moto: energetska uporaba drva

Moto: Energetska uporaba drva

Mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing. šum.Hrvatska udruga za biomasu, sekcija HŠD Andrija Gotovac, dipl.ing.drv.teh. Ciprijanović d.o.o. Orahovica

8. HRVATSKI DANI BIOMASE, Znanstveno – stručni skup:OBNOVLJIVA TOPLINA: KLJUČ ZA ENERGETSKI ZAOKRET

Našice, 6.rujna 2013.

‘’ Uloga energetskog korištenja šumske biomase kroz povećanje novostvorene vrijednosti drva na primjeru Ciprijanović d.o.o.”

SADRŽAJ PREZENTACIJE

1. UVOD

2. ZAŠTO BIOMASA KAO ENERGENT

2.1. EKOLOŠKE PREDNOSTI

2.2. GOSPODARSKE PREDNOSTI

2.3. SOCIJALNE PREDNOSTI

3. ULOGA I UDIO ŠUMSKE BIOMASE U UKUPNOJ POTROŠNJI ENERGIJE U HRVATSKOJ

4. POTENCIJALI I PERSPEKTIVE ENERGIJE DRVA

5. ZAKLJUČCI

ŠUMSKA BIOMASA ZA MEHANIČKU PRERADUI TERMIČKU UPORABU IZ DOVRŠNOG SIJEKA

Količina

m3/ha

Udio

%

UKUPNO 300 100

OTPAD 51 17

OBLOVINA 175 58

PROSTORNO DRVO

74 25

2. ZAŠTO BIOMASA KAO ENERGENT?

2.1. Ekološke su prednosti biomase, u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost. Opterećenje atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo.

2.2. Gospodarske su prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede smanjenje uvoza fosilnih energenata i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje. Prema predviđanjima ovisnost RH o uvozu energije porast će sa sadašnjih 55% uvoza na preko 70% u 2030. godini.

2.3. Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranje većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi razvoju ruralnog, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike.

ZAHVATI NJEGE I OBNOVA KAO NAČIN PRIDOBIVANJA DRVA ZA ENERGIJU I POVEĆANJA KVALITETE ŠUMA U HRVATSKOJ (Slavko Matić, HAZU, 15.11.2006.)

Prvi scenarij (2006.-2015.) 6.5 mil. m³ propisanog godišnjeg etata20% ogrjevno drvo 1.3 mil. m³ 40% otpad 2.6 mil. m³Drugi scenarij (2006.-2015.) 6.5 mil. m³ propisanog godišnjeg etata45% drvo za energiju 3.0 mil. m³ 15% otpad 0.9 mil. m³ Treći scenarij (2006.-2015.) 7.3 mil. m³ mogućeg godišnjeg etata45% drvo za energiju 3.3 mil. m³ 15% otpad 1.1 mil. m³ Četvrti scenarij (2006.-2015.) 7.3 mil. m³ mogućeg godišnjeg etata• drvo za energiju u uvjetima povećanog etata 3.3 mil. m³ • drvo za energiju iz njege čišćenjem – izvan etata 0.2 mil. m³ • drvo za energiju iz šikara i makija – izvan etata 0.7 mil. m³ • sveukupno drvo za energiju 4.2 mil. m³ • 2020. 40.000 ha energetskih kultura kratkih ophodnji (KKO) 600.000 tona

energetskog drva!

ENERGIJA I BIOMASA (dr.sc. Jurica Butković)

UKUPNA KOLIČINA OSTATKAU DRVNOJ INDUSTRIJI RH:

800.000 T godišnje

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ DRVNOG OSTATKA

1 kg drva pri sadržaju vlage 10 % daje 4,1 kWh energije 520.000 T x 4,1 kWh =

2.132.000 MWh (2,132 GWh)

od čega je oko 20 % elektroenergije: 426.000 MWh (426 GWh)

i oko 80 % toplinske energije: 1.706.000 MWh

Godišnjom potrebom prerađivača za vlastitom energijom (tehnološka para, topla voda ...) potroši se oko 35 % navedenih ostataka u drvnoj industriji.

Stvarna količina ostatka iz drvne prerade upotrebljiva za proizvodnju energenata kao bio-masa (pelleti, briketi i dr.) iznosi: 800.000 T – 800.000 T x 0,35 ili

520.000 T godišnje

► Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske do 2020 (NN 130/09):

Biomasa i Bioplin - PotencijalBiomasa i Bioplin - Potencijal

Obnovljivi izvor energije

Cilj do 2020.Postrojenja u pogonu

Ugovoreno*početak pogona

2015

Vjetar 1.200 MW 225,25 MW 179 MW

Sunčane elektrane 45 MW 6,809 MW 33,312 MW

Male hidroelektrane 100 MW 1,34 MW 0,142 MW

Biomasa 85 MW 6,69 MW 54,83 MW

Bioplin 40 MW 8,135 MW 5,298 MW

Komunalni otpad 40 MW 2,5 MW 0 MW

Geotermalni 20 MW 0 MW 4,71 MW

Projekti OIE-E priključeni na mrežu po tipovima u odnosu na ciljeve definirane Strategijom, lipanj 2013. (MW)

Vrsta transformacije energije Udio OIE, %

Električna energija OIE-E 9,2

Transport OIE-P 2,2

Toplinska energija (grijanje i hlađenje) OIE-T

8,6

Cilj ovogodišnjih Hrvatskih dana biomase: “Energetskim zaokretom kroz obnovljivu toplinu” možemo do 2020.g. u RH ostvariti više od 1/5 topline iz domaćih, obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti za 20%.

