narodni dojenje zdravstveni listpo^etak zdrave … · sklju~ivo dojenje zna~i da dijete {est...

$: NARODNI DOJENJE ZDRAVSTVENI LISTPOÊTAK ZDRAVE … · sklju~ivo dojenje zna~i da dijete {est mjeseci dobiva samo maj~ino mlijeko, ili izdojeno maj~ino mlijeko, i nijed-nu drugu hranu$
NNAARROODDNNII ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNII LLIISSTT

2srpanj-kolovoz 2004

N A R O D N IZ D R AV S T V E N I L I S Tmjese~nik za unapre|enjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE @UPANIJEU SURADNJI S HRVATSKIMZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO,ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVOOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE IZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVOSPLITSKO-DALMATINSKE @UPANIJE

Za izdava~aDoc. dr. sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.

Ure|ujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetSuzana Jankovi}, dr.med.; doc.dr.sc.Vladimir Mi}ovi}, dr.med.; mr.sc. SanjaMusi} – Milanovi}, dr.med.; AnkicaPerhat, dipl. oecc.; Vladimir Sme{ny, dr.med.; mr. sc. Ankica Smoljanovi},dr.med.; Vatroslav [eri}, dr.stom.

Odgovorni urednikVladimir Sme{ny, dr. med.

Glavni urednikSuzana Jankovi}, dr. med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Grafi~ko-tehni~ko ure|enje ipriprema za tisak"Digital point" d.o.o. – Rijeka

Rje{enje naslovne straniceDr. sc. Sa{a Ostoji}, dr. med.

Uredni{tvoSvjetlana Ga{parovi}, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Kre{imirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godi{nja pretplata 30.00 kn@iro ra~un 2402006-1100369379Erste&Steiermarchiche Bank

Broj deviznog ra~una 70010000-3393585Swift adresa banke: ESBCHR 22

Tisak"Studiograf" – Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijalnuskrb Grada Rijeke.

DOJENJEPOÊTAK ZDRAVE PREHRANE -

KLJU^ ZDRAVLJAI ove godine Svjetska zdravstvena organizacija obiljeàva Svjetski

tjedan dojenja, dokazuju}i da se ozbiljno primila desetlje}ima zapu{tanog,prirodnog, ìvotnog postupka. O svrhovitosti i neophodnosti dojenja ve} jemnogo toga re~eno.

Ovogodi{nje su klju~ne rije~i: safe, sound, sustainable. Po obi~aju, zaporuke se koriste rije~i sna`nog i sadràjnog zna~enja, pa bi slobodan pri-jevod mogao glasiti: sigurno-pouzdano, podobno-svesadràjno, pristu-pa~no-odrìvo.

Prigoda je podsjetiti na to koliko je prehrana cijeli ìvot zna~ajna uunapre|enju i o~uvanju zdravlja. Tako|er, nu`no je podsjetiti na odgo-vornost odraslih za stjecanje prvih pravih, zdravih prehrambenih navikana{e djece.

Na jednom jednostavnom primjeru moè se pokazati kako odrasli, djecive} u najranijoj dobi stvaraju, gotovo name}u lo{e navike. Mnoge majke,naàlost, ili ne mogu dojiti, ili im je dojenje vrlo kratko. Tada je umjetnaprehrana neophodna. Treba priznati da proizvo|a~i dje~je hrane (govorimoo razvijenom svijetu) vode ra~una o kvaliteti i primjenjuju sva znanstvenadostignu}a. Roditelji, ku{aju}i gotove pripravke, do|u do istinitog, ali ipakpogre{nog zaklju~ka: sve je to bljutavo. Da “jadnim” malcima sve to skupane bude odve} bljutavo, po~inje dodavanje: {e}era - da bude slatko, soli –da ne bude neslano. Ve}ina roditelja, naàlost, ne zna da je {e}er (saharoza)suvi{an, a u ve}im koli~inama {tetan. Ako ve} èle dodati slatko, povrhonog u vo}u i povr}u, tada neka to bude vo}ni {e}er – fruktoza (naàlostskup) i med (nije jeftin). Soli ima dovoljno u povr}u ili mlijeku, odnosnodovoljno je za odraslu osobu 4 grama na dan (1/

4kg kruha). Preko toga

suvi{no je ili {tetno.

Slijedi ve} kod male djece postupni prijelaz na “brzu hranu” (naj~e{}epremasnu i nepravilno prire|enu – preprènu ili zagorenu). Jo{ samonedostaju: prevelike koli~ine, nepravilan raspored (preskakanjedoru~ka) i alkohol pa je na{e dijete i prije punoljetnosti steklo sve nega-tivne prehrambene navike.

Ne treba zaboraviti da lo{e prehrambene navike postupno poprimajuoblik ovisnosti i kao sve ostale ovisnosti te{ko se ispravljaju i napu{taju. Tonekoliko, pomalo tmurnih misli nije naàlost pretjerivanje, jer debljinapostaje najra{irenija bolest dana{njice.

Nije to~na ~esta tvrdnja da je zdrava prehrana skupa. Evo nekoliko pri-mjera: kruh (crni), tjestenina, rià, mlijeko i svjeè prera|evine, jaja, pileti-na (puretina), (sitna) plava riba … Za kraj, op}a su na~ela pravilne prehrane:pravilno odrediti koli~inu (umjerenost), pravilno rasporediti (3 – 5 obro-ka, zajutrak obvezatan), pravilno pripremiti (sirovo bolje od kuhanog,kuhano bolje od pirjanog, pirjano bolje od pe~enog, pe~eno bolje odprènog, prèno bolje od ro{tilja). To posljednje na~elo vrijedi za velikuve}inu namirnica.

ODGOVORNI UREDNIK



Naime, osim {to hrvatsko ukup-no stanovni{tvo poja~ano stari,ono se ve} desetlje}ima i ne

obnavlja, tj. smanjuje se i u ukupnombroju i u broju u pojedinim generaci-jama stanovnika.

Hrvatska je u prvoj polovici 1990- ih godina (1991.-1995.), prvi putnakon II. svjetskog rata, zabiljeìlaprirodno smanjenje, tj. prirodni pri-rast transformirao se u prirodni pad,zabiljeèno je vi{e umrlih negoro|enih.

To nije bila kratkotrajna pojava uvrijeme Domovinskog rata, jer se kra-jem 1990-ih, tj. od 1998. godine, bilje-ì strm pad nataliteta, koji 2002. go-dine rezultira prirodnim smanjenjemstanovni{tva s vi{e umrlih (10 475)nego ro|enih, odnosno stopom nega-tivnog prirasta od – 2.4 na 1000 sta-novnika, {to uzrokuje dalje pove}a-vanje “negativnog prirodnog prirasta”.

Takva dramati~na demografskakriza upozorava hrvatsku javnost dase “primjenom zastarjelih metodapostiù zastarjeli rezultati”, tj. da }eprimjena izabranih instrumenata imetoda za njezino ozdravljenje neu-mitno rezultirati Hrvatskom bezHrvata!

Jesmo li pripremljeni za no{enje stakvom demografskom situacijom?

O~ito je da jo{ uvijek s pravimmjerama vi{e nego kasnimo!

[to nam je preostalo poduzeti, jerdobro nije nikad kasno ~initi!

Upravo oìvotvorenje strategijedemografskog razvoja predstavlja

DEMOGRAFIJA

Hrvatska demografski umirePrema relevantnim demografskim pokaza-teljima, demografsko je zdravlje Hrvatskeozbiljno naru{eno, ona demografski umire, tj.nalazi se na putu demografskog nestajanja.

Prirodno kretanje stanovni{tva Hrvatske od 1988. do 2003.

nove metode, koje bi donijele noverezultate, ra|anje djece, tj. ra|anjeve}eg broja djece koje bi dovelo dopodizanja nataliteta na razinu morta-liteta, tj. najprije ostvarilo prijelaz odnegativnog do nultog prirodnog pri-rasta, a potom bi trebalo postizatipozitivan prirodni prirast.

To je proces koji traì konkretneintervencije dràve, koja treba stvoritiuvjete za demografsko ozdravljenje.

Naime, oìvotvorenje ve} done-sene strategije razvoja populacijskepolitike treba biti obvezuju}e, kao pri-oritetni cilj i zadatak svih stranaka usvim sazivima Hrvatskog sabora iVlade. Na taj na~in trebali bi se

stvoriti i osiguravati uvjeti za ostvari-

vanje roditeljstva, koje po~inje prvim

djetetom, a ne tre}im, jer ra|anje

prvog djeteta iziskuje adaptaciju na

odgovornosti i obveze roditeljstva te

ulaganja u rast i razvoj i za ìvot

pripremljenog djeteta. Svako sljede}e

ra|anje pove}ava napore i odricanja

roditelja, koja trebaju biti podràvana

za svako dijete posebno, bez obzira na

to o kojem djetetu po redu ra|anja je

rije~. Svaki ìvot donosi svoje zaht-jeve i potrebe, koje razvijeno iure|eno dru{tvo i roditelji trebajubiti sposobni nositi.

Roditeljstvo je zahtjevno, a mi uHrvatskoj èlimo obitelji s vi{edjece, koja se podiù i odgajaju uzdravom obiteljskom ozra~ju, uodgovorne, obrazovane i stru~neosobe, na probitak, radost i dikuhrvatskoga naroda, a to ko{ta iobitelj, i dru{tvo!

Mr. sc. Ankica Smoljanovi},dr. med.



Isklju~ivo dojenje zna~i da dijete {est mjeseci dobiva samo maj~ino mlijeko, ili izdojeno maj~ino mlijeko, i nijed-nu drugu hranu ili pi}e, s iznimkom kapi vitaminskih sirupa, zamjenskih minerala ili lijekova. Nakon {est mjese-ci, dojenje se treba nastaviti dvije godine ili duè, zajedno s odgovaraju}om dohranom.

Isklju~ivo je dojenje:

• SIGURNO jer sadrì hranjive tvari koje pomaù spre~avanju i borbi protiv infekcija, kao {to su infektivni proljevili upala plu}a, i smanjuje rizik od alergijskih oboljenja, osobito astme;

• ZDRAVO jer su hranjive tvari u maj~inom mlijeku prisutne u optimalnoj koli~ini i posebne su kvalitete; umjetnai druga hrana sadrì hranjive tvari u drugim koli~inama i sasvim druk~ije kvalitete;

• PODR@AVAJU]E jer pomaè sigurnosti ku}anske hrane. Dok god je djetetova majka prisutna, hrana je dostup-na. @ena moè proizvesti dobru hranu od bilo koje kombinacije hrane, koliko god jednostavna bila.

