mile i smajo
DESCRIPTION
seminar iz zeljezničkog prometTRANSCRIPT
SADRŽAJ:
1 UVOD......................................................................................................................................2
2 POVIJEST ŽELJEZNIČKOG PROMETA.............................................................................3
3 GRADNJA ŽELJEZNICA......................................................................................................4
3 PODZEMNA ŽELJEZNICA...................................................................................................5
4 PRVE ŽELJEZNICE...............................................................................................................6
5 POVIJEST ŽELJEZNIČKIH PRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ..................................7
5.1 Hrvatske željeznice...........................................................................................................8
5.2 Paneuropski koridori........................................................................................................9
5.2.1 Koridor X.................................................................................................................10
5.2.2 Koridor Vb...............................................................................................................11
5.2.3 Koridor Vc...............................................................................................................11
6 ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ...............12
6.1 Financijska situacija u željezničkom sektoru..................................................................12
6.2 Prihodi u željezničkom prometu.....................................................................................12
7 PLANIRANI ŽELJEZNIČKI PRUŽNI ZAHVATI DO 2030................................................13
8 PLANIRANJE IZGRADNJE, OSUVREMENJIVANJA I ODRŽAVANJA ŽELJEZNIČKE
INFRASTRUKTURE...............................................................................................................14
9 ZAKLJUČAK........................................................................................................................15
LITERATURA.........................................................................................................................16
1
1 UVOD
Željeznički transport je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari
vožnjom po tračnicama.
Osnovno prometno sredstvo je vlak. Ovisno o vrsti prometa, koristi se putnički vlak ili
teretni vlak. Za teretni promet se isključivo slaže vlak, koji se sastoji od teretnih vagona i
lokomotive. Za putnički transport se koristi vlak od putničkih vagona i lokomotive, ili
ekonomičnije rješenje, motorni vlak.To je glavna vrsta kopnenog transporta koji je prodro u
sve zemlje. Ekonomičnost tog transporta prisilila je čovjeka da izgradi željezničke pruge
preko pustinja, planina i da ih sprovede kroz duge i skupe tunele.
Za željeznički transport bitni su fizionomski elementi tračnice i željeznička vozila, bilo
da su to viseće željeznice ili klasične s dvije tračnice na tlu, ili pak podzemne željeznice.
Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih vidova prijevoza. Njegova pojava datira iz
početka 19. stoljeća iz Engleske od dana kada je Stephenson, 1825. godine, konstruirao prvu
lokomotivu na parni pogon. Iste te godine je ta prva lokomotiva isprobana u Engleskoj na
liniji Stockton - Darlington.
2
2 POVIJEST ŽELJEZNIČKOG PROMETA
Prve tračnice nisu građene za željeznicu. Njihova pojava datira iz 17. i 18. stoljeća,
kad su služile za izvlačenje ugljena i ostalih ruda iz rudnika pomoću vagoneta, koji su bili
pokretani ljudskom snagom, odnosno kasnije životinjskom vučom. Nakon prve probe
željeznica se vrlo brzo širi po Engleskoj. Tu ona postiže značajne rezultate. Postoji podatak
daje već 1829. god. na pruzi Manchester - Liverpool vlak postizao brzinu od 56 km/h. Ubrzo
nakon toga javljaju se prve željeznice i u drugim europskim zemljama. Francuska dobiva prvu
željeznicu 1827., Austrija, Češka i SAD dobivaju prvu željeznicu 1829., Belgija i Njemačka
1835., carska Rusija 1838., Indija 1853. i Australija 1854. godine.
U razvoju željeznica u svijetu su značajne gradnje transkontinentalnih željeznica. Prva
je izgrađena 1869. godine od jedne do druge obale SAD-a. Transsibirska željeznica se gradila
od 1892. do 1905. godine, a njena ukupna dužina je 9.337 km.
