maribor europski grad kulture 2012. godine

022 — Meridijani broj 162 veljača 2012

MARIBOREuropski grad kulture 2012. godineDrugi po veličini grad u Sloveniji ove godine nosi naslov Europske prijestolnice kulture, a 2013. bit će domaćin zimske Univerzijade i svjetski grad mladih. Grad pod zelenim Pohorjem na objema obalama Drave ponosi se burnom poviješću, bogatom vinskom tradicijom te raznovrsnim kulturnim životom. Uz to, Maribor je i grad najstarije vinske loze na svijetu koja tu raste već više od 400 godina

Tekst Alan ČaplarFotografije Alan Čaplar, TZ Maribora, Narodni dom Maribor

Meridijani broj 162 — 023veljača 2012

MARIBOREuropski grad kulture 2012. godine


Ju

li

js

ke

A

lp

e

P o h o r j e

K a r a v a n k e

KoperIzola

Jesenice

Novo Mesto

Mozirje

Velenje

Trbovlje

Murska Sobota

Ptuj

LaškoŠkofja Loka

Postojna

Vrhnika

Nova Gorica

Gornja Radgona

Domžale

MARIBOR

KranjCelje

LJUBLJANA

H R V A T S K A

A U S T R I J A

M A Ð A R S K A

I T A L I J ARijeka Drava izvire pod stjenovitim vrhovi-

ma Dolomita, u južnom Tirolu. Od slikovi-tog tirolskog mjestašca Toblacha (Dobiaco) kratko teče talijanskim teritorijem pa ulazi

u Austriju i nastavlja tok prema Sloveniji, Mađar-skoj i Hrvatskoj, da bi se već kao velika rijeka kod Aljmaša, na granici sa Srbijom, pridružila moćnom Dunavu. Na tom 720 kilometara dugom putu nema mnogo velikih pritoka - glavna pritoka je rijeka Mura koja osnažuje dravske vode kod Legrada. Tri najveća grada na Dravi su slovenski Maribor te naši Varaždin i Osijek, svi odreda vrlo slikoviti gradovi s bogatom kulturom i zanimljivom poviješću. Drava, očito, ima blagotvoran utjecaj na kulturu i ljude.

Mariborčani su posebno ponosni na rijeku Dravu. Njihov se grad nalazi točno na polovici dravskog toka, upravo na mjestu gdje se bistra rijeka izvlači iz visokih planinskih dolina i postaje mirna nizinska rijeka. Kod Maribora se dolina Drave proširuje, a na putu u Panonsku ravnicu rijeka više nigdje ne pro-lazi kroz okruženje visokih planina.

Maribor je od davnina imao važnu prometnu ulo-gu. Na Dravi u Mariboru se još naziru temelji uskog mosta kojim se u doba Habsburške Monarhije od-vijao živ promet - Maribor je bio glavna poveznica Hrvatske s Bečom. I danas je ostao prometno važan, pogotovo za Hrvatsku, jer je ključna točka na jed-nom od glavnih smjerova prema zapadnoj Europi. Donedavno je sav cestovni promet prema Grazu i Beču tekao kroz sam grad, no prije nekoliko godina mariborski gradski promet rasterećen je gradnjom suvremene obilaznice koja put od Zagreba prema Austriji čini još kraćim.

Na lijepoj plavoj DraviGradsko središte Maribora nalazi se na sjevernoj

strani Drave, nasuprot Pohorju pod kojim se nala-zi noviji dio grada. Stari dio Maribora je po gradi-teljskoj baštini i strukturi sličan brojnim drugim srednjoeuropskim gradovima slične veličine, no Maribor ima i nešto svoje što ga čini drugačijim

od drugih. Ovdje svaka ulica i svaki gradski ugao nude drugačiju vizuru - iz mirne i tihe uličice sta-rih kućeraka začas ćete stići u široku ulicu sklad-nih secesijskih građevina, na drugom uglu čeka vas trg pun zelenila koji okružuju velebne zgrade modernih linija koje su pak središte sveučilišnog, crkvenog i poslovnog života, a zatim ćete se tihom neuglednom uličicom spustiti prema širokoj šet-nici uz obalu Drave. Brojne secesijske građevine izmjenjuju se s novijim građevinama nastalim na-kon Drugoga svjetskog rata te onim iz najnovijeg doba. Maribor je, naime, teško stradao u Drugom svjetskom ratu - gotovo pola grada je potpuno uni-šteno, a zahvaljujući obnovi u poslijeratnom raz-doblju, stvorena je šarmantna kombinacija starih i novih graditeljskih stilova. Među starim građe-vinama posebno se ističu crkva Janeza Krstnika (Ivana Krstitelja) građena u romaničkom stilu te mariborski Stari grad - zdanje masivnih zidova s lijepim nadsvođenim prolazima i gradskim tor-njem. Na glavnom trgu ističu se spomenik stra-dalima od kuge i zgrada stare gradske vijećnice koja izgledom i uspravnim tornjem sa satnim me-hanizmom neodoljivo podsjeća na staru vijećnicu u našem Varaždinu. Iz vremena kada je cijela gradska jezgra bila opasana zidinama ostalo je sa-čuvano nekoliko kula, među kojima najviše pozor-


