metković, 12. kolovoza 2011. xiv. maraton laĐa · 2011-08-11 · prijatelj vrijedno se radi. uz...

1 petak, 12. kolovoza 2011. Vjesnikmetkovski

Metković, 12. kolovoza 2011.

Vjesnikmetkovski BESPLATANPRIMJERAK

GODINA IV.BROJ 47

TROTAKT PROJEKT30 GODINA str. 16

S I Z V I Đ A Č I M A N ALOGOROVANJU str. 10

KAD HRVATI I MAORI (NA)STUPAJU str. 20

P R O S L A V A S V. I L I J E str. 12

XIV. MARATON LAĐA

Vjesnikmetkovski2 petak, 12. kolovoza 2011.

VIJESTI

Predvečer, uoči Dana pobje-de i domovinske zahval-

nosti na Predolcu se okupilo pedesetak građana Metkovića da bi nazočili podizanju repli-ke zastave s Kninske tvrđave u organizaciji Udruge vetera-na IV. gardijske brigade - Po-družnice za Dubrovačko-nere-tvansku županiju i metkovske Udruge Narenta.

NEK’ SE ZAVIJORI

Visoki jarbol nije se mogao, kako je planirano, postaviti na vodospremu pa je postavljen nedaleko od nje, što je done-kle umanjilo vidljivost zastave iz raznih dijelova Metkovića. Zastava je duga devet metara i široka metar i pol, a jarbol je u konačnici ispao visok 12 metara.

Spomenute udruge odazva-le su se inicijativi Udruge branitelja Domovinskog rata Podravka, kojom se željelo hrvatskom zastavom s Knin-ske tvrđave simbolički pove-zati Knin s ostalim gradovima diljem Hrvatske. Cjelokupna akcija pod imenom ”Nek’ se zavijori” izvodila se u povodu 20. obljetnice početka agresije na Hrvatsku i Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja. U obraćanju nazočnima pred-sjednik Udruge Narenta Ni-kola Grmoja istaknuo je da je

zastava kupljena u Kninskome muzeju, a izrađuju je invalidi Udruge UHIRO iz Zagreba pa cijela akcija ima i humani-taran karakter. Uoči samoga podizanja zastave metkov-ski glumac amater Vatroslav Markotić pročitao je Pismo hrvatskih intelektualaca Vije-ću sigurnosti UN-a. Na kraju, spomenimo da je visoki jarbol

sam napravio član Udruge ve-terana IV. gbr. Zoran Ivić ko-jemu je Grmoja posebno za-hvalio, ističući i druge, poput članova njegove udruge, koji su skupili novac za zastavu. U projektu su od velike pomoći bili i Radio Narona, Era Co-mmerce, predsjednik Udru-ge veterana Zoran Kolovrat i metkovska Torcida.

Vijenci i svijeće za poginule branitelje Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i

Dana hrvatskih branitelja na Gradskome groblju sv. Ivana župnik župe sv. Ilije fra Petar Gulić održao je kratak obred za odrješenje duša svih poginulih hrvatskih branitelja u Domovin-skome ratu. Nakon obreda pred Središnji križ vijence je polo-žio gradonačelnik Stipo Gabrić sa suradnicama te predstavnici udruga proizašlih iz Domovin-skoga rata i predstavnici politič-kih stranaka. Vijenci su potom položeni i uz Neretvu pred Spo-menik poginulim metkovskim braniteljima u Domovinskome ratu.


VIJESTI

Dogradnja vatrogasnoga doma

Povodom 83. obljetnice smrti Stjepana Radića,

utemeljitelja Hrvatske seljač-ke stranke, izaslanstvo GO HSS-a Grada Metkovića pred metkovskim Gradskim kultur-nim središtem položilo je vije-nac pred spomenikom Stjepa-nu Radiću.

Stjepan Radić na današnji

83. godine od Radićeve smrti Dvije trećine posla gotovodan 1928. preminuo je od po-sljedica ranjavanja u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugosla-vije u Beogradu. Atentator na zastupnike HSS-a: Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Pernara i Ivana Granđu 20. lipnja 1928. bio je zastupnik Narodne radi-kalne stranke Puniša Račić.

Radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u Ulici

Petra Krešimira IV. odvijaju se predviđenim tempom. Do sada je od semafora na Kladi prema Metkoviću položeno oko 1.200 metara nove cije-vi, što je više od dvije trećine predviđene trase. Nova cijev promjera je 225 milimetara,

a polaže se na dubinu od 140 do 150 centimetara. Rado-ve obavljaju djelatnici tvrtke MGA.

Promet spomenutom uli-com i dalje se odvija uz si-gnalizaciju semaforima pa se vozači mole na povećan oprez i poštivanje pravila svjetlosne signalizacije.

Nastavljeni su radovi na proširenju garažnoga

prostora JVP Metković koji su proljetos započeti izlijeva-njem temelja.

Sa stražnje strane Vatro-gasnoga doma nedavno je ci-jelom dužinom nalivena prva armirano-betonska ploča. U

sklopu širenja garaže predvi-đena je i izgradnja novih pro-storija za servis vatrogasnih aparata koji djeluje u sklopu Postrojbe.

Radove JVP Metković fi -nancira vlastitim novcem, a izvode ih djelatnici splitske tvrtke Konstruktor.


VIJESTI

I DALJE SE VOZITE UDOBNO I SIGURNO

ulje 10w40 (1litar) 42 knulje 5w40 (1litar) 60 kn

AUTOKUĆA JERKOVIĆ - OPUZENPODUZETNIČKA ZONA (020) 676 473; 676 470

Punjenje i reciklaža klima uređaja za sve vrste osobnih

automobila već od 270 kn

LJETNA AKCIJA

cerade protiv tuče za sve vrste vozila već od 399 kn

4 litre uljafilter uljazamjena uljabesplatan pregled vozila

250 kn

U dvjema metkovskim žu-pama došlo je do smjene

svećenika Tako nas je još prije Svetoga Ilije napustio fra Pa-vao Norac - Kevo koji je ra-zriješen službe župnog vikara u župi sv. Ilije u Metkoviću te imenovan župnikom u župi Gospe Sinjske. Uskoro je iz iste župe otišao i još jedan žu-pni vikar. Fra Mladen Marić odlazi za župnika u župama Plina i Baćina. Tamo će za-mijeniti nekadašnjeg župnika u Sv. Iliji fra Marija Jurišića. Novi župni vikar u župi sv. Ili-je je mladomisnik fra Lukica Vojković.

U župi sv. Nikole Biskupa mnogima će biti žao što im je otišao župni vikar don Tomi-slav Bašić koji je premješten za prefekta u Nadbiskupsko sjemenište u Splitu. Umjesto njega, župni vikar bit će mla-domisnik don Franko Prnjak.

DELTA REZMETKOVIC, NIKOLE TESLE 11

Tel./fax: 020/685 700Mob: 098/958 1655095/922 8888

´

DIJAMANTNO BUŠENJEI REZANJE BETONA

Pedesetak članova Hrvatske stranke umirovljenika iz

Metkovića nedavno je boravi-lo na jednodnevnom izletu na otoku Korčuli. Odredište im je bila Vela Luka, odnosno Spe-cijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos.

Budući da je vodstvo Ka-losa bilo upoznato s njihovim dolaskom, Metkovcima je upriličen topao doček nakon kojega su ih domaćini upozna-li čime sve raspolaže lječilište. Umirovljenici su ostali ugod-no iznenađeni onim što su vi-djeli, a posebno ih je oduševi-

POGREBNE USLUGE ‘KYRIOS’POGREBNA OPREMA, PRIJEVOZ,

CVIJEĆE, OSMRTNICE...

099 21 666 88098 83 63 88www.kyrios.hr

0 - 24

Umirovljenici metkovskoga HSU-a na izletu u Veloj Luci

la stručnost osoblja i povoljne cijene usluga.

Na kraju obilaska komplek-sa domaćini su im upriličili skroman domjenak te podije-lili cjenik s opisom svih medi-cinskih usluga koji metkovski umirovljenici mogu dobiti u prostorima Udruge u Zgradi političkih stranaka u Metko-viću.

Na povratku su Metkovci obišli čarsku Vinariju u opći-ni Smokvica te grad Korčulu. Izlet je ostvaren potporom metkovskoga gradonačelnika Stipe Gabrića.

Smjena svećenika u metkovskim župama

Zanimljivo je da je don Fran-kov brat don Ante Prnjak, ta-kođer, prije nekoliko godina bio župni vikar u toj župi.

Mladim svećenicima želi-mo dobrodošlicu u naš grad uvjereni da će nastaviti tamo gdje su stali fra Paviša i don Tomislav koji su u svojim žu-pama ostavili jak trag, naroči-to u radu s mladima.


VIJESTI

Udruga osoba s invaliditetom “Prijatelj” Metković zahvaljuje tvrtki Croatia osiguranje na dodijeljenoj potpori za projekt “Prijevoz osoba s invaliditetom do zdravstvenih ustanova”

Bez obzira na ljetne vrućine i sezonu godiš-njih odmora u Udruzi osoba s invaliditetom

Prijatelj vrijedno se radi. Uz tekuće poslove in-tenzivno se pišu novi projekti i razrađuju već postojeći. Koliko su projekti koje Prijatelj no-minira na različite natječaje kvalitetni, pokazalo se i protekloga mjeseca tijekom kojega je Udru-

ga dobila pozitivne odgovore za pet nominiranih projekata. Prvi projekt Zapošljavanje osoba s invaliditetom Udruzi je

odobrilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi koje će za nje-govo provođenje izdvojiti 190 tisuća kuna. Riječ je o jednogo-dišnjem projektu koji se provodio i prošle godine, a ove godine odobrena sredstva bit će dostatna za zapošljavanje još dviju oso-ba pa će tako tim projektom tijekom jednogodišnjeg razdoblja

biti zaposleno pet osoba s invaliditetom. Program Intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada, čija je rea-lizacija planirana u razdoblju od tri godine, a koji je Prijatelju prošle godine odobrilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, opravdao je prošlogodišnja očekivanja pa je za nastavak njegove realizacije Udruzi odobreno 518 tisuća kuna. Dalje ide i projekt Upalimo malo svjetlo da ne bismo proklinjali tamu kojemu je pokroviteljica predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, a za nje-govu realizaciju Ministarstvo obitelji, branitelja i međugenera-cijske solidarnosti Prijatelju je odobrilo 100 tisuća kuna.

Odobrena su još dva projekta, i to Prijevoz osoba s invalidi-tetom do zdravstvenih ustanova za koji je tvrtka Croatia osi-guranje izdvojila 20 tisuća kuna te projekt I mi možemo čuvati okoliš u sklopu kojega će se prikupljati i reciklirati lampioni koji se u velikim količinama proizvode u radionici Udruge, za što je Ministarstvo zaštite okoliša osiguralo 33 tisuće kuna.

Prošlo je 22 godine otkako je pok. Tomislav Zubčić

Zupa posljednji put na Prenj u Hercegovini poveo omanju skupinu planinara tadašnjega PD Šibanica.

U prošlome ratu ta je plani-na bila djelomice minirana pa su cijeli masiv Prenja planina-ri dugo izbjegavali, sve do ne-

Neretvani opet na vrhu Prenja

Odobreni novi programi

Privremena sanacija obale

davnog razminiranja. Saznav-ši to, mala skupina entuzijasta i članova metkovskoga HPD Gledavac 5. kolovoza krenula je put Ruišta (1.065 m), gdje se među brojnim vikendicama nalazi i oveći planinarski dom. Trebalo im je oko šest sati hoda do Jezerca (1.650 m), najvišega skloništa na plani-

ni, a nakon odmora još dva sata uspona do vrha Zelena glava (2.155 m) odakle se jasno vide vrhovi Biokova, Žabe i nekih otočnih plani-na. Toga dana bili su jedini penjači na Prenj s njego-va južnog prilaza. Prenj je iznimno dinamična planina s dvadesetak vrhova većih

od 1.800 metara, zbog čega je među planinarima poznat kao Hercegovačke Alpe. Donji dio planine obiluje malinama, kao i šumama munike, vrste bora s ljekovitim svojstvima za pluć-ne bolesnike. Do sve te ljepote i Doma Ruište iz Metkovića se automobilom stiže za sat i pol!