Danas u svijetu postoji (1994.g.) 1.201.237 km pruga. Oko 70% ukupne mreže
željezničkih pruga posjeduju Europa i Sjeverna Amerika. U Europi ima oko 370.000 km
pruga. Najgušću željezničku mrežu, s obzirom na teritorij, ima Belgija. Najveću ukupnu
duljinu imaju SAD i Rusija. Najelektrificiranije željeznice ima Švicarska - 98%. Najveći
promet putnika ima Japan. Najveći robni promet imaju Rusija i SAD.
Vrlo je karakteristično da se željeznica širila gotovo paralelno s razvojem industrijskog
načina proizvodnje. Logično je da se prva željeznica pojavila u Engleskoj - zemlji pojave
industrijske revolucije. Industrijski način proizvodnje koji daje veliku masu proizvoda nužno
zahtijeva oblik prometa koji je u stanju organizirati masovni prijevoz robe na kopnu.
Suvremena željeznica je i danas vodeći svjetski oblik robnog kopnenog prometa. Ona
najbolje odgovara većini zahtjeva koje pred promet postavlja suvremeni industrijski razvoj,
posebno u pogledu masovnog prijevoza tereta.
3
3 GRADNJA ŽELJEZNICA
Slika 1. Gradnja željeznice
Izvor: http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki-zanimljivosti-gradnja_zeljeznica.php
Dana 15. rujna 1830. otvorena je prva javna putnička željeznica na svijetu između
Liverpoola i Manchestera. Na otvorenju željeznice od Liverpoola do Manchestera ministar
VVilliamHuskisson bio je prva žrtva željezničke nesreće kad ga je udarila lokomotiva.
Godine 1831. počeo je voziti redovit vlak Best Friend između Charlestona i Hamburga (Južna
Karolina). Do 1835. bilo je oko 1600 km željezničkih pruga u SAD-u. U Velikoj Britaniji
gradnja željeznica 1840-ih postala je manija. Stotine državnih zakona dalo je željezničkim
kompanijama moć da usijeku svoj put kroz gradove i sela. Krajem 1840-ih vlakovi kompanije
Great Western Railway mogli su voziti prosječno i više od 100 km/h cijelim putem od
Londona preko Bristola do Exetera, pa je put nešto više od 300 km trajao manje od četiri sata.
Dana 10. svibnja 1869. željeznice sa suprotnih krajeva SAD-a sastale su se u
Promotoryju (Utah). Tako je dovršena prva sjevernoamerička transkontientalna željeznica.
Britanci su izgradili 40 000 km željeznica u Indiji 80-ih i 90-ih godina 19. stoljeća. Veliki broj
ljudi radio je na izgradnji željeznica; 45 000 samo na željeznici London –Southampton.
4
3 PODZEMNA ŽELJEZNICA
Slika 2. Najstarija podzemna željeznica (London)
Izvor:http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki-zanimljivosti-podzemna_zeljeznica.php
Podzemna željeznica kod nas se često naziva i metro (u SAD-u subway, u Velikoj
Britaniji the Tube). Tri su vrste metroa:
metroi s otvorenim prokopom,
metroi s otvorenim i prekrivenim prokopom i
cjevasti metroi.
Metroi s otvorenim prokopom jesu metroi građeni iskopavanjem pravokutnih jaraka
na ulicama, kao u velikom dijelu njujorške podzemne željeznice.
Metroi s otvorenim i prekrivenim prokopom jesu metroi koji nastaju kad se
otvoreni prokopi ponovno prekriju cestom ili pločnikom.
Cjevasti metroi su duboki kružni tuneli, nastali bušenjem kroz zemlju, kao kod
velikog broja londonskih podzemnih linija.
Prva linija podzemne željeznice na svijetu bila je londonska Metropolitan Line s
otvorenim i prekrivenim prokopom, otvorena 10. siječnja 1863., a vozila je na parni pogon.
