-nomija. Ovo je historijski i time razvojno gledano retrogradan proces koji, dugoročno promatrano, nema realnih šansi. Pa ipak, da se crne slutnje i ostvare, život i sa njim trgovanje, koje je uz lov najstarija ljudska aktivnost, utemeljeno u proizvodnji kao egzistencijalnoj ljudskoj aktivnosti će se prilagoditi novona-stalim okolnostima i tako održati.

Kako je vrijednost bosanskohercegovačke (BAM) ili kon-vertibilne marke (KM) kroz stopostotno devizno pokriće veza-na za tekuću vrijednost eura, sa njegovom eventualnom zamje-nom nacionalnim valutama zemalja članica, moglo bi doći do slijedećih rješenja:

- zamjene za neku drugu stabilnu konvertibilnu svjetsku valutu ili

- napuštanje valutnog aranžmana curency boarda

I jedno i drugo rješenje bi po privredu i građane BiH imalo i negativnih i pozitivnih posljedica.

Zamjena BAM –a za neku drugu stabilnu konvertibilnu svjetsku valutu!?

Zamjene BAM-a (KM) za neku drugu stabilnu konvertibilnu svjetsku valutu, najizglednije američki dolar ili valutu Njemačke, bi najvjerovatnije imalo određene, kratkoročne i dugoročne po-sljedice.

a) Kratkoročno gledano, posljedice bi se, de facto, svodile na tehničku zamjenu postojećih deviznih rezervi u € za novu vezanu kao obračunsku i ostale valute i adekvatno preraču-navanje po kursu nove obračunske valute, što je već viđeno u zamjeni DEM za € prilikom uvođenja eura u platne transak-cije 1999. godine.b) Dugoročno gledano, posljedica bi zavisile od snage i time kretanja kursa vezane kao obračunske valute, koja, s obzirom na izvjesnost slobodnog izbora najjače i najperspektivnije svjetske valute koji CBBiH stoji na raspolaganju ne bi trebale biti negativne. Izvjesne negativne posljedice bi se, de facto, svodile na potrebu osiguranja nacionalnih valuta zemalja povjerilaca prema kojima bi privreda i građani BiH imali


>>>

obavezu plaćanja. Eventualni pojedinačni nedostaci na nivou privrednih subjekata i građana bi se nadoknađivali kupovi-nom na deviznom tržištu, koje bi ovim dobilo dodatne po-slove i time šansu za zaradu.

Efekti i tendencije postojećih negativnih posljedica aktuelne krize eura i EU na privredu i građane BiH će zavisiti od kursa nove zamjenske valute prema dolaru i ostalim vodećim svjet-skim valutama.

Napuštanje valutnog aranžmana curency borda!?

Napuštanje valutnog aranžmana curency boarda i time uvođe-nje tekućeg ili plivajućeg kao slobodnog realnog kursa BAM-a (KM) kao nacionalne valute, imalo bi određene negativne i po-zitivne posljedice.

a) Negativne posljedice bi se, uglavnom, manifestirale u slijedećem:

- izraženijoj inflaciji u početnim godinama primjene, s obzirom na postojeću nisku konkurentsku sposobnost privrede BiH i otvorenu bh. granicu i sa njom slobodan uvoz i time izraženu konkurenciju svih roba,

- stimuliranje uvoza po osnovu cjenovnog obezvređivanja realnog kursa BAM-a (KM) kao nacionalne valute.

b) Pozitivne posljedice a time i šanse bi se, uglavnom, manifestirale u slijedećem:

- mogućnosti povremenog usklađivanja, tj. smanjenja kursa putem devalvacija,

- mogućnosti povećanog izvoza po osnovu realnijeg kursa BAM-a (KM) kao nacionalne valute,

- mogućnosti slobodnog kreiranja kreditne politike zemlje i time stvaranje kreditnog potencijala za značajnije finansi-ranje investicija i sa njima pokretanja velikih radova koji bi uposlili domaće kapacitete i radnu snagu i time zaustavili postojeći galopirajući pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti.

Efekti i tendencije postojećih negativnih posljedica aktuelne krize eura i EU na privredu i građane BiH će zavisiti od snage i tendencija plivajućeg kursa BAM-a (KM).

Budućnost konvertibilne marke u rukama bh. političara

Budućnost eura i EU je briga dužnosnika i institucija EU koje in-tenzivno rade i uspješno pronalaze zajednička općeprihvatljiva rješenja za sve izazove na historijskom putu integracija i iz-gradnje EU kao moćne i zaokružene ekonomske zajednice, uključujući i najnovije aktivnosti na izgradnji EU kao nove fis-kalne unije. Nema sumnje da će tako i nastaviti u nastojanju da očuvaju euro kao simbol zajedništva rastuće EU. U ovom uvje-renju, EU u periodu 2014.-2020. godine planira za reformske procese u zemljama na putu pridruživanja uložiti 14,1 milijardu €, što je za cca 1 milijardu više od uloženih sredstava u pretho-dnom šestogodišnjem periodu.

Budućnost BAM-a (KM), privrede i građana BiH je briga dužnosnika i institucija BiH i u njihovim je rukama. Na opću žalost, oni se ne ugledaju na praksu i ponašanje svojih kolega u EU, nego se razmeću u trošenju javnog novca i dragocjenog mandatnog vremena, zanemarujući činjenicu da Bosni i Her-cegovini, uz postojeći alarmantan tempo razvoja i time relativ-nog zaostajanja za EU, trebaju desetine godina da dostigne EU prosjek razvijenosti mjeren GDP/pc od cca 17.000 € i nivo nezaposlenosti manji od 8%. Jačanje konkurentnosti zemlje u cilju privlačenja stranih ulaganja i intenziviranja investicija je, uz EU integracije, najučinkovitiji odgovor na moguće negativ-ne ekonomske posljedice krize eura u BiH. Ovo je, između os-talog, i na tragu rješenja koja je tokom 2011. godine u svojim istraživačkim analizama, studijama i projektima ponudila Vanj-skotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (harmonizacija po-reza i doprinosa, približavanje carinske politike i prakse BiH carinskoj politici i praksi EU, društveno odgovorna i razvojno podsticajna politika i praksa državne pomoći, unapređenje sis-temskih rješenja finansijske politike i prakse u skladu sa poli-tikom i praksom EU i zemalja okruženja, strategija povećanja izvoza BiH i sektorske strategije povećanja izvoza BiH za me-talni, drvoprerađivački, poljoprivredno-prehrambeni, sektor gra-đevinarstva, sektor turizma itd.).


BHEPA >>>

zvoj web stranica i platforme za e-trgovinu; istraživanje tržišta na terenu; adaptacija proizvoda za nova tržišta; certifikacija proizvoda i implementacija sistema za upravljanje kvalitetom.

Program razvoja izvoza bio je otvoren za sva mala i srednja preduzeća iz Bosne i Hercegovine koja su ispunjavala slijedeće uvjete:

• da su proizvođači koji rade u prioritetnim sektorima: prerada metala, sekundarna prerada drveta, prerada hrane;

• da imaju visok potencijal i kapacitet da započnu s izvozom ili povećaju svoj izvoz ulaskom na nova tržišta;

• da su direktno odgovorni za pripremanje i upravljanje svojim izvoznim aktivnostima;

• da imaju stabilne i dovoljne izvore finansiranja kako bi do-prinijeli implementaciji svojih izvozno-marketinških planova;

• da nisu dobili javnu podršku od drugih projekata za aktivnosti koje predviđa PRI.

Značajna uloga VTK BiH

VTK BiH/BHEPA, uz podršku stranih konsultanata, bila je zadužena za implementaciju ovog Programa u cijelosti. Njegov početak označila je objava javnog oglasa u svim štampanim medijima u Bosni i Hercegovini i na web stranici VTK BiH i BHEPA-e. Aplikaciju za učešće u Programu podnijelo je 67 bh. kompanija. Shodno postavljenim kriterijima izvršena je pred-selekcija 31 bh. kompanije iz tri prioritetna sektora privrede. Nakon posjete svim kompanijama koje su prošle predselekciju i izvršene revizije izvoznih kapaciteta ovih firmi, odabrano je 20 kompanija za učešće u Programu. Kompanije su odobrene od strane Odbora za evaluaciju, koji su činili predstavnici Evrop-ske komisije u BiH, projekta EU EXPRO II, MVTEO BiH, VTK BiH/BHEPA. Svaka pojedinačna aplikacija ovih kompanija bila je prezentirana i stručno odbranjena od eksperata iz BHEPA-e. Rezultati evaluacije objavljeni su na web stranicama Izvoznog vijeća BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH i BHEPA-e.

Od odabranih 20 kompanija, njih 17 je uspješno prošlo kroz proces razvoja izvoza, te tom prilikom izradilo i svoje izvozne marketing strategije i akcione planove.

Tokom ceremonije zatvaranja projekta EUEXPRO II, koja je održana u Delegaciji Evropske komisije u BiH sredinom decembra prošle godine, prezentirani su rezultati Programa, kao i Strategija rasta izvoza BiH 2012.-2015. koja je još jedan od rezultata navedenog Projekta. Ovom prilikom, predstavni-ci kompanija Kovan, Furnir Fix, Tropic Ribarstvo, Drinjača i Faveda prezentirali su izvozne aktivnosti koje su sufinansirane kroz Program razvoja izvoza u Bosni i Hercegovini. Program se pokazao kao učinkovit i efikasan mehanizam podrške bh. iz-voznicima. Stoga Vanjskotrgovinska komora BiH /Agencija za promociju izvoza BiH namjerava i u narednom periodu nasta-viti realizaciju ovakvih ili sličnih aktivnosti.

Piše: Enes Ališković

Program za razvoj izvoza (PRI) u Bosni i Hercegovini je pilot inicijativa u okviru projekta EU EXPRO II koja je implementirana na državnom nivou. Namjera je bila podržati bh. mala i srednja preduzeća (MSP) u njihovim naporima da budu konkurentna na međunarodnom tržištu.

Uspješna realizacijaPrograma razvoja izvoza BiH

Program za razvoj izvoza osigurao je direktnu pomoć pojedinačnim malim i srednjim preduzećima s ciljem jačanja njihovih kapaciteta rasta kroz izvoz. Svaka kom-

panija koja je učestvovala u Programu za razvoj izvoza prošla je kroz proces od pet faza, uz podršku osoblja VTK BIH/BHEPA i iskusnih međunarodnih konsultanata za razvoj izvoza.

Kroz reviziju izvoznih kapaciteta udruženi su napori među-narodnih eksperata i rukovodstva kompanije kako bi se procije-nili izvozno-marketinški kapaciteti kompanija. Potom se radilo ocjenjivanje izvoznih tržišta s ciljem spoznaje realnih prilika za izvoz kompanija na međunarodno tržištu, te se pristupilo izradi izvozne marketing strategije i akcionog plana za izvoz. Priprema za izvoz rađena je kroz savjetovanje kompanija vezano za neo-phodne izmjene na proizvodu, njegovo pakovanje, kanale distri-bucije, metode promocije, logistiku i strategiju ulaska na tržište, a potom je slijedila implementacija izvozne marketing strategije.

Finansijska podrška izvozu

Učesnici u Programu razvoja izvoza imali su pristup finansij-skim sredstvima (Finansijski mehanizam za promociju izvo-za - FMPI) za implementaciju izvozne marketing strategije i akcionog plana kompanije. Ovim sredstvima pokriven je dio troškova odobrenih aktivnosti kompanije, na principu podje-le troškova između projekta i kompanije učesnice u Programu raz-voja izvoza. S tim u vezi, kompanije su mogle dobiti podršku od maksimalno 5.000 eura (9.779 BAM) za pokriće od 50% do 70% ukupnih troškova izvoznih aktivnosti - zavisno od veličine kom-panije. Aktivnosti za koje su kompanije mogle tražiti finansijsku podršku su: izlaganje ili posjeta sajmovima; bilateralni trgovin-ski susreti s ciljem istraživanja tržišta; razvoj promotivnih i pro-dajnih materijala namijenjenim ciljnim izvoznim tržištima; ra-


U svom radu, Sektor privrede je sarađivao sa Vladom BiH, Parlamentarnom skupštinom BiH, državnim agencijama i institutima, te Evropskom komisijom, USAID-om, SIP-

PO-om, GIZ-om, UNDP-om i drugim. Asocijacije Sektora pri-vrede i Udruženja u entitetskim komorama i Komori Brčko distrik-ta su zajednički djelovale prema državnim institucijama u pogledu donošenja zakonske regulative, zaštiti domaće proizvodnje, učešću na sajmovima i izradi Mape puta za poljoprivredni sektor, a sve u cilju pomoći što većem broju privrednih subjekata u rješavanja problematike njihovih članica i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja.

Sarađivalo se i sa entitetskim privrednim komorama i Komorom Brčko distrikta, a sve s ciljem da se domaćim proizvođačima omogući da na svjetskom tržištu budu ravnopravni s ino konkurencijom.

Aktivnosti Sektora privrede u okviru Sporazuma o stabilizaci-ji i pridruživanju (SSP) sastojale su se u usaglašavanju privredne legislative sa zakonodavstvom EU, te implementaciji evropskih po-slovnih standarda na bh. privredu, u saradnji sa resornim mini-starstvima i drugim institucijama. Angažmanom predstavnika članica i sekretara asocijacija ovaj posao se odvijao kontinuirano tokom čitave godine, te je dat konkretan doprinos na velikom bro-ju sastanaka državnih komisija, radnih grupa,tehničkih komiteta i ekspertnih timova. Posebno treba izdvojiti da je Komisiji za inte-grirano upravljanje državnim granicama i Direkciji za evropske integracije dostavljeno više analiza BIP-ova (graničnih prijelaza) sa Republikom Hrvatskom i prijedloga oko povećanja njihovog broja za proizvode biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Republi-ke Hrvatske u EU. Zvaničan stav VTK BiH je da su potrebna tri granična prijelaza za proizvode životinjskog porijekla i tri za one biljnog porijekla, jer bi u suprotnom domaći izvoznici bili izloženi znatno povećanim troškovimate pojedinačnim umanjenjem kon-kurentnosti svojih proizvoda. Sektor privrede dao je doprinos u iz-mjeni carinskih tarifa za 2012. godinu i prilagođavanju EU tarifa-ma, izradi Strategije sigurnosti hrane, dok je Radna grupa u okviru Privremenog pododbora za poljoprivredu, sigurnost hrane i ribar-stvo između EU i BiH unaprijedila platformu za određivanje pri-oriteta u donošenju zakonodavstva i sačinila pregled usklađenosti zakonodavstva po vertikalnoj i horizontalnoj liniji.

Uspješno predsjedavanje Pododboromza TBT i NTBCEFTA 2006

Ovogodišnje predsjedavanje Bosne i Hercegovine Pododborom za tehničke barijere u trgovini (TBT) i netarifne barijere (NTB)

CEFTA 2006 praćeno je pod predsjedavanjem Vanjskotrgovin-ske komore BiH Radnom grupom za TBT i NTB. Na sastancima Radne grupe konstatirano je da još uvijek nije u potpunosti uspo-stavljena zona slobodne trgovine, za šta su dati konkretni primjeri i prijedlozi a odnose se na: komplicirane procedure na graničnim prijelazima, nedostatak međunarodno priznatih akreditacijskih i certifikacijskih tijela i nedovoljan broj ovlaštenih laboratorija i institucija, nepriznavanje certifikata o kvalitetu na izvoznim trži-štima, neusklađenost domaćih standarda i tehničke regulative s međunarodnim standardima, nedostatak prometne i druge infra-strukture, korupcija i krijumčarenje, nekorektno postupanje in-spekcijskih tijela u nekim članicama CEFTA-e, uvođenje i primjena novih propisa u jednom broju članica koji sprečavaju nesmetano poslovanje i trgovinu itd.

Na sastanku Radne grupe za poljoprivredu i SPS najviše pažnje je posvećeno aktuelnim barijerama slobodnoj trgovini u CEFTA-i i mogućim posljedicama očekivanog istupanja Hrvatske iz ovog Sporazuma i pristupanju Evropskoj uniji. Zaključeno je da će na-kon ove promjene vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-pre.hrambenih proizvoda direktno ovisiti o usklađenosti zakono-davstva ostalih članica CEFTA-e 2006 sa zahtjevima Evropske uni.je. Predsjedavajući ovim radnim grupama su bili predstavnici Sek-tora privrede.

U okviru Projekta EUROEXPO2, pomoći Evropske komisije u izgradnji kapaciteta za promociju izvoza, sekretari asocijacija su predsjedavali radnim grupama u izradi strategija izvoza za metalni i drvni sektor, poljoprivredu i turizam. Kroz šest sastanaka,za svaki sektor, u izradi strategija je učestvovalo oko 400 članica VTKBiH i njihov nacrt je usvojen na Izvoznom vi-jeću u decembru 2011.godine. Zadovoljni korisnici

Poslovi u Sektoru privrede su se obavljali na osnovu ISO stan-darda 9001:2008 i 14.001:2009 te definirane misije, vizije i ciljeva rada VTKBiH, što je potvrđeno pozitivnim eksternim auditom i Anketnim upitnikomo zadovoljstvu korisnika usluga na koji su odgovorile 52 članice. Za kvalitet usluga Sektor privrede je dobio ocjenu 4,36, a za kvalitet rada uposlenih 4,56.

