Edukativni dječji krimić

Mozarti atentat u operi

Christa Pöppelmann

Zagreb, 2009.

____________________________________________

Alka script

Dosad objavljeno u ovoj ediciji:

Kleopatra i zagonetna mumijaMušketiri i zagonetka zlatnog mačaVitezovi i tajno bratstvoCezar i izdaja na KapitoluLeonardo da Vinci i kradljivac slikaMarco Polo i potjera na Putu svileGalileo Galilei i prokletsktvo astronoma

Za izdavača: Đurđica Salamon Padjen, dipl. ing.Prijevod: Ivana Ćosić, prof.Lektor: Nana Moferdin, prof.Grafički urednik: Eleni ŠakanISBN 978-953-294-047-3CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 703632

© 2008 Compact Verlag MünchenNaslov originala: Mozart und das Attentat in der OperISBN 978-3-8174-6392-3, 5463921Tekst: Christa PöppelmannGlavni urednik: Dr. Angela SendlingerIllustracije: Bettina Weisl (MA Illustration)Ovitak: Heike Stephan

Izdavač: Alka script d.o.o., Zagreb, Nehajska 42, tel. 01 30 135 30Tisak: Gradska tiskara Osijek

Posjetite našu internetsku stranicu: www.alkascript.hr

3

Predgovor

U ovoj napetoj povijesnoj krimi-priči upoznat ćeš poz­natoga glazbenika i skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta. Priča se odvija u ljeto 1791. godine. Mozart upravo radi na 'Čarobnoj fruli', operi koja je namijenjena i djeci.

Međutim, jednoga dana, upravo dok je stajao nasred pozornice, netko je pucao u njega. Na svu sreću metak je promašio genijalnog skladatelja. Nepoznati atentator uspijeva pobjeći.

Mozarta ovaj događaj nije pretjerano uznemirio. Mnogo mu je važnije bilo na vrijeme dovršiti 'Čarobnu frulu'. Mozart je imao prijatelje koji su se brinuli o njemu. Katharina Stein i Amadeus Gottlieb, koji mnogo više voli da ga zovu Theo, pokušavaju otkriti kome se Mozart mogao toliko zamjeriti da ga čak pokuša ubiti. Dvanaestogodišnji Mozartovi prijatelji pritom i sami dos­pijevaju u veliku opasnost.

Pratit ćeš Kathi i Thea u njihovoj napetoj potrazi za atentatorom, a uz to mnogo naučiti o Mozartu i o vreme­nu u kojem je živio. Kako bi što bolje zapamtio/-la najvažnije činjenice, priča sadrži trideset zadataka. Točne odgovore pronaći ćeš na kraju knjige.

4

Sadržaj

Kathi bježi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5U čarobnom svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Mozart i Amadeus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Arije za Annu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Atentat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Kathi i Theo uzimaju stvar u svoje ruke . . . . . . . . . . . . . . 50Kod slobodnih zidara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62Na tragu tajanstvenoga glasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70Kathi se „upalila lampica“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79Otmica iz slobodne kuće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

Kronologija događaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

Rješenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

5

Kathi bježi

Katharina Stein osjećala se prilično nelagodno dok je hodala napuštenim ulicama Münchena. Bilo je četiri sata ujutro, a Kathi se uputila prema

pošti. Sa sobom je imala putnu torbu i dvadeset guldena, što ih je uzela iz kućne blagajne. Nije ih ukrala, samo ih je uzela. U pismu majci napisala je: „Oduzmite taj iznos od mog nasljedstva. Ako hoćete, možete uzeti i više.“ Kathi je pritom mislila na novac što ga je naslijedila od bake i djeda, a koji su bili umrli godinu prije, jedno za drugim u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Do Kathine puno-ljetnosti, dakle sve do njezinog dvadeset i petog ro -đendana, tim je nasljedstvom trebao upravljati njezin očuh, visoki činovnik Hieronymus Eder.

Kathi se obradovala kad je konačno stigla do pošte. Ali kad je zatražila kartu do Beča, prodavač ju je nepovjerljivo promatrao: „Putuješ li sama u Beč? Koliko imaš godina?“

„Četrnaest“, slagala je Kathi. U stvari je imala tek dva­naest godina, ali bila je prilično visoka za svoju dob. Viso­ka i mršava. „Idem posjetiti svog ujaka“, objašnjavala je. „Kaže da je našao dobar posao za mene.“ Većina djece iz

6

siromašnijih obitelji s četrnaest godina već bi započinjala neki zanat ili bi se zapošljavala kao kućni pomoćnici. „Prilično dug put za tako mladu djevojku“, reče blagajnik. „Sedamnaest guldena i dvadeset krajcara“.

Ajme meni! Kathi se zaprepastila. Nije imala pojma da su putovanja toliko skupa. Pa kako će sad platiti noćenje i hranu? Ipak je trebala biti na putu šest dana. Na trenutak se predomišljala treba li odustati od bijega i svega ostalo­ga. Ali onda se sjetila onoga što bi je dočekalo kod kuće, pa je blagajniku ipak dala traženi iznos.