Godine 1890. prva električna podzemna željeznica na svijetu vozila je prvim londonskim
dubokim tunelom od Cityja do južnog Londona. Otmjene i vrlo raskošne stanice metroa u
Moskvi građene su 1930-ih, a ukrašene su mramorom, obojenim staklom, kipovima i
lusterima. New York ima najrazgranatiju mrežu podzemne željeznice.
5
4 PRVE ŽELJEZNICE
Slika 3. Željeznica
Izvor:http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki-zanimljivosti-prve_zeljeznice.php
Željeznice su izumljene puno prije od pogona na paru. Diolkos je bila 6 km duga željeznica
koja je prevozila brodove preko Korintske prevlake u Grčkoj u 6. st. pr. Kr. Kolica što su ih
gurali robovi išla su po žljebovima usječenima u vapnenačkim tračnicama.Diolkos je vozila
duže od 1300 godina, do 900. godine.
Željeznice su ponovo oživjele u 14. st., kada su drvene tračnice vodile konja i ručna kolica do
rudnika da pomognu u iskapanju rude. U 18. stoljeću engleski su proizvođaći željeza počeli
graditi tračnice od željeza. Prvotno su one bile drvene i prevučene željezom. Kasnije su cijele
tračnice građene od željeza. Željezni kotači s obodima (rubovima šupljine) vozili su po
tračnicama. Godine 1804. kornvolski je inženjer Richard Trevithick napravio prvu uspješnu
lokomotivu na parni pogon.Trevitckov stroj mogao je povući vlak sa 5 vagona i 9 tona željeza
te 70 ljudi na tračnicama dugim 15 km do željezare u Pen-y-Darrenu (Pendarren) u
Walesu.Dana 27. rujna 1825. George i Robert Stephenson otvorili su prvu putničku željeznicu
na parni pogon od Stocktona do Darlingtona u Engleskoj.Širina pruge na pruzi od Stocktona
do Darlingtona iznosila je 1,44 m. To je, naime, ista širina između osovina koje spajaju dva
kotača na konjskim teretnim kolima. To je postao standardni razmak između
tračnica.Lokomotiva Stourbridge Lion izgrađena u Engleskoj bila je prva parna lokomotiva u
pravoj veličini koja je vozila u SAD-u. Vozila je 1829. u Pennsvlvaniji po drvenim
tračnicama.
6
5 POVIJEST ŽELJEZNIČKIH PRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prva pruga na području Kraljevine Hrvatske bila je Zidani Most - Sisak 1862. koja je
umjesto pozitivnog imala čak negativan učinak na gospodarstvo jer je trgovinu Panonske
oblasti koja do tada išla preko Senja i Rijeke preusmjerila na prugu Beč - Trst. Nakon Austro-
ugarske nagodbe gradnja pruga je podređena mađarskim interesima kako bi Hrvatsku vezala
na sebe i onemogućila povezivanje Slavonije s Jadranom, kao i Hrvatske s Istrom ili
Dalmacijom koje su bile pod Austrijskom upravom.
Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Jugoslavije pruga Zemun-Zagreb
postaje glavna pruga istok-zapad, ali drugim vitalnim pravcima se i dalje posvjećuje slaba
pažnja. Za dovršenje Ličke pruge trebalo je pet i pol godina iako je većim dijelom
napravljenja još prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a borba za Unsku prugu je trajala od
1918. do 1936. kada je započeta, ali nije dovršena do početka Drugog svjetskog rata.
Kao što su se prije pruge gradile po Ugarskoj s polazištem iz Pešte tako je sada
polazište bio Beograd pa je od 1919. do 1938. na izgradnju željeznica od 3 764 298 733
dinara na pruge u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te Dalmaciji potršeno
samo 589 981 930 plus 313 376 857 dinara na dvostruki kolosijek Beograd - Novska, dok je
sve ostalo potrošeno u Staroj Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.
7
5.1 Hrvatske željeznice
PODJELA:
Tvrtka Hrvatske Željeznice Holding d.o.o. u svojem vlasništvu ima tri tvrtke kćeri:
HŽ cargo
HŽ putnički promet
HŽ infrastruktura
Infrastrukutra u RH se sastoji od:
2468 km jednokolosiječne pruge
254 km dvokolosiječne pruge
3 km električne pruge 3000 V DC (Šapjane - DG)
977 km električne pruge 25kV 50Hz.
