lumens5plus - prijava - turizam i globalni procesi...ona sve više postaje istoznačnica za...
TRANSCRIPT
TURIZAM I GLOBALNI
PROCESI 4. TEMATSKA JEDINICA
Zadaća: iskoristiti pozitivne efekte globalizacije
stvoriti domaći turistički proizvod
uključenje u svjetske kriterije i komunikacijske sustave
odnos globalizacije prema kulturnom i turističkom identitetu Hrvatske
model održivog razvoja
GLOBALIZACIJA proces koji nadmašuje granice nacionalnih interesa turizam – preteća globalizacije
turizam i kulturni identitet afirmacija pozitivnog odnosa prema
procesima globalizacije
GLOBALIZACIJA
Turistička REGIONALIZACIJA – sastavnice:
decentralizacija
diversifikacija
regionalna specijalizacija proizvoda
jačanje i ponovno stvaranje regionalnih identiteta
Definicija: Funkcionalne cjeline
Tri regionalne podjele:
turističke regije se poklapaju s granicama administrativnih jedinica
turističke regije neovisne o političkim granicama
turističke regije postoje na području cijele države, ali se ne poklapaju s teritorijalno-političkim ustrojem
Razvitak turizma u hrvatskim krajevima: P - željeznička pruga Beč-Trst 1857.g. R - Zagreb – Karlovac – Rijeka 1873.g. O - Ljubljana – Rijeka 1874.g. M E T Razvoj prometa uvjetuje: razvoj smještajnih kapaciteta S - 1882.g. vila “Angiolina” Opatija M - 1884.g. hotel “Kvarner” J - 1894.g. hotel “Therapia” E Š T A J Potreba za organizacijom ponude: P - 1843.g. komisija za poljepšanje Zadra R - 1868.g. “Higijensko društvo” na Hvaru O - 1907.g. Regionalni turistički savez za Istru S - 1886.g. Društvo za poljepšanje Samobora T O R T. M.
Kraljevina Jugoslavije
Pravilnik o proglašenju turističkih mjesta 1936.g.
Zadnja Jugoslavija?
Statistička podjela!!!
Kvantitativni pristup!!!
Neodređeni pravni status turističkih mjesta postaje ozbiljna kočnica razvitka.
Francuska, Španjolska, Portugal, Turska protežu specijalne turističke propise, ne samo na mjesta, već i na šira područja.
Republika Hrvatska
Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta 1992.g. (A, B, C, D)
Matrica razvoja
PROMET SMJEŠTAJ TURISTIČKO
MJESTO
TURISTIČKO MJESTO JE LOGIČNO ISHODIŠTE DANAŠNJIH TURISTIČKIH DESTINACIJA
Turistička mjesta tada u potpunosti odgovaraju zahtjevima TRŽIŠTA To potvrđuje i pravna legislativa
Zakon o zdravstvu 1906.g. poznaje priznata morska lječilišta:
Opatija, Lošinj, Crikvenica, Dubrovnik, Cavtat
TRŽIŠNO – TURISTIČKA POTREBA
heterogenost turističkih elemenata
neophodnost koordinacije raznih čimbenika
Činjenice: -destinacije su promjenjive
- pritisak gostiju
- “zastarjelost” ponude
-destinacije nisu statične
-način razmišljanja o dugoročnim implikacijama
“ODRŽIVOST RAZVOJA”
Mijenjaju se u skladu s preferencijama tržišta!
•održivi razvitak •čuvati okoliš •ne smije se ugroziti ekološka, ekonomska i društvena osnova •kriteriji održivosti •identifikacija i vrednovanje resursa •prilagoditi marketing •poticajne i represivne mjere
Došlo je do promjena društvene strukture svijesti
Sve je to dovelo do novog DIFERENCIRANOG promatranja turizma
Vodi se diskusija o troškovima i koristi od turizma za gospodarstvo, okolinu i društvo
Ne samo o koristima i gospodarstvu
TURISTIČKO MJESTO TURISTIČKOJ DESTINACIJI
DESTINACIJA (lat. destinatio – ODREDIŠTE)
Taj pojam se postupno širi i na područje turizma
Ona sve više postaje istoznačnica za turistički lokalitet, zonu, regiju, zemlju, skupinu zemalja, pa čak i kontinent
TURISTIČKA DESTINACIJA
REGIONALNI RAZVOJ TURIZMA
Regionalizam – težnja za posebnim političkim ili kulturnim životom neke regije
Regionalizacija – prostorna raščlamba nekog prostora na dijelove koji se ističu određenom prostornom, razvojnom, povijesnom, sociološkom i drugom posebnošću ili homogenošću tih vrijednosti
Prostorna regionalizacija
Funkcionalna regionalizacija
Destinacija kao funkcionalna cjelina
PREFERENCIJE = f( vlastitih iskustava, postojeće razine informacija i ponašanja drugih ljudi)
(teoriji ponašanja i glede drugih roba)
DESTINACIJA
opskrba tržišta dostatnim robama
dobra i usluge
PROSTOR za odmor i rekreaciju
ROBA (PUTOVANJE) – DESTINACIJA
FIKSNI ULAZNI ČIMBENICI
VARIJABILNI ULAZNI ČIMBENICI
FIKSNI ČIMBENICI
mogućnost turističkog djelovanja
lokalno interna OPAT.
lokalno eksterne
PROIZVODNA FUNKCIJA PONUDE ODMORA
f(F + V + MTD u destinaciji)
RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE Destinacija prolazi različita eksploatacijska stanja
Izravni ili neizravni čimbenici bilo iz okruženja bilo iz destinacije
Destinacije imaju ŽIVOTNI CIKLUS, traže učinkovitiji MANAGEMENT
ŽIVOTNI CIKLUS ISTRAŽIVANJE – čiste i nedirnute ljepote, mali broj posjetitelja,
nepostojanje komunikacija
ANGAŽIRANJE – započinju inicijative u osmišljavanju ponude, dolazi do turističkih sezona, pritisak na upravu radi infrastrukture
RAZVOJNA FAZA – velik broj turista, više ih je u špicama nego domicilnog stanovništva. Kontrola daljnjeg razvoja prelazi lokalne okvire. Planiranje i kontrola razvoja postaju bitni.
KONSOLIDACIJA – smanjenje broja posjetitelja
STAGNACIJA – maksimalna aglomeracija, destinacija više nije moderna. Destinacija ima ekonomske, socijalne i ekološke probleme.
PROPADANJE – dnevni izleti, druge namjene za kapacitet
POMLAĐIVANJE – nove atraktivnosti, novu kvalitetu
TURISTIČKA DESTINACIJA
implikacije razvoj – socijalna i fizička okolina
utjecaj turizma određen obujmom dolazaka
strukturom domicilnog gospodarstva
tipovima aktivnosti
socio-kulturnim različitostima domaćina i turista
osjetljivošću okoline
Granica nosivosti kapaciteta
destinacija dugoročno održiva, a da ne bude izložena nepopravljivim promjenama
ona razina prisutnosti turista koja stvara pozitivne utjecaje na domicilno stanovništvo, okolinu, gospodarstvo i turiste
pozitivne utjecaje na svih
održiva u budućnosti