Ju

li

js

ke

A

lp

e

P o h o r j e

K a r a v a n k e

KoperIzola

Jesenice

Novo Mesto

Mozirje

Velenje

Trbovlje

Murska Sobota

Ptuj

LaškoŠkofja Loka

Postojna

Vrhnika

Nova Gorica

Gornja Radgona

Domžale

MARIBOR

KranjCelje

LJUBLJANA

H R V A T S K A

A U S T R I J A

M A Ð A R S K A

I T A L I J A

MARIBORČANI SU POSEBNO PONOSNI NA RIJEKU DRAVU. GRAD SE NALAZI

TOČNO NA POLOVICI DRAVSKOG TOKA, NA MJESTU GDJE SE BISTRA RIJEKA

IZVLAČI IZ VISOKIH PLANINSKIH DOLINA I POSTAJE MIRNA NIZINSKA RIJEKA

KAKVU MI POZNAJEMO

nosti privlače Vodni stolp i Židovska kula. Unutar Vodnog stolpa danas je vinoteka s dugogodišnjom tradicijom.

Vrijedna sinagogaUz Židovsku kulu nalazi se obnovljena sinagoga

koja podsjeća na činjenicu da je u srednjem vije-ku Maribor bio glavno središte židovske zajednice na širem području. Židovski geto u Mariboru prvi se put spominje 1277. godine, a bio je smješten u jugoistočnom dijelu grada i na vrhuncu, početkom 15. stoljeća, imao je mnogo ulica i trgova. Slavu ma-riborske židovske zajednice u tom vremenu najviše je pronio rabin Israel Isserlein koji se smatra naj-važnijim talmudskim učenjakom država Svetoga Rimskoga Carstva u prvoj polovici 15. stoljeća. Na-kon 1450. godine situacija za židovsku zajednicu se dramatično promijenila zbog povećane konkurencije drugih trgovaca i gospodarske krize koja je zadala težak udarac ekonomskoj moći mariborskih Židova. Osim toga, uredbom Maksimilijana I. 1496. svi su Židovi morali napustiti grad, a ograničenja za na-seljavanje i zapošljavanje Židova ostala su na snazi sve do 1861. godine. Sinagoga je bila preuređena u katoličku crkvu, a kasnije je služila kao stambena kuća te kao trgovačko skladište. Prije nekoliko godi-na obnovljena je u izvornom obliku, ali se u njoj više

ne održavaju bogoslužja, nego služi kao izložbeni i dokumentacijski centar. Voditelj izložbe upoznat će vas s činjenicom da je to jedna od najstarijih saču-vanih sinagoga u Europi i jedna od dvije sačuvane u Sloveniji.

Vinski podzemni gradMaribor je stjecište mnogih vinskih puteva gdje se

proizvode vrhunska bijela vina te je istodobno izvr-sno odredište za vinske poznavatelje i sladokusce. Uz to, kulinarske i istraživačke užitke nude brojna seoska turistička gospodarstva u okolici, gdje se već duga stoljeća čuvaju i njeguju stari recepti lokalnih izvornih jela, kao što su npr. kosana mast, bundevi-no ulje, štajerski mesni specijaliteti, pohorski omlet, tj. pohorski pisker, slasna štajerska jabuka i mnogi drugi.

Ljubitelje vina, osim najstarijeg trsa na svijetu koji raste u samom središtu grada, oduševit će i posjet podrumu vinarije Vinag u središtu Maribora, koji skromnim nazivom Vinagova klet ne daje naslutiti veličinu podzemnih hodnika koji nalikuju na prave podzemne ulice. Duž velebnih podzemnih tunela re-daju se bačve različitih veličina i različite starosti, među kojima i mnoge velike kao kuće, sve označene “kućnim brojevima” pa se, šetajući hodnicima, ne možete oteti dojmu da se nalazite u pravom podzem-

INFO

MARIBORPoložaj: 46° 33’ N 15° 38’ E Nadmorska visina: 275 m Stanovništvo: 95.171 (2011.)Poštanski broj: 2000Provincija: Štajerskawww.maribor-pohorje.siwww.maribor2012.infowww.maribor.si

M. W

enze

l


nom gradu. Vrijeme je za svaku kuću i svaku ulicu satkalo poneku priču pa nećete ni primijetiti kako u ovom živopisnom podrumu vaš posjet (pre)brzo pro-lazi.