Time će se smanjiti udio fosilnih goriva i pojeftiniti grijanje građana, odnosno sniziti troškove sušenja drvnih elemenata (primjer “Ciprijanović” d.o.o. Orahovica!).

Da bi se to ostvarilo treba zajednička politička volja.

PRIMARNA PROIZVODNJA – I faza

Ostatak od nadmjere

Grubi pilanskiostatak / sječka

PiljevinaKora

Izvor: shematski prikaz trupcaLK MÖ, Energija iz drva

Od 18.600 m3 pilanskih trupaca dobije se 11.160 m3 piljene građe i 7.440 m3 drvnog ostatka s korom.

Glavni proizvod i sporedni proizvod u pilanskoj preradi

Primjer: kretanje iskorištenja pilanskih trupaca u Austriji

70 m3 s koromostatak oblog drva u šumi

1.000 m3 bez kore

cca 1.200 m3 s korom na tržištu

130 m2 kora i nadmjera

1.000 m3 bez kore pilanski trupci

1.000 m3 bez kore na tržištu

cca 500 m3 za energetsko korištenje

400 m3 piljevina i sječka

600 m3 piljene građe

284 m3 piljevina, sječka i ostatak

200 m3 pilj.i sječ.

60 m3 piljevina

24 m3 ostatak

90 m3 drv.brašno

+90 m3 drv.brašno

200 m3 sječka



240 m3 blanjevin

a

216 m3 oplate

110 m3 oplate

+330 m3 izvoza piljene građe

+216 m3 oplate

+110 m3 celuloza

cca 630 m3 za sirovinsko iskorištenjeIzvor: K. Nemestothy, LKÖ

SEKUNDARNA PROIZVODNJA – II faza

OBRADA PILJENE GRAĐE

Izrada drvnih elemenata

Od 1 m3 pilanskih trupaca dobije se 0,33 m3 elemenata!

Gotovo 100% sječke ide u prodaju (izvoz)!

11.160 m3 drvnih elemenata

6.100 m3 drvnih elemenata iz vlastite proizvodnje i 5.500 m3 od dobavljača

7.500 t sječke s piljevinom

FINALNA PROIZVODNJA – III faza

Izrada ploča, namještaja i briketa

11.600 m3 drvnih elemenata

60% elemenata ide za ploče

2.100 t briketa

Gotovo 95% briketa ide u izvoz!

40% za namještaj

ENERGETSKO KORIŠTENJE

1. Za vlastite potrebe: 2.400 m3 kore i piljevine (samo zimi kada je veća potreba za grijanjem pogona veća koristi se i sječka)

2.400 m3 x 260 kg/m3 = 624.000 kg x 2.5 kWh/kg = 1.560 mil. kWh/godišnje, što zamjenjuje 156.000 m3 prirodnog plina ili 156.000 litara lož ulja.

2. Proizvodnja briketa: 2.100 t suhe piljevine iz II i III faze proizvodnje ploča i namještaja

2.100 t x 4,7 kWh/kg = 9.870 mil. kWh/godišnje

Gotovo 95 % briketa ide u izvoz (Austrija, Italija, Mađarska)!

3. Proizvodnja sječke: 7.450 t iz I i II faze

7.450 t x 2,6 kWh/kg = 19.370 mil. kWh/godišnje

Gotovo 100% sječke ide u izvoz!

ZAKLJUČAK

1. Ciprijanović d.o.o. Orahovica dobar je primjer gdje se iz kvalitetne domaće sirovine (pilanski trupci hrasta, jasena, bukve) proizvode kvalitetne ploče i namještaj.

Prodaja glavnih i sporednih proizvoda uglavnom ide u izvoz a zbog energetskog korištenja domaće, obnovljive biomase ostvaruje znatno niže troškove energije u odnosu na fosilna goriva i energetsku neovisnost.

2. Da bi se ostvario cilj ovogodišnjih Hrv. dana biomase, Vlada RH treba konačno donijeti tarifni sustav poticaja za proizvodnju toplinske energije (grijanje i hlađenje) iz biomase, sunčeve i geotermalne energije.

HRVATSKA UDRUGA ZA BIOMASU sekcija HŠD

Trg Mažuranića 11, 10000 ZagrebTel. +385 (0)1 4804 220; Fax. +385 (0)1 4828 477

Mob. +385 (0)98 90 29 088E-mail: [email protected],

[email protected]/biomasa

Hvala na pažnji!KONTAKT:

CIPRIJANOVIĆ d.o.o. OrahovicaBjeljevina bb

Tel. +385 (0)33 400 950; Fax. +385 (0)33 400 955Mob. +385 (0)91 675 2457

E-mail: [email protected]

moto: energetska uporaba drva

Documents