8. maksimizacija profita i konkurentna ponuda - lumens5plus · doc. dr. sc. katarina bačić,...

6. Proizvodnja

doc. dr. sc. Katarina Bačić, kolegij Mikroekonomija, 2013.

doc. dr. sc. Katarina Bačić, kolegij

Mikroekonomija, 2013.

Proizvodnja Kako tvrtke mogu učinkovito proizvoditi? Kako donose odluke o optimalnoj p? Kako se mijenjaju troškovi kao posljedica promjene ulaznih troškova i razina

proizvodnje? Odgovor: Teorija poduzeća – govori kako tvrtke donose odluke o minimizaciji troškova i kako troškovi ovise o razini proizvodnje ...

- u proizvodnome procesu koristi se proizvodna tehnologija tvrtki: fizički odnosi koji opisuju kako se inputi ili faktori proizvodnje (rad, kapital i sirovine) pretvaraju u proizvode ili output (automobile, televizijske uređaje itd.)

- tehnologija proizvodnje može se prikazati u obliku funkcije proizvodnje

sažetim prikazom pretvaranja inputa u output, pa se može koristiti za dobivanje odgovora na pitanja:

- kako se output mijenja kada se prom. jedan ili svi faktori proizvodnje?



Proizvodna tehnologija - - u proizvodnome procesu tvrtke pretvaraju inpute u outpute - inputi se nazivaju još i faktorima proizvodnje, a to su rad, kapital i sirovine - svi se faktori mogu i dalje dijeliti na podskupine, npr. rad može biti

kvalificiran ili nekvalificiran, kapial se može sastojati od zgrada, strojeva, opreme i zaliha, sirovine mogu biti struja, voda, čelik i plastika

Funkcija proizvodnje - opisuje odnos inputa i razine proizvodnje

- najveći output Q koji neka tvrtka može proizvesti uz bilo koju zadanu kombinaciju inputa

- uz pretpostavku da postoje dva inputa, a to su rad (L) i kapital (K), proizvodna funkcija poprima oblik:

Q=F(K, L)

- npr. može opisivati broj osobnih računala koji se može proizvesti u tvornici površine 10.000m2 uz neki broj radnika na tekućoj traci)

- Q, K, L su tokovi , npr. K-tok najma od prostorija i opreme, pretpostavka je da se Q odnosi na godišnju proizvodnju



Funkcija proizvodnje

(nastavak)

- omogućuje različite kombinacije inputa koje mogu biti

više radno/kapitalno intenzivne

- vrijedi uz zadanu tehnologiju, a ona je razina znanja o

različitim metodama koje se mogu koristiti u proizvodnome procesu

- ako tehnologija napreduje, veća količina proizvodnje može se postići uz jednaku količinu inputa , npr. nova tekuća traka može omogućiti proizvođaču hardwarea da proizvede više uz jednaku količinu inputa

- fja. proizvodnje opisuje što je tehnički izvedivo kad tvrtka posluje efikasno – a to znači da koristi kombinacije inputa što je efikasnije moguće



Izokvante

Max. količina proizvodnje uz različite kombinacije inputa (K i L) prikazana

je T. 6.1.

- rezultat proizvodnje je hrana (output), a količinu Q=75 jedinica hrane

moguće je proizvesti u nekoliko različitih kombinacija inputa: npr. 5K i 1L, zatim 3K i 2L ... (zaokruženo)

- količina proizvodnje (jedinice outputa/proizvda) se povećava povećanjem inputa jednog faktora, a drugi se drži fiksnim (nepromijenjenim)

- grafički se tablica može prikazati upotrebnom izokvanti

Izokvanta je krivulja koja povezuje sve moguće kombinacije inputa za koje je razina proizvodnje jednaka, npr. za Q=75.