Na pitanje “Šta, prema Vašem mišljenju, treba učiniti da bismo ispunili Vaša očekivanja?’’, pristiglo je dosta korisnih odgovora koji će pomoći da Sektor privrede u 2012. godini odredi pravac svog djelovanja.

TEMA >>> Rezime

Piše: Goran Brčkalović

Visoka ocjena za Sektor privrede

Sektor privrede VTK BiH protekle godine aktivno je djelovao na rješavanju pojedinačnih zahtjeva nekih članica, ali i u radu na projektima od značaja za privredu u cjelini. Sve aktivnosti su imale za cilj da se stvori povoljno ekonomsko okruženje, poveća proizvodnja i cjelokupna vanjskotrgovinska razmjena. Sektor je radio na osnovu ISO standarda 9001:2008 i 14.001:2009, zbog čega je Sektor privrede za kvalitet pruženih usluga od korisnika dobio vrlo visoku ocjenu.


Činjenica da su u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Her-cegovine u toku čitave protekle 2011. godine usvojene svega tri izmjene i dopune zakona koji se odnose na oblast

privrede u našoj državi jasno pokazuje da parlamentarci nisu adekvatno odgovorili kako bi se ne samo prevazišla ekonomska kriza u BiH nego i unaprijedio i pospješio ekonomski ambijent i privukle inostrane investicije u BiH.

Umjesto na angažman u sređivanju stanja u oblasti eko-nomije BiH, više od pola 2011. godine Parlamentarna skupština BiH izgubila je na konstituiranje Predstavničkog i Doma naroda, odnosno komisija i radnih tijela Parlamenta bez kojih nije bilo moguće otpočeti sa razmatranjem i usvajanjem zakonskih prijedloga u novom sazivu (nakon općih izbora).

Skromni rezultati

Tako su u parlamentarnoj proceduri i to u drugoj polovini 2011. usvojene izmjene i dopune Zakona o mineralnim đubrivima BiH, te izmjene i dopune Zakona o carinskoj politici BiH (oba usvojena 27. jula u Predstavničkom i 14. septembra u Domu naroda PS BiH).

Nešto ranije prošle su i izmjene i dopune Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza BiH (usvojene 14. jula u Predstavničkom, a 28. jula u Domu naroda PS BiH).

Osim ovih, Parlamentarna skupština BiH usvojila je još tek dvije izmjene i dopune zakona koje imaju i to indirektne veze sa ekonomskom oblasti u našoj zemlji. Radi se o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje (usvojene 22. septembra u Predstavničkom, a 21. decembra u Domu naroda PS BiH), te izmjenama i dopunama

Zakona o registraciji pravnih subjekata koje osnivaju institucije BiH (usvojene u Predstavničkom domu 8. septembra, a 14. septembra u Domu naroda PS BiH).

Osporeni zakoni

S druge strane, u Parlamentarnoj skupštini BiH osporena su čak dva prijedloga zakona od kojih je onaj o vinu BiH (osporen 14. septembra na sjednici Doma naroda PS BiH) jedan od obaveza naše države iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa Evropskom unijom.

Iako je ocijenjeno kako su njegovi dijelovi u suprotnosti sa pravnim tekovinama EU (tvrdio Klub srpskog naroda u Domu naroda PS BiH), te da nije bio usaglašen sa udruženjima vinara u BiH (ocjena Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH), iz Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH smatrali su kako je bilo moguće doći do ovog važnog zakonskog akta uz nove amandmanske korekcije.

U procedurije, i to nakon 17 mjeseci rasprave i diskusija (na sjednici Predstavničkog doma 10. novembra), osporen i Prije-dlog zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu BiH jer je njegov tekst bio u suprotnosti sa pravnim tekovinama EU.

Ministarstvo prometa i komunikacija BiH zaduženo je da izradi novi tekst zakona koji će biti usaglašen sa pravnim teko-vinama EU, te ga predloži Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje.

I predložene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama BiH doživjele su neuspjeh i kao takve su odbijene u parlamen-tarnoj proceduri (na sjednici Predstavničkog doma PS BiH 14. jula).

Daleko veći broj zakonski prijedloga bitnih za unapređenje ekonomskog stanja u BiH i dalje se nalazi u parlamentarnoj proceduri.

TEMA >>> Parlamentarna skupština BiH nije odgovorila postavljenom zadatku u prošloj godini

U toku 2011. u parlamentarnoj proceduri usvo-jene tek tri izmjene i dopune zakona koji se odnose na oblast ekonomije i privrede u BiH - o carinskoj politici BiH, mineralnim đubrivima i postupku prinudne naplate indirektnih poreza • I 2011. bez važnih evropskih zakona - o sistemu državne pomoći u BiH i zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH • Akcioni plan za pripremu BiH, a s ciljem eliminiranja mogućih posljedica stupanja Republike Hrvatske u Evrop-sku uniju čeka novo Vijeće ministara BiH - Parla-mentarna skupština BiH zaduženja državnim ministrima izdala tek krajem 2011.

Piše: Almir Terzić

Svi važni zakoni iz oblasti ekonomije ostavljeni za

usvajanje u 2012.


>>>

Čekanje

Jedan od najvažnijih je svakako Prijedlog zakona o sistemu državne pomoći u BiH (dostavljen u proceduru 8. septembra 2011.) čije je izjašnjenje odloženo, iako je dobio podršku na nadležnoj komisiji (za vanjsku trgovinu i carine), i to čak i na principima (prvo čitanje) zbog insistiranja poslanika iz RS-a, prvenstveno SNSD-a, koji su tražili garancije da će u drugom čitanju biti prihvaćeni njihovi amandmani da se Vijeće za državnu pomoć finansira osim iz budžeta institucija BiH i sa nivoa entiteta podjednako - po jedna trećina.

Deblokada, odnosno njegovo konačno usvajanje očekuje se u prvim mjesecima 2012., a nakon što su predsjednici šest političkih stranaka koje su dogovorile parlamentarnu većinu postigli dogovor o tekstu Prijedloga zakona o sistemu državne pomoći u BiH koji će, kako je navedeno, ostati u obliku kojega je dostavilo Vijeće ministara BiH.

Da se radi o važnom zakonu najbolje se vidi iz činjenice da je njegovo donošenje jedan od najvažnijih uvjeta kako bi BiH ispunila kredibilne uvjete za aplikaciju za članstvo u EU, odnosno dobivanje kandidacijskog statusa.

Osim toga, donošenje zakona o sistemu državne pomoći u BiH jedan je od uvjeta kako bi na snagu stupio i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU, što se, između ostalog,ne može desitii bez donošenja tog akta usprkos činjenici da je svih 27 država članica EU još krajem 2010. ratificiralo taj dokument između EU i BiH.

Inače, s prvim danima januara 2012. navršilo se tačno godina i po otkako vlasti BiH krše odredbe iz Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU s obzirom kako je obaveza donošenja zakona o sistemu državne pomoći bila najkasnije do 1. jula 2010. (dvije godine nakon potpisivanja SSP-a).

Spora (re)akcija

Već više od godinu u parlamentarnoj proceduri na izjašnjenju čekaju i prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) BiH (od 30. jula 2010.), te izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci BiH (od 22. jula 2010.).

Jedina stvar za koju nije direktno odgovorna Parlamentarna skupština BiH već prvenstveno Vijeće ministara BiH jeste (ne)donošenje adekvatnih mjera za prevazilaženje mogućih negativnih implikacija ulaska Republike Hrvatske u EU.

I ovaj iznimno važan zadatak ostavljen je većinom za 2012., a parlamentarce svakako ne opravdava zakašnjela reakcija ka Vijeću ministara BiH.

Tako je na prijedlog Zajedničke komisije za evropske in-tegracije Parlamentarne skupštine BiH tek krajem novembra Predstavnički dom PS BiH, a Dom naroda PS BiH krajem de-cembra 2011., na svojoj sjednici usvojio Zaključak kojim se od Vijeća ministara BiH traži da u roku od dva mjeseca sačini akcioni plan za pripremu Bosne i Hercegovine, a s ciljem elimi-niranja mogućih posljedica stupanja Republike Hrvatske u Ev-ropsku uniju.

S obzirom na razliku od gotovo mjesec dana od usvajanja Zaključka rok od 60 dana ističe krajem januara (prema Pred-stavničkom), odnosno krajem februara (prema Domu naroda PS BiH).

Po svemu sudeći,s obzirom na trenutne aktivnosti, ova oba-veza će sačekati novo Vijeće ministara BiH.

Zajednička komisija za evropske integracije predložila je da

državni ministri Parlamentarnoj skupštini BiH, a nakon što Vi-jeće ministara BiH sačini akcioni plan, svaka tri mjeseca dosta-vljaju izvještaj na razmatranje kako bi se mogao pratiti tok ak-tivnosti, ali i eventualno pravovremeno reagirati.

Zaključkom Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Direkcija za evropske integracije (DEI) BiH u saradnji sa drugim nadležnim institucijama spro-vest će kampanju informiranja javnosti o implikacijama ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju po BiH.

Ocijenjeno je, naime, kako bi dodatni pritisak javnosti mogao imati učinkovitije mjere i potaknuti izvršnu i zakonodavnu vlast u BiH da adekvatnije odgovori na eliminaciju što većeg broja implikacija koje bi mogle nastati po BiH ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju.

Malo vremena

Vlasti BiH imaju još veoma malo vremena da dođu do rješenje s obzirom kako će punopravno članstvo Republike Hrvatske u Evropskoj uniji otpočeti 1. jula 2013. godine, a niz aktivnosti kada je u pitanju priprema BiH moraju biti završene najmanje šest mjeseci ranije (do 1. januara 2013.).

Upravo su moguće implikacije ulaska Republike Hrvatske u EU po BiH bile jedna od tačaka sjednice Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH održane krajem novembra 2011.

Informacije koje su se čule su krajnje alarmantne. Izraženo je nezadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima Vijeća ministara BiH na donošenju mjera i aktivnosti kojim će se spriječiti negativne posljedice, posebno po kompanije koje se bave izvozom, odno-sno cjelovitu bh. privredu koja bi mogla doživjeti potpuni kolaps ako se nešto hitno ne poduzme.

Druga godina bez budžeta i kapitalnih ulaganja

Kako su radile vlasti BiH na poboljšanju stanja u ekonomiji i privredi najbolje je vidljivo iz činjenice da su cijelu prošlu godi-nu država i njene institucije okončale na privremenom finan-siranju (Vijeće ministara BiH donosilo odluke o privremenom finansiranju svaka tri mjeseca i to na nivou iz 2010.).

Tako cijele 2011. nije bilo novih višegodišnjih kapitalnih in-vesticija, ali nisu realizirane ni one planirane za tu godinu.

Ista situacija nastavljena je i u prvom kvartalu (januar - mart) 2012. s obzirom kako je do(sadašnje) Vijeće ministara BiH donijelo novu, petu, drugu godinu zaredom odluku o privremenom finansiranju.

Sve ovo što se dešavalo oko neusvajanja budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2011., ali i nedonošenja zakona o sistemu državne pomoći i popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, neprovođenja presude Evropskog suda za ljud-ska prava iz Strasbourga, teformiranja novog Vijeća ministara BiH, cijelu prošlu godinu ne samo da je utjecalo na enormno usporavanje evropskog puta BiH već je rezultiralo time da BiH 2011. završi sa veoma niskim inostranim investicijama.

Potvrda ovoga najbolje se vidi iz izjave delegata u Domu naroda PS BiH i člana Zajedničke komisije za evropske in-tegracije PS BiH Mehmeda Bradarića koji je nakon povratka sa Interparlamentarnih susreta delegacije PS BiH i Evropskog parlamenta sredinom decembra 2011. izjavio kako članica EP-a i izvjestiteljica za BiH Doris Pack “javno poziva i lobira u EU da se ne ulaže u BiH jer je to zona rizika’’.


Prema izvršenom istraživanju u Bosni i Hercegovini, od 21% ispitanih privrednih subjekata koji su imali iskustvo sa pravima intelektualnog vlasništva, 71% navodi da je

zaštita ovih prava veoma važna za njihovo poslovanje. S druge strane, 79% ispitanih privrednih subjekata nije imalo iskustva sa intelektualnim vlasništvom. Zašto i kako promijeniti ovo stanje? Inovativnost jednog društva igra ulogu katalizatora njegovog ekonomskog razvoja. Kreiranje okruženja koje će stimulirati istraživanje i razvoj,omogućiti nesmetan transfer tehnologija između istraživačkih ustanova (laboratorije, instituti i sl.) i

privatnog sektora (farmaceutska i hemijska industrija, sektor informacionih tehnologija i sl.) predstavlja značajan element strategije privrednog razvoja jedne države, podstiče stvaranje radnih mjesta i pozitivno utječe na konkurentnost nacionalne ekonomije na globalnom tržištu, kao i konkurentnost privred-nih subjekata na nacionalnom tržištu.

Globalni indeks inovacija

Prema Globalnom indeksu inovacija 2011., Švicarska se nalazi na prvom, a Kina, koja je zadnjih godina inovacije prepoznala kao instrument strategije svog ekonomskog razvoja, na četvrtom mjestu ljestvice. Od analiziranih 125 država, BiH je tek na uku-pnom 76 mjestu, a u pogledu saradnje (transfera tehnologija) između istraživačkih ustanovai industrije na 106.Domaća i strana

PRAVNA REGULATIVA >>>

Piše: Iza Razija Mešević, stručnjak USAID IPR Projekta

Intelektualno vlasništvo– instrument ekonomskog razvoja

Šta je to što predstavlja ključne elemente razlikovanja između ekonomski razvijene države i države sa nižim ste-penom ekonomskog razvoja? Da li je u pitanju raspolaganje prirodnim resursima, geopolitički položaj ili možda vladavina prava?Jedan od odgovora je - podsticaj, promocija i efikasna zaštita intelektualnog i stvaralačkog rada. Na koji način? Putem prava intelektualnog vlasništva! Empirijske studije upućuju na korelaciju između zaštite intelektualnog vlasništva i ukupnog privrednog napretka države (zaposlenost, priliv stranih investicija, stepen inovativnosti).


>>>

ulaganja u povećanje stepena inovativnosti Bosne i Hercegovine mogu se isplatiti samo kroz adekvatnu zaštitu inovacija putem patentnog sistema. Registracija patenta pri Institutu za intelektu-alno vlasništvo BiH pruža inovatorima/privrednim subjektima ekskluzivno pravo privrednog iskorištavanja i raspolaganja sa pat-entiranim pronalaskom (proizvodnja, prodaja, stavljanje u pro-met, izvoz…) za određeni vremenski period. Na taj način, vlasnik patenta ekskluzivno uživa i u finansijskoj dobiti od korištenja pat-entiranog pronalaska koja mu, ujedno, omogućava da kompen-zira ulaganja u istraživanje i nastanak pronalaska i koja ga potiče da ponovo ulaže u nove inovacije. Postizanje konkurentnosti, posebno privrednih subjekata, u odnosu na druge učesnike na domaćem, evropskom ili svjetskom tržištu, danas u vremenu globalizacije i široke ponude proizvoda predstavlja složen zada-tak. Na koji se način istaći u odnosu na konkurente i učiniti svoje proizvode prepoznatljivim i karakterističnim u poređenju sa is-tim ili sličnim potrošačkim dobrima i na taj način privući kupce? Odgovor ponovo leži u zaštiti prava intelektualnog vlasništva, posebno prava žiga i industrijskog dizajna.

Intelektualno vlasništvo

Registracijom žiga pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH privredni subjekat stiče ekskluzivno pravo da upotrebljava ži-gom zaštićeni znak, koji se može sastojati od riječi, slova, crteža, kombinacija boja i sl. na svojoj robi ili uslugama, prilikom nji-hovog stavljanja promet, reklamiranja, izvoza itd. Pored toga, stiče pravo da zabrani konkurentima upotrebu istog ili sličnog znaka na istim ili sličnim robama ili uslugama.

Registracijom industrijskog dizajna, privredni subjekat stiče pravo da jedan vremenski period ekskluzivno koristi određeni vanjski izgled, vizuelni dojam svog proizvoda (dizajn), što po-sebno može biti od značaja u, npr., automobilskoj industriji, proizvodnji namještaja, kućanskih aparata ili komunikacionih uređaja (mobiteli, računari…).

