Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Federation of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS

MODUL 8 GRAANSKA OBLAST

VANPARNINI POSTUPAK

Vodei ekspert: Nedeljko Milijevi, Osnovni sud Banja Luka

Konsultanti:

Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja Luka

Mirza Jusufovi,sudija Suda BiH Staka Gojkovi, Vrhovni sud RS

Violanda ubari, Okruni sud Banja Luka Asja Razi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Jovanka Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

Uvod

Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima.

Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne i Hercegovine koji se stalno razvija.

Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji.

Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu

kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju sudaca i tuitelja.

Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve vrste u Bosni i Hercegovini.. Branko Peri Predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine Biljana Mari Direktorica

Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Republici Srpskoj Sanela Paripovi Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine

VANPARNINI POSTUPAK

1

1

SADRAJ UVOD .............................................................................................................................. 3 PODMODUL I - OPTE ODREDBE O VANPARNINOM POSTUKU ............... 4 1. POJAM VANPARNINOG POSTUPKA............................................................... 5 2. OSNOVNE RAZLIKE IZMEU PARNINOG I VANPARNINOG POSTUPKA .................................................................................................................... 6 3. NAELA VANPARNINOG POSTUPKA ............................................................ 8 4. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI ........................................................................... 9 5. PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA ................................................... 9 6. PRAVILA O SUKOBU IZMEU VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA .................................................................................................................. 10 7. SUDSKA PRAKSA ................................................................................................. 10 8. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE ....................................................... 17 PODMODUL II - POSTUPCI ZA UREENJE LINIH STANJA ....................... 20 UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 20 1. ODUZIMANJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI ........................... 21 2. SUDSKA PRAKSA ................................................................................................. 24 3. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ............................................................ 30 4. ZADRAVANJE U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI .......................................... 39 5. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ............................................................ 41 6. PRIJEDLOG ZA PROGLAENJE NESTALOG LICA UMRLIM................... 45 7. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ........................................................... 48 8. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE ........................................................ 57 PODMODUL III - UREENJE PORODINIH ODNOSA .................................... 59 UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 59 1. POSTUPCI ZA UREENJE PORODINIH ODNOSA ..................................... 60 UVOD ............................................................................................................................ 60 2. DOZVOLA ZA ZAKLJUENJE BRAKA............................................................ 60 3. RJEENJE SUDA O DAVANJU DOZVOLE....................................................... 63 4. PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA ......................................................... 64 5. PRESTANAK RODITELJSKOG PRAVA ........................................................... 65 6. ODUZIMANJE RODITELJSKOG PRAVA......................................................... 65 7. VRAANJE RODITELJSKOG PRAVA .............................................................. 66 8. SUDSKA PRAKSA .................................................................................................. 67 9. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ............................................................ 67 10. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE ...................................................... 82 PODMODUL IV - UREENJE IMOVINSKIH ODNOSA .................................... 83 OPIS PODMODULA ................................................................................................... 83 1. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE.................................................................. 84 2. SUDSKA PRAKSA .................................................................................................. 96 3. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU .......................................................... 101 4. ODREIVANJE NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEPOKRETNOSTI .. 120 5. SUDSKA PRAKSA ............................................................................................... 123 6. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU .......................................................... 125

VANPARNINI POSTUPAK

2

2

7. UPRAVLJNJE I KORIENJE ZAJEDNIKIM STVARIMA...................... 131 8. DIOBA STVARI I IMOVINE U SUSVOJINI..................................................... 132 9. SUDSKA PRAKSA ................................................................................................ 136 10. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ........................................................ 144 11. UREENJE MEA ............................................................................................. 157 12. SUDSKA PRAKSA .............................................................................................. 162 12. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ........................................................ 165 13. LITERATURA ..................................................................................................... 174 PODMODUL V UREENJE DRUGIH VANPARNINIH STVARI................. 177 OPIS MODULA.......................................................................................................... 177 1. SASTAVLJANJE I OVJERAVANJE SADRINE ISPRAVA ......................... 178 2. UVANJE ISPRAVA ........................................................................................... 179 3. SUDSKI DEPOZIT ............................................................................................... 180 5. SUDSKA PRAKSA ................................................................................................ 183 6. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU .......................................................... 193 7. LITERATURA ....................................................................................................... 230

VANPARNINI POSTUPAK

3

3

UVOD

Modul VANPARNINI POSTUPAK je iroka oblast pa materiju nije mogue prezentovati u jednoj cjelini. Ovo je razumljivo, budui da se po pravilima vanparninog postupka vode posebni vanparnini postupci, izvrni postupak, steajni postupak, likvidacioni postupak, postupak upisa u sudski registar itd. Tema ovog rada je materija propisana Zakonom o vanparninom postupku SR Bosne i Hercegovine, koji se u Republici Srpskoj primjenjuje u skladu sa lanom 12. Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske i Zakona o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, koji zakoni su identini u oba entiteta. Kako vanparnini postupak obuhvata opte i posebne odredbe, posebne odredbe su grupisane u etiri dijela to sam materiju izloio u pet podmodula i to: opte odredbe vanparninog postupka, ureenje linih stanja, ureenje porodinih odnosa, ureenje imovinskih odnosa i ureenje drugih vanparninih stvari.

Unutar podmodula dao sam kratak prikaz materije podmodula, nakon toga pojasnio posebne postupke, a potom dao prikaz sudske prakse sudova drava nastalih na podruju bive Jugoslavije. Ovo iz razloga to su se na podruju bive Jugoslavije sve do poetka 1980. godine primjenjivala pravna pravila Zakona o vanparninom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. godine. U tom periodu, a i kasnije, ujednaena je sudska praksa na podruju cijele bive drave. Na ovo sam se odluio iz razloga to stavovi sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini su dosta rijetki i ne obuhvataju sve vrste vanparninih postupaka. Takoe sam naveo objavljenu literaturu iz oblasti vanparninog postupka. Imajui na umu da u sudovima u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine vanparnine postupke vode mlae sudije i struni saradnici uradio sam praktine primjere obrazaca odluka, zapisnika i korespondencije sudova kako bih olakao rad mladim kolegama.

U radu sam dao prikaz svih vanparninih postupaka propisanih Zakonom o vanparninom postupku, a ire sam izloio sloenije postupke i to: ostavinski postupak, naknadu za eksproprisane nekretnine, ureenje mea, diobu nekretnina i ureenje porodinih odnosa.

Nadam se da e ovakav pristup pomoi kolegama da lake shvate materiju vanparninog postupka to e se odraziti na kvalitetnije i bre rjeavanje vanparninih predmeta.

VANPARNINI POSTUPAK

4

4

PODMODUL I - OPTE ODREDBE O VANPARNINOM POSTUKU UVODNE NAPOMENE

Kategorije U ovom podmodulu obraena je prva glava Zakona o van-

parninom postupku pod naslovom Opte odredbe zakona. Tematske oblasti koje e se obraivati u ovom podmodulu su pojam vanparninog postupka, osnovne razlike izmeu parninog i vanparninog postupka, naela vanparninog postupka, vanredni pravni lijekovi, prijedlozi za ponavljanje postupka i pravila o sukobu izmeu vanparninog i parninog postupka i sudska praksa.

Trajanje Za obradu ovog podmodula potrebno je vrijeme od jedan sat i 30 minuta.

Oblik U tom vremenskom periodu podmodul e biti predstavljen u fo-

rmi seminara koji podrazumijeva predavanje u trajanju 30 mi-nuta i diskusiju u trajanju od 30 minuta.

Ciljevi edukacije Opti cilj podmodula je pomoi sudijama i strunim saradnicima

koji sude u vanparninim postupcima da lake i bre identifikuju probleme koji se pojavljuju u konkretnim predmetima te da pomou ove i druge literature pronau praktino rjeenje. Na osnovu zapaanja u ovom i drugim sudovima uoio sam da vanparnine postupke vode sudije sa malo iskustva i struni saradnici. Uoio sam da nedostaje struna literatura iz ove oblasti posebno sudska praksa. Kako je Zakon o vanparninom postupku due vremena u primjeni na ovim podrujima, kao i na podrujima drugih drava nastalih na podruju bive Jugoslavije, to su izjednaeni stavovi sudova iz ove oblasti, pa sam iste sakupio i u ovom radu prezentovao, tako da budu dostupni svima onima koji rade na vanparninom referatu.

Opis Opte odredbe propisane su u prvom dijelu zakona od lana 1. do lana 28. Zakona o vanparninom postupku. Do donoenja Zakona o vanparninom postupku Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine u ovoj republici kao i drugim republikama bive Jugoslavije primjenjivala su se pravna pravila Zakona o vanparninom postupku iz 1934. godine. Iz ovog se moe zakljuiti da procedura vanparninog postupka nije pretrpjela neke vee izmjene tako da se mogu koristiti iskustva sudova drugih drava nastalih na podruju bive Jugoslavije. U ovom podmodulu istaknute su razlike izmeu vanparninog i parninog postupka s ciljem da se utvrdi koji se predmeti rjeavaju u vanparninom postupku i time

VANPARNINI POSTUPAK

5

5

otklone greke koje postoje kod rjeavanja vanparninih predmeta. U kratkim crtama pojanjena su naela vanparninog postupka, iz razloga to je vanparnini postupak sumaran postupak, kojim nije regulisana procedura u cijelosti, pa se sudije trebaju pridravati naela postupka, kako bi pojasnili pojedine odredbe zakona. U radu su istaknute situacije kada se prekida postupak, te kada se dozvoljava ponavljanje postupka. Ovaj podmodul sadravae razradu tema-podmodula i to:

- pojam vanparninog postupka - osnovne razlike izmeu parninog i vanparninog postupka - naela vanparninog postupka - vanredni pravni lijekovi - prijedlog za ponavljanje postupka - pravila o sukobu izmeu vanparninog i parninog

postupka.

Mogui predavai/edukatori

Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.

Dnevni red modula Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul.

Vodei ekspert Nedeljko Milijevi, Osnovni sud Banja Luka

VANPARNINI POSTUPAK

6

6

1. POJAM VANPARNINOG POSTUPKA Za razliku od parninog postupka koji prua pravnu zatitu ugroenim ili povrijeenim subjektivnim pravima, u vanparninom postupku ureuju se pravni odnosi u kojima nema spora ili ugroavanja prava. Tu se pravni odnosi moraju urediti sudskim putem, jer izmeu stranaka nema saglasnosti o nainu njihovog ureenja. Rukovodei se svojim potrebama svaki pravni poredak odreuje obim i vrste vanparninih stvari.

2. OSNOVNE RAZLIKE IZMEU PARNINOG I VANPARNINOG POSTUPKA

Izmeu parninog i vanparninog postupka postoje slinosti, ali i razlike. Ovdje emo govoriti samo o nekim vanijim razlikama u ova dva postupka.