Ve}ina djece nije isklju~ivo dojena. PremaWHO, samo 55,2 posto djece isklju~ivo je dojeno,barem u samo prva 3 mjeseca ìvota. Me|utim,maj~ino mlijeko priskrbljuje djetetu sve {to munormalno treba prvih {est mjeseci ìvota,uklju~uju}i svu vodu, ~ak i u vrlo toplim klimama.

Da bi bila sigurna da njeno dijete dobivadovoljno mlijeka, majka mora:

• imati povjerenja da ona to moè u~initi i da jenjeno mlijeko najsigurnije i najzdravije za njenodijete;

• po~eti dojiti brzo nakon poroda, radi stimulacijeproizvodnje mlijeka;

• znati kako da bi bila sigurna da je dijete pravil-no priljubljeno dojci, da bi moglo u~inkovitosisati;

• dopustiti djetetu da si{e ~esto – kad god ono toèli – i no}u, i danju, to se zove hranjenje na zaht-jev ili djetetom vo|eno hranjenje;

• dopustiti djetetu da nastavi sisati koliko god onoho}e, pri svakom hranjenju;

• dijete koje ima drugu hranu manje je gladno pauzima manje maj~inog mlijeka. Tada dojkeproizvode manje mlijeka. Dodatni obroci nepove}avaju djetetovu prehranu: oni zamjenjujumaj~ino mlijeko.

Dojenje

[TO JE “ISKLJUÎVO DOJENJE”?



Zablude o dojenju“Mora{ piti mnogo mlijeka da bi stvarala mlijeko”

To jednostavno nije to~no. Bilo koja vrsta hrane i pi}a, uzeta u primjerenojkoli~ini dovoljna je da bi se proizvelo dovoljno mlijeka. Proizvodnja i kvalitetamaj~inog mlijeka ne ovise o tome koliko mlijeka pije majka. Djetetovo sisanjena prsima klju~ni je faktor i “vi{e sisanja stvara vi{e mlijeka”.

“Malene dojke ne}e proizvesti dovoljno mlijeka”

Sposobnost uspje{nog dojenja ne ovisi o veli~ini dojki. Veli~ina dojki ovisio koli~ini masnog tkiva smje{tenog ispod koè. Mlijeko stvaraju posebne`lijezde u dojkama koje su prisutne kod svih èna.

“Morat }ete prestati jesti odre|enu hranu za vrijeme dojenja”

Ne! Moète nastaviti jesti ve}inu svoje omiljene hrane za vrijeme dojenja.Ako ste zabrinuti zbog pojedine hrane, pojedite svaki put malu koli~inu i gleda-jte uzrokuje li bilo kakav problem va{em djetetu. Ako smeta va{em djetetu svakiput kad ju pojedete, izbjegavajte tu odre|enu hranu.

“Nisam mogla dojiti prvo dijete pa ne}u mo}i uspje{no dojiti ni ovaj put”

Moète uspje{no dojiti va{e drugo dijete ~ak i ako niste mogli dojiti prvodijete. Imajte povjerenja.

Naj~e{}a pitanja kojapostavljaju majke

• Kada treba po~eti s dojenjem?Dojenje treba zapo~eti odmah nakon djetetova

ro|enja. Golo dijete (nakon {to je nje`no obrisano iosu{eno) treba dràti majka, blizu dojki, da se ostvaridodir koòm. To, osim {to pomaè emocionalno povezi-vanje, stimulira njeàn protok mlijeka i odràva dijetetoplim. Nakon toga po~inje se s dojenjem.

• Za{to se s dojenjem mora po~eti rano?Zato {to:1. Dijete je najaktivnije prvih 30 do 60 minuta.2. Refleks sisanja najaktivniji je u to doba.3. Rani po~etak osigurava uspjeh isklju~ivog dojenja.

Kolostrum, prva ù}kasta sekrecija iz dojki, pun je sup-stancija koje {tite dijete od infekcija i djeluju protektivnopoput cijepljenja.

4. Spre~ava otekline i bolove u dojkama, smanjujepostporo|ajno krvarenje.

• Moè li se uspje{no dojiti nakon poroda carskimrezom?

Da. Ta operacija ne utje~e na sposobnost uspje{nogdojenja va{eg djeteta. Moète po~eti dojiti 4 sata nakonoperacije ili kada prestane utjecaj anestezije. Moète senagnuti na jednu stranu u leè}em poloàju i po~etihraniti, ili moète poloìti dijete na trbuh i tada ga hran-iti. Sve majke koje su rodile carskim rezom uspje{no doje

svoju djecu, uz potrebnu pomo}prvih nekoliko dana.

• Moè li se dijete dojiti uleè}em poloàju?

Da. Dijete se moè dojiti ubilo kojem poloàju udobnomza vas i za va{e dijete. To moèbiti leè}i poloàj, sjede}i ilipoluleè}i.



• Treba li dijete vitamine?Obi~no ne. Dijete koje je isklju~ivo dojeno prvih {est

mjeseci ne treba sredstva za ja~anje ni vitamine. Akonije isklju~ivo dojeno, onda treba vitamine.

• Moje mlijeko izgleda rijetko i vodenasto. Je li to uredu?

Da. Mlijeko na po~etku dojenja (prvo mlijeko) rje|eje i sadrì manje masno}e. Zadnje mlijeko (pri krajudojenja) gu{}e je i bogato masno}ama. Dijete trebaoboje. Hranite dijete na neograni~avaju}i na~in, takoda osigurate da dijete dobije oboje - prvo mlijeko i zad-nje mlijeko.

• Trebam li dojiti iz obje dojke svaki put kad hranimdijete?

Jedna dojka mora biti potpuno ispra`njena prije no{to ponudite drugu, tako da dijete primi oboje, prvo mli-jeko i zadnje mlijeko. Kada dijete ostavi jednu dojku,treba ponuditi drugu. Ako je dijete jo{ gladno, jest }e izdruge dojke. Druga dojka mora biti ponu|ena kodsvakog hranjenja.

• Moje dijete prerano je ro|eno. Mogu li uspje{nodojiti?

Da. Nedono{~e se moè uspje{no dojiti.

• Koliko se dugo moè dojiti?Dijete se treba isklju~ivo dojiti prvih 6 mjeseci i nas-

taviti dojiti do 2 godine ili duè.

• Moje mlijeko curi iz dojke nakon dojenja. [to dau~inim?

To je privremen problem i sasvim normalan. Akoprimijetite da mlijeko curi, pritisnite laktove ~vrsto uzvanjski rub dojki. To }e usporiti protok.

• Nemam dovoljno mlijeka. [to da u~inim?Znak da imate dovoljno mlijeka jest da dijete mokri

6 puta (ili vi{e) u 24 sata i da dobiva 500 grama namjesec. Osje}aj nedostatka mlijeka ~esto se pojavljuje,ali nije stvaran. Pojavljuje se kod majki koje misle da nestvaraju dovoljno mlijeka ili ako dijete ~e{}e traì hra-njenje ili puno pla~e. Trebate staviti dijete ~e{}e naprsa. ê{}e sisanje pove}at }e stvaranje “prolaktina” iopskrbu mlijekom. Tako|er, izbjegavajte napetost kojasmanjuje protok mlijeka.

• Imam bolove u bradavicama za vrijeme hranjenjadjeteta. [to da u~inim?

Uzrok bolova vjerojatno je pogre{an poloàj u kojemdijete si{e. Ako dijete si{e samo na bradavici, ona moèispucati, {to je bolno. Rje{enje je hraniti dijete u pravil-nom poloàju i na pravilan na~in. Kada dijete po~nesisati na pravilan na~in, bol }e odmah nestati. Mazanjebilo kakvom kremom ili losionom ne preporu~a se.

Moète kapnuti nekoliko kapi vlastitog mlijeka na ozli-je|enu povr{inu i pustiti da se osu{i.

• Moje dijete ima ~esto rijetke stolice. Moram li sebrinuti?

Isklju~ivo dojena djeca imaju ponekad rijetke sto-lice. To je normalno.

• Bolesna sam, mogu li svejedno dojiti dijete?Da. Moète nastaviti dojiti ~ak i ako ste bolesni.

Mnoge bolesti ne utje~u na dijete, ~ak ni tifus, malarija,tuberkuloza, ùtica ili guba ne zahtijevaju prekidanjedojenja.

• Uzimam lijekove. Mogu li nastaviti dojiti dijete?Naj~e{}e upotrebljavani lijekovi ne {kode djetetu. Za

dalji savjet pitajte svog lije~nika.

• Treba li prati dojke prije i poslije svakog hranje-nja?

Dnevno je kupanje sve {to se preporu~a. Izbjegavajtenano{enje sapuna na bradavice. Pre~esto pranje ili~i{}enje dojki moè odstraniti antibakterijsko podmazu-ju}e ulje koje stvaraju posebne `lijezde smje{tene u areoli.

• Neki moji prijatelji daju djeci vo}ne sokove i juheu ranim mjesecima ìvota. Moje dijete ima tri mjese-ca. Da ih i ja po~nem davati svom djetetu?

Ne. Od ro|enja do 6. mjeseca va{e dijete treba bitisamo dojeno. Svaka druga hrana ili pi}e mogu biti {tetniza va{e dijete i pove}avaju mogu}nost da dobije proljev.Davanje toga sprije~it }e va{e dijete da uzme potrebnukoli~inu maj~inog mlijeka.

• @elim po~eti hranjenje bo~icom da dijete ne odbijeprihvatiti ju kasnije. [to vi mislite?

Nema potrebe za hranjenjem bo~icom i to trebaizbjegavati. Ako je neizbje`no, dijete moè uzeti mlijekoiz {alice. âk i nakon {est mjeseci, ako je potrebno, va{edijete treba biti hranjeno {alicom i `licom. Hranjenjebo~icom nije obvezno.

• Koja je {teta od jednog obroka bo~icom dnevno,ako pa`ljivo prokuham bo~icu?

Po~injanje hranjenja bo~icom vodi u tri velika prob-lema:

1. dijete po~inje odbijati dojku jer ga zbunjuje bra-davica,

2. to }e smanjiti va{u vlastitu “proizvodnju” mlijeka,3. dijete postaje osjetljivije prema infekcijama zbog

bo~ice. Unato~ prokuhavanju bo~ice, mogu}nost infek-cije ve}a je kod djece hranjene bo~icom.

• Utje~e li pu{enje na moje mlijeko i moje dijete?Da. Pu{enje moè smanjiti stvaranje mlijeka.

Tako|er moè u~initi dijete podlo`nijim di{nim infekci-jama i astmi.