Zaštitom žiga i industrijskog dizajna svojih proizvoda kom-panije se, zaštićenim vizuelnim identitetom tih proizvoda koji pripada ekskluzivno njima, izdvajaju od svojih konkurenata i stječu kompetitivnu prednost na tržištu zbog svoje prepozna-tljivosti kod kupaca. Također, kupci sa proizvodima obilježenim

određenim žigom uobičajeno vežu i određeni standard kvaliteta. Žigovi, kao zaštićena nematerijalna dobra, danas čine sve veći udio u tržišnoj vrijednosti kompanija. Vrijednost žiga Goog-lea iznosi preko 44 milijarde dolara ili 27% ukupne vrijednosti kompanije. Iako klasična industrijska djelatnost proizvodnje i prometa materijalnih dobara predstavlja neizostavan element privrede svake države, stvaralačka djelatnost u kulturnom sek-toru odavno je prerasla domen isključivo estetskog i nekomerci-jalnog i pretvorila se u samostalnu, unosnu i moćnu privrednu granu, zvanu “kulturna industrija’’. U Evropskoj uniji sektor kul-turne industrije (muzička, filmska, izdavačka itd.) doprinosi sa 3% ukupnom BDP-u EU, što predstavlja tržišni udio u iznosu od 500 milijardi eura, te radna mjesta za preko 6 miliona zaposle-nih.Da bi nastala i opstala, kulturna industrija zavisi od rezultata kreativnog rada ljudskog intelekta u oblasti nauke, knjiženosti i umjetnosti (autorskih djela) i njihove efikasne zaštite (autorsko pravo).

Autorsko pravo

Autorsko pravo na određenom autorskom djelu za razliku od, npr., žiga ili patenta ne treba registrirati. Ono nastaje samim nastankom autorskog djela (kompozicije, filmskog djela, djela arhitekture...) i daje njegovom autoru ili osobi na koju on prene-se svoje autorsko pravo mogućnost ekskluzivne ekonomske eks-ploatacije autorskog djela (umnožavanje, iznajmljivanje, izvođe-nje, prevođenje, emitiranje...). Autorsko pravo, također, štiti i lični odnos autora i njegovog djela.Pored spomenutih, postoje i druga prava intelektualnog vlasništva (oznake geografskog porijekla, biljne sorte, topografije integriranih kola) koja nisu manje bitna od spomenutih prava i koja, također, posjeduju potencijal da daju značajan doprinos razvoju domaće ekonomije i povećanju ste-pena konkurentnosti domaćih kompanija.

Vrijeme je da domaće kompanije prepoznaju značaj intelek-tualnog vlasništva u svim njegovim segmentima (patenti, žigovi, autorska prava...) i počne ga efektivno koristiti kao instrument za unapređenje vlastitog razvoja i dobiti, te ujedno i ukupnog ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.


TEMA >>> Sektor za javne dokumente

Certifikat o porijeklu robanajtraženiji javni dokument

Ideja o jedinstvenim pan-evro-mediteranskim pravilima pori-jekla roba vrlo je stara. Rad na realizaciji te ideje je pri samom kraju. Potpisivanje Protokola o pan-evro-mediteranskim pra-

vilima porijekla roba pojednostavilo bi primjenu Sporazuma o slobodnoj trgovini među svim zemljama Evrope i Mediterana. Za neke privredne sektore nova pravila mogla bi izazvati pozi-tivne ali i negativno efekte. Zato je prije potpisivanja Protokola potrebno da nadležne institucije BiH cjelokupnu privredu zemlje uključe u davanje primjedbi na pravila iz Protokola. S tim ciljem, Sektor je uputio poziv bh. kompanijama da se aktivno uključe u davanje primjedbi, a poziv ostaje otvoren i u 2012. godini. Inače, Sektor za javna dokumenta je učestvovao u radu Radne grupe za carine i pravila porijekla roba Foruma komora CEFT-a zemalja za koji smo predložili upravo temu “Pan-evro-mediteranska pravila porijekla roba’’. Po uspostavi ureda VTK u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli, Sektor je, u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, organizirao dvodnevni seminar s temom pravila porijekla roba po GSP sistemu.

Nacrt Zakona o javnim nabavkama

Agencija za javne nabavke pokrenula je izradu Nacrta zakon o javnim nabavkama BiH koji u skladu sa Ugovorom o stabilizaciji i pridruživanju treba uskladiti sa Direktivama EU, ali i otkloniti

nedostatke uočene u višegodišnjoj primjeni zakona. U VTK je organizirana dvodnevna javna rasprava o Prednacrtu zakona o javnim nabavkama. Tržište javnih nabavki izuzetno je značajno za članice Komore, te su po završetku Nacrta zakona i njegovoj objavi na web stranici Agencije za javne nabavke članice Komore kontinuirano pozivane da daju svoje primjedbe na tekst Nacrta zakona, s ciljem dobijanja što kvalitetnijeg zakona.

Novi softver

Sektor za javna dokumenta je u fazi implementacije softvera za izdavanje svih robnih dokumenata sa jedinstvenom bazom podataka koju će ažurirati i koristiti uposlenici Sektora i Ureda VTK. Primjena aplikacije će omogućiti veću efikasnost u radu. Paralelno s tim, vođene su i aktivnosti na praćenju i usklađivanju dokumenata sa zakonskom regulativom.

U 2011. godini Sektor za javna dokumenta uspješno je im-plementirao novi softver za praćenje i kontrolu izdavanja saglas-nosti za detašmane, što daje mogućnost pojednostavljenja pro-cedura izdavanja saglasnosti. UO VTK BiH usvojio je u prvoj polovini 2011. novi Pravilnik o detašmanima u SR Njemačkoj. U međuvremenu, uočen je pojačan interes njemačkih investitora za uslugama preduzeća iz Bosne i Hercegovine u svim građevinskim djelatnostima koje koriste detaširanu radnu snagu. To stvara do-bre preduvjete za okončanje prijenosa hrvatskog kontingenta detašmana na BiH po ulasku Hrvatske u EU.

Piše: Mira Kurtagić

Sektor za javne dokumente je u 2011. godini izdao ukupno 8.018 različitih dokumenata, od čega je najviše certifikata o porijeklu roba koji su neizostavan dokument kod svih preferencijalnih trgovina. Poslovi izdavanja certifikata o porijeklu roba podrazumijevaju dobro poznavanje pravila porijekla proizvoda, linearne i dijagonalne kumulacije porijekla, te kontinuirano praćenje svih promjena nastalih potpisivanjem bilateralnih ili multilateralnih sporazuma i protokola. Osim što rade na izdavanju ovih dokumenata, uposlenici Sektora za javna dokumenta primjenjuju svoja znanja pomažući članicama da se snađu u šumi kompliciranih pravila porijekla čiji je cilj zaključivanje preferencijalne trgovine.


Ukoliko je ponuđač zainteresovan za prodaju roba, us-luga ili radova javnom sektoru u Bosni i Hercegovini, neophodno je da ima što potpunija saznanja o tome

kako se uključiti u postupak javne nabavke, kako pripremiti ponudu, koje uslove je neophodno zadovoljiti za dobijanje ugovora i kako smanjiti troškove. Stoga da bi pravilno sačinili ponudu i minimizirali troškove, važno je da se poznaju propisi o javnim nabavkama.

Troškovi leže u srcu mnogih poslovnih odluka. Ponuđači pažljivo analiziraju sve troškove i na osnovu njih donose važne poslovne odluke. Računi koji stižu ponuđaču, pokazaće da li stvarate ili gubite novac i koje su investicije uspješne.

Učešće u postupku javne nabavke stvara trošak ponuđačima, ali i očekivanja da povećaju prodaju svojih proizvoda u budu-ćem periodu. Ponuđači iz tenderske dokumentacije mogu izvr-šiti procjenu finansijskih sredstava potrebnih za pripremu i do-stavljanje svoje ponude. Jer tenderska dokumentacija sadrži: obavještenje o nabavci, popunjen model standardne tenderske dokumentacije za odabrani postupak nabavke sa pripadajućim obrascima (aneksima), dodatnu specifikaciju koja opisuje pred-met nabavke ili premjer i predračun radova, eventualno speci-fične zahtjeve ugovornog organa (uzorci, skice, modeli, obras-ci...), nacrt ugovora i osnovne elemente ugovora.

Zaista, ponuđači koji odluče da učestvuju u postupcima nabavke moraju da se naoružaju strpljenjem, jer samo učešće u postupku javnih nabavki podrazumijeva “papirologiju’’ koja košta. Ugovorni organi trebaju da vode računa da sami troškovi pripreme ponude od strane ponuđača ne budu visoki.

TEMA >>>Javne nabavke

Ponuđači imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego se odluče na otkup, odnosno trošak. Ugovorni organi mogu definisati da tendersku dokumentaciju dobavljači preuz-mu bez naknade, odnosno da ona bude besplatna, da je postave na svoju web stranicu ili da odrede naknadu ukoliko je u pitanju tenderska dokumentacija većeg obima. Izrada tenderske doku-mentacije može biti značajan izdatak za ugovorne organe, samo ukoliko je obimna. Zakonom je propisano da ugovorni organ može za sve dobavljače odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju.

Naknada pokriva samo stvarni trošak kopiranja i dostavlja-nja dokumentacije dobavljačima i ne smije biti previsoka zbog:

• eliminacije malih ili slabijih kompanija koje sebi ne mogu priuštiti da plate visoku cijenu za učešće u postupku,

• jer ugovorni organi ne smiju visokom cijenom tenderske dokumentacije obezbijediti sredstva za nadoknadu troška koji je nastao pripremom i provođenjem postupka nabavke,

• obezbjeđenja finansijskih sredstava za privredni subjekt ili• obezbjeđenja naknade članovima Komisije za provođenje

postupka javne nabavke.

Prigovor

Ukoliko privredni subjekti, odnosno dobavljači smatraju da je tenderska dokumentacija preskupa, što je suprotno članu 18. stav 4. Zakona, mogu uložiti prigovor, odnosno žalbu na na-vodnu nezakonitu odluku vezanu za previsoku cijenu doku-mentacije, što direktno doprinosi nepotrebnom odugovlačenju postupka javne nabavke i povećava trošak ponuđaču za pisanje prigovora, odnosno žalbe i plaćanje taksi Kancelariji za razma-tranje žalbi.

Troškovi ponuđača u postupcima javih nabavki

Piše: Tatjana Zubović

U Bosni i Hercegovini ima preko 2.000 ugovornih organa koji podliježu primjeni Zakona o javnim na-bavkama. Ukupna vrijednost zaključenih ugovora u Bosni i Hercegovini tokom 2010. godine je preko tri milijarde konvertibilnih maraka. Ponuđači koji odluče da učestvuju u postupcima nabavke mora-ju da se naoružaju strpljenjem, jer samo učešće u postupku javnih nabavki podrazumijeva ‘’pa-pirologiju’’ koja košta od nekoliko stotina do neko-liko hiljada konvertibilnih maraka.


>>>

Prigovor se podnosi ugovornom organu kao prvostepenoj instanci u žalbenom postupku, u pisanom obliku, u roku od pet dana kada je ponuđač saznao ili je trebao saznati za navodnu povredu ovog Zakona, i ne kasnije od jedne godine od dana navodne povrede. Rok od pet dana za dostavljanje prigovora ugovornom organu od strane ponuđača na visoku cijenu ten-derske dokumentacije se računa od dana preuzimanja tender-ske dokumentacije, s tim da se u rok računa pet kalendarskih a ne radnih dana.

Ukoliko ugovorni organ ponavlja postupak nabavke i ukoliko nije bilo značajnijih izmjena u pogledu tenderske do-kumentacije, ponuđači koji su u prethodnom postupku već otkupili tendersku dokumentaciju ne bi trebali istu ponovno otkupljivati i plaćati već plaćenu tendersku dokumentaciju. Ova informacija treba da bude navedena u tenderskoj dokumenta-ciji da ne bi ponuđaču povećali troškove pripreme ponude.

Agencija za javne nabavke provodi monitoring postupaka javnih nabavki za sve ugovorne organe. Na osnovu obavještenja o nabavci objavljenih u Službenom listu BiH upućen je veliki broj dopisa ugovornim organima o previsokim cijenama ten-derske dokumentacije. Pojedini ugovorni organi su navodili da je cijena tenderske dokumentacije nekoliko stotina konvertibil-nih maraka, a u pojedinim slučajevima i par hiljada konverti-bilnih maraka. Opravdanje za previsoke cijene tenderske doku-mentacije ne može biti ni ogromna projektna dokumentacija.

Ukoliko je u tenderskoj dokumentaciji navedeno da je pred-met nabavke podijeljen na više lotova, ugovorni organ u tender-skoj dokumentaciji treba navesti da se original dokumenti u po-nudi dostavljaju za jedan lot, a za sve ostale lotove treba navesti da je dovoljna kopija, s napomenom da se original dokumenti nalaze u ponudi za taj jedan lot. U postupcima javne nabavke koju provode bolnice ili klinički centri za nabavku lijekova u jednom postupku nabavke može biti od 500 do 1.000 lotova, odnosno svaki lijek je jedan lot. Stoga je zahtijevanje svih doku-menata kojim se dokazuju ispunjenje kvalifikacionih uslova za sve lotove nepotrebno i stvara ogromne troškove dobavljačima prilikom pripreme ponuda.

Također, trošak ponuđačima predstavlja i dostavljanje do-kumenata kojim se dokazuje da njihove kvalifikacije odgovara-ju zahtjevima ugovornog organa u skladu s članovima 23. do 26. Zakona. Dostavljanje velikog broja dokumenata da bi dokazali da ispunjavaju uslove koje se odnose na ličnu situaciju ponuđača, sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, ekonomsko i finansijsko stanje i tehničku i profesionalnu sposobnost pred-stavlja trošak ponuđaču. To se može činiti previše birokratski. Međutim, svrha je provjeriti da li je ponuđač pouzdan za izvr-šenje ugovora. Za pribavljanje potrebne dokumentacije potreban je ne samo novac već i vrijeme. Navedeni dokumenti moraju dolaziti iz sudskog registra BiH ili relevantne zemlje iz koje ponuđač dolazi. Kada ponuđači nisu u mogućnosti da izvade dokumente iz sudskog registra, može se prihvatiti i ekvivalentan dokument koji izdaje nadležan sudski ili administrativni organ. Troškove povećava i činjenica da se određena dokumentacija praktično mora pribaviti od nadležnog organa za svaki postu-pak javne nabavke.

Zatim, ugovorni organ može zahtijevati i garanciju za oz-biljnost ponude i garanciju za izvršenje ugovora. Dostavljanje garancije predstavlja trošak za ponuđača jer subjekt koji izdaje garanciju naplaćuje proviziju. Provizija takođe, povećava cijenu ponude. Treba imati u vidu da obezbjeđenje garancije za manje dobavljače može predstavljati veliki trošak i prepreku za učešće u postupku javne nabavke. Garancija za ponudu zahtjeva se u

slučaju velikih i kompleksnih nabavki, a ne u slučaju nabavki manjih vrijednosti.

Cijenu ponude može povećati i trošak žalbe. Svaki dobavljač koji ima legitiman interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci i koji smatra da je ugovorni organ u toku konkretnog postupka dodjele ugovora prekršio jednu ili više odredbi ovog zakona i/ili pratećih podzakonskih akata ima pravo da uloži prigovor na postupak.

Takođe, podnosilac prigovora može da uloži i pismenu žalbu Kancelariji za razmatranje žalbi. Prilikom ulaganje žalbe Kan-celariji za razmatranje žalbi ponuđač plaća i taksu zavisno od visine cijene ponude. Za ponudu čija je vrijednost do 50.000,00 KM visina takse za žalbu je 20,00 KM, za ponudu čija je vrije-dnost od 50.000,00 KM do 500.000,00 KM visina takse za žalbu je 50,00 KM, a za ponudu čija je vrijednost preko 500.000,00 KM visina takse za žalbu je 100,00 KM.

Poslovnik o radu Kancelarije za razmatranje žalbi („Službeni list BiH“, broj 100/06, 24/07) propisuje da ponuđač, odnosno dobavljač koji podnosi žalbu može imati i troškove postupka koji se javljaju tokom ili zbog postupka žalbe. Troškovi postup-ka uključuju i troškove vještačenja ukoliko je potrebno dokaz izvesti vještačenjem.

Šansa za mala i srednja preduzeća

Na kraju možemo reći da svaka faza postupka javnih nabavki košta. Zaista je neophodno voditi računa o svim troškovima u postupku. Ponuđači svakodnevno učestvuju u postupcima ja-vnih nabavki. Prodaja roba, usluga i radova javnom sektoru je put kojim se svakodnevno kreće na hiljade privrednih subjekata. Predmet nabavki je zaista impozantan i kreće se od elementar-nih stvari kao što su hrana, piće, higijenski ili kancelarijski ma-terijal, računari, namještaj, nabavka avionskih karata, nabavka bankarskih usluga, pa do najsloženijih oblasti potrošnje, kao što su izgradnja autoputeva.

U Bosni i Hercegovini ima preko 2.000 ugovornih organa koji podliježu primjeni Zakona o javnim nabavkama. Ukupna vrijednost zaključenih ugovora u BiH tokom 2010. godine je preko tri milijarde konvertibilnih maraka. Ponuđači imaju do-bar razlog za učešće u postupcima javnih nabavki.

Treba se voditi računa da su troškovi učešća ponuđača u postupcima javnih nabavki za male i srednje ponuđače zaista vi-soki. Ugovorni organi moraju voditi računa da se tenderska do-kumentacija pripremi na način da omogući transparentan pos-tupak javne nabavke, bez diskriminacije privrednih subjekata koji učestvuju u njenom postupku, te da se obezbijedi pravedna i aktivna konkurencija među potencijalnim dobavljačima.