Nakon brojnih upita gra-đana o sanacija rive u

Luci Metković, koja se urušila 19. prosinca prošle godine, saznali smo kako je posao koji je izvela splitska tvrtka Pomgrad inženje-ring samo prva faza uređe-nja. Riječ je o privremenoj sanaciji koja je obavljena kako se obala ne bi dalje potkopavala te kako bi se stabiliziralo zemljište u ne-posrednoj blizini urušenog dijela. Kada će započeti ko-načna sanacija ovisi o Luč-koj upravi Ploče koja za taj posao mora osigurati novac i raspisati javni natječaj.


VIJESTI

Da bi se dogovorili svi detalji oko nastupa momčadi na pred-stojećem 14. maratonu lađa na Neretvi, prošle nedjelje odr-

žan je sastanak s kapetanima i parićarima momčadi koje će su-djelovati na natjecanju. Na početku sastanka predsjednik Udruge lađara Neretve Marko Marušić pročitao je imena 20 momčadi za koje je, nakon provjere pristiglih prijava za sudjelovanje na Maratonu, utvrđeno da nisu postupile prema propisanim pravi-lima, odnosno nisu priložile sve tražene dokumente. Kod većine momčadi utvrđeno je da nisu dostavile preslike osobnih iska-znica za sve članove ili potpisan pristanak roditelja za one koji su maloljetni. Utvrđeno je da šestero maloljetnih osoba tek za mjesec ili nešto više navršavaju 15 godina, što je donja granica za sudjelovanje na utrci, pa je nakon kraće rasprave glasovanjem odlučeno da njih šestero, ipak, mogu nastupiti uz pismeno odo-brenje roditelja. Momčadi su zamoljene da traženu dokumenta-ciju dostave što prije da bi na Maratonu sve bilo regularno.

U nastavku je bilo riječi o trasi kojom će se veslati, brzinskim utrkama u Opuzenu te o sudačkom praćenju utrke. Direktor Ma-ratona lađa Mario Sršen istaknuo je da lađarima u utrci probleme neće stvarati turistički brodovi jer će svi, uključujući i zapovjed-

Iz Maratona lađa s vreme-nom su nastala još neka la-

đarska natjecanja. Tako u naj-bližem susjedstvu imamo dva lađarska kupa čije se održava-nje veže uz proslavu svetaca zaštitnika tih župa.

Uoči Gospe Karmelske u Krvavcu se održao VII. lađar-ski kup župe Bagalovići na kojemu se veslalo Neretvom od Krvavca do mosta u Met-koviću i natrag do Krvavca. Na startu se pojavilo 18 lađar-skih posada, a u zanimljivoj utrci na kraju su slavili lađari Staševice koji su od Metkovi-ća do Krvavca uspjeli sustići i za dužinu lađe prestići odlične lađare iz Čeljeva, koji su prvi okrenuli oko kòlōne mosta u Metkoviću. Treće mjesto osvojio je kominski Gusar, a Domagojevi gusari iz Vida četvrto mjesto. Od metkov-skih posada Crni put bio je deveti, Jerkovac deseti, a Crni put – juniori - dvanaesti.Kup župe Bagalovići organi-zira Udruga Oba Krvavca uz potporu općine Kula Norin-ska, Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Metkovića i Udruge lađara Neretve.

ni, biti privezani uz desnu obalu Neretve s koje će krenuti tek nakon starta, odnosno kada lađari prođu pokraj njih. Cijelu utrku pokrivat će sudci s devet kamera, a najviše pozornosti posvetit će se onim mjestima koja su se dosadašnjih godina pokazala pri-jepornima. Tako će jedan sudac s kamerom stajati pred mostom na Čeveljuši i, u slučaju da se dvije lađe pod mostom budu sti-zale podjednakom brzinom, presudit će ona koja ima prednost ulaska u Crnu rijeku. Isto pravilo primijenit će se i pri ulasku u Pločanski zaljev gdje lađe prolaze uskim kanalom.

Ove godine rezultati će se na cilju prvi put mjeriti laserskim uređajem koji će u Ploče biti prebačen nakon brzinskih utrka u Opuzenu. Kao i prošle godine izmjene u Opuzenu odvijat će se uz desnu obalu Neretve, a novost je što svaka momčad, koja bude mijenjala posadu, može uzeti kupon i osvojiti jednu od tri vrijedne nagrade. Momčad s kuponom, koja prva stigne u Ploče, dobit će na dar pet tisuća kuna, dok će drugoplasirana i trećepla-sirana osvojiti večeru u Restoranu Lopoč u Momićima, odnosno u Hotelu Merlot u Opuzenu. Momčadi su, također, zamoljene da prilikom dodjele medalja u Pločama na binu popnu samo natje-catelje koji su sudjelovali u utrci.

Uoči Gospe Snježne u Vidu je održan VII. lađarski Kup kneza Domagoja na kojemu su nastupile posade: Jerkovac, Crni put, Veterani IV. gar-dijske brigade te domaćini, momčad Domagojevi gusari. Za razliku od krvavačke, ta je utrka brzinska jer se vesla na stazi dugoj oko kilometra. Lađari na startu polaze u su-protnim smjerovima te moraju obići bove na obama krajevi-ma staze i vratiti se na startnu poziciju. Jedina ovogodišnja novost bila je da se veslalo prema načelu „svatko protiv svakoga“, a o plasmanu mom-čadi odlučivao je broj dobi-venih utrka. S obzirom da su

Posljednji dogovor pred Maraton lađa na Neretvi

Tradicionalni lađarski kupovi u Krvavcu i Vidunastupile četiri momčadi, oku-pljeni ljubitelji lađarskih utrka mogli su uživati u šest ogleda.

Ovogodišnji Kup osvojila je momčad Domagojevih gusara koja je slavila u svim trima pojedinačnim utrkama. Dru-go mjesto pripalo je momčadi Jerkovca koja je bila bolja od momčadi Veterana IV. gardij-ske brigade i momčadi Crnog puta. Treće mjesto osvojila je momčad Crnog puta koja je bila bolja u utrci s momčadi Veterana IV. gardijske briga-de.

Za osvojeno prvo mjesto Domagojevi gusari dobili su

pehar i prijelazni Štit kneza Domagoja koji im je, u ime sponzora TC Tommy, uručio Hrvoje Dodig. Pehare za dru-go i treće mjesto, u ime spon-zora Splitske banke, uručio je voditelj Poslovnice u Metko-viću Ante Bukovac, a pehar za sudjelovanje i osvojeno četvr-to mjesto momčadi Veterana IV. gardijske brigade uručio je predsjednik Nadzornog odbo-ra ULN Teo Čupić.

Tri prvoplasirane momča-di dobile su na dar malu lađu simbolično obojenu u zlato, srebro i broncu, suvenir iz ra-dionice UOSI Prijatelj.

Posada Čeljeva prva je okrenula oko kolone mosta u Metkoviću, no uporni Staševčani su ih do

Krvavca prestigli.


VIJESTI

Pripreme za XIV. maraton lađa na Neretvi u završnoj su fazi. Od najavljenih 38 posada u međuvremenu su tri odustale

pa je konačan broj 35. U Metkoviću smo prije dva dana fo-tografi rali dvije jahte na Maloj rivi koje su već došle uhvatiti mjesto. Što se tiče brodova koji će turistički pratiti Maraton, svi će oni ove godine biti privezati uz desnu obalu Neretve gdje će biti montirana i svečana bina pa se taj napušteni dio luke malo uredio. Brodovi će za lađama krenuti nekoliko minuta nakon starta pa će s njih moći promatrati taj najuzbudljiviji dio utrke. Spremne su i lađe koje su lađari već dovezli na Neretvu iz skla-dišta HŽ-a na desnoj obali.

Koliko smo doznali do srijede navečer, kada je ovaj broj morao u tisak, na Maraton će doći predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Sabora Luka Bebić. Protokol premijerke Jadranke Kosor do tada još nije potvrdio njezin dolazak.

Konačan popis posada na 14. maratonu lađa

GUSARI KOMIN - Komin1. STABLINA - Stablina2. BAĆINA - Baćina3. DONJANI DONJI - Slivno4. UOTV ROGOTIN - Rogotin5. ŠKRAPA - Momići6. ČELJEVO – Čeljevo BiH7. STAŠEVICA - Staševica8. JUŽNJAK - Ploče9. SVETI ROKO - Podrujnica10. ŽRNOVSKI GALIOTI - Žrnovo11. DOMAGOJEVI GUSARI - Vid12. KRVAVAC 2 - Krvavac 213. JERKOVAC - Metković14. BJELOVAR EKSPRES - Bjelovar15. GOSPA KARMELSKA - Krvavac16. ZVONIMIR KALEB - Momići17. ŠIROKI BRIG / MATIJEVIĆI - Matijevići18. SISAK - Sisak19. PRUD - Prud20. CRNI PUT - Metković21. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA - Rijeka22. VIDONJE - Mlinište23. SVETI JURE - Desne24.

VETERANI 4. GBR. - Metković25. ŠARIĆ STRUGA - Šarić Struga26. METKOVKE - Metković27. PLAVO SRCE - Zagreb28. TORCIDA - Ploče29. MOLISE DEL COMMUNA CROATA – Mollise (Italija)30. HKUD VLADIMIR NAZOR - Sombor (Srbija)31. ŽUPA DUSINA - Veliki Prolog32. CRNI PUT JUNIORI - Metković33. GUSARI KOMIN JUNIORI - Komin34. OPUZEN – Opuzen35.

Sa zrnom soliKako bi se izbjegli problemi vezani uz regularnost natje-

canja na dijelu staze od Rogotina do utoka Crnje rijeke u Pločanski zaljev najvjerojatnije će se donijeti odluka da se taj dio staze napusti. Umjesto njega veslat će se jezerom Vlaška i kanalom prema moru. Tako će se ukupna staza povećati na 27 kilometara, od čega će oko tri kilometra biti morem. Takva ideja postojala je i prije, ali se od nje odustalo zbog straha od potapanja lađa, no iskustva u veslanju preko La Manchea i preko Jadrana pokazala su da većih problema ne bi trebalo biti.

Na Maratonu predsjednici Josipović i Bebić


VIJESTI

Blagdan zaštitnice Vida Gospe Snježne, u narodu

zvane Ledena Gospa, svečano je proslavljen svetim misama. Glavnu misu s procesijom predvodio je Saševčanin fra Miroslav Bustruc, župnik u Bristivici kraj Trogira. Konce-lebrirali su mu: domaćin don Mladen Margeta te Vidonjci don Ivan i don Marinko Ke-šina, don Marinko Jurišin, zatim don Yurij iz ruskog No-vosibirska, fra Petar Teskera, don Ivan Vrdoljak i don Mar-ko Kutleša. Proslavi Gospe Snježne prethodila je trodnev-nica u sklopu koje su održane misije što ih je predvodio fra Miroslav Bustruc.

Kao i uvijek za blagdan Gospe Snježne na Plivoru je održan tradicionalni sajam i

PROSLAVA GOSPE SNJEŽNE U VIDU

natjecanje ‘Ko osta, osta u skokovima s Vidonjskoga mo-sta u Norin. Skokovi su odr-žani u dvjema kategorijama: najbolji i najluđi. Pobjednike su glasovanjem birali gledate-lji pa je među šestoricom ska-kača najbolji bio Ivan Ramić, dok je Andrija Marušić izveo najluđi skok. U stankama je održano i natjecanje u brzu ispijanju piva u kojemu je, u konkurenciji desetorice pivo-pija, najbrži bio Branko Ra-mić Poto.

Vidonjska fešta završena je u nedjelju 7. kolovoza otvara-njem novih zogova na Plivoru. Dva vidonjska zoga blagoslo-vio je vidonjski župnik don Mladen Margeta nakon čega je Zvonimir Plećaš, tajnik BK Neretva iz Zagreba, domaćem klubu BK Narona, osnova-nom prije tri mjeseca, darovao športsku torbu s kompletom metalnih buća za jednu mom-čad. Prvu buću simbolično je bacio metkovski gradonačel-nik Stipo Gabrić, proglasivši time zogove otvorenima.