Površina podzemnih hodnika je 20.000 četvornih metara, a u podrumu ima mjesta za pet i pol mi-lijuna litara vina! Postoji samo nekoliko gradova u svijetu koji u samome središtu imaju tako velik vin-ski podrum. Mariborski vinski podrum u funkciji je od sredine 19. stoljeća, a vinarija Vinag i danas ga koristi za proizvodnju i čuvanje svojih vina. U poseb-nom tunelu čuvaju se najstarija vina, namijenjena kupcima dubokog džepa. “Ima i takvih, naravno”, sa smiješkom otkriva Mateja Štabuc, pozivajući nas da

3

2

5

7

6

9

8

1

410

D R A V A

Slovenska ulica

Gregoričeva ulica

Krekova ulica Razlagova ulica

Koroška cesta

Tito

va c

esta

Partizanska cesta

Stro

ssm

ayer

ova

ulic

a

Mladinska ulica Maistrova ulica

Pre

šern

ova

u.

Can

karj

eva

ulic

a

Ker

snik

ova

ulic

aAškerčeva ulica

Ulic

a he

roja

Tom

šiča

Trub

arje

va u

lica Tomšičeva ulica

Ulic

a he

roja

Sta

neta

Kamniška ulica

Vinarska ulica

Gosposvetska cesta

GLA

VNI M

OST

TITO

V M

OST

Trgrevolucije

Magdalenskitrg

Ruška cesta Pobreška cesta

L e n t

Židovska ul.

Vetr

injs

ka u

lica

Tkalski pr.

Ul.

slov

ensk

e os

tam

osvo

jitve

Gos

posk

a ul

ica

Trgsvobode

GLAVNITRG

Slomškovtrg

TrggeneralaMaistra

Rakuševtrg

TrgB. Kidriča

M E S T N I

P A R K

STADIONLJUDSKI VRT

GLAVNEZNAMENITOSTI1 Franjevačka crkva2 Vinagova klet (vinski podrum)3 Mestni grad (muzej)4 Sinagoga i Židovska kula5 Vodni stolp6 Kuća stare loze7 Glavni trg8 Stolna crkva9 Stadion Ljudski vrt10 Sodni stolp

MARIBOREuropski grad kulture

Ulica kneza Koclja

Mlin

ska

ulic

a

Sodna ulica

Ul. h. Bračića

Oreško nabrežje

Indu

stri

jska

ulic

a

Plin

arni

ška

ulic

a

Meljska cesta

Dom

inku

ševa

ulic

a

Part

izan

ska

cest

a

ŽELJ

EZN

IČK

I KOL

ODVO

R

Tyrš

eva

ulic

a

GLAVNE ZNAMENITOSTI1. Franjevačka crkva; 2. Vinagova klet (vinski podrum); 3. Mariborski stari grad (muzej); 4. Sinagoga i Židovska kula; 5. Vodni stolp; 6. Kuća staroga trsa; 7. Glavni trg; 8. Stolna crkva; 9. Stadion Ljudski vrt; 10. Sodni stolp

1

2

3

4

1. Raskošno zdanje mariborskog sveučilišta nalazi se na Slomškovu trgu; 2. Središte grada najljepše je obići biciklom koji možete unajmiti u turističko-informativnom centru; 3. Lutkarsko kazalište poznato je i daleko izvan granica Slovenije; 4. Tihe uličice u blizini Drave podsjećaju na skrovite kutke zagrebačkoga Gornjeg grada; 5. Autobusni kolodvor prepoznatljiv je po velikom satu na ulazu; 6. Slikovita cvjetna klupa u gradskom središtu mami da zavirite u cvjećarnicu; 7. Ispod glavnog trga nalazi se nekoliko stotina još mnogo većih vinskih bačvi


zavirimo u najmračniji dio podruma. “U odjeljku ar-hivskih vina ima mjesta za 400.000 boca, a trenutač-no ih je oko 250.000. Najstarije arhivsko vino ovog podruma je rizling kasne berbe iz 1946. godine.”