Takođe, treba dati šansu i malim i srednjim ponuđačima da učestvuju u postupcima nabavke i da obezbjede dio tržišta i za sebe. Zaista, ponuđači ulažu dosta vremena, napora i novaca da bi učestvovali u postupku javne nabavke, a nema garancija za pozitivan krajnji ishod.

Ugovorni organi moraju obezbijediti da troškovi ponuđača ne budu visoki. Stoga je od kandidata potrebno zahtijevati min-imum kvalifikacionih uslova i broj dokumenata potrebnih za njihovo dokazivanje, obavezno srazmjernih predmetu ugovora. Na taj način osiguraće se učešće svih privrednih subjekata u postupcima javnih nabavki.


Dionice su u sve većem minusu a kompanije u proble-mima zbog topljenja vrijednosti kapitala. S druge stra-ne su indolentni investitori koji gledaju kako da ono

malo preostalih sredstava presele na druga, atraktivnija tržišta. Povlačenje kapitala traje već nekoliko godina i, kao što reče je-dan od aktivnih sudionika tržišta kapitala, došli smo u situaciju da na tržištu nemamo kvalitetan vrijednosni papir u koji bi vrijedilo uložiti. Stoga ne iznenađuju podaci Registra vrijedno-snih papira prema kojima su na SASE najaktivniji domaći in-vestitori.

Piše: Elvira Ahmetović

SASE >>>

Šta će učesnici na tržištu kapitala reći na kraju još jedne teške poslovne godine osim ‘’Preživjeli smo!’’. Kada se podvuče crta nema mnogo stvari, posebno ne lijepih, po kojima ćemo pamtiti 2011. Ušli smo u petu godinu od kako tržište kapitala preživljava pravu agoniju i bori se za opstanak.

Agonija se nastavlja


Promašena ulaganja

Ranije su se ulagači otimali za dionice Elektroprivrede, Teleco-ma, Bosnalijeka, raznih banaka… Nažalost, ispostavilo se da je ulaganje u ove dionice bio čisti promašaj. Vrijednost indeksa SASX-10, koji čine deset najlikvidnijih dionica na Sarajevskoj berzi, tokom 2011. godine pala je za 16 posto, tako da su na svakih 100 uloženih KM investitori izgubili 16 KM. U SASX-u 10 po 20% udjela imaju BH Telecom i JP Elektroprivreda BiH, dok JP Elektroprivreda HZHB imao udio od 19,24%.

U protekloj godini dionica Elektroprivrede je potonula za 36,31% te je vrijednost ove kompanije opala za 319,6 miliona maraka (sa 880 miliona maraka na početku godine na 560,6 miliona maraka na njenom kraju). Nominalna vrijednost jedne dionice JP EP BiH je 71,00 KM, dok je tržišna cijena na kraju 2011. iznosila 18,24 KM.

Elektroprivreda HZHB prošlu godinu je završila s padom dionice od 11,11% i smanjenjem tržišne vrijednosti za 88 mili-ona KM. Nominalna vrijednost jedne dionice mostarske Elek-troprivrede je 100,00KM a na kraju godine vrijedila je 48KM.

Dionica BH Telecoma također nije ostvarila dobit ali se ba-rem izvukla s minimalnim padom od 3,44%, te je dionica ove kompanije sa 18,80 KM u januaru 2011. skliznula na 18,27 KM u decembru iste godine. Usprkos padu, vrijednost kapitala BH Telecoma uspjela se održati iznad 1 milijarde KM.

Na vrhu liste gubitnika našla se dionica sarajevskog Bosna-lijeka koja je tokom 2011. godine izgubila 42,09 posto svoje tržišne vrijednost. Cijena ove dionice na kraju godine od 8,16 KM niža je i od njene nominalne vrijednosti (10 KM). Time je tržišna vrijednost kompanije u prošloj godini smanjena za 45 miliona maraka (sa 107 miliona maraka na početku godine na 61,9 miliona na kraju godine).

U gubitku su i dioničari Sarajevo osiguranja, čija dionica je nakon povlačenja sa kotacije Sarajevske berze ubilježila minus od 6%.

Upitan rast

Vrijedi se kratko osvrnuti i na one emitente koji su u 2011. os-tvarili rast dionica. Sa kotacije fondova posebno se izdvajaju dva emitenta: ZIF Bonus koji je porastao za 47,17% i DUF Herbos koji je “uzletio’’ 197%. Uvidom u statistike vidi se da taj rast nije realan, jer su u protekloj godini obavljene tek tri transakcije s dionicama ovog DUF-a vrijednosti 1,44 miliona KM. Isti je slučaj sa Euroherc osiguranjem koje je zahvaljujući samo jednoj transakciji skočilo za 204% .

>>>

Tržišna kapitalizacija SASE smanjena za 3 milijarde KM

Prema podacima Registra vrijednosnih papira, 31.12.2011. bilo je registrirano 635 emitenata čija je vrijednost kapitala iznosila 11.761.486.000 KM i za 8,6 miliona KM je manja u odnosu na godinu dana ranije. Smanjena je i tržišna kapitali-zacija Sarajevske berze sa 7,2 milijarde na početku 2011. na 4,3 milijarde na kraju iste godine.

2011. godina na SASE- Vlada FBiH emitirala trezorske zapise, čime su Vlada FBiH

i njeno Ministarstvo finansija berzi posvetili puno više pažnje

- Općina Tešanj je prva općina u Federaciji BiH koja je emitirala emisiju municipalnih obveznica javnom ponudom putem Sarajevske berze vrijednosnih papira

- Održana javna ponuda dionica FAD Jelah

- Istanbulska berza, Takasbank i Centralni registar Turske postali su novi dioničari Sarajevske berze. Svaka od navedenih institucija stekla je po 5% dionica

- SASE implementirao niz mjera za sprečavanje manipulacija na tržištu

- Delistirano 420 kompanija sa slobodnog tržišta, odnosno veliki broj nelikvidnih vrijednosnih papira i uveden novi supsegment na slobodnom tržištu

- Uvedena prekidbena aukcija i novi statički limiti za tržišne segmente radi stabilizacije cijena vrijednosnih papira

- Pušten u rad novi web portal www.sase.ba i novi Trading Observer desktop – softver za praćenje trgovanja u realnom vremenu

- EBRD prodala 32.478 dionica Intesa Sanpaolo banke vrijednosti 15,46 miliona KM

- Chellomedia kupila 500 dionica sarajevske televizije OBN za 21.514.130 KM

- Ugašene brokerske kuće Auctor i Palisaen

- Raiffaisen brokers i Hypo Alpe Adria vrijednosnice pripojene matičnim bankama


Godina na izmaku nije donijela priželjkivani preokret na Banjalučkoj berzi. Pozitivni trendovi u drugoj polo-vini 2010. godine su dali nadu da bi se u toku 2011.

mogao desiti pozitivni preokret koji bi ponovo privukao veći broj, prvenstveno stranih, investitora. Ipak, ta očekivanja se nisu ostvarila. I pored toga što je ukupan promet snažno po-rastao (prvi put nakon rekordne 2007. godine), ponovo je taj rast uvjetovan činjenicom da se država prvi put u 2011. godini počela zaduživati putem berze.

U toku 2011. godine obveznice su se potvrdile kao naj-značajniji tržišni materijal i potvrdilo se ono što smo već više puta naglašavali da se berza umjesto tržišta kapitala pretvorila u tržište zaduživanja, prvenstveno države i javnih fondova.

Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u 2011. godini izno-sio je oko 425,4 miliona KM i bio je za 141,4 % veći od pro-meta ostvarenog u 2010. godini koji je iznosio 176,2 miliona KM. Tako visok promet rezultatje javne ponude obveznica u iznosu od 178,7 miliona KM, što čini 42 % ukupnog prometa i

javne ponude trezorskih zapisa u iznosu od 88,3 miliona KM ili 20,76% ukupnog prometa. Bez ove dvije stavke ukupan promet bi bio ispod prošlogodišnjeg.

Osim javne ponude, neznatno je porastao i redovan promet obveznicama. On je u 2011. godini iznosio 29,8 miliona KM, što je za 6% više od prošlogodišnjih 28,1 milion KM.

Kada se podaci iz 2011. godine usporede sa podacima iz 2010., vidljivo je da je došlo i do značajnog porasta redovnog prometa akcijama - sa 36,6 miliona KM u 2010. na 63,1 mili-on KM u 2011 godini. I ovaj podatak nije u potpunosti realan. Iako se ne može osporiti rast redovnog prometa od akcija, on je dobrim dijelom uvjetovan velikim obimom trgovanja akcijama Tržnice a.d. Banja Luka koji je rezultat dugogodišnje borbe za preuzimanje tog akcionarskog društva.

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

U toku 2011. godine obveznice su se potvrdile kao najznačajniji tržišni materijal i potvrdilo se ono što smo već više puta naglašavali da se berza umjesto tržišta kapitala pretvorila u tržište zaduživanja, prvenstveno države i javnih fondova. Zahvaljujući upravo obveznicama, ukupan promet na Banjalučkoj berzi u 2011. godini izno-sio je oko 425,4 miliona KM, što je za 141,4 % više od prometa ostvarenog u 2010. godini.

DOMINACIJA DUŽNIČKIH PAPIRA U 2011. GODINI


>>>

Najveće učešće u ukupnom prometu imala je javna ponuda obveznica sa 42,00 %. Taj podatak dovoljno pokazuje da su ob-veznice preuzele primat na banjalučkom tržištu kapitala.

Redovan promet akcija i obveznica u iznosu od 92,9 mili-ona KM je znatno porastao u odnosu na prošlu godinu, ali se njegovo učešće u ukupnom prometu smanjilo. On čini samo 21,84 ukupnog prometa, dok je taj procenat u 2010. godini iz-nosio 36,7 % ukupnog prometa, a u 2009. godini 43,9 % ukup-nog prometa.

Top 10 najtrgovanijih vrijednosnih papira na BLSE

BIRS u crvenom

Indeksi Banjalučke berze su tokom 2011. godine imali neko-liko perioda uspona i padova. Generalno posmatrano, u prvoj polovini godine indeksi su uglavnom porasli, dok su u drugoj

polovini godine uglavnom padali. Krajem godine, po običaju, indeksi su ponovo počeli da rastu. Godinu je negativno završio samo Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) koji je izgubio 8,34% svoje vrijednosti, Indeks preduzeća iz sistema Elektro-privrede RS (ERS 10) na godišnjem nivou porastao je za 9,08%, dok je Indeks investicionih fondova (FIRS) u 2011. godini povećao svoju vrijednost za čak 11,61%.

Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze veći dio 2011. godine imala je vrijednost iznad 4 milijarde KM. Međutim, pod utjeca-jem pada cijena vrijednosnih papira u drugoj polovini godine i vrijednost tržišne kapitalizacije se značajno smanjila,

tako da je na kraju 2010. godine ona iznosila 3,83 milijardi KM. Tržišna kapitalizacija na kraju 2011. bila je za 1,86 % viša od tržišne kapitalizacije godinu dana ranije, koja je iznosila 3,73 milijarde KM.

Očekivanja u 2012. godini

Kada je Banjalučka berza u pitanju, utisak je da se u 2012. godi-nu ulazi sa manje optimizma nego što je to bio slučaj sa 2011. godinom. Ni globalne ni lokalne prilike ne idu u prilog pozi-tivnim očekivanjima. Kriza evrozone je na vrhuncu i mnoga ugledna svjetska imena proriču da je 2012. godina “zadnja godi-na eura’’. Zbog te se činjenice evropski ekonomski rast usporava, a ponovna recesija u Evropi sigurno bi negativno utjecala na cjelokupnu svjetsku ekonomiju i finansijska tržišta.

Stanje u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj sigurno neće pozitivno utjecati na privlačenje novih investitora. Politi-čka nestabilnost, zastoj u evropskim integracijama, potpuno odsustvo donošenja reformskih zakona, slaba privreda, predi-menzionirana javna uprava i državna potrošnja, mogućnost socijalnih potresa, faktori su koji će prije obeshrabriti nego ohrabriti potencijalne investitore.

Jedino čemu se treba nadati, imajući u vidu da se na ovim prostorima obično sve desi suprotno očekivanom, jeste da će se u 2012. godini desiti taj “bosanski paradoks’’, iako za sada ne postoji nijedan objektivan argument koji bi išao u prilog toj činjenici.

RS osniva tržište novca

“Banjalučku berzu ove godine očekuje uspostavljanje tržišta novca u Republici Srpskoj, te uvrštavanje akcija na listu A’’ - izjavio je direktor ove berze Milan Božić. Istakao je da će kroz izmjene Zakona o vrijednosnim papirima, koje su u proceduri, biti omogućeno da ova berza bude nosilac tržišta novca, ali i data mogućnost da budu pokrenute određene aktivnosti za osnivanje produktne berze. Govoreći o ostalim izmjenama zakonske regulative bitne za poslovanje berze, Božić je naveo da u ovoj godini slijede izmjene Zakona o investicionim fondovima Republike Srpske.


Prošla godina je počela sa naglim rastom cijena nafte (što se jasno vidi na grafikonu ispod) preko psihološke grani-ce od “stoje’’ (100 dolara po barelu). Krivac za ovaj nagli

rast su tzv. “Jasmin revolucije’’ u Egiptu, Jemenu i Tunisu. Iako su ovo manji proizvođači nafte, realne su bile šanse da se revo-lucionarni duh prenese i na velike proizvođače poput Saudijske Arabije. To se nije desilo, ali desila se Libija. Mada je Libija proiz-vodila svega oko 2% svjetske nafte, crno zlato iz ove zemlje je izuzetno visokog kvaliteta, a njegove rezerve veoma velike, čak veće nego rezerve Nigerije, Alžira ili Angole. Tako smo dočekali februar sa cijenama od preko 120 dolara po barelu.

U isto vrijeme, ekonomska politika SAD-a je sve više ovisila o labavoj monetarnoj politici, povećanju količine novca u opti-caju (Quantiative Easing, ovaj puta ‘QE2’) i postepenoj deval-vaciji vrijednosti dolara. To je, naravno, dovelo do daljeg rasta

NAFTNI BLOG >>>

Piše: Adnan Imširović

Nova godina je vrijeme da se dobro pojede i popije. Ako je godina bila dobra, treba je proslaviti. Ako je bila loša, treba je što prije ispratiti i nazdraviti novoj, valjda boljoj godini. U ovoj godini naftno tržište će zavisiti od dva glavna faktora: raspleta dužničke krize u Evropi i geopolitičke situacije, posebno u vezi sa Iranom.

cijena nafte (i svih drugih roba i ostalih svjetskih berzi; grafikon ispod poredi cijene nafte i S&P Index dionica u SAD-u, izvor FT). Kao što smo objasnili u majskom broju InfoKoma, ovaj rast je bio predvođen ogromnim investicijama od strane banaka i novčanih fondova koji su tražili bolje zarade u okolnostima niskih kamatnih stopa i jeftinog novca.

Juni nam je donio jedan od najgorih sastanaka OPEC-a, prema riječima saudijskog ministra Ali Naimija. Međutim, Saudijska Arabija je godinama ulagala ogromne investicije u fleksibilnost svoje proizvodnje, odnosno mogućnost da poveća ili smanji proizvodnju za nekoliko miliona barela u relativno kratkom roku. Ova fleksibilnost dala joj je moć da se ove godi-ne opet potvrdi kao neprikosnoveni lider OPEC-a. Zvanična proizvodnja kartela je ostala nepromijenjena u junu. Međutim, kada je u Libiji počeo rat i proizvodnja od oko 1,8 miliona barela dnevno (mbd) stala, Saudijska Arabija je nadoknadila gubitak. Krajem ove godine, kada je libijski izvoz počeo da raste, Saudij-ci su postepeno smanjili izvoz. Ni jedna druga zemlja u svijetu nema ni približno sličnu mogućnost i finansijsku moć da ovako regulira ponudu na svjetskom tržištu nafte.

Sa ljetom su stigli i godišnji odmori koji su ove godine bili kratki za sve zaposlene u naftnom sektoru i finansijama uopće. Dužnička kriza Grčke, ali i drugih zemalja evropske periferi-

Bit će bolje, ako Bog da


>>>

je o kojoj smo pisali u 2010. godini (februar, maj, juni 2010., Naftni blog, InfoKom), ponovo je isplivala na površinu. Ovaj put, likvidnost Italije, pa čak i opstanak evrozone, dovedeni su u pitanje. Nakon čak tri evropska samita, ovo i dalje ostaju ot-vorena pitanja. U decembru, Evropska centralna banka (ECB) je intervenirala davanjem (trogodišnjih) kredita evropskim bankama od gotovo 500 milijardi eura pod izuzetno povolj-nim uvjetima. Ovo je privremeno smirilo finansijska tržišta, barem toliko da bankari u miru pojedu pečene ćurke preko novogodišnjih praznika.