Tablica 6.1. Proizvodnja s dva varijabilna inputa

Input rada

Input kapitala 1 2 3 4 5

1 10 40 55 65 75

2 20 60 75 85 90

3 55 75 90 100 105

4 65 85 100 110 115

5 75 90 105 115 120



Proizvodne izokvante

FLEKSIBILNOST INPUTA – izokvante pokazuju kakvu fleksibilnost imaju tvrtke pri donošenju odluka o proizvodnji, zamjenom jednog inputa drugim

- npr. restorani brze hrane su na nestašicu mladih radnika odgovorili uvođenjem automatizacijom radnog procesa (tzv. švedski stolovi) i zapošljavanjem starijih radnika

- moguće je izabrati kombinacije inputa koje minimiziraju troškove i maksimiziraju profit

G.6.1. Proizvodnja s dva faktora G. 6.1. prikazuje proizvodnja s dva varijabilna faktora i set izokvanti

SET (MAPA) IZOKVANTI – proizvodna

funkcija neke tvrtke

- razina proizvodnje raste što se više udaljavamo od ishodišta, desno i gore

- proizvodna funkcija pokazuje što je tehnološki moguće



Kratkoročno prema dugoročnom

- zamjena K i L u stvarnosti može potrajati (npr. izgradnja nove tvornice)

- tvrtke moraju voditi računa mogu li se mijenjati inputi i u kojem roku

a) Kratki rok – razdoblje u kojem se jedan ili više faktora

proizvodnje NE MOGU mijenjati (a nazivaju se fiksnim inputima) - ali moguće je mijenjati npr. intenzitet korištenja tvornice i

strojeva

a) Dugi rok – vremenski rok potreban da se promijene svi inputi - dugoročno je moguće povećati veličinu tvornice

6.3. Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (L) - kratki rok - u nabavi inputa je poduzećima je potrebna usporedba koristi i

troškova

- u usporedbi se uzimaju prosječne i granične količine - granične veličine – koriste se za usporedbu proizvodnje koja

nastaje dodatnim povećanjem inputa - prosječne veličine – koriste se kada se razmatraju učinci

znatnog povećanja inputa



6.3. Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (L)

- slučaj: K fiksan, L varijabilan

Npr. tvornica tekstila i povećanje potražnje za tekstilom, a oprema je fiksan faktor: moguće je uzeti više radnika, ali koliko točno?

- potrebno je prvo napraviti procjenu proizvodnje Prosječni i granični proizvod - doprinos rada može se

opisati prosječnim i graničnim doprinosom

Prosječni proizvod rada APL=Q/L proizvodnja po jedinici inputa -proizvodnost prosječnoga radnika

Granični proizvod rada

MPL=Δ Q/ΔL -dodatna količina proizvodnje koja nastaje dodavanjem jedne dodatne jed. inputa rada

T. 6.2. Proizvodnja s jednim varijabilnim

faktorom

Količina

rada (L)

Količina

kapitala

(K)

Ukupna

proizvodnja

(Q)

Prosječni

proizvod

(Q/L)

Granični

proizvod

(ΔQ/ΔL)

0 10 0 - -

1 10 10 10 10

2 10 30 15 20

3 10 60 20 30

4 10 80 20 20

5 10 95 19 15

6 10 108 18 13

7 10 112 16 4

8 10 112 14 0

9 10 108 12 -4

10 10 100 10 -8



G.6.2. Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (rad)

Nagibi krivulja proizvoda

G.6.2. a) pokazuje ukupnu proizvodnju (Q) s time da je K fiksan input, a L varijabilan input

- dodavanjem dodatnih jedinica L, ukupna proizvodnja raste do točke D, gdje bi dalje dodavanje L dovelo bi do smanjenja proizvodnje (neracionalna proizvodnja)

- već u točki C rast proizvodnje dodavanjem L počinje usporavati

- u točki A tangenta ima nagib 20, pa je MPL=20

- u točki B APL=20, a jednak je

nagibu crte koja vodi od ishodišta do B

b) prikazani su APL i MPL- u točki E je APL max. i jednak MPL (koji je u padu) - MPL je pozitivan dok ukupna Q

raste (do točke D na grafu a)) MPL>APL

MPL<APL



(kopija s prethodnog lista) G.6.2. Proizvodnja s

jednim varijabilnim faktorom (rad) Nagibi krivulja proizvoda

(nastavak)

G.6.2. b) iza točke D na grafu ukupne Q, MPL je negativan zato što zapošljavanje dodatnog radnika

usporava rad drugih i smanjuje razinu proizvodnje - APL i MPL su povezani: 1. kad je MPL>APL, APL raste –ako je Q dodatnog radnika veća od APL, tada je zapošljavanje dodatnih

radnika vodi porastu proizvodnje 2. MPL siječe APL u njegovu maximumu 3. kad je MPL<APL, prosječni se proizvod smanjuje