Kultura na gradskim ulicamaU gradskoj jezgri ima mnogo galerija, muzeja i

izložbi, a održava se i mnogo događaja i festivala. Kreiranju vrhunske gradske kulture nedvojbeno je mnogo pridonijelo Slovensko narodno kazalište gdje danas stvaraju poznati umjetnici. Cijeli ansambl drame, opere i baleta poznat je po umjetničkim do-sezima svjetske razine. Tome u prilog ide i činjenica da je u listopadu 2011. u Hrvatskom narodnom ka-zalištu u Zagrebu postavljena predstava “Rat i mir” koju je režirao slovenski kazališni redatelj svjetsko-ga glasa Tomaž Pandur, podrijetlom iz Maribora. Svakako treba spomenuti i Narodni dom koji je u posljednje vrijeme glavni kulturni pokretač grad-skih zbivanja.

U Lutkarskom kazalištu nas je Mojca Planšak upoznala s lutkarskim ansamblom i najvažnijim priredbama, a vodi nas i u tajne odaje gdje se izra-đuju unikatne scenske lutke. Lutkarsko kazalište prije godinu dana uselilo je u obnovljen prostor koji je vještim arhitektonskim intervencijama na starom

MARIBOR JE VAŽNA TOČKA NA PUTU IZ HRVATSKE PREMA GRAZU I BEČU, ALI I MNOGO VIŠE OD TOGA - PRAVI UZOR KAKO RAZMJERNO MALEN GRAD MOŽE BITI VELIK PO RAZNOLIKOJ TURISTIČKOJ PONUDI TE PO IZNIMNIM KULTURNIM DOSEZIMA

zdanju nekadašnjeg samostana dobio sasvim nove dimenzije. Unutar kazališta je i mali muzej lutaka iz predstava koje više nisu na repertoaru - ujedno i najslikovitiji prikaz povijesti kazališta.

Maribor je grad brojnih dobro posjećenih festivala koji se održavaju tijekom cijele godine. Središnje do-gađanje je multikulturni festival Lent koji svake go-dine u lipnju dravske obale pretvara u živahno kul-turno i društveno središte koje pulsira u ritmovima cijeloga svijeta. Po mnogočemu je taj festival sličan našem Špancirfestu u Varaždinu, no ne treba zabo-raviti da Lent ima dulju tradiciju i višestruko veći broj priredbi, izvođača i posjetitelja - to je najveći festival u Sloveniji te jedan od najvećih u Europi i svijetu. Na predstavama i koncertima u sklopu fe-stivala Lent samo je prošle godine sudjelovalo 4964

5

6 7


Jedinstvena najstarija loza na svijetu već stoljećima raste i rađa u samoj staroj gradskoj jezgri, uza zid stare katnice u blizini Drave. Nemoguće je točno odrediti kada je dugovječni trs prvi put olistao, no starost loze procjenjuje se na više

od 400 godina. Najstariji živući trs na svijetu - mariborska stara trta - upisan je i u Guinnessovu knjigu rekorda. Mariborčani su na njega vrlo ponosni, uredili su mu kuću i u njoj postavili muzej, a posvetili su mu i festival kulinarstva i vina koji je, osim proslave

Martinja, pravi štajerski praznik. Ne treba posebno naglašavati da se 15-ak litara vina, koliko se od njega proizvede svake godine, u malim količinama puni u posebne bočice i čuva kao najdragocjenije blago. Vino najstarije loze nije u prodaji,

nego se daruje kao gradski suvenir u svečanim, protokolarnim prigodama. U Muzeju stare trte može se vidjeti i pismo zahvale koje je mariborskim vinarima uputio predsjednik SAD-a Bill Clinton kušavši vrhunsko vino stare trte.

STARA TRTA - najstariji živući trs na svijetu

U štajerskoj prijestolnici osobito se njeguje kultura vina. Uz Hišu Stare trte, koja je svojevrsni hram vinske tradicije, u centru grada nalazi se najstarijh i najveći klasični vinski podruma u Europi, dug oko dva i pol kilometra. Uz suvremene vinoteke Maribor ima i Muzej vinogradarstva


izvođača iz 40 zemalja svijeta, a tim brojevima treba pridodati i 1888 sudionika na sportskim natjecanji-ma održanim u sklopu Lenta. Neumorni pokretač i nositelj svih aktivnosti Lenta direktor Narodnog doma Maribor Vladimir Rukavina pohvalio nam se statističkim podatkom da je prošle godine na festi-valskim priredbama sudjelovalo 650.000 posjetitelja - šesterostruko više nego što Maribor ima stanov-nika. “Kada smo prije 20 godina pokrenuli festival, željeli smo kulturu iz zatvorenih prostora prenijeti na ulice i tako je približiti stanovnicima grada, ali i svima onima koji prepoznaju kulturu kao ključan dio našega života. Željeli smo da to bude višedimen-zionalni festival u najširem smislu - od komornih koncerata ozbiljne glazbe do rock koncerata. Jedini kriterij bio je da izvođači budu kvalitetni i da dostoj-

no predstavljaju kulturu. Uostalom, ovaj je festival tako popularan upravo zahvaljujući kvaliteti.”