Parnini postupak je rigorozan i snabdjeven je jaim procesnim garancijama za pravilno utvrivanje injenica i zakonitu primjenu prava, dok je vanparnini postupak elastiniji i lake prilagodljiviji specifinim materijama o kojima se u njemu odluuje.

Parnini postupak se nikad ne pokree po slubenoj dunosti (ne procedat iudex ex officio), dok se neki vanparnini postupci pokreu po naelu dispozicije, a neki po naelu oficijelnosti, kao to je npr. ostavinski postupak. Svi postupci koji se mogu pokrenuti po slubenoj dunosti istovremeno se mogu pokrenuti i prijedlogom ovlaenog lica. Smatra se da je postupak pokrenut po naelu oficijelnosti i onda kada ga ne pokree sud ve nadleni dravni organ, kao to je npr. organ starateljstva ili javni tuilac.

Za razliku od parninog postupka gdje je sud vezan za obim i sadrinu tubenog zahtjeva, u vanparninom postupku sud nije vezan zahtjevom koji je predlaga stavio u prijedlogu. Tako na primjer, ako je srodnik jednog lica traio djelimino lienje poslovne sposobnosti, vanparnini sud moe, na osnovu izvedenih dokaza, odluiti da to lice potpuno lii poslovne sposobnosti. Iz navedenog se moe zakljuiti da predlaga nije duan da u prijedlogu stavi odreeni zahtjev.

U vanparninim stvarima koje se odnose na lina i porodina stanja uesnika, kao i u drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima uesnici ne mogu raspolagati, uesnici se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog uesnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje. U ovim postupcima sud moe utvrivati i injenice koje uesnici nisu iznijeli, kao i injenice koje meu uesnicima nisu sporne ako su od znaaja za odluivanje (l. 8. Zakona o vanparninom postupku BiH).

Vanparnini sud takoe nije vezan oznaenjem uesnika u prijedlogu kojim se pokree postupak, jer svojstvo uesnika ima svako lice o ijim pravima ili pravnim interesima se odluuje. Tako, na primjer, ako je u prijedlogu kojim se pokree ostavinski postupak navedeno da je ostavilac ostavio odreeni broj srodnika koji imaju pravo na nasljeivanje, sud je duan da utvrdi koja su sve lica lanovi odreenog nasljednog reda i da ta lica pozove na roite, iako ih predlaga nije oznaio kao uesnike u postupku.

VANPARNINI POSTUPAK

7

7

U parninom postupku tuilac moe povui tubu do zakljuenja glavne rasprave. Od trenutka kad se tueni upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, za povlaenje tube potreban je i njegov pristanak. U vanparninom postupku prijedlog se moe povui do donoenja prvostepene odluke, ali i poslije tog momenta, sve do pravosnanosti, pod uslovom da se povlaenjem prijedloga ne vrijeaju prava ostalih uesnika ili ako ostali uesnici na to pristanu. Ako je prijedlog povuen poslije donoenja prvostepene odluke - prvostepeni sud e odluku ukinuti. Povlaenje prijedloga od strane vie lica vri se njihovom saglasnom izjavom, ako zakonom nije drukije odreeno. Ako su neki uesnici povukli prijedlog, a drugi nisu, oni koji su ostali pri prijedlogu mogu traiti da se postupak nastavi.

Prethodno pitanje u vanparninom postupku ima iste bitne karakteristike kao i prethodno pitanje u parninom postupku. Razlika postoji u tome to su ovlaenja vanparninog suda da sam rjeava prethodno pitanje ua od ovlaenja parninog suda. Naime, ako su meu uesnicima vanparninog postupka sporne injenice vane za rjeavanje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi rjeenja prethodnog pitanja.

Na parnicu sud e uputiti onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim ako zakonom nije drukije odreeno (l. 22). Ako uesnik koji je upuen na parnicu pokrene parnicu u roku koji ne moe biti dui od 30 dana, vanparnini postupak e se prekinuti do pravosnanog okonanja parninog postupka. Ako nijedan od uesnika do zavretka vanparninog postupka ne pokrene parnicu, sud e dovriti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu (l. 23). (Sve to je reeno za upuivanje na parnicu odnosi se i na upuivanje na upravni postupak).

Kad odluka suda zavisi od rjeenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organi (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nije drukije odreeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku u kome je to pitanje rijeeno.

Za razliku od parninog postupka gdje moraju uestvovati dvije stranke u vanparninom postupku mogue je postupanje samo sa jednom strankom (npr. lienje poslovne sposobnosti), sa dvije stranke (npr. odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost) i sa vie stranaka (npr. ostavinski postupak). Kada u vanparninom postupku uestvuje vie lica sa svojstvom uesnika, oni po pravilu nisu rasporeeni na dvije meusobno suprotstavljene strane pa otuda u ovom postupku suprotnost interesa redovno nije obiljeje procesnog poloaja uesnika, za razliku od parninog postupka.

U vanparninom postupku ira su pravila o stranakoj i procesnoj sposobnosti. Svojstvo stranke priznaje se i nekima kojima se u parnici ne priznaje stranaka sposobnost (npr. organu starateljstva), a nekim osobama kojima se ne priznaje parnina sposobnost doputa se samostalno preduzimanje procesnih radnji, kao to je, na primjer, maloljetnik koji trai dozvolu za stupanje u brak ili lice koje je lieno poslovne sposobnosti pa trai da joj se poslovna sposobnost vrati itd.

VANPARNINI POSTUPAK

8

8

3. NAELA VANPARNINOG POSTUPKA Odreene posebnosti vanparninog postupka u odnosu na parnini postupak tiu

se i naela ovih postupaka. Usmenost uopte nije karakteristika vanparninog postupka. O prijedlozima uesnika sud odluuje na roitu samo u sluajevima kada je to zakonom odreeno, ili kad ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrivanja odlunih injenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita cjelishodno (l. 11. st. 1.). Prema zakonu o vanparninom postupku BiH obavezna su roita: u postupku za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti (l. 35 st. 1.) u postupku za produenje i prestanak roditeljskog prava (l. 84. st. 2.) u postupku za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava (l. 89. st. 2.) u postupku za raspravljanje zaostavtine (l. 124. st. 1.) u postupku za odreivanje naknade za eksproprisanu nepo-kretnost (l. 149. st. 1.) u postupku za upravljanje i korienje zajednikim stvarima (l. 156. st. 1.) u postupku za diobu stvari i imovine u suvlasnitvu (l. 164.) u postupku za ponitenje isprava (l. 227.).

Izostanak pojedinih uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako zakonom nije drukije odreeno (l. 11. st. 2.). Smatra se da je prijedlog povuen kad predlaga ne doe na prvo roite ako je bio uredno pozvan, a ne postoje optepoznate okolnosti koje su ga sprijeile da doe na roite (l. 12. st. 5.). Naelo neposrednosti, poto je vezano za naelo usmenosti, ima vei znaaj u onim vanparinim postupcima u kojima je obavezno odravanje roita.

U vanparninim postupcima u kojima se odluuje o linim i porodinim stanjima uesnika javnost je iskljuena, osim u postupku proglaenja nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti (l. 9. st. 2.).

O naelu kontradiktornosti u vanparninom postupku postoje razliita miljenja, ali u savremenoj jugoslovenskoj doktrini preovlauje stanovite da je naelo kontra-diktornosti u vanparninom postupku ogranieno u odnosu na ovo naelo u parninom postupku, posebno zato to za neke vanparnine postupke vai pravilo o pozivanju ue-snika oglasom a ne dostavljanjem.

U parninom postupku sud meritorno odluuje presudom, a u svim drugim sluajevima, tj. u tzv. procesnim pitanjima, odluuje rjeenjem. Izuzetno, odlukom u obliku rjeenja parnini sud odluuje o predmetu spora i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. U vanparninom postupku sud uvijek odluuje u obliku rjeenja - bilo da se radi o tzv. procesnim pitanjima ili o samom predmetu spora.

alba je u parninom postupku devolutivan (o njoj odluuje vii sud), suspenzivan (odlae izvrenje kondemnatorne presude) i prekluzivan (podnosi se u strogom roku od 15 dana) redovni pravni lijek. U vanparninom postupku alba u pravilu ima iste ove karakteristike. Meutim, izuzetno ona moe pod odreenim uslovima da ima i sve suprotne karakteristike (remonstrativnost, neprekluzivnost i nesuspenzivnost).

a) Remonstrativnost - Prvostepeni sud moe (a ne mora) povodom blagovremeno izjavljene albe novim rjeenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije rjeenje, ako nae da je alba osnovana a time se ne vrijeaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom rjeenju.

VANPARNINI POSTUPAK

9

9

Ako prvostepeni sud ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, albu, zajedno sa spisima, dostavie drugostepenom sudu na odluivanje bez obzira da li je alba podnesena u zakonom odreenom roku.

b) Neprekluzivnost - Neblagovremenu albu (nije podnesena u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja) prvostepeni sud nee odbaciti nego e je podnijeti na rjeavanje viem sudu. Vii sud moe (a ne mora) uzeti u postupak i rjeavati albu koja je neblagovremeno podnesena pod uslovom da se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na rjeenju (l. 20. st. 3.).

v) Nesuspenzivnost - Od principa suspenzivnosti sud moe odstupiti ili na osnovu zakona ili na osnovu odluke suda. U Zakonu o vanparninom postupku BiH, na primjer, izriito je odreeno da alba nema suspenzivno dejstvo protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti (l. 42. st. 3.) i protiv reenja o zadravanju u zdravstvenoj organizaciji i putanju iz ove organizacije (l. 58. st. 2.). Sud takoe moe da odlui da iz vanih razloga alba nema suspenzivno dejstvo i onda kada zakon to nije izriito odredio. Meutim, sud ima i suprotna ovlaenja. Naime, sud moe odluiti da izjavljena alba ima suspenzivno dejstvo, iako je zakonom odreeno da alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Iz navedenog se moe zakljuiti da su ovlaenja vanparninog suda velika, kako u pogledu odluivanja da alba nema suspenzivno dejstvo, tako i u obrnutom smislu. Prilikom ovog odluivanja sud treba da utvrdi postojanje "vanih razloga", koji u zakonu nisu odreeni. Kad sud odlui da alba ne zadrava izvrenje rjeenja odredie, radi zatite maloljetnika ili drugih lica pod posebnom drutvenom zatitom, polaganje obezbjeenja u gotovom novcu, a izuzetno i u drugom obliku (l. 19. st. 3.).

4. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI U vanparninom postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi

za eksproprisanu nepokretnost, protiv pravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu, doputena je revizija (l. 26.).

5. PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA Ureen je drugaije nego u parninom postupku. Po ovom vanrednom pravnom

lijeku postupie kao po neblagovremeno podnesenoj albi, ako su ispunjeni uslovi pod kojima drugostepeni sud moe postupati po neblagovremenoj albi (ako se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na pobijanom rjeenju). Ukoliko drugostepeni sud nae da ti uslovi ne postoje, vratie predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu.

Protiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom.

VANPARNINI POSTUPAK

10

10

6. PRAVILA O SUKOBU IZMEU VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA

Moe se desiti da u jednoj pravnoj stvari sud vodi parnini postupak, iako je trebalo primijeniti pravila vanparninog postupka. Zbog toga Zakon o parninom postupku u l. 19. odreuje nain postupanja parninog suda u sluaju da se u toku postupka zakljui da je trebalo voditi vanparnini postupak. Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e se po pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. Radnje koje je sproveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i dr.), kao i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti samo zbog toga to su preduzete u parninom postupku. To je zbog toga to parnini postupak s formalnog aspekta prua vee garancije za njihovu pravilnost i zakonitost od vanparninog postupka. Zakon o vanparninom postupku BiH regulie obrnuti sluaj. Naime, prema l. 15. ako vanparnini sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka, obustavie vanparnini postupak. Po pravosnanosti ove odluke, postupak e se sprovesti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom.

7. SUDSKA PRAKSA

RJEAVANJE PRETHODNOG PITANJA Vanparnini sud moe reiti prethodno pitanje samo ako meu strankama

nema injenica koje su sporne. Iz obrazloenja: Vanparnini postupak je sudski postupak u kome se, po pravilu, odluuje na bazi

nespornih injenica. Izuzeci se odreuju izriitim propisom. Takav propis je doputao da se u vanparninom postupku donese reenje koje zamenjuje ugovor o koritenju stana. U tom postupku bilo je moguno da vanparnini sud rei i prethodno pitanje, ukoliko ono nije iziskivalo utvrivanje injenica i razreenje drugih injeninih pitanja od znaaja za reavanje prejudiciranog pitanja. Meutim, u ovom sluaju prethodno pitanje nije bilo isto pravno. Ono je zahtevalo da se razjasne injenice od znaaja za postojanje prava koje omoguuje sukcesiju stanarskog prava od ranijeg nosioca stanarskog prava na tuenog. Zato i nije bilo moguno da o tom prethodnom pitanju odluuje vanparnini sud. On je trebao, u smislu lana 24. Zakona o vanparninom postupku, da prekine postupak i uesnika uputi na parnicu, jer su meu uesnicima bile sporne injenice od znaaja za reavanje prethodnog pitanja.

(Reenje Vrhovnog suda Srbije, Rev. 5325/97 od 19.11.1997. godine)

DOZVOLJENOST REVIZIJE U vanparninoj stvari u kojoj se ispituje da li su ispunjeni uslovi za

priznanje strane sudske odluke revizija nije dozvoljena. Iz obrazloenja:

VANPARNINI POSTUPAK

11

11

Iz spisa proizlazi da je poverilac traio priznanje strane sudske odluke - hitne odluke Trgovakog suda u Parizu broj 11364/88 od 31. januara 1989. godine te da se ista odluka proglasi izvrnom.

Za postupanje u ovoj stvari primenjuju se pravila postupka propisana Zakonom o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima ("Slubeni list SFRJ", broj 43/82). Prema odredbi lana 101. stav 3. u vezi sa lanom 96. stav 2. Zakona o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, strana sudska, odnosno arbitrana odluka priznaje se i utvruje njena izvrnost. Protiv tog reenja dunik moe izjaviti jedino albu u smislu odredaba lana 101. st. 3. i 4. Zakona.

Dakle, u konkretnom sluaju radi se o vanparninoj stvari u kojoj se ispituje da li su ispunjeni uslovi za priznanje sudske odluke iz ega proizlazi da se reenjem o priznanju ne odluuje u meritumu, budui da pravosnana odluka u meritumu ve postoji, te da se u ovom postupku samo trai njeno priznanje.

Kako je po odredbi lana 400. ZPP propisano da je revizija dozvoljena protiv reenja kojim je postupak pravosnano okonan, a on je okonan odlukom ije se priznanje trai, to proizlazi da revizija nije dozvoljena.

(Vrhovni sud Srbije, Prev. 217/93 od 26. oktobra 1994. godine)

SUDSKI ROKOVI Rok koji odredi sud u vanparninom postupku je sudski, a ne i zakonski

prekluzivni rok. Iz obrazloenja: Iz obrazloenja pobijanog reenja proizlazi da je prvostepeni sud odbacio tubu

iz razloga to je tuilac u vanparninom postupku reenjem suda upuen na parnicu sa nalogom da tubu podnese u roku od 15 dana, a tuilac je takvu tubu, koja je predmet raspravljanja podneo po proteku navedenog roka, pa je naao da je tuba neblagovremena.

Okruni sud nalazi da je ovakvo stanovite prvostepenog suda pogreno. Rok za podnoenje tube, koji je dao, sud u vanparninom postupku tuiocu, je sudski, a ne zakonski prekluzivni rok, to znai da tuilac, po proteku toga roka ne gubi pravo na podnoenje ovakve tube. Uostalom tubu za utvrenje prava svojine na nepokretnosti tuilac moe podneti u svako doba, i mimo naloga suda u vanparninom postupku.

(Reenje Okrunog suda u Beogradu G. broj 9030/94 od 31. oktobra 1994. godine)

SUKOB VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA

Sud je uinio bitnu povredu odredaba Zakona o parninom postupku kada je presudom okonao parnicu iz istog injeninog i pravnog osnova, izmeu istih stranaka u predmetu o kome je ranije u vanparninom postupku zakljueno sudsko poravnanje.

Iz obrazloenja:

VANPARNINI POSTUPAK

12

12

Pobijana presuda zasniva se na utvrenju da je tuilac tuenom pozajmio 12.000 DEM i da je poravnanjem zakljuenim u vanparninom postupku kod Optinskog suda u B. P. konstatovano da je toga dana tuilac pozajmio tuenom novac od 12.000 nemakih maraka - protivvrednost u dinarima, te da se obavezuje da pozajmljeni iznos od 12.000 DEM protivvrednost u dinarima vrati tuiocu najkasnije za est (6) meseci, te se konstatuje da se ovom poravnanju priznaje snaga izvrne sudske odluke. Tueni je jedan iznos duga vratio tako da je prema nalazu vetaka devizna protivvrednost uplata iznosila 5.589 nemakih maraka po kursu koji je vaio na deviznom tritu na dan 30.10.1991. godine a preostali dug je iznosio 6.411 nemakih maraka u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate. Prvostepeni i drugostepeni sud smatrali su da je tueni duan da vrati navedeni iznos deviza u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate sa zakonskom kamatom, a prema zakljuenom poravnanju. Revizijski sud je smatrao da je izmeu stranaka iz istog pravnog odnosa u predmetu zakljueno sudsko poravnanje u kome su se stranke poravnale u odnosu na obavezu tuenog da tuiocu isplati dinarsku protivvrednost 12.000 DM, te da su prvostepeni i drugostepeni sud odluujui o tubenom zahtevu tuioca o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje uinili bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 11. ZPP-a. U zahtevu za zatitu zakonitosti Saveznog dravnog tuioca se istie da je Vrhovni sud Srbije pogreno smatrao da se radi o sudskom poravnanju te da je pogreno primenjen lan 394. stav 2. Zakona o parninom postupku kada je ukinuto prvostepeno i drugostepeno reenje te odbaena tuba. Ukazuje se da je revizijskim reenjem uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 1. ZPP-a. Ovakav stav u zahtevu za zatitu zakonitosti nije prihvatljiv. lanom 323. Zakona o parninom postupku propisana je obaveza suda da u toku celog postupka po slubenoj dunosti pazi da li se vodi parnica o predmetu o kome je ranije bilo zakljueno sudsko poravnanje i da ukoliko utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje odbaci tubu. Sud je u konkretnom sluaju u toku postupka utvrdio da je o istom potraivanju izmeu istih stranaka zakljueno poravnanje u vanparninom predmetu R. 44/91 pa je sadraj tog poravnanja i komentarisao u presudi. Kako je sudsko poravnanje po svom procesno-pravnom dejstvu izjednaeno sa pravosnanom presudom to kao i kod ocene postojanja pravosnane presude treba imati u vidu da postoji identitet stranaka, identitet zahteva i identitet injeninog osnova. U konkretnom sluaju postoji identitet stranaka jer su u poravnanju uestvovali tuilac i tueni u svojstvu predlagaa i protivnika, postoji identitet zahteva jer se radi o novanom potraivanju nastalom iz istog pravnog osnova, pozajmice 12.000 nemakih maraka i identitet injeninog osnova. Sledom navedenog prvostepeni sud je bio duan da nakon saznanja za postojanje navedenog sudskog poravnanja tubu tuioca odbaci. Kako nije ovako postupio uinio je povredu odredaba Zakona o parninom postupku iz lana 354. stav 2. taka 11. koju nije otklonio ni okruni sud, pa je revizijski sud pravilno postupio kada je reviziju tuenog usvojio i ukinuo drugostepenu i prvostepenu presudu a tubu tuioca odbacio. U postupku pred revizijskim sudom nije uinjena povreda odredaba Zakona o parninom postupku na koju se u zahtevu ukazuje pa je zahtev za zatitu zakonitosti na osnovu lana 393. u vezi lana 415. ZPP-a odbijen.

(Savezni sud, Beograd, Gzs. 12/95 od 29.06.1995. godine)

VANPARNINI POSTUPAK

13

13

PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA Drugostepeni sud moe sam ukinuti ili preinaiti svoje ranije reenje, ako se

time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Iz obrazloenja: Odredbom lana 21. stav 1. Zakona o vanparninom postupku predvieno je da

prvostepeni sud moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vrea pravo drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Poto su alioci lica koja su prvostepenim reenjem oglaena za naslednika zaostavtine ostavioca po osnovu zakona i sporazuma o deobi imovine, to se donetim reenjem nee vreati njihova prava zasnovana na tom reenju, pa je samim tim imalo mesta primeni odredbe lana 21. Zakona o vanparninom postupku.

(Prema Reenju Okrunog suda u Beogradu G. br. 384/96, od 21. februara 1996. godine)

PREKID VANPARNINOG POSTUPKA

Ukoliko su meu strankama u vanparninom postupku sporne injenice vane za reenje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi reenja spornog prava odnosno pravnog odnosa.

Iz obrazloenja: Kako se iz spisa vidi predlaga je podneo predlog za fiziku deobu nepokretnosti

upisane u ZKUL 577 na KP KO Krnjaa - stambena zgrada i zemljite u povrini od 36 ari na tri jednaka dela. Prema stanju u zemljinim knjigama, stambena zgrada sastoji se od tri prostorije ukupne povrine 32 m2. Protivnik predlagaa drugog reda A. M. kupila je od zemljino knjinog vlasnika . LJ. jednu treinu idealnog dela stambene zgrade i trai da joj se taj deo izdvoji, to predlaga osporava.