Dužnička kriza

U ovoj godini naftno tržište će zavisiti od dva glavna faktora: raspleta dužničke krize u Evropi i geopolitičke situacije, poseb-no u vezi sa Iranom. Dužnička kriza u Evropi je smirena akci-jom ECB-a u decembru. Ali time nije i riješena. U 2012. godini nekih 300 milijardi eura državnih dugova treba biti refinan-sirano. Po svome statutu, ECB je u stanju dati kredite bankama ali ne i suverenim državama. Restriktivna fiskalna politika i ba-lansiranje državnih budžeta će sigurno smanjiti privredni rast u ovome dijelu svijeta. Sa druge strane Atlantika, privreda SAD-a se polako oporavlja. Međutim, ovaj oporavak je izuzetno spor i dobrim dijelom će zavisiti od razvoja događaja u Evropi. Sreća je pa je privreda azijskih zemalja, posebno Kine, u relativno do-broj formi. Potražnja za derivatima kao i aktivni rafinerijski ka-paciteti u ovoj zemlji su na rekordnom nivou (grafikoni ispod, izvor Norwegian Energy):

Rafinerijske marže (profiti) u Aziji su daleko iznad onih u Evropi i Americi i izvoz nafte u ovaj dio svijeta i dalje raste (grafikon ispod, isti izvor). To znači da bi ukupna potražnja za naftom u idućoj godini trebala biti oko milion barela iznad ove godine (90-91 mbd, u odnosu na 89-90 mbd u 2011., u zavi-snosti od sezone).

Konačno, geopolitičke prilike u narednoj godini je teško predvidjeti. SAD i dalje pojačava pritisak na Iran u vezi sa razvo-jem nuklearnih kapaciteta u ovoj zemlji. Dok je Barak Obama predsjednik, SAD više teže diplomatskom rješenju ovoga kon-flikta. Iran proizvodi oko 3,5 mbd nafte, što je oko dva puta više nego, npr. Libija. Embargo na kupovinu iranske nafte bio bi težak udaraca za privredu ove zemlje koja uglavnom zavisi od izvoza ove sirovine, ali bi to bio i veliki udarac za zemlje potrošače jer bi cijene nafte znatno porasle. U pitanju nije samo mogući gubitak nafte iz ove zemlje već i moguća iranska blokada Hormuškog zaljeva. Iran je već nagovijestio tu mogućnost u slučaju daljnjih ekonomskih sankcija. Hormuški zaljev je strateški značajan jer preko 15 mbd ili oko 17% sve svjetske nafte mora proći kroz ovaj tjesnac širine svega oko 30 kilometara. Iranska blokada bi gotovo sigurno izazvala rat između ovih dviju zemalja. Za sada je to samo mogućnost u političkoj igri između SAD-a i Irana, međutim i to je dovoljno da drži cijenu nafte iznad 100 dolara.

Nadamo se da će prijetnje ostati samo na retorici, a da će se Evropa nekako izvući iz ove dužničke krize. Dogodine će biti bolje, ako Bog da.


EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

DIPAK (Državni koordinator za IPA-u) je visokorangirani slu-žbenik vlade ili državne uprave koji je nadležan za cjelokupnu koordinaciju pomoći koju država korisnica dobiva. On osgurava funkcioniranje partnerskog odnosa između Evropske komisije i države korisnice i blisku vezu između procesa pristupanja uopće i korištenja pomoći.

Državni koordinator snosi cjelokupnu odgovornost za ko-herentnost i koordinaciju

programa u okviru IPA-e, godišnje programiranje Kompo-nente I - tranzicija i izgradnja institucija, odnosno organiziranje pripreme prijedloga projekata, izradu i predstavljanja idejnih projekata Evropskoj komisiji, te praćenje tehničkog izvršenja programa.

DIPAK(NATIONAL IPA CO-ORDINATOR-NIPAC/

COORDINATEUR IAP NATIONAL)

Također, državni koordinator snosi odgovornost za koor-dinaciju učešća zemlje u programima Komponente II - preko-granična saradnja. Zadužen je za izradu i dostavljanje godišnjih izvještaja za IPA-u i završnih izvještaja o provođenju Evropskoj komisiji. Državni koordinator za IPA-u je na čelu organizacione strukture koja upravlja pomoću Evropske unije u okviru decen-traliziranog sistema upravljanja.

U Bosni i Hercegovini je funkcija državnog koordinatora za IPA-u uspostavljena 2008. godine.

Pojam preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija


Pripremili: Jadranka Stany i Senad Hromić

TEMA >>>

Nakon ankete o rezultatima poslovne saradnje koju je EICC BiH proveo početkom decembra 2011. godi-ne dobijeni su veoma pozitivni i ohrabrujući rezul-

tati. Bh. kompanije ostvarile su uspješnu poslovnu saradnju sa preduzećima iz Slovenije i Hrvatske iz oblasti poljoprivredne i prerađivačke industrije. Postignut je ugovor o saradnji između domaće firme koja se bavi proizvodnjom ambalaža i firme iz Hrvatske koja je postala predstavnikom ove firme za hrvatsko tržište i koje su već ostvarile uspješno poslovanje.Također, po-stoje naznake za potpisivanje ugovora o poslovnoj saradnji u ob-lasti projektiranja sa firmom iz Austrije, dok nas je predstavnik domaćeg proizvodnog preduzeća iz oblasti metalne industrije informirao da je uspostavljena saradnja s firmom iz Hrvatske koja se trenutno bazira na davanju ponuda, a postoje nagovještaji da bi se neki proizvodi uskoro mogli isporučiti u susjednu zem-lju. Raduju nas pozitivne reakcije naših klijenata koji su stupili u kontakt s inostranim preduzećima i koji navode da “su pozitivno iznenađeni kvalitetom pruženih informacija koje su na visoko zadovoljavajućem nivou’’.

Predstavnici nekoliko preduzeća su odgovorili da su već us-postavili kontakte sa inostranim firmama, razmijenili iskustva u proizvodnji, ali da se radi o veoma kratkom periodu za uspostavu konkretne saradnje, te da su i dalje zainteresirani za kontakte sa firmama sastranog tržišta. Neke firme su imale dosta kontakata ali nisu uspjele udovoljiti tehnološkim zahtjevima poslovnih par-tnera u inostranstvu.

Provjeren put za pronalaženje poslovnih partnera

Od početka postojanja Mreže EEN na području Bosne i Her-cegovine od marta 2009. godine odgovoreno je na preko 200 za-

htjeva bh. preduzeća za pronalaskom poslovnog partnera u EU i isto toliko zahtjeva za podacima bh. preduzeća od strane pre-duzeća iz EU.

Do sada je u Bazu poslovne saradnje EEN uneseno 136 pro-fila bh. preduzeća. Objavljivanjem u InfoKomu poslovne ponude još su više dobile na značaju, te je za samo tri mjeseca u VTK BiH stiglo 40 zahtjeva domaćih kompanija za dostavu podataka ino-stranih kompanija.Nažalost, EICC BiH ne raspolaže podacima o kojem broju ostvarenih rezultata poslovne saradnje se tačno radi jer preduzeća i nakon provedene ankete i molbe za dosta-vom povratnih informacija nisu u obavezi da odgovore na naš zahtjev. Ipak, raduje nas činjenica da su predstavnici anketiranih preduzeća koja su ostvarila saradnju,ali i onih koja dosada to nisu uspjela, naveli da podržavaju naše aktivnosti i da će i dalje redovno pratiti i koristiti naše usluge.

U ovom vam broju predstavljamo 10 novih poslovnih ponu-da. Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-maila na adresu: [email protected]. Uko-liko odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u Bazu poda-taka poslovne saradnje mreže EEN koja se dalje objavljuje u po-slovnim magazinima ili na web stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo vam sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnjajanuar 2012.

Otkad je u septembru 2011. godine EICC BiH u InfoKomu prvi put predstavio Poslovnu saradnju u okviru koje ino kompanije traže partnere iz Bosne i Hercegovine, broj naših čitalaca stalno se povećava. Svakog mjeseca u InfoKomu se predstavi 10 novoodabranih aktuelnih ponuda. Ponude se preuzimaju iz baze poslovne saradnje Evropske preduzetničke mreže, prilikom čega se prednost daje onim ponudama u kojima se traži saradnja sa bh. proizvođačima radi zajedničke proizvodnje ili sličnih aktivnosti u odnosu na ponude gdje inostrane firme iskazuju interes za pronalaskom distributera u našoj zemlji.


>>>


SAJMOVI >>>

U posljednjih nekoliko godina redovito sam nastojao prikazati dokle se došlo u resornom ministarstvu sa realizacijom veoma bitnih pitanja za poslovnu zajednicu. Pobrojati urađeno, započeto a nerealizirano, ono “nikada taknuto’’ (i Bog dragi zna kada će biti). Međutim, ove godine sam odlučio da ništa takvo ne radim. Ama baš ništa. Jednostavno, neću!

Neću, jer poštujem daleko veći broj sijedih u kosi koje imam, samo godinu dana nakon posljednjeg urađenog prošlogodišnjeg presjeka. Pa, ljudi moji, valjda bih trebao biti mudriji (što u prijevodu znači – misliti samo na sebe).

Neću, jer očigledno da svaki tekst koji napišem i svaku golu činjenicu koju navedem samo ja sto puta iščitam, odvagam i ozbiljno shvatam. Drugi ili ne pročitaju, ili pročitaju ali ne reagiraju, ili time trguju sa prozvanim, pljujući svaku činjenicu koju sam samo zbog njih i umjesto njih i napisao (da ih zaštitim od odmazde).

Da bi i moj tekst bio zastupljen u ovom broju, pa da ne budem crna ovca?! Pa to i nema nekog smisla. Ja ću to svakako biti. Jer urednica je iskoristila sve uljudne alate, osim na Balkanu dopuštenih (psovke). Pored toga, moja glava nije građena tako da služi tuđim frizerskim vještinama pa se jadna mora oslanjati na sadržaj vlastite unutrašnjosti (rizikujem da ljudi pomisle da ovo piše izvjesni mister Vlajki. Ali nema veze, i on je valjda čovjek).

Kome? Pa valjda onima koji su odgovorni za ovakve propuste, privrednicima kojih se ovo ponajviše tiče.Ma i to je utopija! Jer mnogo sam se puta uvjerio da oni međusobne nesuglasice (na obostrano zadovoljstvo!) razriješe jednom “hajrovanom’’ bilateralnom dozvolom pa tako kratkoročno riješe problem i osiguraju sigurnu kartu za prisustvo ceremoniji dugoročnog uništavanja vlastitog uspjeha.

Zašto? Zašto bih uporno bacao činjenice na hastal kada mi je ljepše zažmiriti na jedno oko (a ako je potrebno i na oba) i uživati kada svi glume da se raduju što me vide? I još mi kažu (kao djetetu za laku noć) da sam divan. (Znam jednog koji je to čitav radni vijek radio i mjesečno “zarađivao’’ više nego povisoki predstavnik. I danas je za sve koje je “izublehašio’’ časniji nego ja.)

I dokle više?!? Dokle se više boriti za sistemska rješenja koja je moguće realizirati za 5 dana kada privrednici žele pojedinačna, parcijalna, a vrlo često i nikakva za 4-5 dana?

Dnevnik Zijada Sinanovića

BIO JE DOBAR ČOVJEK


DUGA LISTA PROBLEMA

A i dokle više da spominjem (vjerujte da me je stid, iako nemam nikakve ovlasti da to riješim) kako:- transportna zajednica nema usklađene redove vožnji na međunarodnim linijama već više od 6 godina,- u ovoj zemlji još nikada nije održano usklađivanje međuentitetskih autobusnih linija,-državno ministarstvo nema pojma kome izdaje 10% ukupnog kontingenta bilateralnih dozvola (cca 5.000

dozvola), dok se iste te dozvole “dilaju’’ po BiH i po 400 KM po komadu,- državno ministarstvo nije u stanju objaviti registar redova vožnje za SR Njemačku,- raznorazni dileri napadaju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija zbog odgovornog pristupa

raspodjeli bilateralnih dozvola,- državno ministarstvo nema nikakvog osjećaja za potrebe prijevoznika za uspostavljanje multilateralnih

autobusnih linija,- državno ministarstvo izvorne nadležnosti, potpuno nezakonito, prenosi na niže nivoe, svjesno urušavajući

osnovna načela Zakona o upravnom postupku, znajući da takva rješenja predstavljaju budući problem prijevoznicima,

- ministarstvo uvijek nađe način da dođe do Kazahstana, Japana i sličnih zemalja, ali nije spremno potrošiti ni grama energije da napravi važne kontakte sa ključnim zemljama (valjda se uspješnost mjeri brojem egzotičnih destinacija i slika sa istih),

- prijedloge izmjena zakona i pravilnika sa pojedinim prijevoznicima dogovaraju i po kafanama,- trasu Koridora Vc problematiziraju zbog najobičnije parcele,- hladno posmatraju kako se u pregovorima sa Republikom Hrvatskom i EU umjesto pitanja prolaska od

Metkovića do Neuma i od Metkovića do Ploča samo rješava pitanje prolaska kroz Neum (što je čista diskriminacija jer isto pravo mora imati dijete koje bez putovnice treba doći od Dubrovnika do Zagreba, kao i ono koje iz Neuma treba doći do Mostara ili Sarajeva).

Ne, sve to se nikoga ne tiče. Može se, ne dao Bog, neko moćan naljutiti. Pa će napraviti probleme i postavljati kojekakva pitanja.E, zbog svega toga, a i zbog mnogo drugih razloga, neću da pravim nikakve analize o protekloj godini.

ZAŠTO JE VAŽNO BITI DOBAR?

Da, uspjeli smo u protekloj godini osigurati dostupnost ATA karneta mnogima koji su ga godinama iščekivali u BiH i postaviti vrlo kvalitetan i uzoran sistem zbog kojeg dobijamo čestitke i od najodgovornijih za funkcioniranje ovog sistema u svijetu. Uspjeli smo udvostručiti broj izdatih TIR karneta u odnosu na prethodnu godinu. Uspjeli smo podržati ministarstvo (i to ćemo uvijek raditi bilo da je riječ o državnom ili entitetskim ministarstvima) u pozitivnim aktivnostima.

Ali nismo uspjeli uvjeriti najodgovorniju osobu u ministarstvu da je važno biti: dobar, uzoran, pozitivan, nepokolebljiv, sa vlastitom vizijom (ali ne mahalškom), odgovoran prema sebi i svojim nasljednicima (da se ne stide izgovoriti njegovo ime). Nismo uspjeli i eto, neka ne bude On kriv za to (jer znam da je sujetan). Evo, bit ću ja kriv za sve.

No, kako svako u ovoj zemlji, bio on poslovan čovjek ili radnik, zaposlen ili ne, konstitutivan ili “ostali’’, ima isti običaj biti blag i za svakoga ko izađe iz forme na koju smo navikli reći “bio je dobar čovjek’’, i ja ću uraditi isto i samo reći – BIO JE DOBAR ČOVJEK.

>>>


Poslije neprestanog rasta cijena žitarica kojim je obilježen po-četak 2011. godine, početkom marta je došlo do blage stabili-zacije, pa čak i pada cijena na većini tržišta u okruženju. Do kraja februara cijena pšenice u Srbiji je porasla za 30,00 EUR/t, dok je u Hrvatskoj zabilježen skok cijene za 20,00 EUR/t. Ci-jena pšenice u Mađarskoj je takođe konstantno rasla i dostigla cijenu od 340,00 EUR/t. Zatim dolazi do blažeg pada cijene pšenice na Mađarskoj berzi koja bitno utiče na ostala tržišta u okruženju i do pada cijene pšenice na ostalim tržištima. Nuđe-ne cijene pšenice sa svih tržišta u okruženju prvih martovskih dana su se kretale od 290,00 do 320,00 EUR/t. Ponude sa trži-šta Srbije su se kretale od 290,00 do 320,00 EUR/t, sa tržišta Mađarske od 306,00 do 315,00 EUR/t, a sa tržišta Hrvatske od 295,00 do 300,00 EUR/t. Cijena pšenice na bh. tržištu se u prvom tromjesečju 2011. kretala od 530,00 do 680,00 KM/t + PDV. Poslije izglasane Uredbe Vlade Republike Srbije o zabrani izvoza pšenice sa tog tržišta i očekivanom daljem rastu cijene pšenice, desilo se upravo suprotno. Japanska katastrofa i libijska kriza su imale značajan uticaj na kretanje cijena na svjetskim

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

U protekloj godini japanska katastrofa i libijska kriza imale su značajan uticaj na kretanje cijena na svjetskim merkantilnim berzama, te se desio neočekivan pad cijena na svim tržištima, uključujući i ona u bližem okruženju. Padu cijena žitarica doprinijela je Uredba Vlade Republike Srbije o privremenoj zabrani izvoza pšenice sa tog tržišta. Nova godina donijela je i nove cijene žitarica.

berzama, te se desio neočekivan pad cijena na svim tržištima, pa i onim u bližem okruženju. Cijena pšenice je značajno pala pa je u četvrtom mjesecu najniža zabilježena ponuda pšenice sa mađarskog tržišta iznosila 270,00 EUR/t za pšenicu standar-dnog kvaliteta. Ponude pšenice sa hrvatskog tržišta su se kretale od 280,00 do 300,00 EUR/t.