Na otvaranju zogova snage su odmjerile dvije momča-di BK Neretva: mladi i stari s momčadima Vida i Pruda. Igralo se prema načelu – tko prvi skupi 13 punata ili tko ih više skupi u sat i pol sat igre. Na kraju, prvo mjesto osvojili su Vidonjci koji su u završnom susretu unutar predviđenih sat i pol pobijedili momčad Pruda

rezultatom 12 : 10. Treće mje-sto pripalo je mlađoj momčadi BK Neretva, a četvrto njiho-vim starijim kolegama.

Uz lađarski Kup kneza Do-magoja uoči blagdana Gospe

Snježne odigrana je i završ-nica 1. kupa Gospe Snježne u malom nogometu. U konku-renciji 20 momčadi prvo mje-sto osvojila je momčad Porto Tolero iz Ploča.


VIJESTI

S obzirom da je sezona ku-panja u punom jeku, bitno

je napomenuti kako je na svih sedam plaža u našoj izravnoj blizini kakvoća mora, uglav-nom, uredna. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-nere-tvanske županije uzorke s tih plaža uzima od 19. svibnja i u šest dosadašnjih ispitivanja rezultati su pokazali visoku kakvoću vode. Iznimka je pla-ža na pločanskome dijelu ušća Neretve gdje su ispitivanja, napravljena 28. lipnja te 12. i 26. srpnja, pokazala blago onečišćenje i Duboka, gdje se onečišćenje pokazalo pri ispi-tivanju provedenome 28. lip-nja i 12. srpnja.

Nakon što je u prvih šest mjeseci vladala velika

suša poljoprivrednici su sa zebnjom očekivali srpanj za koji se zna da je tradicionalno vruć i suh. Na njihovu sreću (što se ne bi moglo reći i za naš turizam) ovaj srpanj poka-zao se atipičnim; imali smo i nesnosne vrućine i zahladnje-nja s relativno pristojnim obo-rinama. Početak i kraj mjeseca obilježile su ispodprosječne temperature, a sredinu mjese-ca iznadprosječne.

Prema podatcima Meteoro-loške postaje Metković, koje

Jesu li kiša i hladno vrijeme što je sredinom srpnja vla-

dalo na kontinentu zbunile bi-ološki sat ove mlade rode pa je potaknule na raniju selidbu, ovdje možemo samo nagađa-ti.

Mlada roda uranila sa selidbom

I vrućina je lakša u društvu

Skroz netipičan srpanjsmo dobili od Dragana Tolića, bilo je ukupno 13 dana s naj-višom temperaturom ispod 30 ºC. Najniža maksimalna tem-peratura bila je 29. srpnja i to 25 ºC, što je rekordno nisko.

Val vrućine sredinom mje-seca donio je 11 dana s maksi-malnom temperaturom iznad 34 ºC, a udarno razdoblje tra-jalo je šest dana 9. - 14. srpnja kada je mjereno stalno iznad 36 ºC. Od toga su četiri dana bila iznad 37 ºC, a najviša službeno zabilježena tempera-tura izmjerena je 14. srpnja - 37,9 ºC. Otkada traju mjerenja u Metkoviću, najviše je dana s maksimalnom temperaturom iznad 37 ºC u kontinuitetu bilo 1998. i 2003., i to po pet dana.

Ovaj je srpanj, s druge stra-ne, bio i kišovit. Imali smo osam kišnih dana, a palo je ukupno 73 l kiše ma metar četvorni, što 2011. još uvijek stavlja u rekordno sušnu go-dinu.

Rodu smo na poziv Bore Obrvana slikali kraj odvoj-ka Ulice Petra Krešimira IV. prema Vrbovcima. Nije nas se bojala, što znači da je s ljudi-ma u svojoj ljetnoj domovini bila u dobrim odnosima.

Visoka kakvoća mora

Detaljniji podatci o kakvoći mora dostupni su na vebnim stranicama Ministarstva zašti-te okoliša, prostornog uređe-nja i graditeljstva te Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama www.izor.hr/kakvoca ili www.zzjzdnz.hr mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojenim kružnim simbolima, i to plavim (izvr-sna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća). Sve to prate Google maps podloge, kao i brojne popratne infor-macije poput temperature zraka i mora, slanosti, smjera vjetra…

U društvu je sve lakše pa i podnositi vrućinu. Tragajući za temama kojima bismo obogatili list, naišli smo na ove su-

sjede koje su u sparnoj kolovoškoj večeri osvježenje potražile pred svojim zgradama. Klupa je „registrirana“ za četvero, ali dobro su poslužile i prazne plastične gajbe.


dina iz Novske. O najmlađim članovima logora, poletarcima i pčelicama, brinuo se OI BJ, a domaćini iz Ploča i Metkovića pobrinuli su se za razgledavanje neretvanskoga kraja.

Tijekom deset dana izviđači su pokazali što su sve tijekom godine naučili, a sve naučeno imali su prigodu usavršiti i pri-mijeniti u praksi. Boravak u prirodi bio je prigoda i da se nauče neke nove vještine pa je u sklopu plavog programa odrađeno snalaženje na brodu, veslanje, upravljanje čamcem, ronjenje, plivanje i sl. Svaku večer, uz logorsku vatru od 21 do 23 sata, organiziran je kulturno-zabavni program. Angažirani u različi-tim aktivnostima tijekom boravka na Baćinskim jezerima, izvi-đači su sudjelovali i u humanitarnome malonogometnom turni-ru koji se održavao u Pločama, kao i na svečanosti proglašenja najšportaša Ploča. Upriličen im je i cjelodnevni izlet u Metko-vić, gdje su obišli Ornitološku zbirku, Arheološki muzej Naro-na u Vidu i još neke od povijesnih lokaliteta tog područja.

Izviđači su obilježili i Dan pobjede i domovinske zahvalno-sti propješačivši stazu dugu 25 kilometara od Staševice preko Grčanika do Gradca. Spomenutu stazu 20 izviđača, uzrasta od 12 do 17 godina prešlo je u pratnji odraslih za četiri sata. Na-kon dolaska u Gradac devetero starijih put do Baćinskih jezera

VIJESTI

Vjerojatno se mnogi stariji s nostalgijom sjećaju svojih izvi-đačkih dana, logorovanja u prirodi, druženja s novim prijate-ljima… Na žalost, izviđački pokret je bio, barem u našim kra-jevima, prilično zamro, a opet, na sreću, posljednjih se godina obnovio. U Metkoviću trenutno djeluje Udruga izviđača ‘Nere-tvanski gusari’ koji su se nedavno priključili svojim kolegama na logorovanju. Evo što smo doznali pri posjetu našim izviđa-čima na Baćinskim jezerima.

Na Rtu Bad, na gornjim Baćinskim jezerima, u mjestu Perač-ko Blato od 29. srpnja do 7. kolovoza ljetovali su izviđači.

U šatorskom naselju koje su sami podigli, boravilo je njih 102 iz šest odreda, i to: OI Bordo jedinica iz Zagreba, OI Paludina Novska, OIP Spinut i OIP Posejdon iz Splita, UI Neretvanski gusari iz Metkovića te SK Ploče. Tijekom desetodnevnoga bo-ravka na obali Baćinskih jezera, pod vodstvom OIP Posejdon, realizirani su zeleni programi u čemu im je pomogao OIP Spi-nut, te plavi program, koji je realiziran zahvaljujući OI Palu-

S metkovskim izviđačima na logorovanju


VIJESTI

Predsjednik Udruge izviđača Neretvanski gusari Ivan Vuica Vujo:

– Ovo je naše prvo logorovanje i sve ono što smo ra-dili na našim sastancima i izletima sada smo provjerili u praksi, što i jest jedan od ciljeva izviđačkoga logorovanja. Osim toga, logorovanje je prigoda da se djeca privikavaju na višednevni boravak i rad u prirodi i mogu reći da su naši članovi to u potpunosti usvojili. Također, imali smo prigodu upoznati se s drugim udrugama i upoznati se s njihovim načinom rada te razmijeniti iskustva. Mladi su, također, stekli i nova znanja, a športskim i izviđačkim

natjecanjima pokazali su dosta toga. Odred Paludina iz Novske omogućio nam je da prođemo i mokri program, iako smo suhozemni izviđači, ali kao izviđači koji žive u dolini Neretve moramo znati dobro plivati i veslati. Logo-rovanje smo uspjeli realizirati zahvaljujući OIP Posejdon iz Splita koji je okupio jednu mješovitu ekipu, logistički i programski jaku te sve ono što su oni planirali mi smo i realizirali.

Predsjednik OIP Posejdon Igor Spetič:– Ideja da dođemo na Baćinska jezera nastala je spon-

tano. Svake godine obavljamo pregled terena i tražimo mjesto gdje bi se moglo logorovati. Mene su Baćinska je-zera davno privukla s ceste i tada sam rekao: „Jedanput se moram dolje spustiti“. Dogovor je pao prije četiri, pet mjeseci kada smo se s domaćinima iz SK Ploče i OI Nere-tvanski gusari našli u Baćini. Razgledali smo područje na prvim jezerima ispod magistrale, a kada su nam pokazali ovo mjesto, znali smo da je to to. Ono što je bitno naglasiti jest da smo ovdje vrlo srdačno primljeni. Ljudi su vrlo dragi, svatko vam izlazi u pomoć, vjerujem da će se taj resurs na ovakav način koristiti i ubuduće jer je stvarno bogodani s idealnim uvjetima. Nikome ne smetate, imate jezera, travu, planine, dakle teren na kojemu se može pro-voditi vrlo raznolik program.

nastavilo je pješice, a mlađa djeca u logor su vraćena automo-bilom.

U znak zahvalnosti na toplom prijmu u Peračkom Blatu izviđači su uz obalu jezera, na kojemu su boravili, posadili 20 vrbinih stabala. Zasađena stabla darovao je Grad Metković i gradonačelnik Stipe Gabrić, a vrbe im je pomogao saditi glavar Peračkoga Blata Pero Krstičević.

Na završetku logorovanja svi su suglasni da je deset dana premalo za sve aktivnosti koje se, zbog raznolikosti terena, mogu provoditi te da lokalitet na kojemu su boravili ima ideal-ne uvjete za boravak djece u prirodi zbog čega će biti korišten i ubuduće. Nadamo se da će izviđači, ili skauti, ubuduće dobiti veću potporu institucija, lokalnih zajednica i gospodarskih su-bjekata pa će i ljetovanja biti duža i sadržajnija, što će uveseliti brojnu djecu.


SVETI ILIJA 2011.

Program svečanog obilježavanja Svetoga Ilije i Dana grada Metkovića i ove je godine započeo otvaranjem

izložbe u Gradskome kulturnom središtu u kojem se 18. srpnja svojim radovima predstavio Zvonimir Atletić. Ri-ječ je o izložbi fotografi ja Sveti Ante neretvanski koje je autor načinio prije tridesetak godina kada je našega po-kojnog Metkovca o. Antu Gabrića snimao na autentičnim mjestima u Indiji. Na četrdesetak crno-bijelih fotografi ja većega formata autor priča o čovjeku koji je cijeli svoj život posvetio Bogu - dajući se drugima.

Nakon što je Klapa Sveti Nikola otpjevala pjesmu Krist na žalu, okupljene je pozdravio zamjenik gradonačelni-ka Mato Mustapić. Zahvalivši organizatorima izložbe iz Udruge Ivan Pavao II., Mustapić je dao riječ predsjedni-ku Udruge Mati Bosniću, koji je predstavio svoju udrugu. Nakon njega je potpredsjednik Udruge Ivan Ugrin govo-rio o ocu Anti Gabriću te o samome autoru izložbe Atle-tiću, koji je zatim i sam ispričao svoja iskustva iz susreta s o. Antom Gabrićem. Prije nego što je metkovski gra-donačelnik Stipo Gabrić otvorio izložbu, posjetiteljima, među kojima je bila dožupanica Marija Vučković i bivša županica Mira Buconić, s razglasa je pušten tonski zapis s glasom o. Ante Gabrića.