S INTERNETA



PROBLEMIza vrijeme dojenja

Dojenje je potpuno prirodna stvarza svaku majku. To je jedinstvenoiskustvo koje treba cijeniti. Ponekadneki sitni problemi s kojima sesuo~ava majka rezultiraju prekidomdojenja ili davanjem zamjenskogìvotinjskog ili industrijskog mlijekadjetetu. Problemi mogu biti ravnebradavice, uvu~ene bradavice, pre-punjenost dojki, oticanje, ozljedebradavica, premalo mlijeka itd. Tise problemi mogu sprije~iti ako suza vrijeme trudno}e poduzeti koraciza pripremu dojenja.

Neki od tih problema odnose se na

oblik i veli~inu bradavice, a drugi

su povezani s tkivom dojke kao

cjelinom.

• Ravne bradaviceDuljina miruju}e bradavice nije va`na zadojenje. Ipak, areola koja ulijeè niè utkivo dojke trebala bi se mo}i povu}i vanda formira bradavicu. Bradavica je samovodi~ da pokaè gdje dijete treba uzetidojku. Ravne bradavice ne bi vas trebalezabrinjavati.

Provjerite ho}e li va{e bradavicebiti dobre za dojenje

Dodirnite bradavice i poku{ajte ih nje`no

povu}i prema van. Ako bradavice ostanu

uspravne, bit }e dobre za dojenje. To se

zove “izvla~enje bradavica”.

• Uvu~ene bradaviceBradavica koja ne izlazi uspravno van i

na poku{aj da se izvu~e radije ulazi

dublje u dojku, uvu~ena je bradavica. Na

sre}u, prave uvu~ene bradavice vrlo su

rijetke i obi~no za vrijeme trudno}e bra-

davice postanu normalne i izbo~ene. Ako

ostanu uvu~ene, mogu se lije~iti u dogov-

oru s va{im lije~nikom.

• Duga~ke bradaviceDuga~ke bradavice mogu biti ~est prob-

lem jer dijete moè sisati samo na bra-

davici i ne moè uzeti dovoljno tkiva

dojke u usta. Za pomo}, dijete trebate

pribliìti dojci, da mu se omogu}i da

uzme vi{e tkiva dojke u usta.

• Ozlije|ene i ispucale bradaviceNaj~e{}i je uzrok ozljeda bradavica u

prvim danima hranjenja pogre{an

poloàj i/ili priljubljivanje djeteta uz

dojku, {to zna~i da dijete si{e samo na

bradavici. Ako se hranjenje nastavi u

pogre{nom poloàju, to moè dovesti do

ispucanosti bradavice i kasnije upale i

apscesa dojki.

Lije~enjeAko za vrijeme dojenja imate bolove,

pri~ekajte dok dijete otpusti dojku ilistavite prst nje`no u djetetova usta da seprvo prekine sisanje, tako da izbjegnetepovredu bradavice. Tada ponovnopo~nite dojiti u PRAVILNOM POLO-@AJU i ako je dijete ispravno prihvatilodojku, dojenje vam ne}e uzrokovati bol.

S dojenjem se treba nastaviti i na ozli-

je|enoj dojci jer ozljede obi~no zacjeljuju

brzo nakon ispravljanja poloàja sisanja.

Za popucale bradavice lije~enje se

sastoji u hranjenju u pravilnom poloàju,

pranju bradavica jednom dnevno samo

vodom i izlaganju bradavica zraku i

suncu {to je mogu}e vi{e te stavljanju

kapi va{eg zadnjeg mlijeka na bradavicu

nakon svakog hranjenja. I nastavljanje

dojenja }e pomo}i.

Medicinske kreme najbolje je izb-jegavati jer one mogu pogor{ati oz-ljede i maknuti pa`nju s glavnog uzroka.

• Punina i prepunjenost dojkiPunina dojki ~est je problem. Stvaranjemlijeka konstantno je i, ako se neodstrani dovoljno mlijeka, rezultat moèbiti prepunjenost dojki. Prepunjenadojka napeta je, sjajna i vrlo bolna.

Naj~e{}i su uzroci prepunjenosti

dojki:

• davanje druge hrane prije po~etka

dojenja,

• zaka{njelo po~injanje dojenja,

• dugi periodi izme|u hranjenja,

• rano odvajanje djeteta od dojke za

vrijeme dojenja,

• hranjenje bo~icom ili bilo koja

druga ograni~enja dojenja.

Ako je dojka prepunjena, dijete nemoè pravilno uzeti hranu zbog lo{epriljubljenosti, neadekvatnog pra`njenja,{to dalje vodi smanjenoj proizvodnji.Prepunjenost dojki moè se sprije~iti izb-jegavanjem dodavanja druge hrane prijepodoja, drànjem djeteta uvijek uzmajku, neograni~avaju}im i isklju~ivimdojenjem na zahtjev i hranjenjem upravilnom poloàju.

Za~epljen kanali}Ako dijete ne si{e dobro na odre-

|enom segmentu dojke, gusto mlijeko

moè za~epiti mlije~ni kanali}, {to vodi

bolnom i tvrdom oteknu}u dojke.



ZDRAVSTVENA ZA[TITA TIJEKOM TRUDNO]E

Prvi pregled u trudno}i potrebanje s 8 do 12 tjedana trudno}e.Va`no je napomenuti da gine-

kolozi trudno}u ne ra~unaju od danaza~e}a, ve} od prvog dana posljednjemenstruacije. Svaka trudnica trebalabi znati koji joj je bio prvi danposljednje menstruacije jer je to vrlova`no u odre|ivanju to~nog terminaporoda i raznih zahvata koji se izvodeu trudno}i (amniocenteza, biokemij-ski probir sindroma Down i sl.).

PRVO PREGLEDAko trudnica i ne zna to~an datum

posljednje menstruacije, ili ima neredo-vit ciklus, no ako se javi na prvi pregleddovoljno rano, mo}i }e se s velikomsigurno{}u utvrditi trajanje trudno}e.

Idu}i pregledi slijede u razmacimaod ~etiri tjedna (s oko 16, 20, 24, 28 i32 tjedna). Slijede pregledi s 35, 37 i39 tjedana, {to ukupno iznosi 9 pre-gleda u trudno}i. Naravno da }e tihpregleda biti vi{e ako se radi o ugro-ènoj trudno}i koja zahtijeva poja~anuantenatalnu skrb.

Pri prvom pregledu koji je u peri-natalnoj za{titi vrlo vaàn, provodi seprobir ugroènih trudno}a s obziromna obiteljsku, osobnu i reprodukcijskuanamnezu trudnice.

Mjere se visina, teìna, krvni tlak iproteini u mokra}i, te se napravemjere zdjelice trudnice. Programirajuse laboratorijske pretrage: KKS (kom-pletna krvna slika), urin sa sedimen-tom, [UK ({e}er u krvi), kreatinin,KG i Rh - ~imbenik, testovi senzibi-lizacije, HbsAg (hepatitis B antigen),a ako postoji neko optere}enje u~inise i urinokultura s brojem klica i anti-

biogramom, test optere}enja glu-kozom (oGTT) i dodatne potrebnepretrage koje odredi ginekolog.

Spomenula bih da se kod nasmo`da nedovoljno }esto radi oGTT, aindikacije su dijabetes u obitelji,abnormalne ranije trudno}e ili sada{-nja trudno}a (dijete prekomjerneteìne, mrtvoro|eno dijete, manerazvoja djeteta, spontani poba~aji,prerani porodi, pove}ana koli~inaplodove vode), prekomjerni prirast

teìne, prekomjerni rast djeteta, into-lerancija glukoze ranije u ìvotu.

Pri prvom pregledu tako|er jepotrebno u~initi genitalni pregled,odrediti stupanj ~isto}e iscjetka rod-nice, napraviti PAPA - nalaz ako nijeu~injen u skorije vrijeme prije trud-no}e. Trudnica bi trebala dobiti uputeo higijensko - dijetetskim mjerama,prehrani, aktivnostima; treba ju uputi-ti na pregled zuba, planirati genetskosavjetovanje i ranu amniocentezu.

ZDRAVLJE PRIJE RO\ENJAAntenatalna skrb je sustav za{tite materinstva tijekom trudno}e. Sastoji se u potpunom

obuhva}anju svih trudnica dovoljnim brojem kvalitetnih pregleda.



Pri ponovljenim klini~kim pre-gledima uvijek se mjere tjelesnateìna, krvni tlak, proteini u mokra}i,a nakon 16 tjedana mjeri se veli~inamaternice (udaljenost fundus – sim-fiza), ~ime se klini~ki procjenjujeveli~ina djeteta. Slu{aju K^S (kucaji~edinjeg srca), pipa se tonus mater-nice, vaginalnim pregledom utvr|ujukarakteristike vrata maternice (dulji-na, prohodnost).

Pri prvom pregledu bilo bi dobrou~initi i ultrazvu~ni pregled jer setako moè s velikom sigurno{}uodrediti da li je trudno}a u materniciili izvan nje, da li je rana trudno}auredna, zatim to~na dob trudno}e.Naime, u dobi do 14. tjedna trudno}erast embrija ujedna~en je, nema ve}ihbiolo{kih razlika te je i procjena dobitrudno}e preciznija.

ULTRAZVUKOsim toga, ve} u prvom trom-

jese~ju trudno}e moèmo prepoznatinormalnu anatomiju fetusa, odnosnoeventualne malformacije. Na temeljutzv. ultrazvu~nih biljega, odnosno natemelju ultrazvu~nog prepoznavanjamorfolo{kih poreme}aja koji su svo-jstveni pojedinim kromosomopatija-ma, moè se posumnjati na kromo-somsku bolest.

Downov sindrom, ili trisomija 21,naj~e{}a je kromosomska bolest te seposebna pa`nja posve}uje otkrivanjubiljega zna~ajnih za tu kromoso-mopatiju (nuhalno zadebljanje, cisti~-ni higrom itd.). Treba re}i da samiultrazvu~ni biljezi ne zna~e odmahdijagnozu bolesti, ve} su neinvazivnatehnika probira rizi~nih slu~ajeva.Naime, takvim se trudnicama savjetu-je da naprave jedan od invazivnih zah-vata prenatalne dijagnostike (ranuamniocentezu, ranu ili kasnu biopsijuposteljice).

Drugi ultrazvu~ni pregled pre-poru~a se od 18. do 22. tjedna trud-no}e da se dobije uvid u detaljnufetalnu anatomiju, utvrdi da li je po-rast ~eda uredan, procjenjuje sekoli~ina plodove vode, pregledavaposteljica, odre|uje se njezina loka-lizacija.