Hrvatske željeznice su osnovane 1990. iz bivše JŽ Zagrebačke Divizije. Vozni park je
inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada Jugoslavije. S vremenom je moderniziran, a
trenutačno se vrši daljnja modernizacija.
8
5.2 Paneuropski koridori
Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu također tri paneuropska koridora: ogranak
Koridora X, i kodridor V, ogranke b i c.
Koridor X - Savski Marof-Tovarnik
Koridor Vb - Botovo-Rijeka
Koridor Vc - Beli Manastir-Slavonski Šamac i južni krak Metković-Ploče.
Slika 4. Paneuropski koridori
Izvor: www.prometna-zona.com
9
5.2.1 Koridor X
Koridor X je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski
željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160
km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama).
Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni
promet. Ovaj koridor povezuje Republike Sloveniju i Srbiju. Teretni promet je vrlo
intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje Zagreb i
Vinkovci.Čvorovi prema koridorskim prugama:
Zagreb-Rijeka (sjecište sa koridorom Vb)
Dugo Selo-Kotoriba (sjecište sa koridorom Vb)
Strizivojna-Vrpolje - Osijek (sjecište sa Koridorom Vc)
Strizivojna-Vrpolje - Slavonski Šamac (sjecište sa Koridorom Vc).
Odvojci prema lokalnim prugama:
Banova Jaruga - Pčelić - Virovitica (suspendiran promet zbog lošeg stanja kolosijeka i
nedostatka sredstava za održavanje)
Novska - Sisak (obnovljena)
Nova Kapela-Batrina - Pleternica (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)
Vinkovci-Županja
Vinkovci-Vukovar
Vinkovci-Otok - granica sa državom Bosnom i Hercegovinom
Vinkovci-Osijek (pruga puštena u promet).
Slika 5. Koridor X u RH
10
5.2.2 Koridor Vb
Republika Mađarska - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka
Posebnost ovoga koridora je dvostruki električni napon 3kV/25kV. Inače je u cijeloj
Hrvatskoj normiran napon kontaktne mreže od 25 kV, ali zasada postoji prekid u Moravicama
na 3 KV. U planu je relektrifikacija od Moravica do Rijeke, kako bi cijeli sustav imao
jedinstven napon od 25 kV. Ovaj plan je već skoro proveden.
Jedno od rješenja, koje je trenutno u upotrebi je upotreba višesistemskih lokomotiva,
dok bi trajno rješenje bilo izgradnja ravničarske pruge čiji planovi postoje pedesetak i više
godina, ali nisu nikada zaživjeli tj nije donesena odluka o početku gradnje.
5.2.3 Koridor Vc
Republika Mađarska - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje -
Slavonski Šamac - Republika Bosna i Hercegovina - Luka Ploče
Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od
kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice sa BiH kod
Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u
planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.
11
6 ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
6.1 Financijska situacija u željezničkom sektoru
U posljednjem desetljeću je cijela regija zabilježila duboko propadanje u željezničkom
teretnom prometu, što je dovelo do znatnog pada primanja proisteklih iz željezničkog
prometa. Iako su prihvaćene određene mjere u obliku reformi koje su dovele do smanjenja
broja zaposlenih na željeznici, radni troškovi su u posljednjem periodu ipak porasli. Ova je
činjenica izazvala da se danas željeznički sektor nalazi u kritičkoj situaciji. Hrvatske
željeznice se bore sa znatnim i stalno se povećavajućim deficitima, sa nedovoljnom količinom
sredstava za investiranje i održavanje. No troškovi dohodaka stalno ostaju na visokom nivou.
Gubici tako nadvisuju prihode, i to uključujući i državne donacije. Iako se padobima
željezničkog prometa zaustavio i počinje polako rasti, gubici stalno nadvisuju prihode.