Prema tome, meu strankama postoji spor o veliini udela i opsega zajednike stvari, pa je pravilno postupio prvostepeni sud kada je doneo pobijano reenje. S obzirom na navedeno, neosnovano predlaga trai da se izvri deoba samo prema zemljino knjinom stanju koje je meu strankama sporno.

Protivnik predlagaa A. M. trai vie nego to joj prema stanju u zemljinoj knjizi pripada, pa je pravilno prvostepeni sud postupio kada je protivnika predlagaa A. M. uputio na parnicu smatrajui da je njeno pravo manje verovatno.

(Prema Reenju Prvog optinskog suda u Beogradu P-br. 924/93, od 12. januara 1994. godine i Reenje Okrunog suda u Beogradu G. br. 26144/95, od 30. marta 1995. godine)

KADA SUD POSTUPA I ODLUUJE U VANPARNINOM A KADA U PARNINOM POSTUPKU

O linim, porodinim imovinskim i drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova, koje nisu predviene odredbama lana 1. Zakona o vanparninom postupku, odluuje se u PARNINOM POSTUPKU.

VANPARNINI POSTUPAK

14

14

Iz obrazloenja: "Odredbom lana 50. stav 3. Pravilnika o davanju na korenje stanova iz

stambenog fonda Jugoslovenske narodne armije propisano je da, ukoliko nosilac stanarskog prava odbija da se preseli u ponueni stan, o tome odluuje sud u vanparninom postupku.

Meutim, prema odredbi lana 1. Zakona o vanparninom postupku, ovim zakonom se odreuju pravila po kojima redovni sudovi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravnim stvarima koje se po ovom ili drugom zakonu reavaju u vanparninom postupku. Odredbe ovog zakona primenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova za koje zakonom nije izriito odreeno da se reavaju u vanparninom postupku, ako se ne odnose na zatitu povreenog ili ugroenog prava, niti se zbog uesnika u postupku mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku.

Poto ni Zakon o vanparninom postupku, ni drugim zakonom izriito nije pro-pisano da o zahtevu za preseljenje odluuje vanparnini sud i poto se u ovom sluaju mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku, prvostepeni sud je pravilno naao da vrsta postupka pred redovnim sudom u ovom sluaju nije mogla biti propisana pravilnikom saveznog sekretara za narodnu odbranu i da postupak u ovoj pravnoj stvari treba sprovesti po pravilima parninog postupka.

Meutim, niestepeni sudovi su pogreno nali da predlog predlagaa u ovom sluaju treba odbaciti kao nedozvoljen. Ovo zbog toga, to je odredbom lana 16. Zakona o vanparninom postupku propisano da e sud obustaviti vanparnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka."

(Reenje Vrhovnog suda Srbije Rev. 2194/88 od 11.4.1989.)

PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA

Pravosnanost reenja u vanparninom postupku ne spreava da se o tom zahtevu odluuje u parnici, pod odreenim zakonskim uslovima.

Iz obrazloenja: "Pravilno je prvostepeni sud doneo pobijanu odluku u smislu lana 151. stav 1.

Zakona o vanparninom postupku SRS (ZVP), a ovo iz razloga da je protivnik po ovoj pravnoj stvari istakla da je vlasnik na idealnoj 1/2 predmetne zaostavtine, i to po osnovu sticanja u branoj zajednici sa ostaviocem, pa je tako izmeu stranaka dolo do spora u odnosu na pravo svojine na predmetnoj imovini, a takoe i u odnosu na udeo u istoj.

U albi se, u stvari, istie da je sve prednje ve raspravljeno pravosnanim reenjem nadlenog ostavinskog suda.

Meutim, po lanu 26. ZVP pravosnano reenje u vanparninom postupku ne spreava da se po istom zahtevu odluuje u parnici, a naroito ako se radi o pravu svojine ili drugom pravnom osnovu koji je nezavisan od prava na naslee. Zbog toga, u smislu lana 150 ZVP obavezno e se prekinuti postupak po fizikoj deobi, iako se

VANPARNINI POSTUPAK

15

15

zahtev zasniva na pravosnanom reenju ostavinskog suda, ukoliko neko od uesnika istakne da ima pravo svojine na istoj stvari, ali po drugom pravnom osnovu, jer to znai da je sporno pitanje predmet deobe ili eventualno udela u toj imovini, a takoe se u tom sluaju predlaga obavezno upuuje na parnicu."

(Reenje Okrunog suda u Kraljevu G 1101/89 od 16. DI 1989.)

PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE Prvostepeni sud kao vanparnini povodom albe, moe sam novim

reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom.

Prvostepeni sud je doneo reenje po ovoj pravnoj stvari o raspravljanju zaostavtine ostavioca i oglasio za zakonske naslednike odreene uesnike, a potom povodom albe jednog uesnika doneo je novo reenje kojim je odredio prekid postupka po ovoj pravnoj stvari i uputio odreenog uesnika na parnicu protiv drugog uesnika radi utvrivanja odreenih injenica.

Iz obrazloenja: "U smislu lana 21. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. glasnik SRS" broj

25/82) prvostepeni sud kao vanparnini moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju, s tim to e u suprotnom albu zajedno sa spisima dostaviti drugostepenom sudu na reavanje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom."

(Reenje Okrunog suda u Kraljevu G 101/90 od 7. II 1990)

DOZVOLJENOST REVIZIJE

Revizija protiv reenja o prekidu postupka nije dozvoljena. Iz obrazloenja: "Prvostepenim reenjem odbijen je prekid postupka do okonanja spora u

predmetu broj P 7405/88, te je odreeno da e se postupak nakon toga nastaviti.

Drugostepenim reenjem alba predlagaa je odbijena i navedeno prvostepeno reenje potvreno.

Predlagateljica je izjavila reviziju protiv navedenog drugostepenog reenja.

Prema odredbi lana 28. stav 1. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. list SAPV", br. 27/88"), revizija u vanparninom postupku nije dozvoljena, ukoliko ovim ili drugim zakonom nije odreeno drugaije. Prema odredbi stava 2. istog lana, u vanparninom postupku u kome se odluuje, izmeu ostalog, i o vanparninim stvarima koje se odnose na stanarsko pravo, protiv pravosnanog reenja drugostepenog suda moe se izjaviti revizija, ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno.

VANPARNINI POSTUPAK

16

16

Prema odredbi lana 31. navedenog Zakona o vanparninom postupku, u vanparninom postupku shodno se primenjuju odredbe o parninom postupku ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv reenja drugostepenog suda kojim je postupak pravosnano zavren (lan 400. stav 1. ZPP). Kako se, u konkretnom sluaju, radi o prvostepenom reenju kojim je postupak prekinut, to znai da drugostepenim reenjem, protiv kojeg je izjavljena revizija, postupak nije pravosnano zavren. Stoga je revizija kao nedozvoljena odbaena."

(Reenje Vrhovnog suda Vojvodine Rev. 704/89 od 30. VII 1989.)

IZJAVLJIVANJE REVIZIJE U vanparninom postupku nije doputena revizija protiv drugo-stepenog

rjeenja, osim u sluaju kada je to zakonom izriito propisano. Iz obrazloenja: Zakon o redovnim sudovima ("Slubeni list SRBiH", broj 19/86) propisuje da e

se u vanparninim stvarima u pogledu nadlenosti suda za rjeavanje zahtjeva za zatitu zakonitosti koji podie javni tuilac, uslova za podizanje zahtjeva i drugih pitanja postupka shodno primjenjivati odredbe Zakona o parninom postupku (lan 111 stav 4.). Meutim, taj zakon ne predvia mogunost izjavljivanja revizije u vanparninom postupku.

Prema sadanjem Zakonu o vanparninom postupku u principu nije predviena revizija u tom postupku, osim revizije u postupku o stambenim stvarima i o naknadama za eksproprisane nekretnine (lan 26. Zakona o vanparninom postupku).

(Vrhovni sud BiH, broj Rev. 479/89 od 20. 3. 1990. godine. Tako i Rev. 219/89 od 17. 11. 1989. godine)

lanovi 26. i 231. Zakona o vanparninom postupku

DOPUTENOST REVIZIJE U vanparninom postupku je doputena revizija samo kada je to zakonom

izriito propisano Iz obrazloenja: U naelu u vanparninom postupku nije doputena revizija. Na ovo upuuje i odredba

iz lana 111. stav 4. Zakona o redovnim sudovima, koji pored zahtjeva za zatitu zakonitosti ne predvia reviziju kao vanredno pravno sredstvo protiv pravomone odluke drugostepenog suda. Zakon o vanparninom postupku, koji se u ovom sluaju ne moe primijeniti, jer je prvostepeno rjeenje donijeto prije stupanja na snagu ovog zakona, (lan 231.) propisuje da se u vanparninom postupku moe izjaviti revizija samo u stambenim stvarima i u postupku odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti (lan 26.) Time, razumije se, nije iskljuena mogunost da se posebnim zakonom za odreeni vanparnini postupak predvidi revizija kao vanredno pravno sredstvo protiv pravomonih drugostepenih odluka.

(Vrhovni sud BiH, Rev. 274/90 od 17. 8. 1990. godine)

VANPARNINI POSTUPAK

17

17

PRETHODNO PITANJE U VANPARNINOM POSTUPKU Vanparnini sud moe reiti prethodno pitanje samo ako meu strankama

nema injenica koje su sporne. "Vanparnini postupak je sudski postupak u kome se, po pravilu, odluuje na

bazi nespornih injenica. Izuzeci se odreuju izriitim propisom. Takav propis je doputao da se u vanparninom postupku donese reenje koje zamenjuje ugovor o koritenju stana. U tom postupku bilo je moguno da vanparnini sud rei i prethodno pitanje, ukoliko ono nije iziskivalo utvrivanje injenica i razjanjenje drugih injeninih pitanja od znaaja za reavanje prejudiciranog pitanja. Meutim, u ovom sluaju prethodno pitanje nije bilo isto pravno. Ono je zahtevalo da se razjasne injenice od znaaja za postojanje prava koje omoguuje sukcesiju stanarskog prava od ranijeg nosioca stanarskog prava na tuenog. Zato i nije bilo mogue da o tom prethodnom pitanju odluuje vanparnini sud. On je trebalo, u smislu lana 24. Zakona o vanparninom postupku, da prekine postupak i uesnika uputi na parnicu, jer su meu uesnicima bile sporne injenice od znaaja za reavanje prethodnog pitanja."

(Reenje Vrhovnog suda Srbije, Rev. 5325/97 od 19. novembra 1997. godine).

8. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE

U toku izrade modula koristio sam sljedee:

- Zakon o vanparninom postupku Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR BiH, br. 10/89, od 23. marta 1989. godine), koji je u primjeni u Republici Srpskoj na osnovu lana 12. Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske.

