JU I SREDNJA ŠKOLA ‘’Dr. Husein Džanić’’ Velika Kladuša

MATURSKI RADTema: Montaža baterija i garniture za sanitarne elemente

Učenik: Abdić Amir Mentor: Suljić Fikret dipl.ing.maš. IIIpvi1

1

1. Uvod

Sanitarije su dosta zanemarena tema prilikom uređenja nove kupaone ili renovacije stare. Ono na što svi obraćaju pažnju je cjelokupna kupaonica koja je ustvari sastavljena od sanitarija. Sanitarije su svi dijelovi neke kupaonice, a ako mijenjate bilo što u svojoj kupaonici neka od sanitarija će Vam zasigurno trebati. Kupaonske sanitarije mogu biti izrađene od nekoliko materijala i mogu biti svih boja. U sanitarije spadaju kade, umivaonici, tuš kabine i svi dijelovi kupaonice.

Instalacije kupatila – tuševa zahtijevaju da budu temeljno prostudirane prije izvođenja radova. Najvažnija stvar je dobijanje dovoljne količine vode stalne temperature na svim točećim mjestima.

Ugradnja grupe tuševa uglavnom se vrši kod objekata gdje je potrebno za kolektivnu upotrebu kao npr. fabrikama, kasarnama, školama, stadionima i dr.

2

2. Opšte postavke

Kupatila – tuševi, prije svega, moraju biti brzi, to jest da bavljenje pod tušem mora biti strogo ograničeno na neophodno potrebno vrijeme (oko 5 – 7 min).

Obratno, kod privatnih ustanova, tuševa za žene itd., svlačenje će biti u sklopu tuševa. Tada će točeće mjesto biti zauzeto od 15 do 20 minuta.

U ovom slučaju, kabina će se podijeliti u dva dijela sa unakrsnim ulazom između svlačionice i kupatila, izostavljajući zavjese, koje se brzo prljaju.

3. Postavljanje obloge

Zidovi kupatila – tuševa prave se od emajliranog lima ili cinka, zabranjuje se cement koji lako zadržava sapunske nečistoće i, naravno, gips koji upija vlagu kao sunđer.

Ako se želi naročito uređenje dužeg trajanja, bira se specijalna obloga od mermernih pločica, fajansa, peščara i mozaika. Za patos se uzimaju keramičke pločice ili drugi nepropustljivi materijali. Pošto je patos kabine – tuša pa i svlačionice uvijek klizav, staviti drvenu rešetku pre svega od bukovine.

4. Određivanje prečnika cijevi

1. Količina potrebne vode. Treba računati sa 20 do 50 litara vode za svako točeće mjesto i osobu. Uzima se prosječno 20 litara za tuševe kojima se rukuje preko zajedničkog ventila i 30 do 50 litara za one kojima rukuje sam korisnik tuša.

2. Prečnici. U teoriji, protoci kroz dvije cijevi su u upravnoj srazmeri sa kvadratima njihovih prečnika; u praksi, pak, pošto je gubitak pritiska manji u većoj nego u manjoj cijevi (pod istim uslovima), protekle zapremine se odnose kao kvadratni koreni iz petog stepena njihovih prečnika.

Polazeći od toga, kao prečnik glavnog napojnog voda točećih mjesta (ovi se granaju u vodove od 0,012) treba uzeti:

- 0,012 za jedno točeće mjesto 0,030 za deset- 0,015 za dva 0,040 za petnaest- 0,020 za tri ili četiri 0,045 za dvadeset- 0,025 za pet 0.050 za trideset- 0,027 za šest ili sedam 0,060 za pedeset.

3

Gornje vrijednosti primjenjuju se na vodu gradskog pritiska.

Kad se voda dobija preko rezervoara, postavljenog nešto više iznad nivoa točećih glavica (manje od pet metara), treba osjetno povećati prečnik glavne cijevi, uzimajući kao polaznu tačku prečnik od 0,020 m za jedan tuš i završavajući se prečnikom od 100 milimetara za 50 glavica.

5. Snaga za zagrijavanje

Uzimajući kao osnov napred navedene vrednosti 20 do 50 litara vode za jedno točeće mjesto, sa izvjesnom mjerom sigurnosti i množeći to sa brojem točećih mjesta, dobivat će se ukupna zapremina vode za protok.

Usvajajući deset ili dvadeset minuta kao vrijeme korištenja točećeg mjesta, izračunava se zapremina na sat.