Uistinu, Lent je najpoznatiji festival u Sloveniji i danas jedan od novih brendova Maribora. Grad nastoji svoju kulturnu aktivnost, a napose festival Lent, maksimalno prilagoditi novom vremenu i no-vim tehnologijama jer na taj način kultura ulazi u svačiji dom. Lent ima i svoju Facebook stranicu s više od 10.000 prijatelja, svoju aplikaciju za mobilne telefone, svoju televiziju i svoj kanal na YouTubeu.

Europsko žarište kultureOsim Lenta, u Mariboru se održava i niz većih i

manjih festivala kao što su Borštnikovo srečanje (Borštnikov susret), Festival Maribor, Magdalena, Izzven (Odzvanjanje) i drugi. Posebno su popular-

MARIBOR JE STJECIŠTE MNOGIH VINSKIH PUTEVA GDJE SE PROIZVODE VRHUNSKA BIJELA VINA I ISTODOBNO IZVRSNO ODREDIŠTE ZA VINSKE POZNAVATELJE I SLADOKUSCE. DOKAZ O IZNIMNO BOGATOJ VINSKOJ TRADICIJI GRADA PREDSTAVLJA NAJSTARIJI ŽIVUĆI TRS NA SVIJETU - MARIBORSKA STARA TRTA, UPISAN I U GUINNESSOVU KNJIGU REKORDA


Festival Lent - mariborski brend!

Lent je naziv za najstariji dio Maribora sa znamenitim kulama i ostacima zidina. Po tom dijelu grada nazvan je glavni multikulturalni festival koji je po mnogočemu sličan Špancirfestu u Varaždinu. Ipak, Lent je mnogo veći i ima dulju tradiciju. Prošle godine na predstavama u sklopu festivala Lent sudjelovali su izvođači iz 40 zemalja svijeta koji su privukli oko 650.000 posjetitelja - šesterostruko više nego što Maribor ima stanovnika!


ni Festival Stare trte (Festival stare loze), Šareni prosinac (Pisani december), DokMa, Etnika i dru-ge tradicionalne priredbe, npr. Splavarsko krštenje (Splavarski krst), Martinje i Nova godina na otvo-renome. Nema sumnje da su dokazana sposobnost organizacije takvih festivala te činjenica da u Ma-riboru kultura živi na gradskim ulicama i u domo-vima njegovih građana bili jedni od razloga zašto je upravo Maribor odabran za europski grad kulture 2012. godine. Prestižna titula koju Maribor nosi u 2012. godini velika je čast, ali i obaveza.

Mitju Šeška, mladog marketinškog promotora Maribora, pitali smo što takvo domaćinstvo znači Mariboru i Mariborčanima. “Europski grad kulture je projekt koji ne traje samo jednu godinu. Naš je cilj da tijekom tih godinu dana podignemo razinu

kulturne ponude i predstavimo grad kao kulturno središte šireg prostora. Osim toga, cilj nam je obu-hvatiti kulturu u najširem smislu - ne samo koncer-te i izložbe kao najistaknutiji dio kulturne ponude, nego i kulturu stanovanja, kulturu dijaloga, kulturu života... Sve ono što kulturu čini velikom idejom.” Nema sumnje, ambicioznom projektu pristupilo se s velikom ozbiljnošću i velikim očekivanjima.

Mariborsko novo dobaGrad je snažan ekonomski uzlet doživio tek godi-

nama nakon 1846., kada je željeznička pruga kroz njega povezala Beč i Trst. Jedna od prvih željezni-čkih pruga u Europi dala je i Mariboru novu ulogu koju je on objeručke prihvatio i razvio se u malenu metropolu slovenske Štajerske.