Tre}i ultrazvu~ni pregled bio bi od32. do 36. tjedna trudno}e, kada seutvr|uju rast i teìna fetusa, promatrafetalna dinamika, mjeri se protokkrvi, utvr|uju poloàj i stav djeteta,koli~ina plodove vode, zrelostposteljice.

Mnogi ginekolozi u~ine i vi{e odtri pregleda u trudno}i jer je udana{nje vrijeme ultrazvuk od velikepomo}i ginekologu opstetri~aru.

AMNIOCENTEZAJedan je od relativno ~esto

izvo|enih invazivnih zahvata u trud-no}i rana amniocenteza. Amnio-centeza je invazivni zahvat kojim seuzima plodova voda. Iz plodove vodeizoliraju se stanice koje se kultivirajui nakon tri tjedna dobije se kariogramfetusa.

Tzv. rana amniocenteza se radi udrugom tromjesje~ju trudno}e (naj-~e{}e od 16. do 20. tjedna), u svrhuotkrivanja kromosomskih bolesti.

Uvijek se radi pod kontrolomultrazvuka, a prema lokalizacijiposteljice, smje{taju djeteta i veli~inidèpa plodove vode odabire se punk-cijsko mjesto na trbuhu trudnice.Iglom se u|e u amnionsku {upljinu iaspirira u {pricu oko 20 ml plodovevode koja se {alje na citogenetskuanalizu.

Indikacije su za ranu amniocen-tezu: trudnica starija od 35 (37) godi-na, kromosomske translokacije jed-nog ili oba roditelja, ra|anje djece strisomijama u obitelji, prethodnetrudno}e s dokazanim kromosom-skim ili genetskim poreme}ajima,prethodne trudno}e s ra|anjem mal-formiranog ploda, abnormalni ultra-zvu~ni nalaz, povi{en rizik nakon

biokemijskog probira (dvostruki ilitrostruki hormonski probirni test, tzv.double ili triple test).

Naàlost postoje komplikacijezahvata, a najve}e su infekcija majkei ploda, krvarenje, trudovi te spontanipoba~aj koji nastupa u oko 1% trudni-ca.

Neke ustanove umjesto amniocen-teze rade tzv. placentocentezu, dakleumjesto uzorka plodove vode uzme seuzorak postelji~nog tkiva. Moè bitirana, od 9. do 12. tjedna trudno}e, ilikasna, nakon 12. tjedna. Radi seuglavnom transabdominalna biospijaposteljice.

Prednost je metode {to se radiranije u trudno}i nego rana amniocen-teza te se, u slu~aju neke abnormal-nosti, moè lak{e prekinuti trudno}a.Ipak, mnogi misle da su komplikacijeve}e te je rana amniocenteza jo{ uvi-jek prvi izbor.

Budu}i da se rana amniocentezaradi uglavnom kod starijih trudnica,~esto Downov sindrom, koji jenaju~estaliji poreme}aj u broju kro-mosoma, ostaje neotkriven u mla|ihèna. U dana{nje vrijeme mogu}e jeodre|ivanje biokemijskih biljega sin-droma Down iz krvi majke (triple ilidouble test).

Triple test radi se od 15. do 18.tjedna trudno}e.

Na osnovi mjerenja razine alfa-fetoproteina (AFP), humanog korion-skog gonadotropina i nekonjugiranogestriola iz krvi majke, te parametarakao {to su dob trudno}e, tjelesnateìna majke, dob majke, rasa, pu{e-nje te vi{eplodna trudno}a, odre|ujese rizik za no{enje djeteta sDownovim sindromom.

To ne zna~i sigurno da je dijetebolesno, ve} se u takvim slu~ajevimpreporu~a rana amniocenteza kojapotvr|uje ili opovrgava nalaz tripletesta.

Na kraju, ponavljam da je vrlova`na redovita kontrola u trudno}i jerse tako smanjuje perinatalni morta-litet i morbiditet te nedono{enost kojaje jo{ uvijek velik problem.

Maja Pavleti} Posavec, dr. med.



Menstruacijski jeciklus vrlo sloèno

reguliran djelovanjemniza hormona koji se

lu~e u mozgu i`lijezdama s

unutarnjim lu~enjem.@ensko dijete rodi se soko 700.000 folikula ukojima se nalaze jajnestanice, ènske spolne

gamete. Tijekom ìvotanjihov broj se

neprestano reducira isvega oko 400 do 500

jajnih stanica postignesve promjene potrebneza oplodnju i za~etaknovog ìvota. Folikulkoji okruùje jajnu

stanicu aktivni je diojajnika koji proizvodi

najve}i dio spolnihhormona estrogena,progesterona i ne{tomanje testosterona.

Iscrpljivanjem rezervi folikula ujajnicima, ili njihovim odstranji-vanjem, smanjuje se i postupno

potpuno prestaje produkcija spolnihhormona. Menopauza je fiziolo{kiprestanak menstruacijskog ciklusa, alimoè nastupiti i kao posljedicaodstranjivanja spolnih `lijezda ope-racijom, njihove inaktivacije iradi-jacijom ili kao posljedica bolesti.

Pojam menopauza odre|uje seunatrag nakon izostanka mjese~nihkrvarenja tijekom dvanaest mjeseci.Perimenopauza ili klimakterij prije-lazno je razdoblje izmedu reproduk-tivne dobi ène i potpunog prestankahormonske aktivnosti jajnika. O~eki-vano je nastupanje menopauze izme-|u 45. i 55. godine ìvota èna, pros-je~no oko 51. godine.

PROMJENE U MENOPAUZIU razvijenim zemljama populacija

je sve starija. O~ekivano je doìvljen-je za ène u Hrvatskoj 77 godina.Produàva se period ìvota koji ènaproìvi u menopauzi te smo postalisvjesni naglog nastupanja promjena umnogim sustavima, kao posljedicenedostatka ili nepravilnog lu~enjaspolnih hormona.

Posljedice su tih promjena: 1) Nepravilna, obilna krvarenja kao

posljedica prekomjernog zadeblja-vanja - hiperplazije sluznice ma-ternice i opasnosti nastanka rakatijela maternice.

2) Pojava razli~itih subjektivnihsmetnji. Karakteristi~ne su i vrlo~este “navale” vru}ine u lice igornji dio tijela. Pri tome dolazido {irenja krvnih ìla i pojavecrvenila koè, poja~anog znojenjai drhtavice. Pojava takvih epizodamoè biti potaknuta stresom,kofeinom, za~injenom hranom,vru}im pi}ima ili alkoholom.

3) Poreme}aj sna i umor. Ponekad ihuzrokuju i no}ne navale vru}inekoje ometaju san, a to moè utje-cati na radnu sposobnost i pam-}enje.

4) Pote{ko}e pam}enja, psiholo{ki iemocionalni problemi. U~estalasu depresivna raspoloènja, raz-dra`ljivost, emocionalna labilnost,sklonost pla~u. Karakteristi~ni suporeme}aji kratkotrajnog pam}e-nja u toj dobi.

5) Smanjuje se libido, èlja za spol-nim odnosom.

6) Promjene na stijenci rodnice, kojase stanjuje, pojavljuje se suho}a,smanjuje elasti~nost, a pove}avaosjetljivost na infekcije.

7) Smanjuje se gusto}a kostiju ipove}ava opasnost od patolo{kihfraktura.

8) Ubrzavaju se aterosklerotske pro-mjene krvnih ìla i naglo pove-}ava rizik kardiovaskularnih icerebrovaskularnih incidenata.

I LIJEKOVI POMA@U Unatrag pedeset godina zapo~elo

se s primjenom raznih oblika hor-monskog nadomjesnog lije~enja(HNL). Nove spoznaje o koristi i mo-gu}im rizicima hormonskog nadom-jesnog lije~enja predmet su stalnihpolemika stru~njaka svih profila, ali ina{ih pro{lih, sada{njih i budu}ihpacijentica.

Moèmo si postaviti sljede}apitanja:

1. Nije li menopauza prirodan pro-ces koji treba prihvatiti bez terapi-je?

Cilj je moderne medicine sprije~itibolest i pobolj{ati kvalitetu ìvota.Zna~i, HNL treba prihvatiti.

MENOPAUZA

[TOGODINE

NOSE



2. Treba li kod svih èna primjenji-vati HNL?

Da, ako je mogu}e otkloniti smet-nje, pobolj{ati kvalitetu ìvota, spri-je~iti rizike osteoporoze u èna kojesu nakon operacijskih zahvata ranoostale bez gonada, ili se radi o spon-tanoj prijevremenoj menopauzi. Prijeprimjene HNL mora se individualno,prema svakoj pacijentici procijenitikorist i mogu}i rizik, utvrditi smetnjei rizi~ne faktore, izmjeriti tjelesnuvisinu, tjelesnu teìnu i krvni tlak,u~initi ginekolo{ki pregled, PAPA -test, TV UZV, pregled dojki, mamo-grafiju i UZV dojki, u~initi denzito-metriju - ko{tana masa i laboratorij-

ske testove, jetrene funkcije, zgru{a-vanja krvi i masno}e u krvi.

3. Koliko dugo primjenjivati HNL? Potpuno je individualan pristup

prema svakoj pacijentici, s procjenompotreba i rizika.

4. Koji su oblici terapije: Estrogenska monoterapija - primjenjuje se u èna kojima je

odstranjena maternica, nakon trom-boze ili infarkta;

- putevi primjene: oralno, prekokoè (potko`ni implantati, ko`ni nal-jepci ili gelovi), preko rodnice (vagi-nalne tablete ili kreme);

Kombinirani estrogensko - gesta-genski preparati:

- razni oblici sekvencijskih pre-parata s prijelomnim krvarenjem imi-tiraju prirodni ciklus;

- kontinuirana kombinirana estro-gensko-gestagenska terapija bez krva-renja.

Interesantna je i nova kombinacijaintrauterinog ulo{ka s lng i kori{tenjeko`nih naljepaka estrogena.

Alternative u terapiji predstavljajui tzv. selektivni estrogenski modula-tori SERM, tvari koje, zahvaljuju}isvojim svojstvima, djeluju potpunorazli~ito na pojedina tkiva. Idealnohormonsko lije~enje bilo bi ono koje

Stvaranje klonova je postupak dobijanjageneti~ki istovjetnih gena, stanica ili cijelihorganizama, koji potje~u od ishodi{nih.Priroda milijunima godina klonira, jernespolno razmnoàvanje predstavljaprirodan na~in stvaranja istovjetnihorganizama. Prava evolucija i stvaranjeraznolikosti zapo~eli su tek spolnimrazmnoàvanjem.

Kloniranje ~ovjeka je oduvijek poticalo ma{tu ljudi.