Blagajnik je nepovjerljivo promatrao Kathi

7

Odgovori na sljedeća pitanja

1. S koliko su godina djeca u to doba postajala

punoljetna? ……………..………………………..

2. U kojoj su dobi siromašnija djeca u osamnae­

stom stoljeću (između 1700. i 1799.) počinjala

raditi? ……………………………………………..

3. Koje su novčane jedinice u to vrijeme bile u

uporabi? ………………… i ……………………

Zadaća 1

Dok je u skučenoj i potpuno natrpanoj poštanskoj kočiji sjedila poput sardine u konzervi, njezini suputnici stali su je radoznalo ispitivati. Njima je također ispričala priču o ujaku iz Beča.

Ali Kathi je zapravo htjela doći do svog oca, glumca Emanuela Schikanedera. Nije voljela o tome govoriti zato što se njezini roditelji nikad nisu vjenčali. Mnogi ljudi to su smatrali velikom sramotom. Kathi je znala da se većina izvanbračne djece ostavlja po sirotištima, zato što njiho­va rodbina nije htjela imati posla s njima. Ona je bila u mnogo boljem položaju. Odrasla je u Augsburgu, kod bake i djeda koji su je obožavali. Mamu je, s druge strane,

8

viđala tek rijetko. Nakon što ju je Kathin otac napustio, ona se udala za visokog činovnika Edera, a on nije htio da se zna da njegova žena ima izvanbračno dijete.

Kad je imala sedam godina, Emanuel Schikaneder vratio se u Augsburg i postao ravnatelj gradskoga kazališta. Bio je jako dobar prema njoj i pobrinuo se za to da ona, njezini baka i djed besplatno gledaju kazališne pred stave. Poslije toga viđala ga je samo na pozornici, a nakon manje od godinu dana opet je napustio Augsburg. U međuvre-menu postao je ravnatelj kaza-lišta u Beču, te je bio vrlo poznat.

Kathi je bila čula da je prijatelj i sa skladateljem Wolfgan­gom Amadeusom Mozartom. Za Kathi nije bilo ljepše glazbe na svijetu od one Mozartove. No kad bi ona na klaviru svirala njegove skladbe, nisu zvučale baš najbolje, zato što je Mozartova djela bilo teško odsvirati. On nije imao niti četiri godine kad je skladao svoja prva djela! Kad je imao šest godina krenuo je s mamom, tatom i sestrom Marijom Annom, zvanom Nannerl, na trogodišnju koncertnu turneju. Wolfgang i Nannerl su predstavljani kao čuda od djece, pa su nastupali pred engleskim i fran­

Emanuel Schikaneder

9

cuskim kraljem, ali i pred austrijskim carem. Pričalo se da je mladi Mozart jednom prilikom sjeo u krilo carice Marije Terezije i poljubio je.

Zadaća 2Odgovori na pitanja tako da ispravno složiš zadane slogove:

a – An – da – ja – ja – kla – Ma – Ma – na – nje

– re – ri – ri – skla – Te – vir – z

1. Koji je instrument Mozart svirao već s tri godine?

..........................................................

2. Koje je bilo pravo ime njegove sestre Nannerl?

.....................................................................

3. Kako nazivamo stvaranje glazbenih djela?

.....................................................................

4. Kako se zvala carica koju je Mozart poljubio dok

je bio dijete? ....................................................................

Dakle, Kathin otac imao je posla s poznatim i važnim ljudima. Pitala se sjeća li se on uopće svoje kćeri? Jedno­stavno mi mora pomoći, razmišljala je Kathi. Da on nije napustio mamu, sad ne bih imala problem.

Problemi su započeli kad su joj umrli baka i djed. Do tog trenutka bila je, unatoč povremenom zadirkivanju

10

druge djece, prilično sretna djevojčica. Ali nakon njihove smrti više ništa nije bilo u redu. Činovnik Eder dopustio je da se Kathi doseli k njima u München, makar nitko nije smio znati da je njegova žena Kathina majka. Zato se Kathi pred susjedima uvijek morala pretvarati da je nova kućna pomoćnica.

Njezin očuh zvao ju je „komedijaško derište“, a zastu­pao je mišljenje da izvanbračno dijete poput nje nikad neće dobiti priliku da se vjenča. Zbog toga mora naučiti da sama zaradi za svoj kruh, i to kao kućna pomoćnica. Što prije, to bolje.

Kathina mama u toj je situaciji bila bespomoćna. Do punoljetnosti djeteta samo su očevi, odnosno muški skrbnici, smjeli odlučivati o bitnim stvarima djetetova života kao što su novac, školovanje ili posao. Na koncu konca, Kathin skrbnik bio je Hieronymus Eder. A protiv njega, oštroumno je zaključila Kathi, može joj pomoći samo njezin pravi otac.