MARIBOR JE ODABRAN ZA EUROPSKU PRIJESTOLNICU KULTURE ZA 2012. GODINU, ŠTO ZNAČI DA SVOJOM KULTURNOM ULOGOM ZNAČAJNO PREMAŠUJE OKVIRE SJEVEROISTOČNE SLOVENIJE

Do početka 19. stoljeća grad je imao samo jedan, njemački naziv Marburg, koji su Slovenci preinačili u Marprok. Da bi se izbjegla zamjena s njemačkim gradom Marburgom, koji se nalazi u Hessenu na rijeci Lahn (Marburg an

der Lahn), u 19. stoljeću počelo se ime grada pisati kao Marburg an der Drau (njemački Marburg na Dravi). Prvi zapis slovenskog imena Maribor nalazi se u pismu preporoditelja Stanka Vraza upućenom Ljudevitu Gaju 10. studenoga

1836. godine. Vraz je jednostavno ime njemačkog Marburga preuredio tako da je iz njemačkog naziva uzeo prvi dio riječi Mar, a umjesto riječi burg upotrijebio bor, po uzoru na način kako su Slovenci prevodili Brandenburg

u Branibor. Uglavnom, zbog otpora među Slovencima, borba za uspostavu imena trajala je sljedećih 25 godina, no već u drugoj polovici 19. stoljeća potpuno je prevladao naziv Marbor, koji je kasnije preinačen u lakše izgovorljiv naziv Maribor.

Zašto naziv Maribor?


Burna povijest i mnoge ne-daće ostavile su na Maribo-ru brojne rane i spomenike, u njemu su se povijest i tra-dicija neprestano miješale sa suvremenošću i dina-mičnošću. Arheološki nalazi svjedoče da je mariborsko područje bilo naseljeno još u kasno brončano i željezno doba, no po svemu sudeći, tu nije bilo velikog naselja. Novo svjetlo na pitanje o starosti Maribora bacila su nedavna arheološka istraživanja u kojima su neposredno uz sjevernu obalu Drave otkriveni ostaci nekoliko rimskih građevina. Ipak, to je nedovoljno da bi se pouzdano moglo utvrditi kontinuirano postojanje naselja od rimskih vremena pa dok arheolozi ne završe istraživanja, nitko ne žuri donositi zaključke o rimskoj preteči grada. Jasno je da tu nije bilo veliko rimsko središte poput Emone na području današnje Ljub-ljane, no unatoč tome, odgovor na pitanje što se događalo uz Dravu u rimskom razdoblju jedno je od najintrigantnijih pitanja za suvremene slovenske arheologe i povjesničare.Jezgrom nastanka Maribora smatra se utvrda podignuta na vrhu brežuljka strmih strana zvana Piramida, koja dominira sa sjever-ne strane dravske doline. Utvrda je tijekom povijesti više puta bila dograđivana i rušena, a do danas od svega nije ostalo ništa osim fragmentarnih povijesnih

zapisa i legendi. Budući da je početkom 12. stoljeća područje na kojem se danas nalazi grad Maribor bilo na granici velike franačke dr-žave, utvrda je očito služila za nadzor prometa kroz dolinu Drave. Utvrda se prvi put spominje u dokumen-tima 20. listopada 1164. kao Castrum Marchburch i taj se dan slavi kao Dan grada. Naziv grada potječe od pojma dvorac u marki, ili na njemačkom Markburg. Utvrda je vjerojatno sagra-đena i prije, o čemu svjedoči zapis da se još 1124. godine markgrof Podravske krajine iz roda Spanheim nazivao Bernard Markburški.Pod brijegom i utvrdom, ali podalje od nepredvidljive Drave, počelo se u to doba razvijati trgovačko naselje. Godine 1209. trgovište se u povelji vojvode Leopolda VI. Babenberžana spominje kao trgovište forum Mar-chpurch, a u dokumentu od 4. prosinca 1254. Maribor se prvi put spominje kao mjesto civitatem Marpurg, što znači da je naselje tada imalo obilježja grada i grad-ska prava, no još su stoljeća trebala proći da bi trgovište dosegnulo snagu nedalekog Ptuja, najstarijega grada na području Slovenije. Za zaštitu grada podignute su moćne zidine, čiji se ostaci naziru i danas. Maribor je uspješno prkosio opsada-ma Matijaša Korvina 1480. i 1481. godine te se u 16. stojeću obranio od opsada osmanske vojske.

Najstarija povijest Maribora

Na glavnom gradskom trgu upečatljiva je zgrada gradske vijećnice koja neodoljivo podsjeća na našu Varaždinsku te slikovit raskošan pil. Zanimljiv je i Dvorski trg s mariborskim Starim gradom u kojem se nalazi regionalni muzej