Fantastika i znanost pribliìli su se nakon objave

znanstvenog ~lanka u listu “Nature”, 27. velja~e

1997., o kloniranju ovce Dolly. Dolly je bila prvi sisavac

dobiven prijenosom jezgre diferencirane stanice odrasle

jedinke, u citoplazmu jajne stanice (kojoj je odstranjena jez-

gra) druge ìvotinje. Dolly je “uspavana” u velja~i pro{le

godine u dobi od 6 godina (prosje~na ovca moè doìvjeti do

14 godina ìvota), jer je bolovala od tumora plu}a, brojnih

kroni~nih bolesti, a pokazivala je i znake preranog starenja. I

bez utjecaja {tetnih ~imbenika okoli{a, nasljedni materijal

tijekom ìvota prolazi brojne diobe tijekom kojih dolazi do

opona{a pozitivan u~inak estrogenana kost, krvnoìlni sustav, odràvavitalnost mozga, a smanjuje rizik nas-tanka karcinoma. Raloxifen (Evista)ima pozitivan u~inak na gusto}ukosti, sniàva rizi~ne masno}e, ali nesmanjuje subjektivne tegobe.Biofosfonat-alendronat (Fosamax)ima pozitivan u~inak na gusto}ukostiju. Biljni - fitoestrogeni - pojav-ljuju se u ~ak 300 biljaka. Fito-estrogenima obiluje zrno soje.Poznata je i sjevernoameri~ka biljkaCimicifuga racemosa koja imapovoljno djelovanje na subjektivnesimptome.

Nedvojbeno je dokazano da HNLima pozitivno djelovanje na: simp-tome menopauze, urogenitalno stare-nje, prevenciju i lije~enje osteo-poroze, smanjuje rizik raka debelogcrijeva. Utvr|eno je blago povi{enjerizika za nastanak raka dojke (5-10promila) te za vensku trombozu. Nijeutvr|ena korist ili rizik za kardio-vaskularne bolesti i mo`dani udar.

Stoga je preporuka bez straha ipredrasuda, pojedina~no za svakogpacijenta procjenjivati korist i mogu}irizik terapije.

Sini{a Matkovi}, dr. med.

Kloniranje ~ovjeka i uloga kloniranja u medicini 21. stolje}a

(NE)PRIRODNI BLIZANCI



spontanih promjena na vr{nim dijelovi-ma kromosoma (telomerama).“Skra}enje telomera” je stoga ogledalostani~nog starenja. Pretpostavlja se daje ovca Dolly u trenutku ro|enja ve}bila biolo{ki stara 6 godina, kao imajka od ~ije je jezgre klonirana. Stogaje vjerojatno da se kloniranjem, osim“mogu}eg” reprogramiranja stani~nefunkcije, ne moè se vratiti unatrag ibiolo{ki sat.

Iako su deseci kloniranih sisavacado{li su na svijet nakon ovce Dolly,prosje~an postotak uspjeha iznosi do3%. Gotovo 90% jedinki uginulo jeprije ro|enja, oko 50% ro|enih umrloje u mla|oj dobi, dok su one koje sudoìvjele zrelost imale brojne tjelesneabnormalnosti, kroni~ne bolesti, kao itumore. O~igledni problemi u razvojukloniranih sisavaca, povezuju se snepravilnom aktivno{}u gena, {to sesve ~e{}e dovodi u vezu s poreme}ajemu programiranom epigenetskom modi-ficiranju genoma metilacijom.

Postupak kloniranja mogu}eje primijeniti i na ~ovjekaS obzirom da je kloniranje

potvr|eno na vi{e vrsta sisavaca, vjero-jatno je da }e se primijeniti i na ~ovje-ka. Predvi|ena uspje{nost ispod 1% nedaje osnove za senzacionalisti~ko pred-vi|anje populacije klonova koja }enaseljavati Zemlju. Uostalom, uzneophodnu jasnu pravnu regulaciju,

otvorili bi se brojni problemi i brojneeti~ke dvojbe, bio bi potreban velikbroj jajnih stanica, kao i surogat majke.

Poznato je da se u ~ovjeka javljajudnevne promjene nasljedne tvari u tje-lesnim stanicama. U~inak tih mutacijamoè biti skriven u odnosu na okolneneo{te}ene stanice ili se radi o promje-nama na genima koji za funkciju difer-encirane stanice vi{e nisu va`ni, pa suutihnuti. Me|utim, ako se za kloniranjenasumce uzme stanica (jezgra) stakvom “nevidljivom” mutacijom, onase reprogramira u pluripotentnu stanicuu kojoj je ve}i broj gena vaàn. Stoga,je u aktiviranju tih mutiranih genajedan od mogu}ih razloga slabeu~inkovitosti kloniranja sisavaca.

Iako je zbog reakcije senzibiliziranejavnosti na vijesti o mogu}em kloni-ranju ~ovjeka, ~itava tehnika dobilanegativan predznak - kloniranje imasvoju vrijednost i neospornu potrebu.Stoga treba precizno razlu~iti klonira-nje gena i stanica u istraìva~ke i te-rapijske svrhe, od kloniranja ~itavihorganizama u reproduktivne svrhe.

Embrij ~ovjeka ve} jekloniran

U velja~i ove godine prvi puta jekloniran ljudski zametak tehnikom pri-jenosa jezgre, u svrhu dobijanjaembrijskih mati~nih stanica - sposob-nih razviti se u bilo koji tip ili stadij 220razli~itih tipova stanica u odraslom

organizmu. Vrlo je vjerojatno, da }e seklonirane embrijske mati~ne stanicemo}i koristiti kao terapijsko sredstvo ulije~enju brojnih bolesti ~ovjeka,uklju~uju}i o{te}enja koè opekotina-ma, o{te}enja le|ne mo`dine, bolestijetre, bubrega i plu}a. Pretpostavlja seda }e se kloniranjem “zdravih” stanicasrca ili mati~nih stanica, te njihovomtransplantacijom u o{te}ena podru~ja,mo}i rije{iti problemi koji slijedenakon infarkta sr~anog mi{i}a.Kloniranje mati~nih stanica ko{tanesrì, bit }e osobito korisno kod lije~enjahematolo{kih malignih bolesti. Postojei ideje o modificiranju i kloniranju gena~ije su promjene uzrokom brojnihmalignih tumora, a potom i trans-plantaciji u promijenjeno tkivo. Kloni-ranje stanica ~ovjeka, bit }e od pomo}ii u istraìvanju nasljednih bolesti,uklju~uju}i i mitohondrijske. Vrhunackloniranja u terapijske svrhe bit }eproizvodnja organa za transplantaciju.Osim toga, stvarale bi se populacije“biolo{kih tvornica” lijekova, klonira-njem “programiranih” - transgeni~nihìvotinja, koje bi u svome mlijekustvarale potrebne “biolijekove”.

Stoga, tehnika terapijskog klonira-nja predstavlja u~inkovito sredstvo uunapre|enju medicine. Terapijskokloniranje zakonom je dopu{teno uVelikoj Britaniji, Danskoj, Australiji iJapanu, uz uvjet da se nakon 14 danaìvota embriji moraju uni{titi. Ako seumjesto toga embrij prenese u hormon-ski pripremljenu maternicu surogat-majke, teoretski je mogu}a implantaci-ja i razvoj fetusa, te ro|enje kloniranog~ovjeka.

Reproduktivno kloniranje~ovjeka nema opravdanog

razlogaTerapijsko kloniranje otvara vrata

mogu}nosti reproduktivnog - klonira-nja ~ovjeka kao jedinke. To se moèu~initi razdvajanjem stanica embrija({to priroda ~ini u slu~aju jednojaj~anihblizanaca), kao i tehnikom prijenosajezgre kori{tenom kod stvaranja ovceDolly.

Reproduktivno kloniranje podrazu-mijeva stvaranje genetskog duplikataljudskog bi}a i nema opravdanu svrhu,



posebice zbog svih medicinskih,eti~kih, sociolo{kih, psihi~kih, pravnihi ostalih negativnosti koje bi ono mogloizazvati. ôvjek je jedinstven spojnasljednog materijala i promjena kojeje tijekom ìvota, u susretanju sokoli{nim ~imbenicima, taj materijalpro{ao. Teoretski, ako i uspijemonapravimo tjelesni klon ~ovjeka,nemogu}e je klonirati osobnost, zna-nje, iskustvo i humor. Kao osobe,jedinstveni smo i neponovljivi. Osimtoga, klon ne moè spoznati iskonskidoìvljaj slobode i sre}e, jer slobodnismo i sretni samo ako ne poznajemodio svoje sudbine koji je uvjetovannaslje|em.

Iako su ameri~ka tvrtka Clonaid(UFO-lozi Raelijanci), dr.Antinori, kaoi dr. Zavos objavili da su klonirali~ovjeka, za to nema niti jednogznanstvenog dokaza. Pretpostavka je,ipak, da }e se kloniranje ~ovjeka kaojedinke ipak dogoditi u skoroj bu-du}nosti. Oni koji to prvi u~ine morat}e snositi i odgovornost za ozbiljneposljedice koje nije te{ko predvidjeti,uklju~uju}i prevladavaju}i broj poba-~enih i mrtvoro|enih plodova, kao iìvoro|ene malformirane i retardiranedjece. Pitanje je, ako se takvo dijete irodi zdravo, da li }e tijekom odrastanjamo}i izdràti pritisak javnosti i prih-vatiti ulogu ne~ije kopije.

Umjesto senzacionalisti~kih pri~a okloniranju ~ovjeka, moramo se vi{ezabrinuti zbog sve prisutnije manipu-lacije ljudskim embrijima i mogu}emanipulacije genima, nakon {to jepro{le godine zavr{en projekt i{~ita-vanja ~ovjekove sveukupne DNA -genoma ~ovjeka (HUGO).

Dr. sc. Sa{a Ostoji}, dr. med.

\umbir (Zingiber officinalis) egzoti~na je za~inska biljkapodrijetlom iz tropske Azije. Stabljika ima visinu do 1 m,s izduènim listovima i sitnim ùtim cvjetovima; imamnoge podanke (rizome). Podanci imaju izgled {ake snepravilnim kvrgastim prstima.

\umbir se upotrebljava kao za~inslatkasto-paprenog okusa (zatorte, kola~e, kekse i napitke, kao

npr. ginger – brandy, ginger – beer) i kaoljekovito sredstvo u pu~koj medicini (oso-bito u Kini i Japanu) i u fitoterapiji(sadrè ga farmakopeje).