- Zakon o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Slubeni list Federacije Bosne i Hercegovine, br. 2/98, od 20. januara 1998. godine)

- Zakon o parninom postupku Republike Srpske - Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine - Sudska praksa Vrhovnog suda SR Bosne i Hercegovine - Sudska praksa Vrhovnog suda Republike Srpske - Sudska praksa Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine - Sudska praksa Vrhovnog suda Srbije - Sudska praksa drugostepenih sudova iz Srbije - ALIJA: Pravna priroda vanparninog postupka, Pravna misao, 11-12/1987. - DIKA: O dopustivosti revizije u izvanparninom postupku, Pravna misao, 11-

12/1987.

- UREV: Prisilna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika, Glasnik AKV, Novi Sad, 11-12/1988.

VANPARNINI POSTUPAK

18

18

- JANEVSKI: Vanparnine stvari, koje bi sud mogao da poveri notarima, Pravni ivot, Beograd, 12/03, tom. 4.

- KAHNI: Vanparnini postupak, Sarajevo 1968. - KAHNI: Problem upotrebe pravnih lekova u vanparninim postupcima,

Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1962.

- KRMPOTI: Vanparnini predmeti kod suda opte nadlenosti, Odvjetnik, Zagreb, 9-10/1964.

- LAZAREVI: O pojmu i poloaju stranke i uesnika u vanparninom postupku, Naa zakonitost, Zagreb, 5/1955.

- MARKOVI: Obustava parninog postupka, Pravni ivot, Beograd, 1/1965. - MOMILOVI-IVANOVI: Nasledno pravo, Beograd-Banja Luka, 2003. - PALAKOVI: Vanparnini postupci zakonodavne kompetencije i ocjena

sadanjeg stanja, Zbornik radova, Budva, 1996.

- PALAKOVI: Sposobnost biti uesnik u vanparninom postupku, Pravni ivot, Beograd, 7-8/1993.

- PETRUI: Opti reim reavanja prethodnog pitanja u vanparninom postupku, Pravni ivot, Beograd, 12/2001.

- POZNI, B. RAKI-VODINELI: Graansko procesno pravo, 15. izmenjeno i dopunjeno izdanje, Savremena administracija, Beograd, 1999.

- RAJOVI-IVANOVI-MOMILOVI: Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001.

- RAJOVI: Naela parninog, vanparninog i izvrnog postupka, Pravni ivot, Beograd, 12/2003.

- RAKI-VODINELI: (Ne)potrebnost vanparninog postupka, knjiga o gra-anskosudskom postupku, 2. tom, Pravni ivot, 1989, i Pravni ivot 1/1990.

- SALMA M.: Osnovni problemi razgranienja vanparninog od parninog i upravnog postupka, Pravni ivot, Beograd, 12/2003, tom 4.

- STAMENKOVI: Prekid vanparninog postupka i upuivanje na parnicu, Knjiga o graanskom sudskom postupku, 2. tom, Pravni ivot, Beograd, 1989.

- STANKOVI G.: Graansko procesno pravo, Ni, 2004. - STANKOVI G.: Vanparnino procesno pravo, Ni, 2004. - STAROVI-KEA: Graansko procesno pravo, Novi Sad, 1998. - STAROVI - Spor i prethodno pitanje u vanparninom postupku, Pravo-teorija i

praksa, Novi Sad 1-2/1989.

- STAROVI : Vanparnino i izvrno pravo, Pravni fakultet Novi Sad, 1992. - TRIVA: Pravna sredstva protiv sudskih odluka u izvanparninim stvarima,

Pravna misao, 11-12/1997.

- ZEEVI: Komentar zakona o vanparninom postupku sa obrascima za pra-ktinu primjenu, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, 2001.

VANPARNINI POSTUPAK

19

19

- IVANOVI: Osnovne razlike izmeu parninog i vanparninog postupka, Godinjak Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, 2000.

VANPARNINI POSTUPAK

20

20

PODMODUL II - POSTUPCI ZA UREENJE LINIH STANJA UVODNE NAPOMENE

Kategorije U ovom podmodulu obraeno je poglavlje Zakona o

vanparninom postupku pod naslovom - Ureenje linih stanja (l. 29-73.). Tematske oblasti koje e se obraivati u ovom podmodulu su: oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, proglaenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. U radu su prvo pojanjeni ovi instituti, zatim je dat pregled sudske prakse, a nakon toga obrasci za praktinu primjenu, kao i popis strune literature objavljene na ovu temu.

Trajanje Za obradu ovog podmodula potrebno je vrijeme od 1 sat i 30 minuta.

Oblik U tom vremenskom periodu podmodul e biti predstavljen u

formi seminara koji podrazumijeva predavanje u trajanju 30 minuta, vjebe u trajanju 30 minuta i diskusiju u trajanju od 30 minuta.

Ciljevi edukacije Na strune saradnike i sudije sa nedovoljnim iskustvom ele se

prenijeti osnovna znanja o vanparninom postupku i to poglavlja koja ureuju lina stanja graana kako bi isti mogli uz pomo materije iz ovog podmodula i korienja druge raspoloive literature uspjeno voditi navedene postupke. Za korisnike pod-modula sa iskustvom eli se putem iznoenja stavova u ovom radu, kao i sudske prakse sudova sa podruja bive Jugoslavije unaprijediti steeno znanje i pomoi u rjeavanju sloenih pre-dmeta ove vrste.

Radi lakeg razumijevanja ove materije koja je obimna u podmodulu emo obraditi temu oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, proglaenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti.

Opis Razlog za podmodul Postupci za ureenje linih stanja, kao bitna oblast za edukaciju je usavravanje znanja iz ove oblasti, radi lakeg poimanja ove materije. Ovo tim prije to je postupak ove materije ureen Zakonom o vanparninom postupku a ma-terijalne pretpostavke Zakonom o porodinim odnosima kao i nekim drugim propisima. Zato o ovoj materiji ima malo obja-vljenih radova i veoma mali broj stavova sudske prakse sudova u

VANPARNINI POSTUPAK

21

21

Bosni i Hercegovini. Kako se radi o ureenju linih stanja kojima se zadire u osnovna ljudska prava to je neophodno dobro poznavanje kako zakonskih tekstova tako i sudske prakse.

Mogui predavai-edukatori U sluaju odravanja seminara na ovu temu predava e biti

voditelj ovog modula i konsultant koji je uestvovao u pripremi modula.

1. ODUZIMANJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI Opte napomene - Ovaj postupak regulie pravila postupanja u sluajevima kada

se nekom punoljetnom licu oduzme potpuno ili djelimino poslovna sposobnost, kao i pravila u sluajevima kada mu se ta poslovna sposobnost vraa. Osnovni atributi fizikih lica i drugih subjekata prava su pravna i poslovna sposobnost.

Pravna sposobnost je sposobnost biti nosilac prava i obaveza. Fizika lica stiu pravnu sposobnost roenjem, a ponekada i prije roenja, kao to je npr. sluaj kod nasljeivanja sa nasciturusom. Pravna sposobnost prestaje smru ili proglaenjem nestalog lica za umrlo.

Poslovna sposobnost je sposobnost da se svojim izjavama volje stiu prava i obaveze i uopte da se preduzimaju pravne radnje. Poslovna sposobnost stie se punoljetstvom, tj. sa navrenih 18 godina ivota, kao i stupanjem u brak sa navrenih 16 godina po odobrenju nadlenog vanparninog suda. U sluaju razvoda braka prije puno-ljetstva maloljetno lice zadrava potpunu poslovnu sposobnost. Lica do 14 godina ivota su potpuno poslovno nesposobna. Njihova prava i interese zastupaju njihovi zakonski zastupnici (roditelji). Lica od 14-18 godina ivota su ogranieno poslovno sposobna. Ona mogu da preduzimaju samo pravne poslove manjeg znaaja, a za poslove veeg znaaja potrebno je odobrenje njihovih roditelja odnosno organa starateljstva, ukoliko zakonom nije drukije odreeno.

Licu e potpuno biti oduzeta poslovna sposobnost, ako usljed duevne bolesti, duevne zaostalosti i drugih uzroka, nije sposobno za normalno rasuivanje, pa zbog toga nije u stanju da se samo stara o svojim pravima i interesima. Duevna bolest (izofrenija, paranoja, manino-depresivna psihoza i dr.) treba da je trajnije prirode. Duevna zaostalost (oligofrenija) predstavlja stanje zaustavljenog ili nedovrenog razuma, koje se posebno karakterie skromnim intelektualnim sposobnostima. Tri su glavne vrste oligofrenije: debili (kao dijete od 8-12 god.), imbecili (kao dijete od 4-8 god.) i idioti (kao dijete do 4 god.).

Sud e djelimino oduzeti poslovnu sposobnost takoe zbog duevne bolesti i duevne zaostalosti, kao i drugih uzroka, ali one treba da nisu takvog intenziteta i trajanja da bi se licu potpuno oduzela poslovna sposobnost.

Pokretanje postupka - Ovaj postupak pokree se na prijedlog organa starateljstva; javnog tuioca; branog druga, deteta i roditelja onog lica za koje se

VANPARNINI POSTUPAK

22

22

predlae oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti; dede, babe, brata, sestre, unuka i drugih lica, ukoliko trajno ive u istom porodinom domainstvu sa licem za koje se predlae oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti; lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ukoliko ono moe da shvati znaaj i pravne posljedice svoga prijedloga; drugih lica, ukoliko je to predvieno zakonom. Postupak moe pokrenuti i sud po slubenoj dunosti (l. 30.). Sporno je kako e postupiti vanparnini sud kada je prijedlog podnelo lice koje nije Zakonom ovlaeno na to. U sudskoj praksi ima miljenja da se prijedlog kojeg je podnijelo neovlaeno lice ne moe odbaciti ako je postupak ve zapoet, jer je sud ionako ovlaen da postupak pokrene po slubenoj dunosti.

Za voenje postupka nadlean je sud na ijem podruju lice kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ima prebivalite, odnosno boravite (l. 31.).

Prijedlog za pokretanje postupka treba da sadri injenice na kojima se zasniva kao i dokaze kojima se te injenice utvruju ili ine vjerovatnim. Ako postupak nije pokrenuo organ starateljstva, prijedlog mora da sadri podatke iz kojih proizlazi ovlaenje za pokretanje postupka, tj. injenice iz kojih se vidi srodstvo predlagaa sa licem ija se poslovna sposobnost ispituje, ili brana veza ili srodstvo i ivot u porodinoj zajednici sa tim licem. Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost vlasnik nepokretnih stvari, sud e bez odlaganja, radi zabiljebe voenja postupka, obavijestiti dravni organ nadlean za voenje zemljino-knjine evidencije. O pokretanju postupka sud takoe obavjetava optinski organ uprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga u kojima je upisano lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost, radi evidentiranja voenja postupka (l. 32 i 33).

Postupak - U ovom postupku sud utvruje da li je punoljetno lice zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rasuivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima, te da u skladu s tim potpuno ili djelimino oduzme poslovnu sposobnost punoljetnom licu, ili potpuno ili djelimino vrati poslovnu sposobnost onom punoljetnom licu kod kojeg su prestali razlozi za potpuno, odnosno djelimino oduzimanje poslovne sposobnosti (l. 29. st. 1.).