Znajući da je 1 kalorija količina toplote neophodna za zagrevanje 1 litra vode za 1 stepen, nalazimo:

Temperatura vode koju želimo je…………..38° Temperatura vode koju dobivamo je ...……12° Razlika....................26°

Zapremina vode je 660 litara. Broj kalorija je: 660 X 260 = 17 160 kalorija.

6. Shema montaže

Prije postavljanja proste tuš kabine (sl. 3) prvo mora postojati odgovarajuća vodovodna instalacija, koja podrazumijeva vodove tople i hladne vode, na koju se postavlja tuš (1) sa svim svojim dijelovima a koji se razlikuju od tipa do tipa određenog tuša (slika 2). Prije postavljanja i samog tuša zid mora biti pripremljen tj. moraju se nalijepiti pločice ili neka druga materija koja štiti zid od vlage.

Nakon postavljanja tuša postavlja se kada (2), koja može biti kutna, tj. ima zid na dvije strane, odnosno može imati zid na jednu stranu ili bez zida, koje također ovisi od tipa tuš kabine koju odabire sami kupac. Nakon postavljanja kade, gdje treba obratiti pažnju na sifon i izolaciju kade (3), odnosno da se zatvori prolaz vode između zida i same kade.

4

Slika 2. Shema montaže tuša

Ovisno o tipu same tuš kabine zavisi njeno postavljanje (4). Ako se radi o kadi koja nema zid ni sa jedne strane onda se kada odgovarajućim pričvršćivačima postavi na kadu, a ako se radi o kabini koja ima zid s jedne ili dvije strane onda se kabina pričvrsti o zid i osloni se o kadu. Na mjestu dodira između kade i kabine, na kabini mora postojati neki zaptivač tako da ne dozvoli isticanje vode prilikom tuširanja. Vrsta vrata na tuš kabini ovisi također o tipu tuš kabine, a mogu biti klizna i s zglobom, gdje mjesta spajanja moraju biti isto dobro zaptivana da ne dolazi do isticanja vode.

5

Slika 3. Tuš kabina

7. Snabdijevanje tuš kabine vodom

Treba izbjegavati raspodjelu vode sa temperaturom korišćenja većom od 40°. Ako svaka kabina ima opremu za snabdijevanje vrućom i hladnom vodom, onda istu treba urediti tako da oba pritiska budu sasvim ista. Ako toga nema, onda se dva glavna napajanja toplom i hladnom vodom moraju vezati za zajednički rezervoar ravnoteže. Na svaki način, taj uslov ravnoteže dva pri-tiska mora biti postignut na ulazu u svaki uređaj za miješanje (neophodan uslov dobrog funkcionisanja).

U kabinama mogu biti: slavina tuša sa potezaljkom, slavina za potisak, slavina za ograničeno proticanje itd. Ako se kabina snabdijeva toplom i hladnom vodom i ako se korisniku ostavlja izbor mješavine, oprema mora da sadrži kuglu – miješalicu ili slavinu mješač (sl. 4).

6

1

23

4

Slika 4. Slavina mješač

Ako se raspolaže parom (npr. u nekoj fabrici), tada se uštedi na zagrijavanju vode pomoću brčkalice ili grijača – injektora (sl. 5).

Slika 5. Parni grijač

7

Za raspodjelu korisnicima vode sa temperaturom upotrebe između 35 i 40° (dozvoljena temperatura 38°), a pošto se rezerva vode nalazi u balonima na višoj temperaturi (60 – 80°), treba ubaciti kako to pokazuje slika 6, jedan termostatički ublaživač koji vrši prvo miješanje vode na 80° i hladne vode. Kad dođe na 38° (na primjer) voda se šalje u tuševe. Ovdje se korisnik, pomoću zasebnog mješača ili slavine sa kuglom može, po izboru, služiti tom vodom, hladnom vodom ili mješavinom jedne i druge.

Slika 6. Reguliranje temperature

8

8. Komercijalna kupatila – tuševi Objašnjenja koja smo naprijed dali, odnose se na kupatila – tuševe u fabrikama, kasarnama, školama, stadionima itd. Instalacija komercijalnih kupatila – tuševa mora se postaviti na osjetno šire osnove, vodeći računa o vrsti eksploatacije. Klijenti katkad dolaze odjednom, skoro u isto vrijeme, a u nekim preduzećima oni se pojavljuju u većim razmacima.