Izgled Maribora u drugoj polovici 19. i prvoj polovi-ci 20. stoljeća oblikovala su dva istaknuta čovjeka - biskup Anton Martin Slomšek, koji je 1859. sjedište Lavantinske biskupije premjestio iz Svetog Andrije u Maribor, te pjesnik i general Rudolf Maister koji je nakon Prvoga svjetskog rata grad i sjevernu granicu uspješno obranio te taj dio Slovenije priključio novoj državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Grad je u Drugome svjetskom ratu prilično stra-dao. Već na početku rata, 1941. godine, našao se pod njemačkom vlašću, a da bi potvrdio svoje osvajač-ke namjere, nedugo nakon osvajanja posjetio ga je i sam Hitler. U drugoj polovici 20. stoljeća Maribor se uspješno razvio u jedno od najsnažnijih industrij-skih i gospodarskih središta u tadašnjoj Jugoslavi-ji i široj regiji, a proizvodi poznatih tvornica TAM, MTT, Metalna, Hidromontaža, Marles i drugih po-stali su poznati po visokoj kvaliteti. Osamostaljenje

Slovenije značilo je za mariborsku industriju nagli gubitak tržišta, zbog čega su mnoga postrojenja pro-pala te se grad morao okrenuti novim djelatnostima. Na mjestu nekadašnjih velikih industrijskih zona u Melju sada su poslovni centri s mnogo novih malih poduzeća. Grad se okrenuo vinarstvu, kulturi i tu-rizmu kao svojim novim glavnim adutima.

Pohorje i Zlatna lisicaMaribor je poznat i kao grad sporta i rekreacije

te kao dobar organizator mnogih vrhunskih među-narodnih sportskih događaja. Njegovu su slavu po svijetu pronijele brojne tradicionalne sportske pri-redbe, među koje spada Zlatna lisica koja se već više od četiri desetljeća održava na mariborskom Pohorju. Mitja nam je ispričao svoju anegdotu s Po-horja: “Među mladima u Mariboru oduvijek je bilo popularno skijanje na Pohorju. I ja sam u tome vrlo

"CILJ NAM JE OBUHVATITI KULTURU U NAJŠIREM SMISLU - NE SAMO KONCERTE I IZLOŽBE, NEGO I KULTURU STANOVANJA, KULTURU DIJALOGA, KULTURU ŽIVOTA... SVE ONO ŠTO KULTURU ČINI VELIKOM IDEJOM"


rado uživao pa čak i sudjelovao na skijaškim natje-canjima koja su se ovdje održavala. Eto, na jednom natjecanju bio sam trinaesti i bio sam nesretan tak-vim plasmanom. Dobro se sjećam dečka iz Zagreba koji je bio odličan u svim natjecanjima, ali je taj put bio nekoliko stotinki sporiji od mene i osvojio je 14. mjesto - bio je to Ivica Kostelić. Eto, na tom natjeca-nju bio sam bolji od budućeg pobjednika Svjetskog kupa!”

Maribor je s Pohorjem srastao slično kao i Zagreb s Medvednicom, a nije tajna da su skijaška natje-canja na našem Sljemenu osmišljena i organizirana upravo po uzoru na Zlatnu lisicu. Ipak, treba pri-znati da Pohorje ima određene prednosti u odnosu na Medvednicu, kako zbog veće visine, tako i zbog činjenice da je prema gradu okrenuto sjevernom stranom. Zahvaljujući tome, pohorska natjecatelj-ska skijaška staza završava na rubu Maribora pa je lako pristupačna. Sasvim je uobičajeno da se svake zimske večeri Mariborčani nakon posla upućuju na noćno skijanje na neku od pohorskih staza.

U podnožju Pohorja, kod ciljne arene staze Zlatne lisice, nalazi se nekoliko hotela visokih kategorija,

a slično je i na vršnom dijelu. Najpoznatiji su hoteli Habakuk i Arena, a na vršnom dijelu hoteli Belle-vue, Bolfenk i Videc. Svi oni, osim skijaških moguć-nosti, nude i vrlo široku ponudu pratećih aktivnosti - od bazena i wellnessa do organizacije kongresa i raznovrsnih pustolovnih i sportskih aktivnosti. Su-protno očekivanjima, domaćini nam otkrivaju da su u hotelima najbrojniji upravo hrvatski skijaši. “Ovi skijaški tereni najviše privlače Hrvate, Slovence, Austrijance, ali i Mađare kojima je to najbliže ‘pra-vo’ skijalište.”

Od zadnje autobusne stanice na Pohorje se lako može stići brzom visinskom žičarom koja zimi vozi neprekidno, a u drugo doba godine svaki sat. Vožnja žičarom oduševljava jer se niotkuda ne pruža tako lijep vidik na cijeli Maribor i dolinu Drave kao s Po-horja.