U skladu sa odredbama iz l. 84. Zakona o parninom postupku, sud e postaviti privremenog zastupnika licu ija se sposobnost ispituje.

Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti je hitan postupak. Na sva roita za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlaga, staratelj lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i organ starateljstva. Lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost poziva se na roite, osim ako ovo lice po ocjeni suda nije u stanju da shvati znaaj i pravne posljedice svog uea u postupku (l. 29. st. 2. i l. 34.).

Sud odluuje na osnovu injenica utvrenih na roitu. Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost smjeteno u organizaciju koja obavlja zdravstvenu djelatnost, sud moe u toj organizaciji odrati roite na kojem e sasluati protivnika predlagaa (l. 35.).

Lice prema kome se postupak vodi mora pregledati vjetak medicinske struke odgovarajue specijalnosti koji e dati nalaz i miljenje o njegovom duevnom stanju i sposobnostima za rasuivanje. Vjetaenje se vri u prisustvu sudije, osim kada se obavlja u zdravstvenoj organizaciji (l.36.).

VANPARNINI POSTUPAK

23

23

Ukoliko je za utvrivanje duevnog stanja i sposobnosti za rasuivanje lica kome se oduzima poslovna sposobnost po miljenju vjetaka medicinske struke neophodno da se ono smjesti u zdravstvenu organizaciju, sud moe donijeti rjeenje kojim e odrediti da ovo lice privremeno, ali najdue tri mjeseca bude smjeteno u takvoj organizaciji. Ako se zdravstvena organizacija nalazi van podruja suda koji sprovodi postupak, ovaj sud e potrebne radnje izvesti putem nadlenog suda. Protiv rjeenja suda o smjetaju lica u zdravstvenu organizaciju, dozvoljena je alba (l. 37.).

Odluka - Kad utvrdi da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud e licu prema kome se vodi postupak, potpuno ili djelimino oduzeti poslovnu sposobnost. Sud moe (a ne mora) odloiti donoenje rjeenja o djeliminom oduzimanju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se osnovano moe oekivati da e se lice prema kome se postupak vodi uzdrati od zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava. Donoenje ovog rjeenja uvijek e se odloiti ako se lice samoinicijativno ili na prijedlog suda podvrgne lijeenju u zdravstvenoj organizaciji. Donoenje rjeenja odlae se na vrijeme od est do dvanaest mjeseci. Rjeenje o odlaganju opozvae se ako lice kome se oduzima poslovna sposobnost nastavi sa zloupotrebom alkohola ili drugih opojnih sredstava u vrijeme odlaganja donoenja rjeenja (l. 38. i 39.).

alba - Protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti albu mogu izjaviti lica koja su uestvovala u postupku u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. Lice kome se oduzima poslovna sposobnost moe izjaviti albu bez obzira na svoje zdravstveno stanje. alba ne zadrava izvrenje rjeenja, ako sud, iz opravdanih razloga, drukije ne odlui. Prvostepeni sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema albe (l.42.).

Sud e dostaviti pravosnano rjeenje o oduzimanju odnosno vraanju poslovne sposobnosti optinskom organu uprave nadlenom za poslove voenja matinih knjiga radi upisa u matinu knjigu roenih i dravnom organu nadlenom za voenje zemljino-knjine evidencije (l. 43.).

Vraanje poslovne sposobnosti - Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposobnost, sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog lica koja su ovlaena da pokrenu postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti, sprovesti postupak i zavisno od njegovih rezultata donijeti rjeenje kojim se protivniku predlagaa potpuno ili djelimino vraa poslovna sposobnost.

U postupku vraanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe o odu-zimanju poslovne sposobnosti (l. 40. i 41.).

Trokove postupka oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti snosi predlaga (l. 44.).

VANPARNINI POSTUPAK

24

24

2. SUDSKA PRAKSA

Nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra bez obavljenog pregleda i razgo-vora sa licem za koga je pokrenut ostupak oduzimanja poslovne sposobnosti o po-trebi upuivanja na kliniku radi ispitivanja i lijeenja ne moe se prihvatiti. Iz obrazloenja

Predlaga je podnio prijedlog za oduzimanje poslovne sposobnosti protivniku predlagaa. U postupku je odreeno vjetaenje po vjetaku neuropsihijatru prema kome je vjetak bio duan da pregleda lice prema kome se vodi postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti te da pismeni nalaz i miljenje o njegovom duevnom stanju i sposobnostima za rasuivanje kao i da se izjasni da li je navedeno lice sposobno da se brine o svojim pravima i interesima. Vjetak neuropsihijatar je dao svoje miljenje samo na osnovu uvida u spis navodei da bi lice bilo neophodno uputiti na forenziko odjeljenje psihijatrijske klinike u Banja Luci da se izvri ispitivanje i lijeenje. Nakon toga sud je rjeenjem odredio privremeno smjetanje lica prema kome se vodi postupak oduzimanja poslovne sposobnosti na forenziko odjeljenje radi psihijatrijske klinike u Banja Luci u trajanju od 3 mjeseca radi vjetaenja utvrivanja duevnog stanja i sposobnosti za rasuivanje.

Pravilno je prvostepeni primjenio materijalno pravo kada je donio rjeenje kojim je odredio vjetaenje po vjetaku neuropsihijatru radi utvrivanja duevnog stanja i mogunosti rasuivanja lica prema kome se vodi postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti i naloio dostavljanje miljenja nakon pregleda imenovane zato je imao uporite u odredbi lana 36. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Meutim, svoj nalaz i miljenje vjetak nije dao u skladu sa uputama prvostepenog suda a niti u skladu sa odredbama lana 36. stav 2. Zakona o vanparninom postupku jer je bez pregleda i razgovora, samo na osnovu uvida u spis dao miljenje da je imenovanu potrebno uputiti na kliniku radi ispitivanja i lijeenja. Takav nalaz pvostepeni sud nije mogao prihvatiti iz kojih razloga je preuranjen zakljuak prvostepenog suda o potrebi smjetanja imenovane na kliniku, bez argmentovanog nalaza i miljenja vjetaka neuropsihijatra koji prije davanja takvog miljenja mora pregledati lice o kome se vodi postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti. Iz tih razloga rjeenje kjoe je donio prvostepeni sud doneeno je na osnovu nepotpuno utvrenog injeninog stanja i pogrene primjene materijalnog stanja na tetu lica prema kome se vodi postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti.

(Iz rjeenja Okrumnog suda u Doboju br. G-92/02, od 18.2.2002. godine) Nezavisno od vremena nastupanja mentalne zaostalosti, sudska odluka o

liavanju poslovne sposobnosti nema retroaktivno dejstvo, ve ima pravno dejstvo od dana dostavljanja odluke.

Prvostepeni sud je zbog mentalne zaostalosti doneo reenje na osnovu kojeg se potpuno liava poslovne sposobnosti protivnik predlagaa, za kojeg je u toku postupka utvreno da je od svoje mladosti mentalno zaostalo - retardirano lice. Drugostepeni sud je albu predlagaa kao neosnovanu odbio i prvostepeno reenje je u celosti potvrdio.

Iz obrazloenja:

VANPARNINI POSTUPAK

25

25

Neosnovani su navodi albe da je u interesu protivnika predlagaa da liavanje njegove poslovne sposobnosti ima dejstvo od vremena kada je nastalo stanje koje je osnov za donoenje odluke. Nezavisno od vremena kada je nastupila mentalna zaostalost protivnika predlagaa, prema pravnim pravilima koja izviru iz paragrafa 198. predratnog Zakona o vanparninom postupku, a koja se primenjuju na podruju SAPV na osnovu Zakona o nevanosti pravnih propisa donetih pre 6. aprila 1941. godine ("Slubeni list FRJ", br. 86/46) odluka sa kojom se poslovna sposobnost oduzima ili vraa, ili potpuno lienje poslovne sposobnosti, ima pravno dejstvo od onog dana kada je dostavljena odluka, s tim da sud moe u odluci odloiti njeno dejstvo do onog dana kada odluka postane pravosnana.

(Reenje Vieg suda u Subotici, G. 825/87 od 23. D 1987.) Ne moe se odbaciti predlog za lienje poslovne sposobnosti kada je

postupak ve zapoet, iako predlaga ne spada u krug lica iz lana 32. stav 1. Zakona o vanparninom postupku.

Iz obrazloenja: Okruni sud je ukinuo reenje optinskog suda, kojim je odbaen kao nedozvoljen

predlog za lienje poslovne sposobnosti protivnika.

Po lanu 32. stav 1. Zakona o vanparninom postupku (ZOVP) postupak za lienje poslovne sposobnosti sud pokree i vodi po slubenoj dunosti, bilo da ga je sam pokrenuo, bilo da su to uinila ovlatena lica ili organi u lanu 3. stav ZOVP.

Tano je da predlaga ne spada u krug lica iz lana 32. stav 1. jer je razvedeni brani drug, ali je sud zapoeo postupak i treba da oceni da li ima osnova da se postupak vodi po slubenoj dunosti ili ne.

Prema tome, ne moe se odbaciti predlog za voenje postupka, ve sud prema okolnostima sluaja odluuje da li i dalje treba voditi postupak po slubenoj dunosti.

(Odluka Okrunog suda u Poarevcu, G. 643/90, od 11. IV 1990.) Protiv reenja o lienju poslovne sposobnosti donesenog u prvostepenom

postupku, lice koje je lieno poslovne sposobnosti moe izjaviti albu, bez obzira na svoje duevno stanje.

Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u Aleksincu R. 98/97 od 18. novembra 1997. godine

stavom prvim izreke konstatovano je da se liava potpuno poslovne sposobnosti R.D. usled postojanja duevne bolesti. Stavom drugim izreke konstatovano je da e se to reenje po njegovoj pravosnanosti dostaviti Centru za socijalni rad u Aleksincu i matinoj kancelariji u Rutovcu.

Reenjem Okrunog suda u Niu G. 724/98 od 9. aprila 1998. godine odbijena je alba protivnika predlagaa i prvostepeno reenje potvreno.

Protiv reenja drugostepenog suda protivnik predlagaa je izjavio revizju zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka i pogrene primene materijalnog prava.

VANPARNINI POSTUPAK

26

26

Ocenjujui dozvoljenost izjavljene revizije u smislu lana 389. stav 2. ZPP Vrhovni sud je naao da ista nije dozvoljena.

Pobijanim reenjem je odlueno da se liava potpuno poslovne sposobnosti protivnik predlagaa R. D.

Prema odredbi lana 389. stav 2. ZPP revizija nije dozvoljena, ako ju je izjavilo lice koje nije ovlaeno na podnoenje revizije.