Krivulja prosječnog proizvoda rada APL=Q/L jednaka je nagibu crte koja povezuje ishodište i točku na krivulji ukupne proizvodnje Krivulja graničnog proizvoda rada

MPL=ΔQ/ΔL jednaka je nagibu krivulje ukupnog proizvoda u točki

MPL>APL

MPL<APL



Zakon opadajućih graničnih prinosa

- opadajući MPL (i MP drugih inputa mogu padati, ne samo MPL), vrijedi za većinu proizvodnih procesa

- uz ostale inpute fiksne, dodatnim jediničnim povećanjem L dosegnut će se točka nakon koje će se dodatni output početi smanjivati

- u početku, kada je input L nizak, dodatni rad dovodi do povećanja proizvodnje (Q) zato što se radnici mogu specijalizirati za određene poslove

- nakon toga dodavanjem radnika nastupa zakon opadajućih graničnih prinosa (ZOGP): ako radnika ima previše, neki će postati neučinkoviti ili će

smetati ostalim radnicima, a kao posljedica toga, MPL pada

- ZOGP vrijedi u kratkom roku ako je najmanje jedan input fiksan (može vrijediti i u dugom roku), vrijedi uz zadanu tehnologiju



Učinak poboljšanja tehnologije

G. 6.3. Učinak poboljšanja tehnologije

- izumi i tehnološki napredak mogu pomaknuti krivulju proizvodnje prema gore, tako da je moguća veća razina proizvodnje uz jednake inpute

- G.6.3. – pomak iz točke A, u B, u C moguć je npr. povećanjem L ili tehnološkim poboljšanjima

- npr. u poljoprivredi je porastao broj radnika, ali moguće je uzgojiti sjeme koje je otpornije na

pesticide, zatim proizvesti bolja gnojiva, bolju opremu za farme



Malthus i kriza prehrane

- Thomas Malthus je u 18/19. stoljeću tvrdio da zbog ograničenih poljoprivrednih površina proizvodnja hrane neće biti dovoljna kako se bude povećavao broj stanovnika i zemljoradnika

- AP i MP bi u tom slučaju pali i bilo bi gladnih

- zbog tehnološkoga napretka to se nije dogodilo:

- tehnološka poboljšanja u poljoprivredi su novi tip sjemenja, bolja gnojiva i bolja žetvena oprema

- svjetska potrošnja hrane nakon Drugog svjetskog rata nadmašila je rast broja stanovnika

- rast produktivnosti nadmašio je porast potražnje za hranom i zbog toga su cijene hrane pale

- u zaključku: poljoprivredne površine nisu značajnije povećane, ali je došlo do tehnološkoga napretka

T. Malthus

Potrošnja hrane je povećana za 40% po

stanovniku u svijetu u razdoblju od 1950ih godina do godine 1998.

Produktivnost/proizvodnost rada



- to je prosječni proizvod rada u industriji ili cijele ekonomije

- koristi se za uspoređivanje industrija ili u analizi jedne industrije

- važna je zato što određuje životni standard – dohoci mogu rasti samo onoliko koliko raste proizvodnost

Ukupna vrijednost dobara i usluga koje neko gospodarstvo proizvede jednako je isplatama za sve faktore proizvodnje (plaće, najam K, profit tvrtki).

- potrošnja se može povećati samo povećanjem ukupne razine proizvodnje, a za to je potrebna veća produktivnost rada

Kako postići veću produktivnost rada?

1. rastom fonda kapitala – povećanjem ukupne količina kapitala raspoloživoga za proizvodnju

2. tehnološkom promjenom – razvojem onih tehnologija koje omogućuju

bolje korištenje radne snage i ostalih proizvodnih faktora i proizvodnjom novih i kvalitetnijih dobara

6.4. Proizvodnja s dva varijabilna faktora



- u dugom roku, K i L su oba varijabilni faktori

- proizvodnja je moguća kombiniranjem različitih količina

K i L (izokvanta!)