\umbir ima sljede}e ljekovitodjelovanje, potvr|eno mnogim novijimistraìvanjima:• Sprje~ava ili smanjuje simptome (kine-tozu) koje neke osobe dobivaju kadaputuju brodom, autom, zrakoplovom, aodnose se prije svega na mu~ninu, zatimna povra}anje, glavobolju, hladno znojen-je, vrtoglavicu, slabo}u, pretjerano ispu{-tanje sline. Kinetoza nastaje zbog gibanja,ljuljanja i micanja prijevoznog sredstva, aosnovne uzroke valja traìti u èlu-~anocrijevnim poreme}ajima koje |umbirdokazano sprje~ava i lije~i. Zbog takvogdjelovanja |umbir moè pomo}i i uslu~aju vrtoglavice povezane s mu~ni-nom, a pomaè i u slu~aju mu~nine ipovra}anja za vrijeme trudno}e. \umbirnema nepoèljnih nuspojava, kao {to jenpr. pospanost, koje se pojavljuju uzi-manjem farmaceutskih kemijskih prepa-rata (antihistaminika i dr.). Djeluje i pro-tiv proljeva. Preventivno djeluje protivzaraznih bolesti jer je antiseptik (uni{tavamikroorganizme).• Olak{ava probavu (podraùje peri-staltiku i lu~enje èlu~anog soka), djelujeprotiv nadimanja (karminativ, tj. posp-je{uje ispu{tanje crijevnih plinova) i sti{a-va èlu~anocrijevne gr~eve (spazmolitik).\umbir se uzima i za ja~anje apetita.• Djeluje protuupalno, {to se odnosi namnoge bolesti, uz ostalo, na reumatoidniartritis, kada uzimanje |umbira smanju-je bolove, otekline i jutarnju uko~enost, apobolj{ava pokretnost zglobova.• Djeluje kao stimulans i tonik te stoga,ako se redovito uzima, suzbija kroni~niumor, pobolj{ava pam}enje, a zbog stim-ulativnog svojstva nije uputno uzimati ganave~er prije spavanja jer moè uzroko-

vati nesanicu. \umbir ima i djelovanjekao blagi afrodizijak.• Djeluje kao antikoagulans, tj. sprje~avazgru{avanje krvi i stvaranje tromba (kao~e{njak i luk).• Djeluje povoljno na rad jetre i smanjujekolesterol. Pomaè kod migrene i drugihvrsta glavobolja. Tako|er, |umbir sniàvapovi{enu tjelesnu temperaturu (antipire-tik).• Djeluje i kao antioksidans, tj.protiv{tetnog djelovanja slobodnih radikala,dakle, uz ostalo, djeluje i protiv raka iateroskleroze.

\umbir se moè upotrijebiti kao: • svje` podanak (doza oko 10 g tankonarezanih i nasjeckanih listi}a, 1 – 2 putau danu), • su{en u prahu (doza oko 2 g, 1 – 2 putau danu), • eteri~no ulje (doza 1 – 3 kapljice s malomeda ili na kockici {e}era, 1 – 3 puta nadan), • tinktura (doza 10 – 20 kapljica, prijejela), • kandirani |umbir u obliku bombona, • kod reumati~kih ili sli~nih bolova - vanj-ska upotreba trljanjem ili mazanjem, tink-turom ili eteri~nim uljem, 2 – 3 puta nadan, u trajanju od 15 dana, pa makarbolovi prestanu u 2 – 3 dana.

Dr. Branko Prijatelj

O ljekovitosti |umbira

ZDRAVI KVRGASTI PRSTI



NAJBOLJA NAMIRNICA, ALI I DOBAR LIJEK

M L I J E K O

NAMIRNICAMlijeko je jedina ìve`na namirnicakoja se moè smatrati potpunoprirodnom hranom. Sadràva svesastojke hrane potrebne za ìvot~ovjeka, i sastavom i koli~inom, kojimogu potpuno zadovoljiti potrebeorganizma, pogotovo onoga urazvitku. Kako mlijeko ne sadràvadovoljno èljeza, to je potrebno udrugoj polovici prve dojena~kegodine zapo~eti dohranjivanjemmije{anom harnom. Jedna litra mli-jeka ima istu hranjivu vrijednost kao1/2 kg mr{avog tele}eg ili gove|egmesa, ili 7-8 komada jaja, ili 2 kggra{ka, ili 200 g riè. Mlijeko jenajbolji izvor kalcija, a uz to sekalcij iz mlijeka bolje asimilira uorganizmu nego iz drugih namirnica.Kalori~no jedna litra mlijeka daje670-700 kalorija. Obrano ili nemas-no mlijeko manje je kalori~no, smalo ìvotinjskih masti, a s mnogobjelan~evina i mlije~nog {e}era.Mlijeko ène lako je probavljivo uèlucu, jer tamo stvara meke malepahuljice; mlijeko krave teè jeprobavljivo i ne{to slabije se isko-risti, jer stvara grublje i ve}epahuljice. Pasterizirano mlijekobesprijekorno je, u njemu nemazaraznih klica. Od mlije~nihprera|evina, najlak{e su probavljivikiselo mlijeko, jogurt i kefir,olak{avaju probavu i povoljno djelu-ju kod crijevnih poreme}aja; vrhnje imaslac bogati su ìvotinjskimmasno}ama, kao i sirevi, osimsvjeìh kiselih sireva.

LIJEKVeliko je, dakle, zna~enje mlijeka u dnevnoj prehrani, od dojen~eta do star-

ca. No, mlijeko povoljno djeluje i na neke smetnje ili bolesti.– Osteoporoza zahva}a ljude ve} od ~etrdesetih godina, vi{e ène; kosti su

zbog manjka kalcija sve razrje|enije i lomljive i zato bi se od ~etrdesetih godinamorala popiti dnevno litra mlijeka ili tome odgovaraju}a koli~ina mlije~nihprera|evina;

– @garavica nastaje zbog suvi{ka èlu~ane kiseline: smanjuje je toplo mli-jeko, u gutljajima;

– Manjak èlu~anog soka: ti ljudi ne podnose mlijeko, njima se prepou~ajogurt, kefir, kiselo mlijeko;

– Nadutost crijeva: pomaè mlijeko kuhano s kimom, u malim gutljajima;– Nesanica: dobro je uzeti pola ~a{e toplog mlijeka s medom, pola sata prije

spavanja;– Ka{alj, promuklost: vru}e mlijeko s medom ubrzava sazrijevanje bronhi-

jalnog sekreta;– Opekline od sun~anja: svjeì kravlji sir - maska na licu, ili oblozi hlade i

smanjuju upalu koè; mlijeko i neke mlije~ne prera|evine ~esto se koriste ukozmetici;

– Svjeì kravlji sir ima vi{estrukokorisno djelovanje, ne samo pri sun-~anim opeklinama; posebno je bogat bje-lan~evinama, npr. u sklopu dijete bo-lesnika na ù~i, jetri, èlucu, crijevima,zatvorenoj stolici;

– Kefir je produkt alkoholnog vrenjakravljeg mlijeka, on je vrsta kiselog mli-jeka koja je, za razliku od jogurta,pjenu{ava. Obnavlja crijevnu floru i zatobi ga valjalo piti kad god se uzimaju nekiantibiotici. Uni{tavaju}i produkte tru-ljenja u crijevima, on produùje ìvot.

Prim. dr. Ivica Ruì~ka

SAVJET

Pijte dnevno, i kad ste zdravi, naj-manje pola litre mlijeka ili kiselogmlijeka, jogurta, kefira!!!



Svjetska zdravstvena organizacijasmatra da su bolesti izazvane hra-nom zaga|enom zaraznim klica-

ma jedan od najra{irenijih zdravstvenihproblema suvremenog svijeta.Posljedice mogu biti kobne, posebno zadojen~ad i za starije ljude. Pridràvanjeovih pravila SZO sprije~it }e bolestiizazvane zaga|enom harnom –zapamtite ih i drìte ih se, u ku}i i naljetovanju:

1. Kriteriji za nabavu sigurne hraneHrana koju se jede u prirodnom

stanju jer je tada zdravija, poput svjeègvo}a ili salate, treba biti ~ista i temelji-to oprana besprijekornom teku}omvodom. Kupujte uvijek pasteriziranomlijeko umjesto sirovog. Izaberite svje-ù i smrznutu perad. Pazite na deklari-rani vijek trajanja.

2. Hranu dobro kuhajteMnoga sirova hrana, osobito perad,

meso i nepasterizirano mlijeko, ~esto jezaga|ena zaraznim klicama. Kuhanje}e ubiti klice, ali valja zapamtiti da tem-peratura svih dijelova hrane moradosegnuti bar 70 oC. Ako je iskuhanopile jo{ sirovo u blizini kosti, vratite gana pe} dok ne bude potpuno kuhano.Zamrznuto meso, ribu i perad trebatemeljito odmrznuti prije kuhanja.

3. Prokuhanu hranu valja jestiodmah

îm se kuhana hrana ohladi nasobnu temperaturu, klice se po~nurazmnaàti. [to hrana duè stoji, rizikje ve}i. Zato kuhanu hranu valja jesti~im je pripremljena.

4. Kuhanu hranu ~uvajte pravilnoAko morate hranu pripremiti

unaprijed, za drugi dan, ili èlitezadràti ostatke pojedinih obroka,pazite da ih spremite ili tople (blizu iliiznad 60 oC) ili hladne (blizu ili ispod10 oC). Za dojen~ad je najbolje da sehrana uop}e ne odlaè! Ne stavljajteprevelike koli~ine tople hrane u hladn-jak, jer se u pretrpanom hladnjakuhrana ne moè u potpunosti ohladititako brzo kao {to bi trebalo. Ako

sredi{te hrane ostane predugo toplo,klice se razmnoàvaju do koli~ine kojaizaziva bolest.

5. Podgrijavajte kuhanu hranutemeljito

ûvanje hrane u hladnjaku ne ubijaklice, samo usporava njihov rast. Zatohranu izva|enu iz hladnjaka treba pod-grijati tako da temperatura u svimdijelovima hrane dosegne bar 70 oC.

6. Sprije~ite dodir sirove i kuhanehrane

I najmanji dodir sirove s pravilnopripremljenom hranom moè zagaditiklicama zdravu hranu, npr. dodir sirovamesa s kuhanom hranom. Dopreno{enja zaraznih klica moè do}i iupotrebom istog noà za rezanjesirovog i pe~enog pileta, ako no` ume|uvremenu nije opran.

7. êsto perite rukePerite ruke uvijek prije po~etka

pripremanja hrane i nakon svakogprekida tog posla, npr. zbog previjanjadojen~eta ili zbog obavljanja nu`de.Nakon pripremanja prijesne hrane, kao{to je riba, meso ili perad, ponovnooperite ruke prije no {to po~netepripremati drugu hranu. Ako imate

kakvu infekciju na rukama, obvezatnoje zavijte prije pripremanja hrane.Poslije diranja ku}nih ljubimaca dobrooperite ruke jer su oni ~esto leglo opas-nih zaraznih klica.