Prema odredbi lana 40. stav 3. Zakona o vanparninom postupku, protiv reenja o lienju poslovne sposobnosti donesenog u prvostepenom postupku, lice koje je lieno poslovne sposobnosti moe izjaviti albu, bez obzira na svoje duevno stanje.

Meutim, kada je to prvostepeno reenje potvreno drugostepenim reenjem postalo je pravosnano, onda lice lieno poslovne sposobnosti gubi parninu sposobnost, jer je u smislu lana 275. Zakona o braku i porodinim odnosima stavljeno pod starateljstvo, a u smislu lana 277. stav 1. istog zakona propisano je da staralac lica, koje je potpuno lieno poslovne sposobnosti, ima dunosti i prava staraoca maloletnog lica koje nije navrilo 14. godina ivota, to znai da se lice lieno poslovne sposobnosti pravosnanim reenjem upodobljava licu koje nije navrilo 14. godina ivota. Takva lica nisu poslovnao sposobna i nemaju parninu sposobnost, tako da u smislu lana 80. stav 1. ZPP moraju imati u parnici zakonskog zastupnika, na to sud u toku celog postupka pazi po slubenoj dunosti, shodno odredbi lana 82. istog Zakona.

Poto protivnik predlagaa R. D. u momentu podnoenja revizije vie nije bio poslovno sposoban, odnosno nije imao parninu sposobnost, onda ovlaenje koje je dao advokatu S. M. da u njegovo ime podnese reviziju nije pravno valjano, tako da se u ovom sluaju u smislu odredbe lana 389. stav 2. ZPP ima smatrati da je revizija izjavljena od neovlaenog lica.

(Vrhovni sud Srbije, Rev. 4879/98 od 08.09.1998. godine) U postupku pred organom starateljstva za postavljanje privremenog

staraoca licu za koje je pokrenut sudski postupak za liavanje poslovne sposobnosti poloaj stranke ima samo lice o ijoj se poslovnoj sposobnosti odluuje, a lice koje je pokrenulo sudski postupak za liavanje poslovne sposobnosti moe da uestvuje u postupku pred sudom koji odluuje o osnovanosti predloga za liavanje poslovne sposobnosti, u skladu sa odredbom lana 37. Zakona o vanparninom postupku ("Slubeni glasnik SRS", br. 25/82 i 48/88).

Iz obrazloenja: Ovo proizlazi iz svrhe starateljstva nad punoletnim licima, koja je odreena

odredbom lana 219. st. 2. i 3. Zakona o braku i porodinim odnosima ("Sl. glasnik SRS", br. 22/80 i 11/88 i "Sl. glasnik RS", br. 22/93 i 35/94), kojima je propisano da je svrha starateljstva nad punoletnim licem zatita njihove linosti i obezbeavanja imovinskih i drugih prava i interesa. Kako se u postupku pred organom starateljstva ne odluuje o pravima i iteresima lica po ijem predlogu je pokrenut postupak za liavanje poslovne sposobnosti, ve je iskljuivi cilj zatita prava i interesa lica za koje je sud obavestio organ starateljstva da je pokrenut postupak za liavanje poslovne sposobnosti, organ starateljstva nije obavezan u tom postupku da omogui uee, niti da dostavi reenje o postavljenju

VANPARNINI POSTUPAK

27

27

privremenog staraoca, licu po ijem predlogu je pokrenut postupak, za liavanje poslovne sposobnosti.

(Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, 3/98; Slubeni glasnik Beograd)

Staralac lica lienog poslovne sposobnosti koji nije podneo predlog za vraanje poslovne sposobnosti, nema pravo na podnoenje albe protiv reenja kojim je njegovom tieniku vraena poslovna sposobnost u postupku u kome ga je zastupao staralac za poseban sluaj.

Iz obrazloenja: Reenjem optinskog suda u potpunosti je vraena poslovna sposobnost

predlagau u vanparninom predmetu kojim je traio da mu se ova sposobnost vrati. Protiv ovoga reenja njegova supruga, koja je po reenju o stavljanju pod starateljstvo predlagaa postavljena za njegovog staraoca, je podnela albu. Optinski sud je odbacio ovu albu smatrajui da je ona nedozvoljena, jer je reenjem centra za socijalni rad postavljen privremeni staralac predlagau u postupku vraanja poslovne sposobnosti. Prvostepeni sud smatra da je supruga predlagaa u prethodnom postupku postavljena za staraoca da bi se savesno starala o linosti, pravima i interesima svog tienika, ali da nije ovlaena da uestvuje u postupku vraanja poslovne sposobnosti.

Drugostepeni sud je potvrdio ovo reenje smatrajui da je sud trebalo da pozove staraoca, ali ne i suprugu predlagaa, jer se radi o zahtevu za vraanje poslovne sposobnosti koja je predlagau privremeno bila oduzeta i to upravo na predlog njegove supruge, to znai da su im interesi bili suprotni. Zato smatra da je pravilna odluka suda da, kada je od centra za socijalni rad traio postavljenje privremenog staraoca, staralac predlagaa gubi pravo na izjavljivanje albe protiv reenja kojim se predlagau vraa poslovna sposobnost.

Po oceni Vrhovnog suda, pravilna je odluka prvostepenog suda o odbacivanju albe. Meutim, razlozi za odbacivanje albe nalaze se u odredbama lana 42. stav 1. i lana 32. Zakona o vanparninom postupku.

Po lanu 42. Zakona o vanparninom postupku kada prestanu razlozi zbog kojih je lice lieno poslovne sposobnosti, sud e, po slubenoj dunosti, kao i po predlogu organa starateljstva i lica iz lana 32. istog zakona, doneti reenje o vraanju poslovne sposobnosti. Lica koja, u smislu odredaba lana 32. istog zakona, imaju pravo na podnoenje predloga radi vraanja poslovne sposobnosti su organ starateljstva, brani drug, dete ili roditelj lica koje je lieno poslovne sposobnosti.

U konkretnom sluaju, predlog za liavanje predlagaa podnela je njegova supruga, koja je, posle donoenja reenja o liavanju poslovne sposobnosti, postavljena i za njegovog staraoca. Ona je, shodno navedenim zakonskim odredbama, imala pravo i da podnese predlog za vraanje poslovne sposobnosti predlagaa, odnosno svog tienika. Meutim, kako ona ovaj predlog nije podnela, ve je to uinio sam predlaga, ona nema pravo da se podnoenjem albe naknadno ukljui u ovaj vanparnini postupak.

(Vrhovni sud Srbije, rev. 1734/93 od 2. juna 1993. godine)

VANPARNINI POSTUPAK

28

28

Nije dozvoljena revizija protiv rjeenja o oduzimanju poslovne sposobnosti. Iz obrazloenja: Interpretacijom odredaba iz lana 111. stav 4. Zakona o redovnim sudovima SR

BiH u vezi lana 382. i 400. Zakona o parninom postupku proizlazi da se revizijom ne moe pobijati rjeenje drugostepenog syda donijeto u vanparninom postupku osim u sluajy ako je to predvieno zakonom.

Kako je pobijena odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti R. M. donijeta u vanparninom postupku (lan 205. i 219. Porodinog zakona), a posebnim zakonom nije propisano da se protiv takvog rjeenja moe izjaviti revizija (lan 26. Zakona o vanparninom postupku), odlueno je da se revizija odbaci kao nedoputena (lan 382. u vezi lana 400. stav 4. ZPP).

(Vrhovni sud BiH, broj Rev. 354/89 od 25. januara 1990. godine) Sama injenica pokrenutog postupka lienja poslovne sposobnosti ne nalae

sudu i obavezu provedbe dokaza vjetaenjem, ako psihofiziko stanje zdravlja predloenice niim nije dovedeno u sumnju.

"Ovaj postupak pokrenut na prijedlog srodnika predloenice po l. 367. st. 1. Zakona o braku i porodinim odnosima (ZBPO).

Prema odredbi l. 368. st. 1. istog zakona, propisano je da se u takvom prijedlogu moraju navesti injenice na kojima se temelji prijedlog i predloiti dokazi kojima se te injenice, utvruju, dok je u st. 2. iste odredbe propisano da sud moe pozvati podnosioca prijedloga da podnese lijeniku svjedodbu ili druge isprave o psihofizikom stanju osobe o kojoj se provodi postupak. Naime, psihofiziko stanje osobe temelj je raspravljanja u ovoj vrsti postupka. Zato je u postupku bilo potrebno utvrditi da li se na strani predloenice radi o osobi koja se zbog nekih razloga predvienih odredbom iz l. 205. prije spomenutog zakona nije u mogunosti sama brinuti o svojim pravima i interesima.

Meutim, da bi sud mogao usmjeriti svoje raspravljanje na utvrivanje gornjih okolnosti potrebno je da onaj koji predlae provoenje ovakvog postupka navede uzroke zbog kojih smatra da odreena osoba nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima. Ti uzroci mogu leati u postojanju neke duevne bolesti, duevne zaostalosti kao i eventualno u injenici prekomjernog uivanja alkohola, opojnih droga ili zbog senilnosti.

U svojem prijedlogu predlagateljica nije precizirala uzrok osim to je navedeno da se ona nalazi u poznim godinama (83 godine). Tijekom postupka predlagateljica i nadalje nije precizirala uzroke, a uostalom to ne ini niti sada u svojoj albi. Zbog toga, albenim navodima predlagateljice nije mogla dovesti u sumnju odluku suda prvog stupnja i njegovo utvrenje da se na strani predloenice radi o osobi sa takvim psihofizikim stanjem da je ona u mogunosti sama brinuti se o svojim pravima i interesima.

Kako predlagateljica niim relevantnim nije dovela u sumnju psihofiziko stanje zdravlja predloenice, a ona ne dovodi u sumnju niti iznesenim albenim navodima, to za sud prvog stupnja nije postojala obaveza postupanja po l. 370. st. 1. ZBPO-a, pa

VANPARNINI POSTUPAK

29

29

utoliko nije se ukazivala ni potreba medicinskog vjetaenja".

(upanijski sud u Rijeci, G. 678/1998. od 9.9. 1998. godine)

I u situaciji ako ne postoje uvjeti za prisilni smjetaj predloenika u psihijatrijsku ustanovu, lijeenje se moe nastaviti odlukom suda ako se radi o osobi kod koje se odgovarajui terapijski uspjesi ne mogu postii izvan psihijatrijske ustanove.

"Slijedom toga na strani predloenika nisu ispunjene pretpostavke za njegov prisilni smjetaj u psihijatrijskoj ustanovi, a one predviene odredbom iz l. 22. st. 1. ZZODS. Naime, iz svega navedenog proizilazi da se na strani predloenika, dodue, radi o osobi s teim duevnim smetnjama ali on zbog ovih smetnji ozbiljno i izravno ne ugroava vlastiti ivot, jer je svjestan i kritian prema svojoj bolesti pa se, dapae, u pogoranjima i sam javlja na lijeenje. Osim toga, a prema naenim utvrenjima ne postoje indikacije da bi predloenik mogao ozbiljno i izravno ugroziti zdravlje ili sigurnost drugih osoba.