Uoči Sv. Ilije i Dana grada Metko-vića pred Središnjim križem na

Gradskom groblju sv. Ivana župnik župe Sv. Ilije fra Petar Gulić održao je kratak obred za sve poginule i umrle naše sugrađane, nakon čega su položeni vijenci i upaljene svijeće. Kao i obič-no, polaganje vijenaca i paljenje svijeća upriličeno je i na Trgu kralja Tomisla-va pred Spomenikom poginulim met-kovskim braniteljima u Domovinskom ratu. Vijence su položili metkovski gra-donačelnik Stipo Gabrić i predsjednica Gradskoga vijeća Darka Volarević sa suradnicima, predstavnici udruga pro-izašlih iz Domovinskoga rata, kao i predstavnici političkih stranaka.

Zvonimir Atletić rođen je 1953. u Rumi. Živi u Zagrebu, gdje je diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti. Fotografi -jom se bavi profesionalno od 1976., a od 1975. izlaže u zemlji i inozemstvu. Dugogodišnji je suradnik Glasa Koncila i urednik fotografi je u mjesečnom magazinu Prilika, dobitnik je naju-glednije fotografske nagrade u Hrvatskoj Tošo Dabac za 2008.

U svjetskim razmjerima Atletićevo ime vezuje se uz lik Bl. Majke Terezije, koju je u dvama navratima pratio u njezinu djelovanju, što je urodilo glasovitim fotografi jama. Njegovo fo-tografsko i snimateljsko praćenje misionarskoga djelovanja u Indiji hrvatskoga misionara o. Ante Gabrića, također je odveć značajan dio opusa po kojemu je šire prepoznatljiv.

Atletićev zavidan fotografski opus pokriva i brojne događaje koje je pratio kao suradnik Glasa Koncila, kao što su Euhari-stijski kongres održan u Mariji Bistrici 1984. te pohodi pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Njegove su fotografi je prisutne i u brojnim knjiškim izdanjima Glasa Koncila i Kršćanske sadaš-njosti, osobito u djelima Phila Bosmansa. Nemjerljiv pridonos dao je fotografi rajući srušene crkve Zagrebačke nadbiskupije u Domovinskome ratu. Zahvaljujući Atletićevu angažmanu da-nas postoje brojne fotografi je hrvatske kulturne sakralne ba-štine s Mediterana i kontinenta. (Izvor: Glas Koncila)

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA “SVETI ANTE NERETVANSKI”

Sjećanje na umrle sugrađane


SVETI ILIJA 2011.

Dana 19. srpnja u Gradsko-me kulturnom središtu

Metkovića održana je Svečana sjednica Gradskoga vijeća ko-joj je predsjedavala dr. Darka Volarević. Kao i svake godine,

tom prigodom u grad su stigli gosti sa svih strana, među koji-ma izdvajamo potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidara Pan-kretića, saborske zastupnike Dubravku Šuicu i Franu Ma-tušića, državne tajnike Karla Gjurašića i Tonćija Božanića, župana Dubrovačko-neretvan-ske županije i izaslanika pred-sjednika RH Ive Josipovića Nikolu Dobroslavića, pred-sjednika Skupštine Dubro-vačko-neretvanske županije Ivana Prcu, zagrebačkoga gra-donačelnika Milana Bandića i

Svečana sjednica Gradskoga vijeća

bivšu županicu Miru Buconić. Uz njih su bili i gradonačel-nici i načelnici neretvanskih i hercegovačkih gradova i opći-na, kao i predstavnici Crkve i Oružanih snaga RH.

Nakon što je otpjevana hr-vatska himna i odana počast poginulim metkovskim brani-teljima u Domovinskome ratu, predsjednica dr. Volarević po-zvala je za govornicu metkov-skoga gradonačelnika Stipu Gabrića koji je, kao i obično, govorio o projektima koji su ostvareni od prošloga Sveto-ga Ilije te o onima koji su u izvedbi ili će uskoro započeti. Posebno se osvrnuo na prošlo-godišnje poplave te zahvalio Vladi i predsjednici Jadranki Kosor koja je našla novac da stradalima, barem jednim dije-lom, ublaži štetu, rekavši kako

će uskoro započeti i izgradnja sustava za obaranu od poplava desne strane grada. Gabrić je nabrojio i sve infrastrukturne projekte na području grada, kao što je kanalizacija u Her-cegovačkoj i Vile Velebite te rekonstrukcija vodovodne mreže u ulicama Jakova Go-tovca i Petra Krešimira IV. Najavio je i dobivanje lokacij-ske dozvole za javnu odvodnju u Ulici Mobine, a intenzivno se radi i na Projektu zaštite Jadrana – II. faza, kojim će se sve oborinske vode grada svesti u pročistač koji će biti izgrađen na Duvratu. Izrađena je i projektna dokumentacija za spoj gradske vodospreme na regionalni vodovod NPKL. Tih i drugih projekata, koje je Gabrić u svome govoru spo-menuo, ne bi bilo da nije ve-

like pomoći Ministarstva re-gionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Mi-nistarstva pomorstva, prometa i veza. Isto tako, zahvalio je i zagrebačkome gradonačelniku Bandiću za svu pomoć koju je Zagreb pružio Metkoviću.

Nakon Gabrićeva iscrpna izviješća, okupljenima se obratio župan Dobroslavić koji je istaknuo da će Dubro-vačko-neretvanska župani-ja i dalje pomagati u razvoju Metkovića, naročito razvojem poduzetništva. Posljednji je govorio ministar Pankeretić koji je naglasio da je do pomo-ći njegova ministarstva gradu Metkoviću došlo na temelju projekata koje je Grad napra-vio pa je pozvao i ostale lokal-ne samouprave da učine isto. Bila je to prigoda da gradona-čelnik Gabrić i ministar Pan-kretić u ime Grada i resornog ministarstva potpišu Ugovor o izgradnji kanalizacijskog ko-lektora u naselju Mobine.

Za kraj je ostavljena cere-monija dodjele nagrada Grada Metkovića. Na prijedlog Od-bora za javna priznanja Gra-da Metkovića, koji je usvoji-lo Gradsko vijeće, počasnim građaninom Grada Metkovića proglašen je potpredsjednik Vlade RH i ministar regio-nalnog razvoja, šumarstva i


SVETI ILIJA 2011.

vodnoga gospodarstva mr. sc. Božidar Pankretić. Nagradu Grada Metkovića Sv. Ilija u području komunalnih djelat-nosti dobio je državni tajnik Karlo Gjurašić, nagradu Sv. Ilija u području zdravstva dobio je doc. dr. sc. Mladen Bušić, a nagradu Sv. Ilija u području zaštite života građa-na i njihovih dobara zapovjed-nik JVP Metković Jure Pilj. Ovogodišnji dobitnik nagrade

Narona u području kulture je pučki pjevač Stipo Pipinić.

U ime svih nagrađenih za-hvalio je dr. Mladen Bušić, koji je novčani dio nagrade od 4.000 kn darovao za uređenje Svetišta sv. Ante na Dubravi-ci. Državni tajnik Gjurašić je, isto tako, novčani dio nagrade darovao metkovskoj Udruzi Ispod mosta koju je preuzeo predsjednik Udruge Jurica Pu-ljević.

MINISTAR BOŽIDAR PANKRETIĆOsjećam se lijepo i ugodno ovdje među vama. Posao nas po-

litičara je pomagati ljudima koliko je to najviše moguće pa mi je iznimno drago da Metkoviću pomažem riješiti životni problem, a to je obrana od poplava. I do sada smo pomagali Metkoviću, ali pomoći se može samo onima koji imaju spremne projekte.

Danas Hrvatskoj treba optimizma, volje i želje za rješavanje problema. Mislim da smo u Vladi RH, na čelu s predsjednicom Jadrankom Kosor, pokazali da se stvari mogu rješavati. Zavr-šili smo pregovore o ulasku u EU, a nismo posustali ni kada je bilo izuzetno teško u pogledu gospodarske situacije. Poteškoća još uvijek ima i to treba priznati, ali gospodarski oporavak i pomoć mnogim tvrtkama krenula je od Vlade RH. O svemu se može puno pričati, ali pomoći nije ni jednostavno ni lako. Mi pomažemo maksimalno i mislim da se to i prepoznaje. Moramo vjerovati u bolje sutra, ali ne smijemo zaboraviti naše branitelje koji su nam omogućili da u slobodnoj Hrvatskoj slavimo i da-našnji blagdan Sv. Ilije.

Danas je prilika reći i što nas očekuje. Europa je tu. Očekuju nas sredstva za koja trebamo raditi projekte. Mi u Ministarstvu ustrajno pokušavamo napraviti sustav koji će omogućiti svima spremnima raditi kvalitetne projekte da oni budu i fi nancirani bespovratnim sredstvima iz fondova EU. Moje ministarstvo za-jedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture priprema EIB-3 koji će prije svega biti orijentiran na one koji su najpo-trebniji, a to su najmlađi i najstariji, što znači da ćemo graditi društvenu infrastrukturu, odnosno vrtiće i domove umirovlje-nika.

Zahvaljujem svima što sam danas ovdje i što ću uvijek moći doći u ovaj prekrasan grad i s vama podijeliti dobro i zlo. Tako trebaju raditi prijatelji!

Dobitnici nagrada Grada Metkovića za 2011. Slijeva nadesno: Božidar Pankretić, Karlo Gjurašić, Mladen Bušić, Jure Pilj i Stipo Pipinić.


SVETI ILIJA 2011.

Na samoga Svetoga Iliju u istoimenoj metkovskoj

župi proslava je započela ju-tarnjom misom u punoj žu-pnoj crkvi, a nastavljena pro-cesijom i svečanom misom u 10 sati koju je predvodio i na kojoj je propovijedao profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu dr. fra Ante Akrap. S njim su za oltarom bili i župnik fra Petar Gulić, fra Lukica Vojković, fra Boris Čarić i don Mladen Margeta.

Na kraju euharistijskoga slavlja okupljenima je Sveto-ga Iliju čestitao župnik Gulić,

U samome gradu vladala je vreva tipična za Ilindan. Zagledalo se robu, mjerkalo,

njuškalo, osluškivalo, pizalo i provodilo slične iskustvene metode ne bi li se ispalo stručnja-kom kojega je teško prevariti. Malo dalje od Trga, niz Neretvu, ponovno se dimilo od nebro-jenih ražanja s janjetinom bez koje je Ilindan, također, nezamisliv. Nemamo službene eko-nomske pokazatelje kako je završio taj dan na metkovskoj burzi, ali vjerujemo da je sve ispalo na obostranu korist: i trgovaca i kupaca.

Novina ove godine bila je u tome što su u organizaciji Udruženja obrtnika Metković na sajmu nastupili i neki metkovski obrtnici. Na-damo se da će se taj segment sajma ubuduće ozbiljnije razvijati.

nakon čega su se svi uputili pred crkveni ulaz iznad koje-ga je postavljen novi mozaik s prizorom svetoga Ilije u ko-čijama. Mozaik je blagoslovio fra Ante Akrap.

Navečer se u župnoj crkvi, također, slavila sveta misa, a predvodio ju je i propovijedao župni vikar župe sv. Nikole don Tomo Bašić.

Proslava Svetoga Ilije za-počela je trodnevnicom od 17. srpnja koju su svaku večer predvodili župnik fra Petar, fra Lukica Vojković i fra Mla-den Marić.

Dolje u gradu

Mise u čast sv. I l i j i


SVETI ILIJA 2011.

I ljubitelji urbano-ga zvuka imali

su svoju večer. Na košarkaškom igra-lištu Gimnazije Metković održan je rock koncert na kojemu je nastupi-lo deset skupina iz Metkovića. Posje-titelji su većinom bili mlađi, ali bilo je i starijih koji su se tako prisjetili svoje mladosti.

Dio mladih je uoči Sve-toga Ilije došao su

na svoje. Na igralištu OŠ Stjepana Radića koncert je održala jedna od trenutno najpopularnijih hrvatskih pjevačica Jelena Rozga. Nekoliko tisuća mladih, među kojima su viđeni i pe-togodišnjaci u pratnji svojih mladih roditelja, oduševlje-no je uskakivalo i pjevalo s Jelenom uz mnoge uspješ-nice iz glazbenoga portfelja njezine bižuterije. Koncert je, svakako, uspio i prošao u najboljem redu.