Osim cijene pšenice, došlo je i do pada cijene kukuruza. Ponude vještački suvog kukuruza iz uvoza su se krajem febru-ara i početkom marta kretale od 200,00 do 225,00 EUR/t, zavis-no od tržišta. Cijena sirovog kukuruza 18-20% vlage nuđenog sa tržišta Srbije kretala se u tom periodu od 173,00 do 180,00 EUR/t. Zbog značajne razlike u cijeni u odnosu na vještački suv kukuruz, jako puno uvoznih trgovačkih preduzeća je uglavnom uvozilo sirovi kukuruz. Kod domaćih trgovačkih kuća cijena kukuruza se u prvom tromjesečju godine kretala od 410,00 do 500,00 KM/t + PDV za vještački suv kukuruz, dok se prirodno suv kukuruz mogao nabaviti po nižoj cijeni za 20,00 KM/t.

Mađarska prednjačila u izvozu kvalitetnih sorti žitarica

Početak drugog polugodišta 2011. je bio obilježen konstan-tnim oscilacijama cijena žitarica na svim tržištima u okruženju. Usli-jed iščekivanja nove žetve, te smanjenja zaliha pojedinih

Neočekivane reakcije tržišta merkantilnih roba


>>>

žita-rica, uvozne cijene ječma i zobi su značajno porasle. Cijena pšenice u tom periodu nije rasla, ali je bila prisutna nestašica kvalitetne pšenice, koje je sve manje u ponudi. Domaći mli-nari su iščekivali i prekid zabrane izvoza pšenice iz Srbije, što bi im u tom periodu i značajno olakšalo nabavu. Nuđene ci-jene pšenice sa tržišta Mađarske su se tada kretale od 259,00 do 280,00 EUR/t.

Poslije žetve pšenice i zobi pojačana je ponuda žitarica sa svih tržišta u okruženju. U tom periodu najniže nuđene cijene pšenice su bile sa tržišta Srbije, odakle su ponude kretale već od 170,00 EUR/t naviše, zavisno od kvaliteta. Kvalitet pšenice je bio znatno bolji u odnosu na proteklu godinu a pšenica se sa tog tržišta trgovala po cijenama od 170,00 do 187,00 EUR/t. Visokokvalitetne sorte pšenice su se uglavnom i dalje uvozile sa tržišta Mađarske, gdje se cijena poboljšivača kreće od 200,00 do 205,00 EUR/t, dok se pšenica standardnog kvaliteta nudila od 190,00 do 198,00 EUR/t. Ponude pšenice sa tržišta Hrvatske su se kretale od 194,00 do 220,00 EUR/t. Nuđena cijena domaće pšenice se kretala od 390,00 do 500,00 KM/t + PDV, zavisno od ponuđača.

Ječam se najviše uvozio sa tržišta Mađarske i prosječna tr-govana cijena je iznosila 180,00 EUR/t. Na tržištu Srbije je ci-jena ječma bila nešto jača i kretala se od 192,00 do 195,00 EUR/t za 1. klasu ječma.

Najpovoljnije ponude zobi su ove godine takođe bile sa trži-šta Mađarske i kretale su se od 180,00 do 196,00, dok se najviše trgovalo po cijenama od 180,00 do 183,00 EUR/t.

Vodostaj Dunava uticao na cijenu kukuruza

Sa najviše oscilacija cijena u proteklom periodu je svakako pro-praćena cijena kukuruza koja je početkom avgusta dostigla cijenu i 230,00 EUR/t, da bi pred berbu ranih sorti kukuruza došlo do naglog pada cijene i za 30,00 EUR/t u samo jednoj sedmici. Sa novom berbom nastavljen je i pad cijene, pa se pr-vih septembarskih dana stari kukuruz nudio po cijenama od 185,00 EUR/t, dok se cijena novog vještački osušenog kukuruza

Kretanje cijena od 1.1.2011. do 31.12.2011.

kretala od 181,00 do 190,00 EUR/t. Novi sirov kukuruz 16-20% vlage se nudio po cijeni od 160,00 do 178,00 EUR/t, zavisno od procenta vlage.

Porastom vodostaja Dunava i uplovljavanjem prvih barži za izvoz kukuruza iz Srbije polovinom oktobra je došlo do rasta cijene. Izvozne ponude sa tržišta Srbije su za samo sedam dana porasle za 10,00 EUR/t. Takva cijena se zadržala vrlo kratko, toliko koliko je bila pojačana potražnja zbog izvoza. Početak novembra donosi nove znatno niže cijene. Nuđena cijena kuku-ruza sa tržišta Srbije je tokom novembra bila prilično nestabil-na. Najniže nuđene cijene su se kretale od 149,00 do 154,00 EUR/t. Kao razlog konstantnog pada cijene srpski izvoznici na-vode jako nizak vodostaj Dunava, te rast kursa evra u odnosu na dinarsku valutu.

Ovako niska cijena kukuruza u ovom vremenskom periodu nije bila slučaj prethodnih godina. Vještački suv kukuruz se na domaćem tržištu početkom decembra nudio od 350,00 do 370,00 KM/t + PDV, da bi cijena tokom decembra pala za 20,00 KM/t i do kraja godine se kretala od 330,00 do 350,00 KM/t + PDV.

Za razliku od kukuruza, cijena pšenice je prilično stabilna, osim na tržištu Srbije gdje je došlo do blažeg rasta cijene. Po-nude sa tržišta Mađarske su se kretale od 180,00 do 198,00 EUR/t, dok su nuđene cijene sa tržišta Srbije i Hrvatske nešto jače u odnosu na protekli period i kretale su se od 185,00 do 195,00 EUR/t. Nuđene cijene pšenice na domaćem tržištu su se kretale od 380,00 do 420,00 KM/t + PDV.

Zbog rasta vodostaja Dunava i omogućenog izvoza iz Srbije i Mađarske je u novoj godini došlo do rasta cijena ovih žitarica. Već u prvoj sedmici 2012. cijena kukuruza je porasla za 10-15 EUR/t, a pšenice za 5,00 EUR/t.


U prvom kvartalu smo bilježili poskupljenje izvozne cijene bra-šna 15-20% u odnosu na zadnji kvartal u 2010. godini i cijene su se kretale za T-500 od 320,00 do 375,00 EUR/t, a za T-400 345,00-400,00 EUR/t. Međutim, cijene domaćeg brašna su jedno izvjesno vrijeme bile na istom nivou bez nekih bitnijih promjena. Sredinom trećeg mjeseca Vlada Srbije je objavila Uredbu o pri-vremenom kvantitativnom izvozu brašna. Domaći uvoznici su u tom trenutku ostali bez ponuda brašna sa tog tržišta i bili su primorani da uvoze iz Hrvatske ili Mađarske po cijeni od 410,00 EUR/t. Ovakva situacija je odgovarala domaćim mlinovima jer su se nadali pojačanoj prodaji brašna na domaćem tržištu, kao i mogućnosti izvoza za Crnu Goru po cijeni od 410,00 do 480,00 EUR/t, u zavisnosti od tipa. Zabrana izvoza iz Srbije nije bila du-gog daha pa je Vlada Srbije donijela izmijenjenu Uredbu o izvozu brašna i dozvolila izvoz od 33.000,00 t u sljedeća tri mjeseca i pravo izvoza samo proizvodnim mlinovima. Početkom drugog kvartala izvozna cijena brašna iz Srbije je počela da pada, prvo za 5,00-10,00 EUR/t, a kasnije smo bilježili pojeftinjenje u prosjeku i do 30,00 EUR/t mjesečno. Kraj godine je završen sa još jednim padom cijene brašna. Domaći mlinovi su izašli sa nižom cijenom od 0,05 KM/kg u odnosu na prošli mjesec i brašno T-500 se trgovalo od 0,512 do 0,684 KM/kg + PDV, a T-400 0,57-0,68 KM/kg + PDV. Kod izvozne cijene brašna bilježili smo pad za 5,00 EUR/t, pa je najniža ponuda za T-500 bila 230,00 EUR/t, a za T-400 250,00 EUR/t.

Obogaćena ponuda ulja

Sa ulaskom u 2011. godinu proizvođači su promijenili cijene ulja. Izvozne cijene su porasle u prosjeku za 0,10 EUR/l. Cijene ulja Sunce Sombor je sa 1,06 EUR/l u odnosu na kraj 2010. go-dine došla na 1,16, dok se ulje Brilijant nudilo po 1,25 EUR/l. U domaćim veleprodajama je cijena ulja tada porasla u prosjeku za 0,30 KM/l. Ovo poskupljenje je uslijedilo zbog povećanja cijene suncokret zrna za oko 70% u odnosu na prošlu godinu. Početkom drugog kvartala krenuo je uvoz dugo očekivanog ulja Floriol Duet koji se proizvodi od mješavine suncokreta i uljane repice i na domaćem tržištu se njegova cijena nudila od 2,22 do 2,33 KM/l + PDV. Ci-jena suncokretovog Floriol ulja je pala za oko 2,9% i prodavalo se 2,28-2,48 KM/l + PDV, a Floriol Fami-lly i Plus za oko 3,5% i kretalo se od 2,23 do 2,41 KM/l + PDV. Inače, u tom je periodu fabrika Floriol ulja pokrenula akciju za ulje Plus, Familly i Duaet i ponudila izvoznu cijenu od 1,125 EUR/l, dok je Floriol suncokret bio 1,16 EUR/l. Na domaćem tržištu se kra-jem petog mjeseca pojavio novi mađarski brend suncokretovog ulja Kunsaki eden čija je cijena iznosila 2,18 KM/l + PDV. Po kvalitetu i po sastavu je sličan Flori-olu, a pošto je relativno nepoznato ulje na našem tržištu njegova je prodaja išla laganim tempom. Krajem drugog kvar-tala bilježili smo pad izvozne cijene ulja


Godina koja je iza nas je godina oscilacija u cijenama prehrambenih artikala. Početak 2011. je obilježen nestašicom robe, povećanjem cijena sirovina za preradu i poskupljenjem osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini.

prema BiH i ona se kretala od 1,06 do 1,08 EUR/l iz Mađarske, od 1,13 do 1,15 EUR/l iz Srbije, a 1,17 KM/l iz Makedonije. Krajem šestog mjeseca bilježili smo dugo očekivani pad cijene Bimalovih i Is-kon ulja, cijena je pala za 0,10 KM/l, a Zvijezdinih ulja za oko 0,20 KM/l. Na domaćem tržištu ponuda Bimalovih ulja se kretala od 2,30 do 2,40 KM/l + PDV, Iskona 2,30-2,31 KM/l + PDV, a Zvijezde 2,38-2,62 KM/l + PDV. Pošto su prinosi suncokret zrna bili zadovoljavajući, bilo je i za očekivati da će u četvrtom kvartalu doći do pada cijene ulja. Cijena Floriol ulja je na domaćem tržištu pala za 0,46% i nudila se od 2,14 do 2,30 KM/l + PDV. U farbici Floriol su odobrili količinski rabat koji je trajao do kraja godine.

Nepredvidivo tržište šećera

Na početku godine javljala se nestašica šećera. Ponuda brazilskog šećera je sve manje bila prisutna na domaćem tržištu zbog visoke izvozne cijene u Brazilu i Argentini. U drugom mjesecu smo bilje-žili povećanje cijene za oko 3%. Domaći trgovci su šećer nudili od 1,49 do 1,63 KM/kg + PDV. Raspoloživih količina za izvoz iz re-giona prema BiH gotovo da i nije bilo pa su se trgovci okrenuli kupovini iz Šećerane Brčko. Od početka drugog kvartala cijena šećera je počela da pada, tako da je sa 1,49 KM/kg + PDV pala na 1,45 KM/kg + PDV. Na tržištu BiH pojavio se alžirski šećer koji je proizveden od šećerne trske i ima 45 icumsa. U tom periodu, cijena ovog šećera je bila 1,367 KM/kg + PDV. Sa početkom se-dmog mjeseca krenula je nova viša cijena šećera za 0,05 KM/kg - sa 1,37 KM/kg + PDV na 1,42 KM/kg + PDV. Sve više su se ve-letrgovci odlučivali za kupovinu domaćeg šećera jer se u izvoznu cijenu brazilskog šećera nisu mogli uklopiti zbog stalne oscilacije cijena. Od početka četvrtog kvartala alžirskog šećera više nije bilo u ponudi zbog nekonkurentne nabavne cijene u Alžiru, ali su zato uvoznici počeli da uvoze tajlandski, egipatski i indijski šećer čija se cijena kretala od 1,51 do 1,57 KM/kg + PDV. U osmom mjesecu smo bilježili porast cijene šećera od 13% u odnosu na prethodni mjesec. Početkom oktobra cijena domaćeg šećera je pala za oko 0,05 KM/kg i veleprodajna se cijena domaćeg i brazilskog šećera nudila od 1,452 KM/kg + PDV. Krajem godine izvozne cijena brazilskog šećera u lukama Bar, Kopar i Rijeka pala za 11,5% sa 650,00 EUR/t na 575,00 EUR/t. Pred kraj godine cijena domaćeg šećera se nije bitnije mijenjala i nudila se od 1,32 KM/kg + PDV, dok je brazilski bio 1,35 KM/kg + PDV.

Godina puna oscilacija u cijenama

Cijene berzanskihroba u 2011. godini



Od početka januara cijena armaturnog željeza bilježila je porast iz sedmice u sedmicu. Do prvog poskupljenja u novoj poslovnoj godini došlo je početkom januara (cijena je uvećana u prosjeku za 100,00 KM/t), ali se takav trend nastavio i u drugoj polovini mjeseca kada je zabilježeno novo poskupljenje ovih artikala u prosjeku za 85,00 KM/t. Početak februara donio je nove cijene, uvećane u prosjeku za 20,00 KM/t, ali je sredinom mjeseca došlo do sniženja cijena za oko 85,00 KM/t. Ponuda za arma-turnu mrežu kojom je završen prvi kvartal iznosila je 1.115,00 KM/t + PDV, dok su se za betonsko gvožđe, u zavisnosti od profila, cijene kretale od 998,00 do 1.028,00 KM/t + PDV. Sa manjim oscilacijama, ovakvo se stanje zadržalo do decembra kada je najavljeno novo poskupljenje ovih artikala. Cijena ar-maturne mre-že sa kojom je završena poslovna godina iznosila je 1.135,00 KM/t + PDV, ali se na samom početku 2012. godine stanje pro-mijenilo pa je trenutna ponuda u prosjeku uvećana za 60,00 KM/t i bilježi kretanje od 1.185,00 do 1.190,00 KM/t + PDV, dok se profili kreću od 1.060,00 do 1.120,00 KM/t + PDV.

Rabati za građevinske materijale

Domaće cementare u prethodnoj godini nisu imale značajnije promjene u cijena-ma svojih proizvoda. Formiranje ponuda kod veletrgovaca isključivo je zavisilo od proizvođačkih rabata. Najniža ponuda cementa za kvalitet PC 450 u Kakanj-skoj cementari iznosila je 161,00 KM/t + PDV, a u Lukavačkoj 179,48 KM/t + PDV.

Proizvođači kreča su bili u sličnoj situaciji kao i proizvođači cementa. U trećem kvartalu je došlo do blagog sni-ženja cijene ovog proizvoda. Domaća

Kretanje cijena od 1.1. do 31.12.2011.

fabrika kreča Stamal iz Kreševa je izašla sa novom ponudom od 84,00 KM/t + PDV, te je ovo ujedno najpovoljnija ponuda koja je zabilježena u godini koja je iza nas.

Cijene opekarskih proizvoda u protekloj godini su bile sta-bilne. Domaći proizvođači su iz razloga lošije potražnje odo-bravali trgovačke rabate i nudili akcijske ponude bloka i opeke. Takođe, veliki broj trgovaca orijentisao se na uvoz blokovske robe sa tržišta Srbije i Hrvatske, te je i to znatno uticalo na lošiji plasman domaćih proizvoda. Najpovoljnija ponuda giter bloka 25X19X19 za proteklu godinu iznosila je 0,48 KM/kom + PDV, a proizvođači za početak nove građevinske sezone najavljuju i nove izmjene u cijenama ovih artikala.

Drvoprerađivači izborili svoje mjesto na zahtjevom EU tržištu

Porast proizvodnje i izvoza zabilježen je jedino u drvopreradi. Na EU tržištu zabilježen je porast potražnje za namještajem i poluproizvodima od punog drveta, pa su proizvođači iz BiH pronašli svoje mjesto na tom tržištu, prvenstveno dobrim kvali-tetom, ali i konkurentnim cijenama svojih proizvoda.

Poslovna 2011. godina koja je iza nas bila je veoma nepovoljna za građevinarstvo. Cijene građevinskih materijala, izuzev armaturnog željeza čija se cijena konstantno mijenjala, bile su uglavnom stabilne. Ipak, protekla građevinska sezona se pokazala izrazito nepovoljnom i za izvođače i za veletrgovce. Smanjenje potražnje je neminovno dovelo do smanjenja trgovine građevinskim robama.

Smanjena trgovina građevinskimrobama


Microsoft navodi privatni (Private) Cloud kao novi pomak u informatici. Karakteristike komercijalnog javnog Cloud servisa: skup resursa, samousluga, ela-

stičnost, cijena bazirana na usluzi, privatni (Private) Cloud pro-širuje sa: mogućnost kontrole i slobodno konfiguriranje. Za krei-ranje i vođenje privatnog Clouda Microsoft nudi i nove proizvode: MS Windows 8 Server i MS System Center 2012 (SC).