8. Sve kuhinjske povr{ine drìtebesprijekorno ~istima

Svaka povr{ina koja se koristi zapripremanje hrane mora biti potpuno~ista. Krpe i odje}u koji dolaze u dodirs hranom, posu|em, treba mijenjatisvakog dana i iskuhati ih prije ponovneupotrebe. I podovi moraju biti ~isti, bezi najsitnijeg sme}a.

9. Za{titite hranu od kukaca, glo-davaca i drugih ìvotinja

Hrana se od njih mora dràtiza{ti}enom u zatvorenim pretincima.Neza{ti}eni ostaci hrane privla~e teìvotinje koje su nosioci zaraznih klica.

10. Koristite ~istu voduVoda mora biti ~ista i higijenski

ispravna, ne samo za pi}e, nego i zapripremanje hrane. Ako niste sigurni udobra svojstva vode, prokuhajte je prijedodavanja u hranu ili prije smrzavanja ukockice leda.

Prim. dr. Ivica Ruì~ka

DESET PRAVILA ZA SIGURNO PRIPRAVLJANJE HRANE



ANOMALIJE BROJA ZUBIRazvoj mlije~nih zubi po~inje u

ljudskom embriju, za vrijeme

{estog tjedna, a trajnih u tijeku

petog mjeseca intrauterinog ìvota.

Svaki poreme}aj u tom vremenu

rezultirat }e smanjenjem – HIPO-

DONCIJOM ili pove}anjem –

HIPERDONCIJOM broja zubi.

Manjak ili vi{ak pojedinih zubi

moè biti jednostran, obostran, u

jednoj ili u obje ~eljusti.

Rijetka je pojava manjak mli-

je~nih zubi, a ako se na|e, onda

nedostaju sjekuti}i ili o~njaci. Ta

pojava mnogo je ~e{}a u trajnih

zubi, i to kod drugih donjih pret-

kutnjaka, drugih gornjih sjekuti}a i

tre}ih kutnjaka (umnjaka).

Prekobrojni zubi tako|er su

~e{}i kod trajnih nego kod

mlije~nih. Ti zubi mogu biti nor-

malnog ili promijenjenog izgleda.

Naj~e{}e se susre}e prekobrojni prvi

gornji sjekuti}, koji je onda smje{ten

izme|u normalnih, ali vi{e prema nepcu.

Takve zube treba {to prije odstraniti jer

smetaju normalnoj postavi ostalih.

Manjak zubi karakteristi~an je za

jednu obitelj, {to govori u prilog genetske

uvjetovanosti njegovog nastanka.

ANOMALIJE VELIÎNE ZUBIU davnini je ~ovjek imao mnogo ve}e

zube nego danas, {to je bilo uvjetovano

na~inom prehrane. Veli~ina zubi tako|er

je genetski uvjetovana, i to tako da

mu{karci obi~no imaju ve}e zube nego

ène. Ve}i zubi nego obi~no - MAKRO-

DONCIJA, ~e{}a su pojava kod trajnih

nego kod mlije~nih zubi, i to naro~ito

izraèna na gornjim sredi{njim sjeku-

ti}ima, o~njacima i kutnjacima. Uzroci se

nalaze u pove}anoj funkciji hipofize i

paratireoidne `lijezde, X-zra~enju, alko-

holizmu i dr.

MIKRODONCIJA - manji zubi

mogu se javiti kod mlije~nih, trajnih i

prekobrojnih zubi. Takvi oblikom su

sli~ni normalnima, ali su u svim dimen-

zijama reducirani.

Naj~e{}e su zahva}eni drugi sjekuti}i

i tre}i kutnjaci.

Ako se radi o prekobrojnim zubima

smanjene veli~ine onda ih se naziva

RUDIMENTARNIM i smatraju se prije-

laznim oblikom k njihovom potpunom

nedostatku.

Kod pove}anih zubi - MAKRODON-

CIJE ~esto je popratna pojava poreme}aj

njihovog postava, pa se odlu~ujemo na

va|enje nekog od njih (naj~e{}e prvog

pretkutnjaka), kako bi se dobilo prostora

i onda, uz pomo} ortodontskog aparati}a,

ostale pravilno postavilo.

Mnogo je teè korigirati manje

zube ako je ~eljust ve}a. Na raspo-

laganju nam stoji ortodontski, pro-

tetski ili konzervativni na~in

lije~enja, ovisno o na{oj procjeni

u~inkovitosti.

ANOMALIJA OBLIKA ZUBI

Ta se anomalija manifestira u

pojavi nekih morfolo{ki karakte-

risti~nih tvorbi na Zubima. Javljaju

se na mlije~nim i trajnim zubima.

Tako npr. na gornjem o~njaku s

nep~ane strane bude ja~e izraèna

kvrìca, pa on izgleda kao pretkut-

njak, {to se onda naziva PREMO-

LARIZACIJOM. Kod gornjih dru-

gih mlije~nih i prvih trajnih kutnja-

ka, u 42% slu~ajeva susre}e se

prekobrojna kvrìca s nep~ane

strane koja se naziva TUBERKU-

LUM CARABELLI. Ako je veli-

ka, onda moè remetiti odnos s donjom

~eljusti pri zagrizu, a brazda je oko nje

duboka, {to predstavlja pogodno mjesto

za razvoj karijesa. Zato one traè

lije~ni~ki tretman.

ANOMALIJE U OBLIKU I BROJUKORJENOVA

Te su anomalije mnogobrojne, ali za

pacijenta gotovo bezna~ajne i neuo~ljive.

Njihovu se prisutnost otkriva uz

pomo} RTG-snimaka, ili nakon va|enja

takvog zuba.

Uspjeh lije~enja upitan je ako se za-

boravi na mogu}u prisutnost tih promje-

na.

ANOMALIJA POLO@AJA ZUBI

Nicanje zubi na mjestu udaljenom od

normalnog poloàja osobina je te ano-

malije.

Najizraènija je kod gornjih o~njaka,

ali je isto tako ~esta i kod drugih pretkut-

njaka.

Zbog nedostatka prostora i redoslijeda

nicanja, ti se zubi postavljaju izvan zub-

nog luka, ~ime stvaraju lo{ estetski dojam

pa je potrebna ortodontska terapija.

KAD ZUBINISU

NORMALNI Pogledom u usta djeteta roditelj vidinjegove zube i zapaà njihov oblik,

veli~inu, boju i poloàj. Svakoodstupanje od uobi~ajenog alarm jeza posjet stomatologu. Mnoge od tih

promjena mogu se u potpunostikorigirati, a neke samo djelomi~no.

Evo nekih naj~e{}ih:

STOMATOLOGIJA



Zbog filogenetskog razvoja ~ovjeka,

~eljust se smanjuje, pa umnjaci ~esto

nemaju mjesta za svoje nicanje te ostaju

zadràni u ~eljusti, a ako stvaraju

pote{ko}e, treba ih kirur{ki odstraniti.

ANOMALIJE BOJE ZUBITe anomalije mogu nastati kao

posljedica poreme}aja u strukturi tvrdih

zubnih tkiva ili obojenja zubi sredstvima

koja prodiru u zubna tkiva za vrijeme nji-

hova stvaranja, ili poslije njihova nicanja.

Na poreme}aje koji nastaju tijekom

stvaranja zubi gotovo da ne moèmo

djelovati, ali se mogu zna~ajno ublaìti,

ili ~ak potpuno ukloniti, oni poreme}aji

koji nastaju poslije nicanja zubi. U oba

slu~aja najdjelo-tvornija je protetska te-

rapija.

ANOMALIJE STRUKTURE ZUBITe razvojne anomalije nastaju kroz

duì period, a posljedica su distrofija ili

displazija zubnih tkiva. Poreme}aji koji

nastaju u ranijoj razvojnoj fazi odra-

àvaju se na oblik zuba.

Ako do promjene dolazi nakon obli-

kovanja zuba i po~etne mineralizacije,

promjene }e se odraziti na strukturi zub-

nih tkiva, tj. na njihovoj mineralizaciji.

Poreme}aji prehrane, hormonski,

metaboli~ki, ili preleàne bolesti trud-

nice, utje~u na strukturu zubi. Te prom-

jene javljaju se na svim zubima, ali ~e{}e

na stalnim.

Manifestiraju se manjom koli~inom

normalno mineralizirane cakline, ili nor-

malnom koli~inom slabije mineralizirane

cakline. Takve su promjene genera-

lizirane.

Anomalije uzrokovane lokalnim

u~incima, kao {to su upale na vr{ku kori-

jena ili trauma mlije~nog zuba, manife-

stiraju se na pojedina~nim zubima, u

obliku manjih ili ve}ih kredastih mrlja.

Nasljedne anomalije odnose se na

nepravilno formiranje cakline ili dentina .

Ta nepravilnost o~ituje se u njihovoj

smanjenoj koli~ini ili smanjenoj kalci-

fikaciji. Klini~ki se registrira kao bijele,

ù}kasto-sme|e ili sme|e pjege. Takvi

zubi neotporni su na tro{enje i karijes.

Mr. sc. Ana Fajdi}-Furlan, dr. stom.

Roditelji se ~esto nalaze predzabrinjavaju}om dilemom tetraè odgovor na pitanja:

• Jede li moje dijete dovoljno?

• Trebam li ga prisiliti dajede “sve”?

• Kako poja~ati apetit koddjece?

Osje}amo odgovornost i krivnjuza jelovnik svojih potomaka.Na{u intervenciju djeca

doìvljavaju kao napad i nasilje te seobiteljsko okupljali{te – stol pretvarau popri{te. Ako dijete sustavnopove}ava tjelesnu masu i teìnu,zasigurno je koli~ina unesene hranedostatna. @elimo li detaljniji uvid udje~ji dnevni obrok, potrebno je neko-liko dana neprestanog boravka uzdijete i zapisivanje onoga {to je dijetepojelo i popilo tijekom obroka, ali i ume|uvremenu. Djeca ~esto odbijajuobroke jer su se najela slanih ili slatk-ih grickalica. Radi se o jelu uz igrukoje kod djeteta potiskuje osje}ajgladi.

Zapo~nite s dobrim prehrambenimnavikama te poti~ite pozitivan stav

prema pojedinim namirnicama.Po{tujte satnicu – obroke je

potrebno posluìvati u pribli`no istovrijeme svaki dan.