Na Neretvi podno Lučko-ga mosta održani su 8.

skokovi u Neretvu, natjecanje koje svake godine uoči Sveto-ga Ilije privuče veliku pozor-nost. Natjecalo se u tri katego-rije; odrasli, mladež i žene. U najtežoj kategoriji pobjednik je bio Duje Gligorov, kojemu je pehar i novčanu nagradu od 1000 kn uručio predsjed-nik Udruge Ispod mosta Ivica Arapović. Drugo mjesto u istoj kategoriji pripalo je Duji Miji-ću, a treće Danijelu Divkovi-ću. Njima su pehare i novčane nagrade uručili zamjenik gra-

Koncert Jelene Rozge

Rock koncert metkovskih skupina

Najbolji Duje Gligorovdonačelnika Mato Mustapić i Igor Srna. U kategoriji mladih skakača slavio je Mihael Boš-ković, ispred Luke Marevića i Marka Manenice. Od skakači-ca najbolja je bila Petra Gligo-rov, a slijedile su je Nikolina Šiljeg i Martina Vuica.

Uoči skokova održana je utrka trupa u kojoj je prvo mjesto osvojio Jerko Jerković, a uz konop do pršuta uspio se popeti Marko Manenica. Or-ganizator natjecanja Udruga Ispod mosta pobrinuo se da nitko od posjetitelja i natjeca-telja ne ostane gladan i žedan.


SVETI ILIJA 2011.

Povodom Dana grada na pomoćnom igralištu NK

Neretve i na košarkaškom igralištu Gimnazije Metković 19. srpnja održana je Osma izložba stoke i Peta izložba tradicionalnoga domaćeg sira Dubrovačko-neretvanske žu-panije. Manifestacija je odr-žana u organizaciji Udruge uzgajivača ovaca i koza Du-brovačko-neretvanske župa-nije, Hrvatske poljoprivredne agencije te Grada Metkovića. Kao i obično, izložbe su po-budile velik interes Metkova-ca i Neretvana.

Izložba stoke i domaćega sira

Posjetitelje izložaba po-zdravili su ravnatelj Hrvat-ske poljoprivredne agencije Zdravko Barać, voditelj Žu-panijskoga Stočarskog cen-tra Ivica Marić, metkovski gradonačelnik Stipo Gabrić te državni tajnik za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonći Božanić, koji je mani-festaciju i otvorio.

U ovčarskome dijelu izlož-be, kolekcijama koje su se sa-stojale od četiriju ovaca i jed-noga ovna, predstavilo se pet uzgajivača, koliko ih se pred-

stavilo i u kozarskome dijelu izložbe, dok su se u govedar-skom dijelu izložbe predstavi-la tri uzgajivača.

Na organiziranoj izložbi sireva predstavilo se sedam proizvođača sira rađenoga od različitih vrsta mlijeka na tradicionalan način. Ove se godine po prvi put u sklopu izložbe predstavilo i petero izlagača pčelinjih proizvoda i četvero vinara.

Novina je bio i prvi službe-ni otvoreni trening u prepon-skom jahanju na kojemu su nastupili Konjički klub Naro-na iz Metkovića i njihovi gosti iz triljskog KK Sv. Mihovil, a upriličena je i utrka magaraca. Ove godine magarce je zaja-hao rekordni broj djece, njih 21, a nakon tri izlučne utrke u fi nalnoj je najbrži bio Marin Majčica, koji je za prvo mje-sto dobio na dar pršut.


MEĐUNARODNI FESTIVAL LIMENIH GLAZBA

Koncertom Gradske glazbe Metković i Limene glaz-

be Tivat u Metkoviću je 16. srpnja započeo dvodnevni II. međunarodni festival limenih glazba Trumpeta Narenta. Na početku programa goste iz Tivta i posjetitelje na ljetnoj pozornici GKS-a pozdravio je predsjednik Gradske glazbe Metković Vatroslav Vugdeli-ja, nakon čega je metkovska glazba, pod ravnanjem Draže-na Laskača, odsvirala nekoli-ko melodija, prepustivši zatim pozornicu gostima. Budući da su Tivćani sa sobom doveli i Klapu Jadran te mažoretkinje Modnoga kluba Modest, a u glazbarskim redovima imaju i solo pjevača, program je bio raznolik. Nakon što bi glazba pod ravnanjem Martine Lukšić odsvirala nekoliko kompozici-ja, nastupila bi klapa ili mažo-retkinje, a u jednome komadu i pjevač solist. To zanimljivo izmjenjivanje obradovalo je publiku pa je mogla opušteno uživati uz Neretvu s koje je nakon katastrofalnih vrućina dopiralo željeno osvježenje. Posebnu pozornost izazvao je član glazbe Pavle Čelano-vić koji se tijekom izvođenja skladbe Šjor Bepo Bagulin

2. TRUMPETA NARENTA

kroz publiku prošetao odjeven kao popularni lik iz Tijardovi-ćeve operete.

Drugu večer II. festivala li-menih glazba otvorio je met-kovski gradonačelnik Stipo Gabrić koji je, pozdravivši sve sudionike i publiku na Trgu kralja Tomislava, izrazio za-dovoljstvo što se taj festival u Metkoviću održava i dru-gu godinu te najavio potporu Grada Metkovića i ubuduće.

Program je počeo već pred fontanom kada je svih pet glazba odsviralo po jednu kompoziciju, a onda pod rav-nanjem Dražena Laskača svi zajedno Marjane, Marjane.

Zatim su se glazbari preselili pred Hotel Narona gdje je za tu prigodu bila postavljena velika kaskadna pozornica na kojoj su se trima kompozicija-ma predstavili: Gradska glaz-ba Metković, Limena glazba GPD Tivat, Hrvatska seljačka glazba Komin, Glazba Ston i Glazba HKUD Seljačka slo-ga iz Trebižata. U stankama, dok su se glazbe smjenjiva-le, brojnu publiku zabavljale su tivatske mažoretkinje iz Kluba mode Modest. Na kra-ju programa predsjednik GG Metković Vatroslav Vugdelija uručio je predstavnicima izvo-đača priznanja za sudjelovanje

na Festivalu te s njima razmi-jenio prikladne darove.

I ove godine, u kojoj Grad-ska glazba Metković slavi 125. obljetnicu osnutka, pokazalo se da Festival ima svoju bu-dućnost pa se nadamo da će se i dogodine, kako je gradona-čelnik i obećao, za nj naći do-voljno novca. Uz Grad Metko-vić, organizaciju je pomogla i Turistička zajednica grada Metkovića, Dubrovačko-ne-retvanska županija, Narona impex, Pekarnica Kulina, Pe-karnica Klaudija, UOSI Pri-jatelj, Maronija d.o.o. i Hotel Narona.


MEĐUNARODNI FESTIVAL LIMENIH GLAZBA

Metković

Tivat

Ston

Komin

Trebižat


HRVATSKI FOLKLOR U SVIJETU

Iz programa Metkovskoga kulturnoga ljeta informaci-

jom da 26. srpnja u Metkoviću pjesmama i plesovima nastu-pa Folklorni ansambl Kralj Tomislav iz Aucklanda, malo tko je mogao zaključiti da se radi o vrhunskome kulturnom događaju. U međuvremenu su neki čuli o čemu bi mogla biti riječ pa publike u kazališnoj dvorani GKS-a nije nedosta-jalo, iako je kazalište moglo biti i dupkom popunjeno, ba-rem mladima iz metkovskoga folklora.

Na poziv predsjednika Udruge lađara Neretve Marka Marušića u Metković je stigla skupina od tridesetak članova FA Kralj Tomislav, mahom potomaka hrvatskih iseljenika iz Novoga Zelanda. S njima su došli i njihovi dobri prija-

Kad’ Hrvati i Maori (na)stupaju

telji Maori iz skupine Te Ihi Connection koja čuva tradi-cionalne maorske pjesme i plesove. Voditelj Novozelan-đana i bivši voditelj orkestra u Ladu Goran Kačurov za tu je prigodu doveo i šest tam-buraša iz orkestra HRT-a za-duženih za glazbenu pratnju.Gosti su, u organizaciji Udruge lađara, prvo stigli u Vid gdje su se upoznali s povijesnim i kulturnim znamenitostima te se lađom provezli Norinom. Upravo je lađa ta koja nas je spojila s Novozelanđanima jer već neko vrijeme postoji zamisao da na Maratonu lađa sudjeluje jedna maorska po-sada, a da reprezentacija ne-retvanskih lađara sudjeluje na utrci Waka brodova koja se održava u Novome Zelandu. Zajednički koncert potomaka

Kada Samoanci pjevaju Vilo moja

Linđo na novozelandski način Nastup Maora stalno je pratio pljesak


HRVATSKI FOLKLOR U SVIJETU

iseljenih Hrvata, Maora i Sa-moanaca otvorili su izvrsnom pjesmom članovi FA Kralj Tomislav za što su nagrađe-ni burnim pljeskom. Potom je voditelj Kačurov publiku ukratko upoznao s radom svo-jega društva i s njihovim ma-orskim prijateljima s kojima, kako je rekao, Hrvate u Novo-me Zelandu veže stogodišnje prijateljstvo pa u maorskom jeziku za Hrvate postoji riječ Tarara. Ni jedan drugi narod na Novome Zelandu nema svoje ime u maorskom jeziku i to se smatra velikom čašću.Već na samome početku vidje-lo sa da su članovi FA Kralj Tomislav dobro uvježbani i sposobni izvesti razne pjesme i plesove iz staroga kraja. U dijelu nacionalnoga repertoa-

ra pridružio im se Samoanac Christian Malietoa-Brown, koji je u pratnji sunarodnja-ka Tuija Kennara i tambu-raša HTV-a otpjevao dvije popularne klapske pjesme, nagrađene velikim pljeskom. Poseban doživljaj bili su na-stupi maorske skupine Te Ihi Connection koje je publika burno pozdravljala. Maori su oduševili svojom pjesmom i plesom, a publici su možda najpoznatiji bili njihovi rat-nički plesovi u kojima speci-fi čnim pokretima i grimasama sebe prikazuju kao strašne ratnike. No, prikazani su i ple-sovi kojima se uz vrlo melo-diozne napjeve gostu izražava dobrodošlica. Zanimljivo je da se i jedni i drugi plesovi zovu istim imenom – haka.

Predsjednik Udruge lađara Neretve Marko Marušić i voditelj FA Kralj Tomislav Goran Kučurov izmijenili su prigodne darove uz obostrane

pozive za sudjelovanje na Maratonu lađa na Neretvi i na utrci tradicio-nalnih maorskih plovila na Novom Zelandu.

Goran Kučurov:Godine 2007. nazvao me je prijatelj kojega poznajem više

od 20 godina i u telefonskom razgovoru rekao mi je: „Tre-bamo te ili zatvaramo Klub. Nema aktivnosti zbog kojih bi se ljudi zadržavali, stariji sviraju kako su navikli, a mladih nema, prema tome taj klub ne može sam sebe održati.“ Nije se radilo samo o folkloru nego i svemu što je vezano uz kul-turu.

Otišao sam na Novi Zeland i pokušao ih organizirati kao u Ladu. Tako s njima radim od 2008. Moj je posao, zapravo, i što više i što češće govoriti o Hrvatskoj i njenim vrijedno-stima i na taj način te vrijednosti približavati mladima jer ih oni nemaju od kuda dobiti. Tako im otkrivam Hrvatsku, ne samo kroz folklor kulturne sadržaje koje smo mi napravili u klubu nego i na drugi način. Jedna od ideja bila je da probam spojiti utrku lađa na Neretvi s utrkom brodova na Novom Zelandu, jer sam mislio da je to fantastična šansa da se hrvat-sko-maorsko prijateljstvo aktualizira. Ovi Maori koji su došli s nama oduševljeni su s onim što su vidjeli u Hrvatskoj i za-interesirani su da se takav kontakt održi. Ja sam zamislio da reprezentacija lađara dođe u Novi Zeland, zavisno od novaca da se to događa svako dvije godine ili, daj Bože, svake.