Naime, Kathi se bojala da će doista morati raditi kao kućna pomoćnica. Svi su znali da su mnogi ljudi maltreti­rali svoje kućne pomoćnice i pomoćnike. Pored toga, nikad nije naučila što bi trebala znati raditi kao kućna pomoćnica. Njezini djed i baka bili su dobrostojeći ljudi. Kathi je znala vesti, svirati klavir i govoriti francuski, ali nije znala čistiti, ribati podove i prati rublje.

11

Od zadanih riječi složi rečenice.

1. kućne Mnogi svoje maltretirali ljudi su pomoćnike.

.....................................................................

2. odlučivao djetetu otac skrbnik O muški ili je.

................................................

3. su sirotištima djeca u često Izvanbračna odrastala.

.....................................................................

Zadaća 3

Na sreću, njezini su suputnici uskoro prestali s ispi­tivanjem i posvetili se razgovoru o politici. Car Josip II., sin poznate carice Marije Terezije, umro je godinu prije, pa je njegov brat Leopold II. postao car. Josip II. učinio je mnoge pametne poteze. Tako je na primjer ukinuo kmetstvo*. Sel­jaci su sad bili slobodni ljudi i nisu više bili ovisni o vlastelinima**. Židovi i protestanti dobili su ista prava kao i katolici. Ukinuta je smrtna kazna, a isto tako i cenzu­ra*** medija. To je značilo da više nitko nije pregledavao novine prije njihovog stavljanja u proda­

Car Josip II.* kmet – neslobodan seljak vezan za zemlju** vlastelin – veleposjednik, plemić*** cenzura – skraćivanje nepodobnih tekstova prije objavljivanja

12

ju tražeći u njima nešto što se caru ne bi svidjelo. Car Josip II. također je dao izgraditi mnoge škole i bolnice. Ipak je s vremenom postajao sve omraženiji, zato što je donosio odluke koje su ljutile narod. Tako je na primjer zabranio konzumaciju paprenjaka (vrstu kolača koja se na njemačkom naziva Pfeffernüsse, papreni orasi), jer je mislio da se od ovih kolačića čovjek može razboljeti. Ili je otkazao svečane pokope zato što je mislio da nema smis­la trošiti novac na umrle.

Zadaća 4Jesu li sljedeće rečenice točne?

1. U vrijeme cara Josipa II. Židovi i protestanti imali

su ista prava kao i katolici. ……………………….

2. Svi su voljeli cara Josipa II. ………………………

3. Josip II. dao je strogo kontrolirati piše li u

novinama nešto što se njemu ne bi svidjelo.

………….…

Putnici u Kathinoj kočiji veoma su se zanimali za sta-nje u Francuskoj. Tamo je narod dvije godine ranije, 1789. započeo revoluciju. Kralj Luj XVI. i njegova žena Marija Antoaneta, sestra austrijskog cara Leopolda II., za to su vrijeme živjeli praktički kao zarobljenici u svom dvorcu.

13

„Naš bi car trebao osloboditi svoju sestru i okončati revoluciju“, zahtijevali su neki od putnika.

„Gluposti! Kralj i kraljica krivi su što narod gladuje. Vri­jeme je da se smaknu svi kraljevi i da svaki narod za sebe bira vladu“, tvrdili su drugi.

U jednom trenutku rasprava je postala toliko žustra da se Kathi pribojavala da će se ljudi u uskoj kočiji potući.

Zaokruži točan odgovor.

1. Car Leopold II. bio je brat: a) francuske kraljice Marije Antoanete b) francuskog kralja Luja XVI.

2. Zašto su Francuzi započeli revoluciju? a) zato što su htjeli drugog kralja b) zato što ih je kralj odveo u glad

3. Početak Francuske revolucije bio je: a) 1789. b) 1798.

Zadaća 5

14

Kad je poštanska kočija navečer stigla u Wasserburg, Kathi je bila umornija nego ikad u životu. Ali za sobu sa spasonosnim krevetom gostioničar je tražio četrdeset i pet krajcara.

„Zar nemate ništa jeftinije?“ ogorčeno je upitala Kathi. Gostioničar je podigao pogled i odmjeravao je: „Nema šanse da dopustim ženskom stvorenju koje sâmo putuje da spava u krčmi. Pogotovo ne ovako mladoj, zgodnoj djevojci.“

Ipak se gostioničar malo kasnije smilovao, pa je Kathi za deset krajcara dobila smještaj u spavaonici kućnih pomoćnica. Nije imala miran san. Sobica je bila izravno pod krovom, pa je bilo vruće i zagušljivo. Jedna je pomoćnica hrkala, a vreća sijena na kojoj je spavala bila joj je neudobna. Sljedećeg dana njezina putovanja u Mozartovom je rodnom gradu, Salzburgu, upoznala neku

dragu ženu koja ju je pozvala na večeru. Večer kasnije pomagala je u kuhinji neke gostionice, a za uzvrat dobila je pre-noćište i malo hrane. U Beč je konačno stigla kasno poslijepodne še -stoga dana. Sa sobom je imala još šest krajcara i papirić s nazivom kazališ-ta koje je vodio njezin otac.Kathi je spavala s kućnim pomoćnicama