Stoga treba slediti sljedeće preporuke:1. Rezerva tople vode od najmanje 60° mora biti jednaka dvostrukoj

časovnoj potrošnji.2. Zagrijavanje te rezerve moglo bi se obaviti najviše za 3 sata, polazeći od

sasvim hladne vode od 10°.

Moraju se upotrijebiti specijalni kotlovi sa velikom površinom zagrijavanja. Treba postaviti nekoliko rezervoara ili rezervnih sudova, kroz koje čak treba provući parne cijevi radi maksimalnog korištenja kalorične moći kojom se raspolaže.

Jedna instalacija takve vrste za gore navedene količine sagorijeva 5 do 6 tona uglja mjesečno za 3 uzastopna radna dana u sedmici (petak, subota i nedjelja).

Slika 7. Tuš sa ograničenim protokom

9

Mogu se upotrijebiti armature sa ograničenim protokom (sl. 7) koje, u izvjesnoj mjeri, sprečavaju rasipanje: jedna određena količina vode (od 8 do 10 litara) otiče na svaki pritisak izvršen na dugme za upravljanje.

10

9. Zaključak

Tuš možete ugraditi na više načina:

a) dodati ga slavini na kadi ili na zid iznad kade,b) Instalirati dodatni tuš sa slivnikom (tuš kadom)c) Jedan kut kupaonice odvojiti samo za tušd) Kupiti gotovu "kabinu" s tušem običnu ili hidromasažnu

Kod ugradnje tuša treba voditi računa dimenzijama prostora za brisanje i odijevanje. Četvrtasta površina ispod tuša trebala bi iznositi približno 900 mm2

,a površina za odijevanje 700 x 900 mm, ukoliko se radi o tušu s kabinom. Za otvoreni tuš, neće trebati toliko prostora.

Zidovi i dno tuša moraju biti dobro izolirani. Trebalo bi zaštitit strop zbog prskanja, isparavanja i kondenzacije.

Glava tuša, iz koje izlazi voda, trebala bi biti pomična. Može biti pričvršćena na zid ili savitljivu cijev. U potonjem slučaju pričvrstite na zid prilagodljivi nosač tuša ili nekoliko čvrstih kukica na različitim visinama. Temperatura vode kontrolira se miješalicom. Budući da promjena u pritisku mijenja odnos tople i hladne vode u tušu, moglo bi vam se dogoditi da se polijete vrelom ili hladnom vodom, pa bi stoga bilo dobro ugraditi skupu, ali korisnu miješalicu s termostatskom kontrolom. Tada će temperatura vode biti ujednačena, što je osobito važno kod tuširanja male djece. Ako je tuš dio slavine nad kadom. Važan je i dovoljno jak pritisak na glavu tuša, koji mora biti najmanje 914 mm ispod dna rezervoara s hladnom vodom. Ako to nije moguće, trebat će vam električna crpka priključena na tuš koja će regulirati pritisak.

Zavjesa za tuš idealno je rješenje za tuš koji je instaliran u kadu, osim što će spriječiti špricanje vode po cijeloj kupaonici, lijepa tuš zavjesa može uljepšati i kupaonicu. Ako vam ne odgovaraju dimenzije gotovih proizvoda, možete sami izraditi lijepu zavjesu za tuš. Prikladne PVC materijale ili takve koji su iznutra plastificirani, a izvana pristaju uz tapete ili zavjese naći ćete u svakoj robnoj kući. Poslužit će i sasvim tanka plastika s uzorkom. Možete ih objesiti na običnu tračnicu za zavjese, ili pak na dvostruku tračnicu ako želite dvostruku zavjesu oko tuša. Ljepše će izgledati kromirane šipke. Zavjesa se može pričvrstiti posebnim plastičnim držačima koji ne oštećuju materijal.

11

Literetura

1. ''Vodovod i kanalizacija'', Marko Popović, Zagreb 1989.2. www.google.com

12

Sadržaj

1. Uvod 1

2. Opšte postavke 2

3. Postavljanje obloge 2

4. Određivanje prečnika cijevi 2

5. Snaga za zagrijavanje 3

6.

7.

Shema montaže

Snabdijevanje tuš kabine vodom

3

5

8. Komercijalna kupatila – tuševi 8

9. Zaključak 10

Literatura 11

13