Tako za sud, slijedom utvrenja iz provedenog postupka, ne postoje vie uvjeti da bi se nakon roka unutar kojega je bilo odreeno prisilno zadravanje predloenika, ovaj i dalje odlukom suda sada prisilno smjestio u psihijatrijskoj ustanovi. Prema tome, smjetaj predloenika u psihijatrijskoj ustanovi moe biti sada samo po postupku predvienim za dobrovoljni smjetaj propisan odredbom iz l. 21. ZZODS. Utoliko je valjalo odluiti u prilog nepostojanja uvjeta za prisilni smjetaj predloenika i prestanka do sada odreenog prisilnog zadravanja, a pozivom na odredbu iz l. 33. st. 1. ZZODS.

Ovo sve ne iskljuuje mogunost daljnjeg lijeenja predloenika u navedenoj psihijatrijskoj ustanovi, koje bi po miljenju sasluanog vjetaka bilo opravdano kroz razdoblje od najvie dva tjedna gledano od razdoblja predloenikovog opoziva dobrovoljnog pristanka na lijeenje (2. veljae 1999. g.). Ovo i stoga jer je predloenik daljnje lijeenje u postojeoj psihijatrijskoj ustanovi u Rijeci spreman prihvatiti. Na strani lijenika iz iste psihijatrijske ustanove ne postoji sumnja u potrebu daljnjeg lijeenja unutar psihijatrijske ustanove. Slijedom toga nalazi se da su steeni uvjeti za primjenu odredaba iz l. 21. st. 3. ZZODS, pa s time u svezi i donoenje odluke ovoga suda kako to proizilazi iz toke III. izreke ovog rjeenja. Daljnji je smjetaj, dakle, predloenika valjalo odrediti, ali sada po postupku iz l. 21. ZZODS u ogranienom trajanju do, dakle, najdalje 15. veljae 1999. g. Naime, slijedom naenih utvrenja u ovako provedenom postupku za oekivati je da e se odgovarajui terapijski uspjesi kod predloenika postii samo unutar postojee psihijatrijske ustanove, ali u ogranienom trajanju."

VANPARNINI POSTUPAK

30

30

3. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU

PRIJEDLOG ZA ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET

Predlaga: Centar za socijalni rad Banja Luka

Radi: Oduzimanja poslovne sposobnosti iz Banja Luke Savska ulica bb.

P R I J E D L O G

, kerka iz Banje Luke, ul. Davida trpca broj 32, roena 14.02.1938. godine, je bolesna i nije u mogunosti da se brine o svojim obavezama.

Dokaz: Uvid u izvod iz matine knjige roenih, uvid u medicinsku dokumentaciju.

je smjetena u duevnoj bolnici Garevac kod Modrie gdje se lijei od duevne bolesti i nema izgleda za izljeenje. je nesposobna da se brine o svojim pravima i obavezama, da upravlja imovinom, pa o njoj brine njena majka koja je stara 75 godina i sama bolesna i nesposobna za privreivanje.

Dokaz: Vjetaenje po vjetaku medicinske struke - neuropsihijatru, a po potrebi i drugi dokazi.

Kako nema izgleda za izljeenje , a nema ko da vodi brigu o njoj, a sama nije u mogunosti da titi svoje interese, to temeljem lana 30 Zakona o vanparninom postupku predlaemo da sud nakon javne rasprave i izvoenja predloenih dokaza donese sljedee

R J E E NJ E

, keri Janka iz Banje Luke, ul. Davida trpca broj 32, oduzima se potpuno poslovna sposobnost.

Banja Luka, 6.10.1994. godine

Direktor Centra:

VANPARNINI POSTUPAK

31

31

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

R-60/94

Z A P I S N I K

Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 7.11.1994. godine.

OD SUDA PRISUTNI:

Sudija:

Zapisniar:

Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani punomonik Centra za socijalni rad Banja Luka , tienik , privremeni staratelj

i vjetak medicinske struke dr .

Pun. predlagaa izjavi da u cijelosti ostaje kod prijedloga za potpuno oduzimanje poslovne sposobnosti iz Banje Luke. Izjavljuje da je due vremena tienica bolesna, da boluje od duevne bolesti, zbog ega se esto nalazi na lijeenju, te da nije u mogunosti da brine o svojim pravima i obavezama, odnosno da titi svoj interes i upravlja imovinom.

izjavi da je veoma bolesna, da se nalazi u bolnici, da o njoj vodi brigu majka, te da je potrebno da neko vodi o njoj brigu i titi njene interese.

Privremeni staralac izjavi da je saglasan da se tienici oduzme poslovna sposobnost jer nije u mogunosti da brine o sebi.

Sud donosi

R J E E NJ E

Sasluae se medicinski vjetak.

Medicinski vjetak dr , sin , neuropsihijatar iz Banje Luke, star 50 godina, nesrodan sa strankama, zakleti sudski vjetak izjavi:

Na osnovu priloene medicinske dokumentacije - istorije bolesti Psihijatrijske klinike u Banjoj Luci i medicinske dokumentacije duevne bolnice Garevac, kao i na osnovu pregleda vidljivo je da je tienica lijeena na Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci od 1.5. do 1.6., 1991. godine i od 1.4. do 15.6.1992. godine, u duevnoj bolnici Garevac od 15.3. do 8.5.1993. godine, od 1.2.1994. do 15.3.1994. godine i od 17.9.1994. do danas pod dijagnozom arterosklerotina demencija, modana i generalizovana arteroskleroza i eerna bolest. Iz podataka koji su dobiveni u toku hospitalizacije vidljivo je da je ranije lijeena u Vojnoj bolnici Sarajevo, a od njene unuke se saznaje da je prije dolaska u bolnicu poela da govori nepovezano, da pria sa mrtvima, stalno ih doziva, ustaje i kupi svoje stvari, te iako se nalazi u svojoj kui, trai da ide kui, neadekvatno odgovara na postavljena pitanja, pria sa predmetima i slikama, nudi im da jedu, veoma slabo jede.

Dobiva se podatak da se u slinom stanju nalazila i nekoliko godina ranije, priloeni su nalazi interniste iz kojih se vidi da je pored eerne bolesti lijeena i zbog

VANPARNINI POSTUPAK

32

32

povienog arterijskog pritiska, zatim poremeaja rada srca koji se manifestuje ekstrasistolama, imala je i dekompenzaciju srca (poputanje sranih miia). Iz istorije bolesti, kao i dananjeg uvida u stanje bolesnice, vidljivo je da je kod nje dolo do razvoja tzv. hroninog modanog sindroma koji se manifestuje izraenim promjenama u intelektualnom i mnestikom.

Kod bolesnice postoji globalan poremeaj pamenja koji ide retrospektivno prema njenom roenju. Dezorijentacija je izraena u vremenu i prostoru, uglavnom prema linostima. Naime, postoji samo globalan uvid u linost sa kojima je stalno u kontaktu iako te linosti u potpunosti ne poznaje. ak je oteena autopsihika orijentacija, tj. orijentacija prema samoj sebi. tienica zna da kae kako joj je ime, ali ne moe da se sjeti svog ni branog, ni djevojakog prezimena.

Ovakvi poremeaji nastaju iz vie razloga. Ponekad je uzrok nepoznat i dolazi sa odreenim godinama starosti pa ih nazivamo senilnim demencijama (starakim demencijama). U ovom sluaju pored senijuma postoji i bolestan proces na krvnim sudovima u vidu arteroskleroze, zatim promjene na srcu, te eerna bolest, to moe uticati na bri razvoj dementnog procesa.

Imajui na umu poetak, tok i sadanje stanje posebna se bolest poela razvijati prije vie od dvije godine. Vidljivo je da je sadanje stanje definitivno, naalost, ne moe se oekivati poboljanje intelektualnih procesa, a samo iskustvo pokazuje da se ove promjene progrediraju tj. pogoravaju se u toku sljedeih mjeseci i godina.

Imajui na umu sve iznijeto:

Miljenja sam da , roena 1938. godine, boluje od teke demencije. Stanje bolesti je takvo (ne raunajui ostala oboljenja) da ona nije sposobna za samostalan ivot i privreivanje, nije sposobna da vodi brigu o sebi, odnosno nije u stanju da titi svoje interese.

Zbog toga smatram da joj je potrebno u potpunosti oduzeti poslovnu sposobnost i odrediti staratelja koji e tititi njene interese.

Stranke izjavljuju da nemaju primjedbi na nalaz vjetaka, te da nemaju prijedloga za izvoenje novih dokaza.

Sud donosi

R J E E NJ E

Izvrie se uvid u izvod iz matine knjige roenih, izdat od Matinog ureda Banja Luka 5.9.1994. godine, u medicinsku dokumentaciju Psihijatrijske klinike u Banjoj Luci i duevne bolnice Garevac, Modria.

Vri se uvid u navedenu dokumentaciju.

Roite je zavreno. Zapisniar: PP Sudija:

VANPARNINI POSTUPAK

33

33

RJEENJE O ODUZIMANJU POSLOVNE SPOSOBNOSTI

OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-60/94 Dana, 7.11.1994. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , kao sudiji pojedincu,

rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po prijedlogu Centra za socijalni rad Banja Luka, radi oduzimanja poslovne sposobnosti iz Banje Luke, ul. Davida trpca broj 32, na roitu odranom dana 7.11.1999. godine, donio je sljedee

R J E E NJ E

, keri Janka iz Banje Luke, ul. Davida trpca br. 32. roenoj 14.2.1938. godine oduzima se potpuno poslovna sposobnost.

Po pravosnanosti, rjeenje dostaviti Matinom uredu Banja Luka radi upisa u matinu knjigu roenih i zemljino- knjinom odjeljenju ovog suda radi upisa u zemljine knjige.

O b r a z l o e n j e

Centar za socijalni rad Banja Luka, podnio je ovom sudu prijedlog radi oduzimanja poslovne sposobnosti , keri Janka iz Banje Luke.

Rjeenjem ovog suda od 15.10.1994. godine postavljena je iz Banje Luke za privremenog staratelja .

U dokaznom postupku izvreno je medicinsko vjetaenje po vjetaku dr izvren uvid u izvod iz matine knjige roenih Matinog ureda Banja Luka, uvid u medicinsku dokumentaciju Psihijatrijske bolnice Banja Luka i duevne bolnice Garevac.

Provedenim dokazima, a naroito nalazom i miljenjem vjetaka medicinske struke dr , neuropsihijatra iz Banje Luke, utvreno je da ima dijagnozu arterosklerotine demencije, modane i generalizovane arteroskleroze i eerne bolesti kao i drugih hroninih bolesti, te nije sposobna da samostalno ivi i privreuje, da vodi brigu o sebi, odnosno nije u stanju da titi svoje interese. Stoga je sud t