Marijana po američki

Nakon sudjelovanja na 45. Međunarodnoj smotri

folklora u Zagrebu članovi Folklornog ansambla Pajdaši iz Bostona pošli su na turneju po Hrvatskoj. Mi smo ih za-tekli u Gracu, ne slučajno jer smo znali da je među njima naša bivša sugrađanka Mirena Bagur, koja danas živi u SAD-u. Nismo se tome nimalo za-čudili znajući za Mirenine fol-kloraške korijene.

Na naše iznenađenje Mirena (na fotografi ji druga s desna) objasnila nam je da među dva-deset troje članova ansambla samo nekolicina imaju hrvat-ske korijene. Saznavši to malo

smo bolje osluhnuli kako im na hrvatskome ide pjevanje Marijane i ostalih u našem narodu popularnih pjesma. Svirka i pjesma zvučala je do-bro, samo nam se učinilo da su iz Istre, buduću da mekše iz-govaraju neke naše glasove.

U sklopu svog posjeta Hr-vatskoj, članovi ansambla Paj-daši imali su priliku upoznati brojne kulturno povijesne zna-menitosti Dubrovnika, gdje su održali koncert ispred crkve Sv. Vlaha. Osim Dubrovnika i Graca hrvatske pjesme pje-vali su još u Tisnome, Bristu i Opuzenu (za što nismo saznali na vrijeme).


POVIJESNA NOTICA

Bio je ponedjeljak, u ranu jesen, na početku osamdesetih godina. U re-

dakciji omladinskog lista Polet u Savskoj 5, susjedni ulaz do zagrebačkih vatroga-saca, tipična užurbana atmosfera, vrijeme je kolegija, nakon pregledavanja novog broja.

- Oni tvoji su izvrsni – dobacio mi je u prolazu Boro Kokan, glazbeni urednik tada najvažnije i najcjenjenije glazbene rubrike u bivšoj državi. Jer novi val je upravo bio na vrhuncu. Zagreb je bio London istoka, a Polet njegov New Musical Express. Supkultura je cvjetala usprkos socijalizmu, borcima i CeKa-jima. I supkulturi, kako je net-ko tada rekao...

- Koji su moji? - pitao sam iznenađeno.

- Pa Trotakti – nasmijao se Kokan, noseći pod rukom kutiju od cipela u kojoj su bile sve njegove dragocjene kasete što su pristizale u Po-let na veliki YURM natječaj. A YURM je bila skraćenica YU rock momenta, velike glazbene manifestacije koja je promovirala nove, zanimlji-ve bandove i osiguravala im medijsku promociju u Poletu i drugim omladinskim listo-vima, nastupe u zagrebačkim klubovima i podršku prema “velikim” izdavačima.

- Koji Trotakti? - nisam ni sam vjero-vao da ne znam o čemu se radi.

- Trotakt projekt – dobacio je Mladen Vukmir, rock kritičar s već velikim sta-žom u Poletu. Učinilo mi se da i on ima isti sjaj u očima kao i Kokan, već na sam spomen čarobnog imena Trotakt projekt. Obojica su bili u YURMU do grla, bili su

TRIDESET GODINA ‘TROTAKT PROJEKTA’, JEDNOG OD NAJVAŽNIJIH BANDOVA DOMAĆEGA NOVOG VALA

organizatori, pisci tekstova, članovi žirija i stvarno najupućeniji u tadašnju situaciju u domaćoj glazbi. Jer, teško je tada bilo snimiti demo-kasetu, čak i sastavima iz velikih gradova, a kamoli u Metkoviću. A u Polet ih je pristiglo nekoliko stotina!

Jedva sam čekao da završi kolegij i dao se u telefoniranje. Bilo mi je jasno kad sam saznao da iza svega stoji Jurica Po-pović. Već je odavno želio svirati, mislim i da je otišao u srednju školu u Split kako bi u tome uspio. Pop je bio jedan od većih diskofi la u širem okružju, on i njegov su-sjed Matko Brljević (kasnije završio reži-ju i danas živi u SAD-u) imali su veliku i vrlo specifi čnu kolekciju ploča.

Jure Pop, s djevojkom Francikom, kako smo svi zvali Matiju Vuicu, okupio je mlađu ekipu metkovskih glazbenika i formirao – Trotakt projekt! Matija je pje-vala, Pop je svirao gitaru i skladao, a uz njih su bili i izvrsni basist Jašar Murteza-

ni, odličan klavijaturist Zlatko Volarević Dilajla (koji je kasnije bio član Đavola i Crvene jabuke), živahni bubnjar Anri Leontenko i pouzdani Blaško Mijić, kao drugi gitarist.

Kad je Pop saznao da se raspitujem o Trotaktima, preko prijatelja Nina Maru-šića zamolio me da ništa ne poduzimam

Povodom tridesete obljetnice osnutka Trotakt projekta, skupine koja je Metković iznijela na ondašnju državnu rock-scenu, zamolili smo metkovskoga Zagrepčanina Juru Ilića da osvježi svoja sjećanja na dane kada je prvi put u redakciji Poleta čuo da se i iz njegova rodnoga grada va-lja neki novi val.

PIŠE: JURE ILIĆ

u redakciji Poleta za njih, želeći vidjeti hoće li njegova glazba biti dovoljno kva-litetna da uspije sama bez ičije pomoći.

I tako je doista i bilo. Boro Kokan i Mladen Vukmir bili su toliko oduševljeni novim zvukom Trotakt projekta da su ih izabrali u fi nale, što je značilo sviranje u Lapidariju i veliki tekst u Poletu.

Po čemu je Trotakt bio drukčiji od dru-gih? Najprije, zvučali su drukčije: čvrst ritam basa i bubnjeva, melodične Farfi sa ili Casio klavijature, minimalistički gita-ristički rifovi i specifi čan baršunasti Fran-cikin vokal, koja se već napjevala u met-kovskoj folklornoj skupini. Zatim, bili su drukčije obučeni jer se za izgled i obleku skupine brinula baš Matija, a skupina je bila najbolji pokazatelj njezina kreator-skog talenta. Potom, Popovi tekstovi bili su autentični, nosili su sjetu urbanog mla-dića u potrazi za nečim novim i drukčijim od sumorne sive soc-stvarnosti.

Jednom me Pop upitao, može li isko-ristiti neke stihove iz moje pjesme “Ka-sno popodne u mrtvoj sezoni”. Meni se sviđalo da se i njemu sviđa pa su tako i moji stihovi postali djelić pjesmarice Trotakta. Ali, bilo je strahovito važno da su Pop, Matija i društvo Trotakt zamisli-li kao multimedijalni projekt. Uz njih su


POVIJESNA NOTICAu bandu bili i arhitekt, akademski slikar, crtač stripova, fi lmski kamerman i glu-mac. Tako su nastajali videospotovi Šime Strikomana, fotografi je Nikole Vučkovi-ća itd. S njima je kao gost-gitarist svirao i Ivo Miličević, za prijatelje Brada, koji je danas tajnik Likovne akademije na Širokom Brijegu.

Jedan od presudnih trenutaka u karijeri skupine bio je tekst Ane Lendvaj, ugledne modne novinarke Ve-černjeg lista, koja je prva u etabliranim no-vinama objavila tekst o talentiranoj kreatorici Matiji Vuici, određuju-ći joj životnu karijeru, koju je ona dalje ži-vjela paralelno s onom pjevačkom.

Valja spomenuti da su Trotakti bili suvre-menici posve relevan-tnih skupina poput Haustora, Gustafa, Katarine II, Laibacha, Električnog or-gazma, Leta 3 i drugih. Nastupali su u

Lapidariju, Kulušiću, jednom su čak na-pravili turneju po zagrebačkim klubovi-ma i studentskim domovima, gostovali u drugim gradovima. Publika ih je voljela i slušala, a danas to tako ne izgleda jer su iza njih ostale tek rijetke singlice za

Jugoton na kojima, zapravo, nije njihova tipična glazba u vrlo otvorenim formama i dužinama, nego vesele hitoidne pjesmi-

ce. Čini se, zapravo, da su Pop i družina bili ispred svog vremena i da ih urednici u diskografskim kućama jednostavno nisu shvatili. A njihov originalni zvuk i glazba mogli bi i danas biti uzbudljivi baš kao i prije trideset godina.

Skupina se pomalo umorila od čekanja na album i veliku promo-ciju pa su članovi ma-lo-pomalo otpadali, a kad su ostali samo Pop, Matija i Jašar stvorena je skupina Gracija, jedna od najboljih u domaćoj disco/world-glazbi, s nekoliko ve-likih nacionalnih hito-va, poput Linđe i Ere. I koliko god to zvučalo drukčije od novoval-nog Trotakta, privlač-nost Matije i Popa još uvijek traje, ne samo prema publici nego i međusobno.

A oni i dalje žive prema svim načelima Trotakt projekta koji su sami zamislili i dosljedno ga provode.

16. kolovoza, utorak Ljetno kazalište u 21,00Kazališna predstava'U ZAJEDNIČKOM STANU' Kazalište LECTIRUM

23. kolovoza, utorak Ljetno kazalište u 21,00Kazališna predstava'PACIJENT DOKTORA FREUDA' Teatar GAVRAN

31. kolovoza, srijeda Ljetno kazalište u 20,30Kazališna predstava'BITKA ZA NERETVU' Kazalište MARIANI Ploče


KULTURA I TURIZAM

Prva Rimska noć što je 29. srpnja u Vidu održana u

organizaciji Arheološkoga muzeja Narona vjerojatno je nadmašila očekivanja i samih organizatora. Nama, koji smo u Vid stigli oko 20,00 sati, nije ostalo drugo nego parkirati se uz cestu prema Metkoviću jer je veliko parkiralište uz Norin bilo potpuno zauzeto.

Već pri dolasku u Vid među mnoštvom zamijetili smo broj-nu djecu i odrasle odjevene u rimskome stilu, a da bi slika bila autentičnija, pobrinule su se i žudije župe Gospe Snjež-ne. Na neveliku prostoru pred Muzejom bilo je postavljeno desetak štandova na kojima se odvijao život sličan neka-dašnjem. Kovač je kovao sitne željezne predmete, klesar u ka-men urezivao slova rimske ka-

pitale, lončar vješto izrađivao glinene predmete, uređivale su se frizure kao na pompejskim freskama, lomili kamenčići i slagao mozaik, a na drugim štandovima nudila se hrana, kolači i pića spravljena prema rimskoj recepturi. Posebno su nas oduševile kobasice koje je na starinski način pripremila, kako su nam rekli, jedna za-grebačka mesarica. Sve to iz posebne lože promatrao je Caesar sa svojom svitom, do-kono se izležavajući i preba-cujući težište tijela s jednoga boka na drugi.

Te noći posjetitelji su Mu-zej mogli obići po popularnoj cijeni od 10 kuna pa je i u nje-govoj unutrašnjosti bilo živo.

Uspjehu manifestacije sva-kako je pridonijela sretna okolnost da je Muzej smješten

u Vidu čiji stanovnici podupi-ru njegovo djelovanje i sma-traju ga „svojim“.

U vrijeme kada turizam u dolini Neretve još uvijek traži

svoje mjesto pod suncem, ta bi manifestacija mogla postati dio tradicionalne ponude pa se već se razmišlja da to bude po-sljednja subota u srpnju.

Evo kako se nekada u Naroni igrala popularna trlja. Tko će u keramičku posudu ubaciti više oraha?

Privođenje dvojice Ilira koje su Rimljani uhvatili u špijuniranju.


KULTURA I TURIZAM

Meštar u rimskoj kapitali i kovač iz Panonie Superior.

Staru igru rimske patricijske djece pokušavaju kopirati i neke plebejke.

Dotle “Cezar” i njegova svita lovaju zjake˝.

Zadovoljna lica prvoga i drugoga tribuna.