- dodavanjem bilo kojeg inputa povećava ukupnu proizvodnju , a ako se proizvodnja želi održati nepromijenjenom, a koristi se više jednog inputa, mora se smanjiti količina drugog inputa

OPADAJUĆI GRANIČNI PRINOSI

- firme se pitaju što se događa kada se poveća upotreba jednog inputa, a drugi ostane nepromijenjen?

- G.6.6. uz K=3, svaka nova jedinica L stvara sve manje dodatne proizvodnje (20,15)

Opadajući granični prinosi nastupaju i na povećanje faktora K uz fiksni L, MPK pada kako se povećava količina K.

G. 6.6. Oblik izokvanti

Granična stopa tehničke supstitucije (MRTS)

- matematička posljedica smanjenja MRTSa jest to da su izokvante konveksne

- proizvodni proces zahtjeva uravnoteženu kombinaciju oba inputa

MRTS je povezan s MPL i MPK

-povećanje proizvodnje zbog dodatnog rada =MPLΔL

-smanjenje proizvodnje zbog smanjenja kapitala= MPKΔK

razina proizvodnje ostaje konstantna ΔQ=0

MPLΔL+MPKΔK=0

MRTS između dvaju inputa jednaka je omjeru graničnih proizvoda ta dva inputa.



MRTSLΔ

KΔ

MP

MP

K

L

Funkcija proizvodnje –dva posebna slučaja

1) Proizvodni inputi su savršeni supstituti.

MRTS je konstantan (jednak) u svakoj točki izokvante.

Primjer: glazbeni instrumenti mogu se proizvesti ručnim radom ili industrijski.

2) Funkcija proizvodnje s fiksnim proporcijama.

- supstitucija inputa nije moguća

- svaka razina proizvodnje traži određenu kombinaciju K i L

- izokvante imaju oblik slova L

- samim dodavanjem L ne može se povećati razina proizvodnje, a isto vrijedi za K

- primjenjivo na situacije ograničene metode proizvodnje

Primjer: šivaća mašina i radnik.



Prinosi na opseg

- dugoročno je moguće povećati proizvodnju

- promjenom opsega proizvodnje proporcionalnim (jednakim) povećanjem svih proizvodnih inputa

- npr. ako neku površinu zemlje obrađuje poljoprivrednik jednim kombajnom, a doda se

još jedan kombajn na jednakoj dodanoj površini, hoće li se razina proizvodnje udvostručiti?



To se mjeri PRINOSOM NA OPSEG.

- stopa kojom razina proizvodnje raste ako proporcionalno povećamo količine outputa

- prinosi na opseg mogu biti:

a) rastući

b) konstantni

c) padajući

1. Rastući prinosi na opseg

- pojava da se nakon udvostručivanja količine svih inputa razina proizvodnje više nego udvostručuje

- npr. tekuća traka za sastavljanje automobila (specijaliziranje, upotreba sofisticiranih i većih

tvornica i strojeva)-ekonomski je isplativije ako proizvodi jedna velika tvrtka (uz relativno niske troškove)

- država u nekim djelatnostima regulira poslovanje kao npr. proizvodnja električne energije

2. Konstantni prinosi na opseg

- razina proizvodnje udvostručuje se udvostručenjem količine svih inputa

- veličina pogona ne utječe na produktivnost, npr.

dva pogona nose dvostruko veću razinu proizvodnje

- npr. mala i velika putnička agencija mogu pružiti uslugu jednake kvalitete



3. Opadajući prinosi na opseg

- razina proizvodnje se poveća manje nego dvostruko nakon što se udvostruče količine svih inputa

- tvrtke koje posluju s velikim opsegom proizvodnje

često imaju problema s organizacijom i upravljanjem te s koordinacijom radnih zadatka



6.11. Prinosi na opseg

Opisivanje prinosa na opseg – kada bi svi prinosi na opseg bili padajući, izokvatne bi bile sve udaljenije jedna od druge kako se razina proizvodnje proporcionalno povećava

- u proizvodnim industrijama su rastući prinosi na opseg češći, dok su u uslužni sektor

radno-intenzivniji i usluge se mogu jednako efikasno pružati u malim i velikim opsezima

- konstantni - rastući

Hvala na pažnji.



8. maksimizacija profita i konkurentna ponuda - lumens5plus · doc. dr. sc. katarina bačić,...

Documents