masti i ulja

45
Biološki važna jedinjenja Autor prezentacije Jelena Mucić Nastavnik hemije OŠ “Mladost” Beograd Biolo ški važna jedinjenja Autor prezentacije Jelena Mucić Nastavnik hemije OŠ “Jovan Dučić” Beograd

Upload: vvlivvli

Post on 09-Jun-2015

6.535 views

Category:

Education


22 download

DESCRIPTION

biohemija

TRANSCRIPT

Page 1: Masti i ulja

Biološki važna jedinjenja

Autor prezentacije Jelena Mucić

Nastavnik hemije OŠ “Mladost”

Beograd

Biološki važna jedinjenja

Autor prezentacije Jelena MucićNastavnik hemije OŠ “Jovan Dučić”Beograd

Page 2: Masti i ulja

Ćelija-Osnovna gradivna funkcija svakog živog bića pa i čoveka

BIOHEMIJA

Page 3: Masti i ulja

Pored hiljada malih molekula u svakoj živoj ćeliji se nalaže 4 grupe velikih molekula:Masti I uljaUgljeni hidratiProteiniNukleinske kiseline

Da bi živ organizam opstao, u deliću sekunde se odvijaju mnoge hemijske reakcije

Neophodna je energija

Page 4: Masti i ulja

Osnovni izvor energije – HRANA Otkud energija u hrani?

Varenjem hrane, razgradnja do najjednostavnijih gradivnih jedinica pri čemu se oslobađa velika količina energije

Ta energija se može iskoristiti odmah ili skladištiti u obliku nekih jedinjenja pa se koristi po potrebi

Page 5: Masti i ulja

vitamini

belančevine

Ugljeni hidrati

voda

minerali

Masti i ulja

Energija za kretanje,

održavanje temperature

Rast i obnova ćelije

Kontrola biohemijskih

procesa

Uloga hranljivih supstanci u telu

Page 6: Masti i ulja

Masti i ulja

Page 7: Masti i ulja

Uloga masti i ulja

Zašto baš masti?

1. Izvor energije2. Termoregulacija 3. Žaštitna uloga

Page 8: Masti i ulja

U organizmu mora postojati ravnoteža između energije unešene hranom i utrošene energije Sav višak energije unešene hranom organizam sprema „za crne dane”, i to u obliku masti.

Uloga masti i ulja

Page 9: Masti i ulja

Uloga masti i uljaPomoću masti se može uskladištiti najviše energije u najmanjoj zapreminiNajviše masti se skladišti u potkožnom tkivuSlab provodnik toplote-sprečava gubitak toplote

Page 10: Masti i ulja

• Prirodni izvori ulja su ULJARICE-biljke iz čijih se delova (najčešće plod i seme) dobija ulje

• Suncokret, soja, uljana repica, maslina,palme..

• Ulje se može naći i u životinjama i dobija se iz jetre nekih riba

• Masti iz masnog tkiva životinja i jetre nekih riba

Dobijanje

Page 11: Masti i ulja

IshranaMasti i ulja obezbeđuju 25-50% energije koju čovek svakodnevno unosi hranom

Ne rastvaraju se u vodi (zašto?), u organizmu se metabolišu do najsitnijih proizvoda, apsorbuju se kroz creva i odlaze u krv, transportuju se do tkiva gde sagorevaju ili se skladište u obliku potkožnog masnog tkiva

Page 12: Masti i ulja

• Masti i ulja su smeše estara glicerola i masnih kiselina i slobodnih masnih kiselina

Šta je glicerol?Šta su masne kiseline?Šta su estri?

Definicija

Page 13: Masti i ulja

• Glicerol (1,2,3-propantriol)• -trohidroksilni alkohol

Masti i ulja

Page 14: Masti i ulja

• Masne kiseline-monokarboksilne kiseline sa većim brojem ugljenikovih atoma

• Sve prirodne masne kiseline imaju paran broj ugljenikovih atoma vezanih u nerazgranat lanac

Masti i ulja

•Po čemu se razlikuju zasićene i nezasićene masne kiseline?