BITKA ZA NERETVU

Kazalište Mariani PločeLJETNO KAZALIŠTE METKOVIĆ

srijeda, 31. kolovoza u 20,30

LJETNO KAZALIŠTE METKOVIĆutorak, 23. kolovoza u 21 sat


KULTURA

Žena iz garsonijere

U Blacama je predstavlje-na knjiga Žena iz garso-

nijere autora Ive Mađora što je nedavno izašla u nakladi metkovskoga Ogranka Matice hrvatske. Knjiga se sastoji od dviju priča koje prate razvoj donjoneretvanskoga kraja od konca četrdesetih pa do konca šezdesetih godina prošloga sto-ljeća.

U prvoj priči Nisu nam sve potonule lađe Mađor pripovije-da o nedaćama koje je prolazila njegova obitelj u vrijeme osni-vanja seljačkih zadruga, kojima se pod vidom napretka željelo dokinuti privatno vlasništvo i usustaviti slobodne seljake. Način (ne)funkcioniranja tih zadruga kritizirao je autorov otac, i sam zadrugar, pa su na montiranome procesu u Metko-viću on i njihov susjed osuđeni

na dvije i pol godine zatvora, ostavivši tako svoje obitelji na milost i nemilost okolini.

Druga priča govori o isto-me kraju kada su šezdesetih godina započeli obimni hidro-tehnički zahvati na pretvaranju neretvanskih močvara i slanih jezera u plodno tlo. Što zbog netaktičnosti nositelja rado-va, što zbog seljačkoga lošega iskustva sa seljačkim zadruga-ma, a što zbog prikrivene ideje da se seljaci otrgnu s ognjišta i učine ovisnima o industriji, taj projekt često je izazivao seljačke pobune, ali i podijelio seljake na njegove zagovorni-ke i protivnike. Knjigu su u OŠ Blace okupljenima predstavili Ivan Nadilo, Dragan Tolić i dr. Mate Sršen s Građevinskoga fakulteta u Rijeci, inače rodom iz Blaca.

Kazalište LECTIRUM

U ZAJEDNIČKOM STANULJETNO KAZALIŠTE METKOVIĆ

utorak, 16. kolovoza u 21 sat

U sklopu Metkovskoga kul-turnog ljeta na Ljetnoj

pozornici GKS-a Metković iz-vrstan koncert održala je Kla-pa Kampanel. Na repertoaru se našlo za svakoga ponešto, od tradicionalnih dalmatin-skih pjesma do obrada hitova pop i rock glazbe. Zagrebački Primoštenci atmosferu su za-grijali svojim hitovima poput

KlopkaTeatar Epilog u Ljetnom

kazalištu Metkovića izveo je kazališnu predstavu Klop-ka, nastalu prema tekstu Ro-berta Tomasa, a u režiji Ja-smina Novljakovića. Riječ je o krim-priči koja publiku drži u neizvjesnosti do samoga kraja, a koja počinje nestan-

kom supruge glavnoga lika. Inspektor pokušava utvrditi što se s njom dogodilo. U pri-ču se upleće svećenik, slikar i žena koja se predstavlja kao njegova supruga. Sve to odlič-no su dočarali glumci: Davor Borčić, Vinko Štefanac, Boris Miholjević i Nada Abrus.

Koncert ‘Kampanela’Aj ća volim te, Anđele moj, Moja Ana, ali i Oliverovom Ća će mi Copacabana te mno-gim drugim pjesmama koje je Klapa izvela uz instrumental-nu pratnju udaraljki, gitara i mandolina.

Nastup Kampanela publika je nagradila velikim pljeskom pa je koncert završio tek na-kon nekoliko biseva.


SPORT

Malonogometni Turnir ‘Eugen Erjauc’

Na igralištu SC Orašina završen je I. memori-

jalni malonogometni turnir Eugen Erjauc koji je zapo-čeo 4. lipnja. Prvo izdanje Turnira pripalo je momčadi Vibe cafffe bar koja je u za-vršnoj utakmici rezultatom 3 : 1 svladala momčad MNK Killersi. Treće mjesto, bez borbe, pripalo je momčadi Street boys koja je utakmicu trebala odigrati protiv MNK Crni put.

Najboljim igračem pro-glašen je Ante Mihaljević iz momčadi MNK Killersi, naj-bolji strijelac je Ivan Galov iz momčadi Vibe caffe bar, a trofej Fair play pripao je momčadi MNK Mlinište.

U zabavnom dijelu večeri nastupila je ovogodišnja po-

1. kup Gospe Snježne

Revijalna utakmica RK Jerkovca

RK Metković odustao od natjecanjaKako donosi portal hr-rukomet.hr, RK Metković (u steča-

ju) odustao je od natjecanja u 3. HRL - jug. U sezoni 2011/12. natjecat će se samo njihovi kadeti koji će igrati u državnoj ligi. To je priopćio novi voditelj 3. HRL - jug Zadranin Da-libor Jurinović.

bjednica Glasa Neretve Mar-tina Živkušić, a odigrane su i dvije revijalne utakmice, i to između NK Neretve i NK Neretvanca koja je završila rezultatom 9 : 1 za Metkovce te utakmica između članova Udruge veterana IV. gardij-ske brigade i prijatelja Eu-gena Erjauca koja je završila neriješenim rezultatom 3 : 3.

U ime organizatora MNK Killersi Turnir je proglasio zatvorenim Ante Boras koji se tom prigodom zahvalio svim sudionicima Turnira, sponzorima, medijskim po-kroviteljima i svima koji su pomogli da se Turnir održi, a posebno je zahvalio obite-lji Erjauc koja je dopustila da Turnir ponese Eugenovo ime.

Ove godine po prvi put po-vodom blagdana Gospe

Snježne, zaštitnice Vida, upri-ličen je Kup Gospe Snježne u malom nogometu. Nastupilo je 20 ekipa, a najuspješnija je bila ekipa Porto Tolero iz Plo-ča koja je u fi nalnom ogledu rezultatom 2:1 savladala ekipu CB Ćuk iz Velikog Prologa. Treće mjesto pripalo je ekipi Crni put.

Pobjedniku je pripao pehar i novčana nagrada od 7000 kn koju je uručio predstavnik gra-

da Metkovića Mario Batinović, drugoplasiranom sastavu CB Ćuk iz Velikog Prologa pripao je pehar u trajno vlasništvo i novčana nagrada od 2000 kn koje im je uručio predsjednik MO Vid Marko Marušić. Pe-har za treće mjesto i novčanu nagradu od 1000 kn ekipi Cr-nog puta uručio je predsjednik MNK Vid Stipe Čamber.

Uoči fi nala odigrana je revi-jalna utakmica Vidonjki i Met-kovki koje su uvjerljivo dobile domaće igračice 8:2.

Na igralištu OŠ Don Mi-hovila Pavlinovića odi-

grana je rukometna revijalna utakmica u kojoj su snage odmjerile mješovite ekipe ne-kadašnjih i današnjih igrača RK Jerkovca potpomognute dvojicom nekadašnjih igrača RK Metkovića. Događaj su organizirala braća Gustin, a bilo je zamišljeno da se odi-graju tri utakmice u kojima bi snage međusobno odmjerili rukometaši i rukometašice, odnosno igrači koji su za Jer-kovac igrali od kada je Klub osnovan. Kako zbog različi-

tih događanja u gradu veći dio ekipe nije došao odigrana utakmica poslužila je kao tre-ning, a pravo okupljanje tre-balo bi biti jednoga od idućih vikenda.

Utakmicu su odigrali: Ni-kolin Grmoja (RK Sesvete), Tomislav Matičević, Antoni-ja Grmoja (ŽRK Merković), Zoran mateljak, Stela Buntić (RK Split), Ivana Vekić (ŽRK Metković), Mariela Kriuža-nović (ŽRK Metković), Ma-tea Lonac (RK Split), Martino Pehar (RK Jerkovac), Josip Krstičević i Ivica Grmoja.


IZBORI

REPUBLIKA HRVATSKADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

GRAD METKOVIĆGRADSKO IZBORNO POVJERENSTVO

Metković, 25. srpnja 2011.

Gradsko izborno povjerenstvo Grada Metkovića u sastavu: Mojimir Vladimir-predsjednik, Anđa Vučina-član, Tonći Jerković-član, temeljem članka 50. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 44/05-pročišćeni tekst i 109/07) i članka 33. Odluke o provedbi izbora u mjesnim odborima Grada Metkovića („Neretvanski glasnik“, broj 3/11) dana 25. srpnja 2011. godine objavljuje slijedeće

I Z V J E Š Ć E

I. Izbor članova Vijeća mjesnog odbora Centar MetkovićUtvrđuje se da od ukupno 7815 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 979 birača. Važećim je utvrđeno 956 glasačkih listića, a nevažećim je proglašeno 21 glasački listić.

Utvrđeni su slijedeći rezultati glasovanja:HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA (HDZ) dobila je1. glasova 146Nositelj liste: Žaklina MarevićHRVATSKA SELJAČKA STRANKA (HSS) dobila je glasova 6052. Nositelj liste: Stipo GabrićHRVATSKA STRANKA PRAVA (HSP) dobila je glasova 893. Nositelj liste: Marko KravarHRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA (HSU) 4. HRVATSKA NARODNA STRANKA-LIBERALNI DEMOKRATI(HNS) dobila je glasova 46Nositelj liste: Slobodan VolarevićSOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE (SDP) dobila5. je glasova 70 Nositelj liste: Dalibor Obradović6.

Kandidacijske liste koje su dobile mjesta u Vijeću mjesnog odbora Centar Metković: 1. Hrvatska seljačka stranka………………. 4 vijećnika 2. Hrvatska demokratska zajednica……….. 1 vijećnika

Izabrani članovi Vijeća mjesnog odbora Centar sa kandidacijskih lista su: 1. STIPO GABRIĆ (HSS) 2. ANTE VERAJA (HSS) 3. VICKO KREŠIĆ (HSS) 4. IVAN GOLUŽA (HSS) 5. ŽAKLINA MAREVIĆ (HDZ)

II. Izbor članova Vijeća mjesnog odbora Sveti Nikola Metković Utvrđuje se da od ukupno 5471 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 791 birača. Važećim je utvrđeno 749 glasačkih listića, a nevažećim je proglašeno 42 glasačka listića.Utvrđeni su slijedeći rezultati glasovanja:1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA (HDZ) dobila je glasova 150 Nositelj liste: Jure Šiljeg

2. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA (HSS) dobila je glasova 465 Nositelj liste: Ante Plećaš3. HRVATSKA STRANKA PRAVA (HSP) dobila je glasova 134 Nositelj liste: Ivica Volarević Kandidacijske liste koje su dobile mjesta u Vijeću mjesnog odbora Sveti Nikola Metković: 1. Hrvatska seljačka stranka………………. 3 vijećnika 2. Hrvatska demokratska zajednica……….. 1 vijećnika 3. Hrvatska stranka prava ………………… 1 vijećnika

Izabrani članovi Vijeća mjesnog odbora Sveti Nikola sa kandidacijskih lista su: 1. ANTE PLEĆAŠ (HSS) 2. SLOBODAN BATINOVIĆ (HSS) 3. MIRKO ALIMIĆ (HSS) 4. JURE ŠILJEG (HDZ) 5. IVICA VOLAREVIĆ (HSP)

III. Izbor članova Vijeća mjesnog odbora Vid Utvrđuje se da od ukupno 697 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 284 birača. Važećim je utvrđeno 276 glasačkih listića, a nevažećim je proglašeno 8 glasačkih listića.

Utvrđeni su slijedeći rezultati glasovanja:HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA (HDZ) dobila je 1. glasova 44Nositelj liste: Miće SutonHRVATSKA SELJAČKA STRANKA (HSS) dobila je glasova 1382. Nositelj liste: Marko MarušićNEZAVISNA LISTA ZA MJESNI ODBOR VID dobila je glasova 3. 94Nositelj liste: Danijela Vidović

Kandidacijske liste koje su dobile mjesta u Vijeću mjesnog odbora Vid: 1. Hrvatska seljačka stranka…………………... 3 vijećnika 2. Nezavisna lista za Mjesni odbor Vid……….. 2 vijećnika

Izabrani članovi Vijeća mjesnog odbora Vid sa kandidacijskih lista su: 1. MARKO MARUŠIĆ (HSS) 2. IVICA RAMIĆ (HSS) 3. FRANCIKA SUTON (HSS) 4. DANIJELA VIDOVIĆ (Nezavisna lista) 5. ZORAN TASLAK (Nezavisna lista)

IV. Izbor članova Vijeća mjesnog odbora Prud Utvrđuje se da od ukupno 478 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 198 birača. Važećim je utvrđeno 191 glasački listić, a nevažećim je proglašeno 7 glasačkih listića.