MS System Center 2012 je nova verzija softvera za uprav-ljanje sistemskim resursima u fizičkim i virtualnim mrežama. Ovaj softver u privatnom Cloudu omogućava vođenje infrastruk-ture, automatizaciju i slanje servisa, vođenje aplikacija. Dodat je App Controller koji vrši detaljan nadzor i dijagnostiku aplikacija na nivou preduzeća. Nadzirane aplikacije mogu biti smještene i u javnom i u privatnom Cloudu. SC omogućava dinamičko optimiziranje resursa.

MS SQL Server 2012, Denali, je novi SQL server koji donosi niz novosti i poboljšanja. Jedna od novosti je SQL Server Data Tools. SQL Server Audit je poboljšan. Autentikacija se može vršiti bez logiranja. Kriptiranje je prošireno sa AES256 i SHA2 (256, 512). Novi tip baze, “Contained baza”, olakšava premještanje ba-za između raznih instanci SQL Servera, ne zahtjeva logiranje i ne zavisi od konfiguracije nove instance SQL Servera. Novo sigurnosno rješenje “AllwaysOn” je integrirano High Availa-bility Disaster Recovery (HADR) database mirroring rješenje koje je fleksibilno i efikasno. SQL Server bez grafičkog sučelja je podržan za Windows Server Core, što povećava efikasnost i smanjuje mogućnost napada na SQL Server.

Sigurnosne tehnologije Windows Servera

Prezentirane su i sigurnosne tehnologije Windows Servera 2008 R2: AppLocker, Windows Security Auditing, DNSSec, Managed Service Accounts. AppLocker spriječava instaliranje i pokretanje aplikacija u zavisnosti od konfiguracije Active Directory Group Policy i Local Policy. Security Auditing sadrži System Access Control Liste (SACL) pomoću kojih se kontrolira pristup. DNS-Sec je novost koja poboljšava sigurnost saobraćaja između DNS servera kriptiranjem DNS saobraćaja sa PKI. Managed Service

TEMA >>> CIS

U Sarajevu je krajem prošle godine održan MS TechNet Dan 2011 na kojem je Microsoft prezentirao svoje nove proizvode. Prezentirani su: MS Private Cloud, MS System Center 2012, SQL Server 2012, Windows Server 2008 R2, Consumerisation IT, Windows 8, Windows Phone 7.5.

Accounts omogućava korištenje standardnih korisnika (User ac-counta) za servise i aplikacije.

Consumerisation IT je nova Microsoftova strategija bazira-na na operativnim sistemima, Cloud servisu, alatima za vođenje sigurnosti i sadržaja, aplikacijama i razvojnim alatima.

Novi operativni sistem Windows 8 je trenutno u fazi Deve-loper Preview. Novo sučelje, Metro, je potpuno izmijenjeno i je-dinstveno za računare i tablete. U odnosu na Windows 7, Win-dows 8 ima: brže vrijeme bootanja, može se pokrenuti sa USB sticka, SkyDrive za čuvanje dokumenata u Cloudu, podršku za USB 3.0, Internet Explorer 10, HTML 5.

Windows Phone 7.5, Mango, je nova verzija operativnog sistema za mobilne telefone. Na tržištu je od septembra 2011. i sadrži Wireless Sync, Internet Explorer 9, HTML 5, multitask-ing, integriranje poruka sa raznih servisa, integraciju na Office 365 i SkyDrive servise na Cloudu. Dodatna zaštita mobilnog telefona može se napraviti pomoću aplikacija:Ring it - nalaženje mobilnog telefona pomoću aktiviranja zvona; Lock it - udaljeno zaključavanje; Erase it - briše sve sadržaje sa mobilnog telefona i resetira ga na fabričke postavke.

Noviteti u 2012.

Microsoft je napravio novu paletu proizvoda koji se trebaju po-javiti u 2012. godini, a sadrži: MS Private Cloud za Windows 8 Server, MS System Center 2012, SQL Server 2012 Denali, MS Windows 8, Windows Phone 7.5 Mango.

MS TechNetDan 2011

Piše: Suad Sućeska


U toku debate, predstavnici zemalja članica EU su diskutirali o praktičnim problemima implementacije Digitalne agende za Evropu (DAE) i naglasili potrebu za zajedničkom evropskom definicijom i indikatorima za digitalnu pismenost. Ovaj događaj bio je idealan forum da nacionalni predstavnici daju povratnu informaciju Komisiji i drugim kreatorima politika u EU o stvar-nim izazovima s kojim se suočavaju u implementaciji DAE, u nacionalnom kontekstu.

U svom obraćanju skupu, potpredsjednica Evropske komi-sije Neelie Kroes je naglasila potrebu za transformacijom koja bi stavila digitalno osnaživanje (digital empowerment)u sredi-šte političke agende. Predstavnici zemalja članica su svoja izla-ganja nastavili u istom tonu, podržavajući potrebu da digitalna pismenost bude noseći element uključen u sve nacionalne poli-tike, od obrazovanja do infrastrukture, jer ona čini kamen temeljac DAE. Naglašena je potreba za zajedničkom standard-nom definicijom i indikatorima digitalne pismenosti u Evropi. Dodatno, potpredsjednica Kroes je podvukla da je “digitalna pismenost pitanje poštenja i pristupa mogućnostima; ona je

ECDL >>>

ECDL fondacija je pod pokroviteljstvom Neelie Kroes, potpredsjednice Evropske komisije (EK), povezala ključne aktere iz Evropske komisije, Evropskog parlamenta, 12 nacionalnih vlada i drugih zainteresiranih strana kako bi dis-kutirali o progresu, prioritetima i načinima za implementaciju aktivnosti u oblastima ‘digitalne pismenosti, vještina i e-uključenosti’ iz Digitalne agende za Evropu (DAE).

Dvanaest zemalja članica EU pozivaju na kreiranje jedinstvene definicije i indikatora

za digitalnu pismenost i e-vještine

Pripremila: Aida Ajanović

jedno socioekonomsko pitanje…’’, dodajući da će poruke svih zainteresiranih strana koje su učestvovale u ovoj debati biti saslušane. Također, Kroes je pohvalila posvećenost ECDL fon-dacije Digitalnoj agendi za Evropu kroz omogućavanje da više od 5 miliona ljudi stekne digitalne vještine i sposobnosti.

Sean Kelly, član Evropskog parlamenta je naglasio važnost digitalnih vještina za zapošljavanje i ekonomski rast i rekao: “U budućnosti, 18 miliona poslova u Evropi će zavisiti od toga da Evropljani imaju digitalne vještine; ono o čemu govorimo je uklanjanje prepreka za milione ljudi kojima trenutno nedostaju neophodne vještine da budu ekonomski uključeni’’.

Dugoročne politike digitalne pismenosti

Predstavnici zemalja članica su zaduženi da razvijaju dugoročne politike digitalne pismenosti, a naglašeno je nekoliko ključnih elemenata koji će ubrzati progres, uključujući i potrebu da se naglašava važnost koju e-vještine imaju u promociji ekonom-skog oporavka, i potrebu za korodiranim pristupom razvoju na-cionalnih i evropske politike.

Prema mišljenju direktora ECDL fondacije Damiena O’Salivana (Damien O’Sullivan), Evropska budućnost će biti digitalna, a razvoj digitalne budućnosti leži u rukama predsta-vnika zemalja članica koji su učestvovali na ovoj debati.

“U ECDL fondaciji se energično borimo sa ovim izazovima više od decenije; radimo zajedno sa našim nacionalnim par-tnerima, vladama na nacionalnom nivou i kreatorima politika u Briselu. Posvećeni smo podržavanju vlada kako bi pomogli stvaranju politika u vezi digitalne pismenosti i omogućavamo kanal za dijalog u razvoju i implementaciji DAE u nastupajućim godinama’’, rekao je O’Salivan.

O ECDL fondaciji

ECDL fondacija je tijelo za certifikaciju vodećeg međunarodnog programa za certifikaciju kompjuterskih vještina – ECDL/ICDL. Misija Fondacije je da omogući stručnu upotrebu ICT kojom se osnažuju pojedinci, organizacije i društvo putem ra-zvoja, promocije i isporuke kvalitetnog programa certifikacije širom svijeta. Sa preko 11 miliona kandidata koji učestvuju u ši-rokom spektru programa, ECDL fondacija je postavila globalni referentni nivo u certifikaciji vještina krajnjih korisnika. Za više informacija o ECDL fondaciji, kao i o ECDL/ICDL programu, molimo vas posjetite www.ecdl.org.

Predstavnici zemalja članica i donosioci EU politika diskutiraju o praktičnim problemima implementacije Digitalne agende za Evropu.


ECOS >>>

ECOS je kao imperativ i obavezu sam sebi nametnuo da vrši edukaciju i consulting poslovne zajednice, koja je spremna da smjelo i hrabro izađe na međunarodno

tržište i dokaže svoju produktivnost, konkurentnost i kvalitet. Hiljade polaznika i učesnika naših seminara, radionica, škola i programa iz svih dijelova Bosne i Hercegovine prepoznalo je Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Herce-govine kao svog partnera u stjecanju novih znanja, iskustava i kompetencija.

Jedan od prvih seminara koji je realiziran u 2011. godini imao je zadatak da upozna učesnike sa najaktuelnijim trgova-čkim pravilima – Incoterms 2010. Članovi VTK BiH na taj su način prvi imali priliku educirati se o najnovijim procedurama Međunarodne trgovačke komore (ICC), ali i o tome sami čitati s obzirom da je tom prilikom za njih prevedena knjiga Incoterms 2010.

Učesnici seminara zaposleni u kompanijama koje se bave transportom robe imali su priliku da prisustvuju seminaru na temu “ATA karnet – Pasoš za robu’’, što je bila sama uvertira za svečani početak izdavanja karneta ATA u Bosni i Hercego-vini od strane Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Stotine polaznika iz privatnih kompanija i državnih institucija imalo je priliku educirati se o tome kako najjednostavnije iz-voziti robu koja će se opet vratiti u zemlju iz koje je krenula.

Nismo zaboravili na učesnike koji su aktivni i u drugim granama privrede. Tako je za one iz oblasti drvoprerađivačkog sektora u sklopu sajma INTERIO 11 organiziran seminar “Ak-tuelnosti u drvnoj industriji’’. Kao vrhunac, za učesnike sajma namještaja IMM 2012 u Kelnu organiziran je seminar “Inter-national Sales Manager – Menadžer za međunarodnu prodaju’’, čija organizacija polako ali sigurno postaje kontinuirana ak-tivnost Instituta za edukaciju.

S ciljem pružanja što raznovrsnijeg edukativnog sadržaja, a pri tome prateći i poštujući princip jednakopravnosti, suorgan-izirali smo konferenciju “Ravnopravnost spolova u ekonom-skom razvoju’’ te uspješno realizirali projekat “Socijalna, podu-zetnička i e-inkluzija žena 40+’’.

Dobra ideja zlata vrijedi

Svjesni vremena i okruženja u kojem živimo, nismo zaboravili na one koji u svakodnevnom poslovanju nisu u mogućnosti da pokažu i dokažu svoju kreativnost i sposobnost. Uspješna realizacija projekta “Daj ideju – postani poduzetnica’’ je pokazala da u Bosni i Hercegovini žive i djeluju ljudi sa kreativnim idejama i vizijama koje vrlo lako mogu postati realnost ukoliko svoje uporište imaju u znanju i štivu koje se, između ostalog, stječe u “Školi malog biznisa’’.

S obzirom da smo i sami svjedoci ambicija naše države da postane članom jedne velike evropske porodice, Institut za edukaciju je održao radionice “Pisanje projektnih prijedloga za IPA programe prekogranične saradnje’’ i organizirao info dane “Programi Evropske unije za istraživanje i razvoj – FP7, COST i EUREKA’’ (na opće zadovoljstvo predstavnika i institucija iz oblasti obrazovnog i naučno-istraživačkog sektora) i na pra-gmatičan način podcrtao ambicije naše države na njenom ev-ropskom putu.

Kada svemu ovome dodamo projekte i programe čija re-alizacija i uspješna implementacija traje već duži niz godina, a polaznike obučava o najvažnijim temama u okviru poslovne administracije (Škola poslovne administracije i Škola mena-džerskih alata i vještina), pruža saznanja i kompetencije iz svijeta informacionih tehnologija (ECDL – Škola računara) i priprema kompanije i poslovne subjekte da se što bolje predstave i ostvare nove kontakte na međunarodnom tržištu (Škola poslovnog engleskog jezika), onda sa ponosom možemo reći da je 2011. godina itekako bila dobra i uspješna godina. Ne samo za nas već i za one koji su bili uz nas i koji su zajedno sa nama slavili sve poslovne uspjehe koje je sa sobom nosila 2011. godina.

Svim partnerima i klijentima Instituta za edukaciju VTK BiH ovom prilikom želimo sretnu i uspješnu poslovnu 2012. godinu, sa željom da vam se ostvare svi do sada neostvareni po-slovni poduhvati.

ECOS – Vaša adresa za edukaciju!

Partner u stjecanju znanja

Investiranje u edukaciju, kao alat i sredstvo za ostvarivanje bolje produktivnosti i dugoročnije održivosti kompanije na samom vrhu, kako na globalnom nivou tako i na području Bosne i Herce-govine, dobija sve više na značaju. Američke kompanije koje ulažu stotine miliona američkih dolara godišnje kako bi kompetentnost, znanje i produktivnost svojih radnika održale na najaktuelnijem nivou i, samim tim, bili makar jedan korak ispred konkurencije na-jbolji su primjer za to. Trend investiranja u kadrove prepoznale su i bosanskohercegovačke kompanije i poslovna zajednica. Institut za edukaciju služi kao najsvjetliji primjer za to.

Piše: Mirza Konjo


TEMA >>>

U današnjem dinamičnom i turbulentnom poslovnom okruženju potrebno je osigurati uvjete za kontinuirano obrazovanje menadžera koje će ih osposobiti i dati im

mogućnost usavršavanja vlastitih znanja i vještina te stjecanja novih, s ciljem efikasnog i uspješnog obavljanja radnih aktiv-nosti.

U današnjem dinamičnom i turbulentnom poslovnom okruženju potrebno je osigurati uvjete za kontinuirano obra-zovanje menadžera koje će ih osposobiti i dati im mogućnost usavršavanja vlastitih znanja i vještina te stjecanja novih, s ciljem efikasnog i uspješnog obavljanja radnih aktivnosti.

Planiranje obrazovanja menadžera

Kao i sve drugo, i razvoj i obrazovanje menadžera potrebno je planirati. Cilj takvog planiranja jeste omogućiti nesmetan pro-fesionalni razvoj menadžera prema njihovim vlastitim sposob-nostima, mogućnostima i dostignućima.

Profesionalni razvoj menadžera treba prolaziti kroz sljedeće tri faze:

1. osnovno profesionalno obrazovanje (kontinuiran proces upoznavanja menadžera sa radom i elementima rada);

2. radno uvođenje novog menadžera (profesionalna adaptacija);

3. profesionalno usavršavanje ili stjecanje profesionalnog majstorstva.

Većina organizacija ističe da su sastavni dio menadžerskog posla različiti oblici obrazovanja, obuke i razvoja menadžera,

Značaj obrazovanja menadžera

Jedan od najbitnijih faktora menadžmenta jesu menadžeri koji se pojavljuju kao nosioci procesa menadžmenta. Od pravog menadžera ovisi i uspjeh procesa rada i djelovanja, jer je on osoba koja upravlja ljudima unutar određenog kolektiva. Da bi menadžer zaista bio menadžer u pravom smislu te riječi, potrebno je da posjeduje potrebna znanja, sposobnosti i vještine djelovanja. Stoga, bitan segment menadžmenta čini i obrazovanje (edu-kacija) menadžera kao osoba koje upravljaju procesom i dinamikom radnih aktivnosti koje obavljaju podređeni im ljudski resursi (uposlenici). Rad je fokusiran na obrazovanje menadžera kao bitnu odrednicu ukupnog poslov-nog rezultata kolektiva.

Piše: Mr. Ermin Kuka


>>>

što znači da se dužina menadžerskog obrazovanja sve više po-većava. Svakako da je glavna tema menadžerskog obrazovanja i razvoja, ustvari, vodstvo, ali takvo obrazovanje i razvoj trebaju uključivati i stalno osavremenjivanje i razvoj njihovih osnovnih stručnih znanja i sposobnosti.