6.2 Prihodi u željezničkom prometu
Prihodi proizlaze iz dva različita izvora: iz obavljanja djelatnosti i iz državnog
proračuna. Ostala primanja se kreću u vrijednosti od 9% od ukupnih primanja. Direktna dobit
proizlazi iz obavljanja putničkog i teretnog prometa i doseže visinu od cca 40%. No država
daje za rad željeznica značajnu pomoć. Sektor željezničkog prometa u velikoj mjeri zavisi od
financijskih sredstava iz državnog proračuna. Visina državne pomoći svake godine raste i sve
više tako opterećuje javni proračun. Državna pomoć se kreće u rasponu od 35-40% svih
prihoda. Ali Republika Hrvatska koristi i poticaje koje ih daje Europska Unija za razvoj i
obnavljanje pruga.
12
7 PLANIRANI ŽELJEZNIČKI PRUŽNI ZAHVATI DO 2030
Remont - nadogradnja
Vinkovci-Tovarnik → modernizacija do 160 km/h
Bizovac-Osijek-Dalj → modernizacija za veće brzine
Sunja-Novska → modernizacija/remont
Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga sa
ostatkom mreže pruga Hrvatske
Zagreb-Sisak → eventualna nadogradnja drugog kolosijeka
Kutina-Novska → remont za veće brzine
Mađarska granica-Dugo Selo → nadogradnja drugog kolosijeka
Potpuno nove pruge
Nove Zagrebačke Pruge → pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko
glavnom grada, te prigradskog prijevoza
Podsused-Samobor-Bregana → nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare
Samoborske uskotračne pruge
Sisak-Caprag – Karlovac → pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom
Domovinskoga rata, većinom je potrebna novogradnja
Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje dva dijela paneruopskog koridora 10
Gradec – Sveti Ivan Žabno → nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od
Bjelovara do Zagreba
Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine
od minimalno 250 km/h. → Odgođeno do daljnjeg !
Obilaznica Bibinje – Zadar → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i
imovine
13
8 PLANIRANJE IZGRADNJE, OSUVREMENJIVANJA I ODRŽAVANJA
ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE
Planovi izgradnje nove, te osuvremenjivanja i održavanja postojeće željezničke
infrastrukture, utvrđuju se Nacionalnim programom željezničke infrastrukture (u daljnjem
tekstu: Nacionalni program).
Nacionalni program, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donosi Hrvatski sabor, za
razdoblje od pet godina.
Nacionalnim programom određuju se najvažniji zadaci u izgradnji, osuvremenjivanju i
održavanju željezničke infrastrukture, njihov opseg, dinamika realizacije i prioriteti, te visina i
izvori financijskih sredstava potrebnih za izvršenje zadataka.
Cjelovito izvješće o ostvarivanju Nacionalnog programa, po isteku razdoblja za koje je
Nacionalni program donesen, Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru.
Na temelju usvojenog Nacionalnog programa, Upravitelj infrastrukture, uz suglasnost
ministra, izrađuje godišnji plan izgradnje, osuvremenjivanja i održavanja željezničke
infrastrukture, čija izrada mora biti vremenski usklađena s rokovima izrade i donošenja
državnog proračuna Republike Hrvatske.
9 ZAKLJUČAK
Iz ovoga seminarskog rada možemo vidjet kako su organizirane Hrvatske željeznice te
koji su, osim prijevoza ljudi i tereta, njihovi ostali poslovi. Možemo vidjeti kako su ustrojene,
te koji su sve uvjetni potrebni da bi se dobila dozvola za korištenje željezničke infrastrukture.
Zahvaljujući određenim zakonima o željeznici u Hrvatskoj možemo vidjeti da se
promet poboljšao i da željeznički promet bolje funkcionira.
14
LITERATURA
KNJIGE:
[1]
[2]
INTERNET:
15
[1] http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki.php
[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_%C5%BEeljeznice
16