Olimpijski šampion - junak gradaSportske aktivnosti Mariborčana nisu vezane

samo uz Pohorje. Grad je domaćin međunarodnih nogometnih susreta na obnovljenom stadionu Ljud-ski vrt, međunarodnih natjecanja u hokeju, pliva-

MARIBOR GOTOVO SA SVIH STRANA OKRUŽUJU ZELENI BREŽULJCI I PLANINE, NO ZELENA PRIRODA NIJE JEDINI ADUT KOJIM GRAD PRIVLAČI POSJETITELJE. TU SU I BROJNI SUVREMENI TURISTIČKI OBJEKTI I ŠIROKA PONUDA, SVE - OD KONGRESNIH HOTELA, OBITELJSKIH PANSIONA I GOSTOLJUBIVIH POHORSKIH KUĆA, WELLNESSA I SPORTSKO-REKREACIJSKIH CENTARA I UREĐENIH SKIJALIŠTA DO BICIKLISTIČKIH, VINSKO-TURISTIČKIH I PJEŠAČKIH STAZA Skijaško natjecanje Zlatna lisica


na Slomškovu trgu. Herman je rođen 1892. godine u Puli, a djetinjstvo je proveo u Mariboru. U knjizi “Das Problem der Befahrung des Weltraums” (Pro-blem vožnje svemirom) iznio je genijalnu ideju o geostacionarnom satelitu koju je potanko razra-dio. Naveo je zadivljujuće precizne nacrte satelita te s velikom točnošću odredio visinu na kojoj će satelit kružiti (35.900 km), kao i brzinu njegova kruženja (3080 m/s). Tridesetak godina nakon nje-gove knjige, 1963. godine, vodeći stručnjak za ra-kete Werner von Braun pri lansiranju američkog satelita Syncom izjavio je: “Udaljenost od Zemlje i približnu točku u svemiru sa zavidnom je točno-šću odredio još 1928. umirovljeni satnik austrijske vojske, inženjer Herman Potočnik. Njegova knjiga ‘Problem vožnje svemirom’ povijesna je prekretni-ca u svjetskoj svemirskoj i raketnoj tehnici.” Po-točnikovo djelo ovjekovječeno je i u jednoj od naj-poznatijih filmskih scena iz Kubrickove “Odiseje” kada se svemirski brod približava velikom kotaču smještenom u orbiti Zemlje. Taj veliki kotač idejno je dijete Hermana Potočnika Noordunga.

Turističko i kulturno središte šire regije Kada biste Zagrepčane upitali koje su im glavne

asocijacije na Maribor, većina bi odgovorila da su to skijanje na Pohorju i natjecanje Zlatna lisica, a u novije vrijeme neki bi tome možda pridodali i da je u Mariboru poznati centar za medicinski potpo-mognutu oplodnju. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Maribor, zahvaljujući ustrajnom zalaganju Mariborčana i dobrim prometnim vezama s velikim gradovima u okruženju - Ljubljanom i Grazom, po-stao i prepoznatljivo suvremeno poslovno, studijsko i sportsko središte, mjesto priredbi te, ne manje važ-no, turističko i kulturno središte šire regije. Kultura i turizam u Mariboru još nisu postali masovni i “in-dustrijalizirani” kao u mnogim razvikanim europ-skim gradovima - svaki Mariborčanin rado će vas primiti kao dragoga gosta i bez lažnog osmijeha po-truditi se da vam posjet Mariboru ostane u ugodnoj uspomeni.

nju, biciklizmu i streljaštvu te brojnim drugim spor-tovima. Maribor zbog brojnih sportskih objekata nudi izvrsne uvjete za sve oblike vrhunskog sporta. Upravo zato nije iznenađujuće što je odabran za do-maćina 26. zimske Univerzijade koja će se održati 2013. godine, kada će Maribor ujedno biti i svjetski grad mladih.

Sve sportske priče o Mariboru ne mogu zaobići ime gimnastičkog šampiona Leona Štukelja koji je na velikim svjetskim sportskim priredbama osvojio 20 medalja, od čega 6 olimpijskih. Mariborčani će vam obavezno ispričati kako je i u vrlo visokoj život-noj dobi, a doživio je 101 godinu, redovito trenirao i vježbao na gradskim ulicama, privlačeći zadivljuju-će poglede znatiželjnika i svjedočeći da se u zdravom tijelu krije zdrav duh. Ime mariborskog sportskog velikana danas nosi glavna gradska sportska dvo-rana, a priča o neumornom sportašu prerasla je u pravu urbanu legendu.

Ništa manje nije impresivna ni priča o Herma-nu Potočniku Noordungu, vizionaru astronautike i idejnom začetniku čovjekova putovanja u svemir, čija je bista pred zgradom mariborskog sveučilišta

D. V

rban

Adrenalinski park na Pohorju

maribor europski grad kulture 2012. godine

Documents