Utvrđeni su slijedeći rezultati glasovanja:1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA (HDZ) dobila je glasova 69 Nositelj liste: Davor Petković2. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA (HSS) dobila je glasova 70 Nositelj liste: Petar Marušić3. HRVATSKA STRANKA PRAVA (HSP) dobila je glasova 52 Nositelj liste: Ante VolarevićKandidacijske liste koje su dobile mjesta u Vijeću mjesnog odbora Prud: 1. Hrvatska seljačka stranka…………………... 2 vijećnika 2. Hrvatska demokratska zajednica ……….. 2 vijećnika 3. Hrvatska stranka prava …………………….. 1 vijećnika


IZBORIIzabrani članovi Vijeća mjesnog odbora Vid sa kandidacijskih lista su: 1. PETAR MARUŠIĆ (HSS) 2. ANDRIJA VOLAREVIĆ (HSS) 3. DAVOR PETKOVIĆ (HDZ) 4. NEDJELJKO MARUŠIĆ (HDZ) 5. ANTE VOLAREVIĆ (HSP)

V. Izbor članova Vijeća mjesnog odbora Dubravica Utvrđuje se da od ukupno 60 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 43 birača. Važećim je utvrđeno 43 glasačka listića.

Utvrđeni su slijedeći rezultati glasovanja: 1. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA (HSS) dobila je glasova 43 Nositelj liste: Ante Kljusurić Kandidacijska liste koja je dobila mjesta u Vijeću mjesnog odbora Dubravica: 1. Hrvatska seljačka stranka…………………... 5 vijećnika

Izabrani članovi Vijeća mjesnog odbora Dubravica sa kandidacijske liste su: 1. ANTE KLJUSURIĆ (HSS) 2. LUKA CVITIĆ (HSS) 3. ŽELJKO MIJIĆ (HSS) 4. ILIJA CVITIĆ (HSS) 5. NEDJELJKO OBŠIVAČ (HSS)

VI. Izbor članova Vijeća mjesnog odbora Glušci

Utvrđuje se da od ukupno 79 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 45 birača. Važećim je utvrđeno 45 glasačkih listića.

Utvrđeni su slijedeći rezultati glasovanja: 1. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA (HSS) dobila je glasova 45 Nositelj liste: Dragan Arnaut

Kandidacijska liste koja je dobila mjesta u Vijeću mjesnog odbora Glušci: 1. Hrvatska seljačka stranka…………………... 5 vijećnika

Izabrani članovi Vijeća mjesnog odbora Glušci sa kandidacijske liste su: 1. DRAGAN ARNAUT (HSS) 2. ĐORĐE BOJBAŠA (HSS) 3. PERO BOJBAŠA (HSS) 4. RADOVAN VUKOVIĆ (HSS) 5. DANIJELA VUKOVIĆ (HSS)

Članovi: Predsjednik: 1. Anđa Vučina,v.r. Mojimir Vladimir, v .r.

2. Tonći Jerković,v.r.

DRUGA GODINA PROVOĐENJA PROGRAMA


SERVISNE INFORMACIJE

DOM ZDRAVLJA METKOVIĆUprava: 681 644 / 681 184 fax: 680 188

radno vrijeme: 7,00 – 15,00 (od ponedjeljka do petka)

Rodilište: 681 769 Hemodijaliza: 680 288 Hitna: 681 548 RTG i UZV kabinet: 690 027Specijalistička ambulanta

radno vrijeme: 7,00 – 15,00upisi pacijenata: 8,00 – 10,00

Liječnici iz Dubrovnika: 680 255

Ordinacije obiteljske medicineparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mira Jurković - 680 257dr. Ana Bajo - 680 383dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602dr. Sanja Milošević - 680 242neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Viktorija Domićdr. Sonja Barač - 683 476dr. Đina Mustapić - 680 080dr. Jadranka Prusac - 683 603radnim danom od 8 do 16dr. Nada Šušnjar - 681 468

Spec. pedijatrijska ordinacijaparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodne dr. Vladimir Krmek - 680 011neparnim nadnevcima ujutro, parnim nadnevcima poslijepodnedr. Rasema Bubica - 680 120

Medicinsko-biokem. laboratorijMira Kevo, dipl. inž. - 680 277

Fizikalna medicina i rehabilitacijaponedjeljak - petak 7,00 - 15,00Upis pacijenata utorak - petak 9-12tel.: 683 579

Stomatološke ordinacijeparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Danijela Planinić - 683 809dr. Janja Volarević - 683 423dr. Zdravka Ostojićneparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Nataša Marindr. Željana Jerković - 683 351dr. Damir Dodog srijeda i petak ujutropon., utorak i četvrtak poslijepodne:dr. Mirjana Marević, spec. ortodontica

Spec. ginekološka ordinacijaponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodnedr. Ahmet Bubica - 681 090pon., srijeda i petak poslijepodneutorak i četvrtak ujutrodr. Živko Matuško

Spec. pulmološka ordinacija:ponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodnedr. Darka Volarević - 681 271

Spec. internistička ordinacija:ponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodne teI. i II. subota u mjesecudr. Berislav Šušnjar - 681 085

Zavod za javno zdravstvodr. Asja Palinić-Cvitanović, spec. školske medicine - 681 979Higijensko-epidemiol. službadr. Miljenko Ljubić, spec. epidemiolog - 680 299

PRIVATNE ORDINACIJEradnim danom od 8 do 16Poliklinika Bušić - 681 400dr. Gradimir Čolić - 681 741dr. Dubravka Bošnjak - 680 400Očna ordin. Hajvaz 681-673

Arheološki muzej Narona 687 149Autobusni kolodvor 060 365 365Centar za socijalnu skrb 690 999Dom za smještaj i rehabilitaciju (Starački dom) 696 406Dom zdravlja - pogledati desnoDržavna geodet. uprava 681 844Državni arhiv 690-733Državni inspektorat 686 665Državno pravobranitelj. 681 003FINA 681 968; blagajana 682 005 Gimnazija 681 344Gradsko Poglavarstvo 681 020 Gospodarstvo 681 866 Kulturno središte 681 903Gradska Knjižnica 681 715 Sportska dvorana 681 060Hotel Narona 681 444 MB 681 812 Metković 684 396Hrvatska Elektroprivreda 468 800 Pošta OJ Metković 681 358 PU Vid 687 322 Radiotelevizija 691 046Hrvatske Šume d.o.o. 681 330 Željeznice - kolodvor 685 393Hrvatski Crveni križ 681 610 Zavod za mirov. osig. 681 796 Zavod za polj. savj. sl. 680 434 Zavod za zapošljavanje 681 011

Zavod za zdrav. osigur. 681 233Lučka kapetanija 681 681Ljekarna Draženović, ljekarna I 681 295 ljekarna II 686 344 Kusić-Palaversa 681 606Komunalno poduzeće 685 342Matica hrvatska 681 724Matični ured 690 087Ministarstvo fi nancija Carinarnica 681 998 Porezna uprava 684 920Općinski sud 684 900Općinsko državno odvj. 681 322Osnovna škola Don M. Pavlinovića 686 098 Područ. škola Prud 687 280 Područna škola Vid 687 418 Stjepana Radića 681 621Policijska postaja 444 222Prekršajni sud 681 087Srednja škola 681 088Tehnički pregled vozila 681 304Veterinarska ambulanta Dr. Milan Kralj 681 277 Ili Med Veterina 686 776 Vet. ambul. Paponja 680 223Županija dubrovačko-neretv. Ispostava Metković 681 155 Vodopr. ispostava 681 655Župni ured Sv. Ilije 681 818 Sv. Nikole 686 018 Gospe od Snijega Vid 687 392

VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

POLICIJA 92VATROGASCI 93HITNA 94

relacija Metković vrsta vremena po postajamadolazak odlazakMetković-Ploče 5,20 putnički K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41,

Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)Ploče-Zagreb 6,23 6,35 brzi Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23,

Sisak 18,53, Zagreb 19,47.Ploče-Metković 6,38 putnički Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.

Metković-Ploče 7,15 putnički K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36, Ploče 7,38.

Sarajevo-Ploče 10.07 10.22 brzi Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41.

Ploče-Metković 13.10 putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52, Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04, K. Norinska 13,06.

Metković-Ploče 13.25 putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen 13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina 13,46, Ploče 13,48.

Ploče-Metković 14.33 putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15, Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27, K. Norinska 14,29.

Ploče-Sarajevo 17.18 17.34 brzi Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.


Ploče-Metković 18.33 putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15, Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27, K. Norinska 18,29.


Zagreb-Ploče 21.44 21.57 brzi Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka 13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06.

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆDOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA


SERVISNE INFORMACIJE

Izdavač:GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ

Za izdavača:NATAŠA VUČKOVIĆ

Glavni urednik:IVICA PULJAN

GSM:098 198 73 11

e-mail:[email protected]

URL:www.metkovic.hr/vjesnik

Naklada:5000 kom

Tisak:TISKARA ZAGREB d.o.o.

AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆtel.: (020) 680 074

ZAGREB Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40 preko Splita i Zadra 7,30preko Splita i Knina 19,45 preko Gospića na autocestu 23,30

VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45

SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40, 23,30

DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00, 23,15 (15. VI. - 15. IX.)

Polazak autobusa iz Metkovića za:DOMAĆE LINIJE

Dolazak autobusa u Metković iz:

SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30, 13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)

BEOGRAD 19,45

MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30, 12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI - 6. IX.)

ULCINJ 8,00

ZENICA 17,25

ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)iz Varaždina 19,00iz Zadra 4,20, 18,50

VUKOVAR preko Osijeka 8,00

SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)

DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30

MEĐUNARODNE LINIJEPolazak autobusa iz Metkovića za:

SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20

MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40, 17,30, 19,15

BEOGRAD 12,15

ULCINJ 18,45

ZENICA 13,30

Dolazak autobusa u Metković iz:

Vjesnikmetkovski

C J E N I KOGLAŠAVANJA U

METKOVSKOM VJESNIKU

1/16 stranice 150 kn

1/8 stranice 250 kn

1/4 stranice 450 kn

1/2 stranice 800 kn

cijela stranica 1500 kn

lažna duplerica 2800 kn

duplerica 3500 kn

Ubacivanje 5000 kom. gotovih propagandnih materijala 2500 kn

UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ” Športska b. b. Metković

Ako ste zainteresirani za pretplatu kontakti-

rajte nas na e-mail [email protected].“Cijena” pretplate je iznos poštanskih troš-kova plus odgovaraju-

ća omotnica.

PROGRAM ZA KOLOVOZ 2011.

Svaki dan od 8 do 14 h- Društvene igre (domino, karte, šah...)- Dnevni i tjedni tisak

Utorkom i četvrtkom od 8 do 10- Kreativne radionice i druženje

17. kolovoza 2011. (srijeda) u 9 h- Tombola

18. kolovoza (četvrtak) u 19 h- Aktivnosti u okviru projekta «Na didovom ognjištu» - Radionica i druženje korisnika i volontera

29. kolovoza 2011. (ponedjeljak) u 9h- Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi


ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA

Ove dvije fotografi je dijeli 40 godina. Gornju nam je ustupio Mario Talajić, koji ju je pronašao u časopisu Svijet od 25. srpnja 1931., a na njoj su metkovski mladići sa svojim brodićima fotografi rani na ušću Neretve. Donja potječe iz staroga kalendara i čuva je Josip Petrov. Na njoj je vidljiv početak rekonstrukcije mosta na Neretvi. Vidi se i pontonski most po čijim kolničkim daskama danas hodaju glumci u metkovskom kazalištu.

metković, 12. kolovoza 2011. xiv. maraton laĐa · 2011-08-11 · prijatelj vrijedno se radi. uz...

Documents