Page 15: Masti i ulja

Masti i uljaZasićene masne kiseline sadrže samo jednostruke veze,pa imaju oblik štapića

Page 16: Masti i ulja

Masti i uljaNezasićene masne kiseline sadrže jednu ili više dvostrukih veza,pa imaju oblik slomljenog štapića

Page 17: Masti i ulja

–Tri najčešće masne kiseline u prirodi su:

• palmitinska(16 C-atoma), zasićena• stearinska (18 C-atoma), zasićena • oleinska (18 C-atoma),nezasićena

Masti i ulja

Page 18: Masti i ulja

Esterifikacija

Page 19: Masti i ulja

EsterifikacijaESTRI-TRIACILGLICEROLI

R1R2R3 –ostaci masnih kiselina

R1= R2 = R3

R1 ≠R2 ≠R3

Page 20: Masti i ulja

Prosti i mešoviti triacilgliceridi

Page 21: Masti i ulja

• Masti-čvrsto stanje• Ulja-tečno stanje• • B. Andrey-optužen za prevaru

–Zašto je ulje u tečnom a mast u čvrstom stanju?

Masti i ulja

Page 22: Masti i ulja

Masti i ulja

Page 23: Masti i ulja

Masti i ulja

Page 24: Masti i ulja

Masti i ulja

Page 25: Masti i ulja

Masti i ulja

Page 26: Masti i ulja

• Po čemu se razlikuju maslac (mlečna mast), mast i ulje?

• Po udelu zasićenih i nezasićenih masnih kiselina

• Maslinovo i suncokretovo ulje sadrže 80-90% nezasićenih,a maslac, svinjska mast i loj oko 45% nezasićenih masnih kis

Masti i ulja

Page 27: Masti i ulja

• Šta je margarin i kako se dobija?• Margarin-biljna mast se dobija

katalitičkim hidrogenovanjem prirodnih ulja.

• Napiši adiciju vodonika na oleinsku kis. Šta se dobija?

• (Stearinska kis)

Masti i ulja

Page 28: Masti i ulja

Masti i ulja

Page 29: Masti i ulja

Dobijanje masti iz ulja

Page 30: Masti i ulja

Masti i ulja

Page 31: Masti i ulja

Sapuni i detergenti

Page 32: Masti i ulja

Sapuni su alkalne soli viših masnih kiselina

Dobijaju se hidrolizom masti natrijumovim ili kalijumovim hidroksidom.

Natrijumovi sapuni su tvrdi,a kalijumovi mekani

Saponifikacija

Page 33: Masti i ulja

Saponifikacija

Page 34: Masti i ulja

Sapuni

Page 35: Masti i ulja

Sapuni

Page 36: Masti i ulja

• Kako sapun pere?

Sapuni

Page 37: Masti i ulja

• Kako sapun pere?

Sapuni

Page 38: Masti i ulja

• Zašto sapuni najbolje peru u ,,mekoj,, vodi?

• Tvrda voda sadrži Mg2+ i Ca2+ jone sa kojima grade nerastvorne taloge

• Sapunima se ne smeju prati vuneni predmeti

Sapuni

Page 39: Masti i ulja

SapuniŠta se dešava kad se u rastvor sapuna doda neka jaka kiselina?

Sapuni su soli viših masnih kiselina koje su slabe kis. Jače kis ih istiskuju i tako nastaju slobodne masne kiseline nerastvorne u vodi

Page 40: Masti i ulja

Sapuni

Page 41: Masti i ulja
Page 42: Masti i ulja
Page 43: Masti i ulja

Masti i ulja

Page 44: Masti i ulja
Page 45: Masti i ulja

Ne dajte

sapunicama

da vam

kradu

vreme!