Menadžerske kompetencije

Kontinuiran razvoj menadžera podrazumijeva efikasno postav-ljen i jedinstven sistem obrazovanja i obuke, zasnovan na ana-lizi strategije i budućih potreba menadžera, prepoznavanju kri-tičnih elemenata menadžerskih kompetencija i sposobnosti, te uspješnog ponašanja menadžera u konkretnim poslovnim radnim situacijama. Programe i nivoe obrazovanja i razvoja menadžera potrebno je maksimalno usaglasiti i povezati sa organizacijskim ciljevima i osobnim potrebama i motivima menadžera. Bez ovog jedinstva i usaglašenosti nije moguće očekivati efikasnost i uspješnost u implementiranju planiranih ciljeva djelovanja. Stoga, jedna osoba, da bi zaista mogla biti menadžer, mora posjedovati određene kompetencije, a njih može steći vlastitim obrazovanjem. Osnovne menadžerske kompetencije date su u sljedećoj tabeli:OSNOVNE MENADŽERSKE KOMPETENCIJEUpotreba moći: Upotreba utjecaja da se osigura pristanak.Tačna ocjena sebe: Realistična ili utemeljena spoznaja o sebi, svojim snagama, slabostima i ograničenjima.Pozitivan odnos: Temeljno vjerovanje u druge, uvjerenje da su ljudi dobri, optimizam i kod drugih stvaranje osjećaja da su važni.Prirodnost: Sposobnost skladnog i lakog izražavanja misli i ideja i donošenje brzih odluka.Logičko mišljenje: Stavljanje događaja u uzročan slijed, metodičnost i sistematičnost.Specijalizirano znanje: Znanje upotrebljivih podataka, teorija, okvira ili modela.Razvijanje drugih: Pomaganje drugima da obave svoj posao, preuzimanje uloge trenera i upotreba povratnih informacija u poticanju vlastitog razvoja drugih.

Većina provedenih istraživanja učesnika seminara mena-džerskog obrazovanja pokazuje da se menadžeri najčešće su-sreću s problemima motivacije svojih uposlenika. To je razlog što su mnogi obrazovni programi za menadžere usmjereni upravo ka tom cilju. Programe obrazovanja menadžera nije moguće postići i implementirati bez analize njihovih potreba, dizajniranih programa razvoja i konačne evaluacije.

Dugogodišnjim razvojem i istraživanjem obrazovanja i ra-zvoja menadžera razvijen je čitav niz metoda i tehnika usmje-renih ka povećanju vještina, znanja i uspješnosti menadžera. Osim standardnih metoda i tehnika (predavanja, kursevi, fil-movi, konferencije), razvijene su i neke specifične koje se oba-vljaju na poslu ili van njega.

Obrazovanje menadžera na poslu i van njega

Obrazovanje i razvoj menadžera na poslu (unutar organizacije) podrazumijeva sljedeće metode:

- Planirano napredovanje je tehnika koja daje menadžerima jasnu viziju njihovog razvojnog puta. Može se shvatiti kao lagani put ka vrhu, a u suštini je pristup korak po korak koji zahtjeva da se zadaci obave dobro na svakom nivou.

- Promjena posla ili programi rotacije na poslu mogu se sprovesti radi proširenja znanja menadžera ili potencijal-nih menadžera. Polaznici uče o različitim funkcijama organizacije prolazeći različita radna mjesta.

- Stvaranje položaja “pomoćnika’’ - Radna mjesta “pomoćnika’’ često se stvaraju da bi se proširila znanja uposlenih u procesu razvoja tako što im se dozvoljava da rade u blizini iskusnih menadžera koji mogu skrenuti posebnu pažnju na njihove razvojne potrebe.

- Privremena imenovanja - Pojedinci se često postavljaju kao “vršioci dužnosti’’ menadžera kada je, npr., menadžer na odmoru ili dužem poslovnom putu. Na taj način privre-mena imenovanja postaju razvojno sredstvo organizacije.

- Komisije i “niži odbori’’, poznati i kao “kolektivno ruko-vodstvo’’, daju učesnicima u procesu razvoja priliku da međusobno rade s iskusnim menadžerima i tako se upo-znaju s brojnim pitanjima koja se tiču cijele organizacije.

- Vježbanje (treniranje) - Da bi bilo djelotvorno, mora se izvesti u klimi pouzdanja i povjerenja između nadređenog i polaznika

Uz navedene metode obrazovanja i razvoja menadžera na poslu, menadžersko obrazovanje se provodi i izvan posla (izvan organizacija), npr. na fakultetima, specijaliziranim institucija-ma za obrazovanje menadžera i slično. U svijetu, a osobito u SAD-u, ovaj je oblik menadžerskog obrazovanja jako razvijen, posebno na fakultetima.

Efekti obrazovanja menadžera vidljivi su kroz proces evalu-acije takvih pothvata. Stoga se razvoj menadžera treba posmat-rati kao investicija koja će donijeti rezultate u formi jače, zdravije i održive organizacije. Potrebno je pravilno procijeniti utrošak, kako novca tako i vremena, da bi se odredila osnovanost ula-ganja u ovakav oblik obrazovanja i razvoja.

Menadžeri trebaju biti spremni da se do kraja svoje poslovne karijere kontinuirano obrazuju, mijenjaju (idu u korak s promjenama), proširuju vlastitu poslovnu filozofiju i pozitivno i realno prihvaćaju probleme pred koje nailaze u toku svog rada. Da bi riješili sve nadolazeće poslovne probleme, trebaju se pos-vetiti vlastitom obrazovanju, kontinuirano učiti i usavršavati svoja znanja, sposobnosti i vještine.


>>>

Mnoštvo faktora utječe na uspješnost razvoja menadžera, no pet ih je ključnih:

1. Kritični faktor je široka i vidljiva uključenost glavnog menadžera, odnosno direktora organizacije i smatra se “najvažnijim pojedinačnim faktorom’’ uspjeha programa menadžerskog razvoja;

2. Organizacije koje imaju uspješan proces razvoja menadžmenta imaju jasno artikuliranu i prihvaćenu strategiju, politiku i filozofiju razvoja. One postavljaju jasne ciljeve i svrhu kojoj služe;

3. Politika i strategija uspješnog razvoja menadžmenta moraju biti neposredno povezane i proizilaziti iz organizacijskih poslovnih strategija, ciljeva i izazova. Moraju biti rađene na temelju poslovnih planova;

4. Uspješni procesi razvoja menadžmenta moraju uključivati tri glavna elementa: a) godišnje planiranje sukcesije, b) planove razvoja kroz poslove i zadatke, c) unutrašnje programe obrazovanja menadžera usklađene s potrebama i prilagođene ciljnim grupama, pa i individualizirane, te dopunjene selektivnom upotrebom univerzitetskih i drugih programa izvan organizacije;

5. Menadžerski razvoj je odgovornost izvršnog (linijskog) menadžmenta, a ne funkcije ljudskih resursa. Uloga funkcije ljudskih resursa vrlo je važna, ali u osnovi podržavajuća i savjetodavna. Članovi te jedinice i obrazovno osoblje služe kao promicatelji procesa menadžerskog razvoja i kao izvor podataka i znanja za izvršne (linijske) menadžere o tome koje razvojne programe i aktivnosti upotrijebiti i kako.

Posebni programi obrazovanja i razvoja menadžera usmje-reni su na menadžere s disfunkcionalnim (neučinkovitim) po-našanjem. Takvo ponašanje najčešće se pokazuje u odnosu sa drugima, tj. u vođenju ljudi. Menadžeri s disfunkcionalnim ponašanjem su neosjetljivi na potrebe drugih, nesposobni za timski rad i saradnju, arogantni, loše upravljaju konfliktima i slično. Da bi se takvim menadžerima pomoglo upotrebljavaju se različiti programi obrazovanja i razvoja. Primjer jednog takvog, posebno oblikovanog programa jeste program “Indi-vidualnog treniranja za učinkovitost’’ koji uključuje i kombinira učinkovitost, trening, procjenu, savjetovanje i oblikovanje po-našanja, a usmjeren je individualno na svakog menadžera, te obavezno uključuje i rad psihologa u svim fazama.

Dugoročna investicija

Svakako da je obrazovanje menadžera garant uspješnog dje-lovanja i daljnjeg funkcioniranja svake poslovne organizacije ili institucije. Stoga, ulagati u obrazovanje menadžera znači ulagati u nešto što će nakon određenog vremena donijeti višestruke koristi, kako za organizaciju tako i za samog menadžera kao pojedinca. Budući tokovi poslovnog života svakako će sve više naglašavati potrebu obrazovanja menadžera, a one koji zane-mare tu činjenicu promjene će jednostavno “pregaziti’’ i pomes-ti s tržišta rada.


MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Kako ustanoviti rezultatdobre saradnje

U praksi se često susrećemo sa ljudima sa kojima samo vjerujemo da dobro sarađujemo. Mnogo je razgovora preko telefona, uz kafu ili na neki drugi, neformalan način. Koliko je takvih razgovora poslovno učinkovito možete provjeriti tako da na list papira napišete ime osobe, konkretan broj poslova koji ste, recimo, prošle godine sklopili i dobit koju ste zajedno ostvarili. Rezultat je činjenica kvaliteta vaše saradnje.


Piše: Evgen Gec

Na susretu voditelja predstavništava nekih od većih kompanija razgovarali smo o poslovnim prilikama, razvoju i okolnostima koje se predviđaju u novoj 2012.

godini. Izvanredna motivacija činila je pozitivnu atmosferu i stvarala utisak da su i oni koji su obično pesimisti promijenili svoje mišljenje. Nada da se ipak nešto mora promijeniti postala je jača od realnosti i situacija je, za razliku od proteklih godina, bila u potpunosti drugačija. Ljudi su prilazili jednim drugima i razmjenjivali poslovne kontakte.

Da je odista nešto drugačije u odnosu na protekle susrete primijetilo se najprije kod osoba koje su na takvim druženjima obično bile suzdržane i rijetko kada razmjenjivale poslovne kontakte. One su odjednom postale pristupačnije, otvorenije i po svemu drugačije u komunikaciji općenito. Tražile su mo-gućnosti za nove poslove i svom se snagom zauzimale za što više poslovnih susreta. “I to je posljedica krize’’, rekao je jedan od učesnika susreta kada je prilazio. “Drago mi je’’, rekao je, “da se na svaku situaciju gleda optimistično, pa čak i ako je tako teška. Konačno se i na takav način mogu sklapati poslovi koji prije nisu bili mogući zbog nepristupačnosti pojedinih osoba.’’

Mijenjanje njihovog stava primjetno je činilo zadovoljstvo svima koji su imali mogućnost s takvim osobama kontaktirati. Jednostavno, ostavljale su izuzetan dojam poslovnog partner-stva. “Možete zamisliti kako se i ranije moglo dobro poslovati samo da je pristup bio sličan današnjem’’, rekla je druga prisu-tna osoba. “Sami smo krivi’’, rekla je treća! Ako ste iskreni, po-gledajte koliko i sami imate kontakata na koje ste već davno zaboravili i uopće ne znate šta zapravo vaši nekadašnji poslovni partneri rade.

Poslove stvara dobro partnerstvo

Nove je poslove potrebno tražiti bez stava da se “nešto ne može zbog...’’ ili “ne vjerujem da...’’, odnosno “nemoguće je jer...’’ Vje-rujem da među svojim poznanicima imate osobe koje bi vam u poslu itekako mogle pomoći. Tu spadaju i one sa kojima se često susrećete ali ne razgovarate konkretno o raspoloživim potenci-jalima. Zamislite da sjednete s njima za stol i da svako od njih ponudi svoje poslovne kontakte kako biste se međusobno po-mogli! To je potencijal neizmjernih vrijednosti koji se u praksi premalo koristi.

“Ne vjerujem da je to uvijek tako’’, rekao je jedan gospodin kada smo razgovarali na tu temu i bio je u pravu. Jer u poslovanju se svakodnevno povezujemo, samo je pitanje kako to činimo.

U praksi se često susrećemo sa ljudima sa kojima samo vjerujemo da dobro sarađujemo. Mnogo je razgovora preko te-lefona, uz kafu ili na neki drugi, neformalan način. Koliko je takvih razgovora poslovno učinkovito možete provjeriti tako da

na list papira napišete ime osobe, konkretan broj poslova koji ste, recimo, prošle godine sklopili i dobit koju ste zajedno ost-varili. Rezultat je činjenica kvaliteta vaše saradnje. Ta saradnja se sastoji iz vašeg ulaganja u prijateljstvo ili partnerstvo koje je jedini faktor produktivnosti i proizlazi iz količine međusobnog povjerenja. U kompanijama u kojima je pojedincima par-tnerstvo profesionalna uloga, takvo je mišljenje u potpunosti logično. Naime, njima je cilj dobiti što više konkretnih infor-macija i produktivnih kontakata. Ukoliko se te informacije i kontakti dobivaju od osoba u koje se ima povjerenje, stvaraju se novi poslovni odnosi koji već od početka stvaraju uvjete za kvalitetnu buduću saradnju.

Sistem je najjače sredstvo saradnje

Svi sa kojima poslujemo svjesni su da to činimo iz određenih interesa. U privatnom životu sami biramo ljude sa kojima se družimo, ali u poslovnom okruženju je to drugačije jer zahtjeva poznavanje poslovnih pravila, koja se često iskorištavaju na ne-korektan način. Neke su zemlje poznate po tome da kupuju po-slovno povjerenje. Zato sistemi za učinkovito poslovanje koji su na raspolaganju u takvim zemljama teško uspijevaju stvoriti do-bro partnerstvo. Dugoročno, to djeluje retrogradno, pa umjesto da se uspješno stvaraju mogućnosti za nova ulaganja, ona se kratkoročnim djelovanjem sprječavaju.

U okruženjima u kojima su sistemi udruživanja interesa kvalitetni kultura saradnje je bitno drugačija. Korektan pristup na kojem se gradi povjerenje ima daleko veće mogućnosti pri-dobivanja novih kvalitetnih partnera. Kupovanje partnerstva u takvim okruženjima se ne kažnjava jer to nije potrebno. Osobe koje ne poštuju pravila sistema jednostavno same odustaju od partnerstva jer ih okolina ne prihvaća. Dakle, sistemi zdravog poduzetništva postaju sve jači segment saradnje ili partnerstva koje ima samo jedan cilj - pridobivati kvalitetne partnere! Kvali-tetni preduzetnici se uvijek nalaze u kvalitetnim okruženjima sa pravim ljudima, koji dobrim poslovanjem postaju sve pre-poznatljivi u uspješnim krugovima ostalih poslovnih partnera. Ukoliko se uz to uključuju u napredne i zdrave sisteme, njihova je briga za dugoročno uspješno poslovanje prepuštena onima koji na poslovnost imaju drugačiji pogled.

>>>


>>>

šalje obavijest o dospjelim obavezama za prethodni kvartal. Bitno je naglasiti da se članarina ne plaća na uvoz opreme za vlastite potrebe.

U II kategoriji su banke, osiguravajuća društva i druga privredna-pravna lica iz oblasti prometa (cestovni, željeznički i vazdušni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale prateće djelat-nosti i agencije u prometu), građevinarstva, kao i drugi članovi Komore registrirani za obavljanje poslova sa inostranstvom na prostoru BiH koji nemaju realizirani vanjskotrgovinski promet, prema carinskoj deklaraciji. Oni plaćaju članarinu od 2‰ (dva promila) mjesečno na osnovicu koja predstavlja bruto isplaćene plaće zaposlenih i plaća se prilikom isplate plaća zaposlenima. Ovakvi članovi samoincijativno uplaćuju članarinu, a Komora vodi evidenciju o njihovim obvezama.

Naglasimo još da članovi Komore mogu platiti članarinu samo po jednom osnovu. Tako, npr., ako je član oslobođen čla-narine po osnovu uvoza, obavezan je dostaviti dokumentaciju i platiti članarinu po osnovu bruto plaća.

O prethodno navedenom postoji i tumačenje Komisije Par-lamentarne skupštine Bosne i Hercegovine od 16.9.2005. godi-ne povodom zahtjeva Privredne komore Republike Srpske za tumačenje člana 3. stav 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Prednost redovnim platišama članarine

Finansiranje Komore se vrši iz članarine, kotizacija, doprinosa privrednih komora Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta. Stoga su članovi Vanjskotrgovinske ko-

more BiH obavezni uredno plaćati članarinu i druge utvrđene novčane obaveze Komori. Redovne platiše imaju prvenstvo u svim aktivnostima Komore. U svakodnevnoj komunikaciji, pru-žanju pomoći i informacija, takva vrsta selekcije ne postoji i jednako se ažurno pristupa svim zahtjevima za pomoć, infor-maciju i sl. ali se, isto tako, svaki put i sa svim korisnicima ra-zgovara i o redovnom plaćanju članarine, posebno kada su u pitanju sudjelovanja na sajmovima, učešća u edukacijama, se-minarima, stručnim predavanjima, kontakti sa stranim par-tnerima i sl.

Naše članice svakodnevno od nas traže pristup domaćoj bazi podataka koje formira Centar za informatiku i statistiku VTK BiH. Ovaj Centar, u okviru programa domaćih baza podataka, priprema, obrađuje i dostavlja na upit podatke o robnoj razmjeni sa inostranstvom po: robama (tarife na 2, 4 ili 10 znakova), državama (pojedinačno i grupiranim u CEFTA, EU i ostale) za Bosnu i Hercegovinu, entitete, kantone, regione i općine za određeni vremenski period. Osnovni pokazatelji se mjesečno ažuriraju na web stranici, a detaljniji izvještaji se dostavljaju na zahtjev (OB 750-61). Zahtjev se odobrava članovima koji redovno izmiruju obaveze po osnovu članarine.

uvodnik - visitmycountry.net · uvaženi članovi vanjskotrgovinske komore bosne i hercegovine,...

Documents