Dogovorite se s djetetom i dopu-stite mu da odabere nekoliko jela (ilinamirnica) koje “ne moè” i ne èlijesti. Pojedine namirnice izazivajuprobavne tegobe i djeca ih iz togarazloga odbijaju. S vremenom semoè ustanoviti alergija na hranu kojau ranom djetinjstvu nije prepoznata(primjer iz prakse: alergija na med,jagode, kivi, netolerancija na mlijeko,alergija na meso peradi…).

Ne nudite djetetu jelo ~esto, ve}dopustite da osjeti glad.

Pri pripremi juhe koristite do-voljno luka (crvenog i bijelog) koji~uva probavni trakt od parazita inametnika, a znatno poti~e apetit.

Dijete ne mora jesti “sve” pa sepotrudite prilagoditi mu jelovnik,istovremeno po{tuju}i va`no pre-hrambeno pravilo – raznovrsnost!

Ve}im brojem namirnica ujelovniku pove}avaju se izgledi zadostatan unos potrebnih prehram-benih elemenata. Hranu minimalnosolite, slatki{e u dnevnom unosu sve-dite na vrlo malu mjeru. Privikavajtedijete na nerafinirane namirnice(tamna rià, tjestenina i peciva odintegralnog bra{na).

Prehrana djece zdravo i redovito

NEDOSTATAKAPETITA

NEDOSTATAKAPETITA



CRUDA SAPIT DENTI FABADULCITER ESURIENTI

Gladnom ni jedan kruh nije r|av.

Prisjetimo se kako su poticalièlju za jelom u drevna vremena.

âj od pelinaPrstohvat osu{enog ~aja od pelina

dodati u 1 dl vode. Uzavrelu voduostaviti da se ohladi do 80 - 85 oC tedodati mrvice pelina koje je potrebnoprocijediti nakon 2-3 minute. Neko-liko gutljaja ~aja poèljno je popitiprije doru~ka i prije ru~ka. Oprez: nedaje se djeci mla|oj od pet godina.Pije se najvi{e dva tjedna.

Pelin sadrì absintin koji mu dajegorak okus i eteri~no ulje koje sadrìtujon.

Spomenuta biljka vaàn je sasto-jak doma}ih aromati~nih pi}a.

U~inite boravak za stolom ugo-dom i obiteljskom rado{}u; opu{te-nost i zadovoljstvo djeteta preduvjetsu povratka apetita. Prema mi{ljenjuve}ine stru~njaka, apetit poti~u ori-gano, papar, aceto balzamico i nekidrugi za~ini. Origano, osim u pizze,dodajemo u brojna peciva, tjesteninu,riòte i pri pripremi juha. S paprom iacetom balzamicom valja bitiumjeren.

Poja~an apetit djeteta@elja za jelom i umjerenost nisu

vje{tina velikog broja odraslih ljudi, aznatno je teè ako dijete iskazujepoja~anu potrebu za hranom. Racio-nalna obja{njenja i poticaj na suzdr-àvanje naj~e{}e ~ine djecu nesretni-

ma. Stoga je potrebno beskrajno str-pljenje i upornost èlite li djetetovupotrebu za hranom prilagoditi manjimobrocima, a nerijetko i manjem brojuobroka.

Pridràvajte se to~nog rasporedaobroka tijekom dana koji }ete plani-rati s nutricionistom.

Tijekom jela na stolu se moènalaziti samo ona koli~ina hrane kojuste planirali pojesti (bez dodatnogdopunjavanja tanjura i ponovljenihporcija).

Pri kupovini isklju~ite slatki{e,bombone i grickalice – sve ~emu dije-te teè odolijeva.

Ako dijete izme|u obroka zahtije-va hranu, ponudite mu vo}e ili prim-jeren ~aj s malo meda.

Osje}aj gladi i èlja za hranommogu biti smetnja odlasku na po~i-nak. Ako dijete ne moè zaspati,ponudite mu jogurt kojemu ste dodalipar `lica mekinja. Izvrsno umirujeèludac i daje osje}aj sitosti.

Za ve~eru dajte prednost niskoka-lori~nim namirnicama bogatim vlakn-ima (dinstani kupus, kuhana blitva,{pinat, cvjeta~a, poriluk…).

Nemojte pohvaliti dijete koje jemanje jelo jer }e se svaki put kadapojede vi{e i ~e{}e od predvi|enekoli~ine opteretiti osje}ajem krivnje.

Bavljenje sportom (sustavno, krozklupske aktivnosti) znatno smanjujeizglede za pove}anje adipoznih nasla-ga kod djece koja vole obilnijeobroke.

Iz knjige: Olja Martini}:“Hrana i njene ~arolije”

Nastanku pogoduje na~in ìvota(stres, zamor, premalo kreta-nja...) i prehrane te nedovoljno

uzimanje teku}ine.

Nastanak celulitaSvi mi{i}i okruèni su masnim

vezivnim tkivom kroz koje cirkulirajuteku}ine. Kada je pH srednjeg sloja7,36 – 7,38 – fiziolo{ki, omogu}en jenormalan prijenos hranjivih i otpadnihtvari izme|u stanica i krvnih ìla, kao iprijenos informacija (neurotransmiteri,enzimi, hormoni).

Ako iz bilo kojeg razloga do|e dopromjene pH, taj se prijenos usporava idolazi do nagomilavanja otrova. Orga-nizam reagira na takvu informacijumehanizmom obrane i poku{ava resor-birati nagomilane tvari oblaganjemotrovnih tvari vitaminima i mineralima,pove}avaju}i ~estice i onemogu}avaju}iim prodor u krvne ìle. Po{to je procesresorpcije usporen zbog gu{}eg matrik-sa, raspadni produkti metabolizma jo{se vi{e nagomilavaju i njihovim ras-padanjem osloba|aju se kiseli produkti.Zbog manjka kisika nakupljaju se mastii bjelan~evine, a svaka od njih povla~iza sobom jo{ po 5 molekula vode; rasteviskoznost krvi i matriksa i na taj na~inusporava se prijenos informacija(za~arani krug).

Susjedno vezivno tkivo tako|er stra-dava od pritiska masnih stanica, nabu-jalih od zaostalih toksina pa vezivnekolagene niti o~vrsnu, debljaju se i nas-taje celulit.

Celulit u po~etku bira mjesta nakojima je slabija cirkulacija, a svojimoblikovanjem jo{ je vi{e usporava.êsto dolazi do osje}aja te{kih i umor-nih nogu, ispucanih kapilara i pro{i-renih vena, a celulit postaje bolan.

Lije~enje celulitaU lije~enju celulita najva`niji su

pravilan na~in ìvota i tretmani: {toranija redukcija pove}ane tjelesneteìne i mnogo kretanja u obliku brzogdugog hodanja, tr~anja, vo`nje bicikla,plivanja (prsnog ili leptir), posebnogimnastike koja poti~e metabolizamzahva}enih dijelova tijela. Treba sma-njiti unos {tetnih tvari (nikotin, alkohol,



VAKUUMSKA TERAPIJA CELULITA

RAZMEK[ATI, RASTAVITI I ODSTRANITICelulit je tvar poput èlatine koja se nataloìla u dèpovima

neposredno ispod koè. Moè zahvatiti gotovo sve dijelove tijela, nonajvi{e se nakuplja na bedrima, trbuhu, bokovima, stra`njici,

koljenima, sko~nim zglobovima, nadlakticama.

masna hrana, konzervansi), imati do-voljno sna i odmora.

Osnovni je terapijski cilj uspo-staviti normalnu cirkulaciju i elim-inirati nagomilane {tetne tvari.Neophodno je i fizi~ki djelovati na celu-litne nakupine ne bi li ih razmek{ali irastavili, a zatim lak{e eliminirali jedanpo jedan element.

Prilikom zapo~injanja terapijemoramo imati u vidu osloba|anje ve}ekoli~ine toksina iz spomenutih depoa iizbacivanje iz organizma – DETOK-SIKACIJA. Zbog toga uklju~imo i po-ve}an unos teku}ine, da bi izlu~ivanjebilo olak{ano.

VAKUUMSKA TERAPIJAKombinacijom radijalne endo-

dermne terapije i hipobari~ne terapi-je djelovanjem preko koè (1/3 krvinalazi se u koì) djelujemo na cjelokup-nu cirkulaciju, tako da vakuumskiefekt poti~e organizam na samoiz-lje~enje.

Koristimo dva osnovna tipa va-kuumske terapije:

1. intermitentnu hipobari~nu terapi-ju u vakuumskoj vre}i,

2. radijalnu endodermnu terapiju.

Intermitentna hipobari~na terapija uvakuumskoj vre}i

Pacijent se zamota u vakuumskuvre}u koja seè do ispod grudi. Izazovese vakuumski efekt u vre}i. Nakon togaslijede naizmjeni~no dvije faze izmjenepotpritiska:

1. faza vi{eg potpritiska, djelujepreko vre}e tako da presoefektompotiskuje krv iz povr{nih krvnih ìladonje dvije tre}ine tijela, u dublje slo-jeve, i time u ve}e krvne ìle,

2. faza nièg potpritiska, u kojoj vi{ipotpritisak nakon odre|enog periodapopu{ta i krv se vra}a iz dubljih slojevatijela na povr{inu, {to omogu}ava dobrurazmjenu tvari.

Sve vrijednosti tlakova, vrijeme dje-lovanja i pauza odre|uju se indivi-dualno.

Takvim djelovanjem poti~e se vlas-titu cirkulaciju na samoizlje~enje tedolazi do:– pobolj{ane izmjene tvari,– treninga krvnih ìla,– eliminacije otrovnih tvari i nagomi-

lanih masti,– smanjenja bolova,– smanjenja otoka i pobolj{ane limfne

drenaè,– termoregulacije,– ja~anja imuniteta,– otklanjanja osje}aja umornih nogu.

Radijalna endodermnaterapija

Pomo}u ventuza (sisaljki) raznihveli~ina, djelujemo na lokalne povr{ine

zahva}enih dijelova tijela. Ventuzom setako|er, pomo}u vakuumskog efektakoji se izazove u njoj, drenira ili masiraodre|eni dio tijela, vode}i ra~una o ras-poredu limfnih ~vorova i njihovuotvaranju.

Ventuze, uvla~e}i se u koù, razvla-~e kapilare u koì i potko`nom tkivu teomogu}uju bolji transfer hranjivih tvarii izbacivanje onih {tetnih te ponovnouspostavljanje pravilne krvne i limfnecirkulacije. Dolazi do pobolj{anja ter-moregulacije i ja~anja imunolo{kihsposobnosti organizma.

Takvim djelovanjem – smanjuju se edemi,– oblikuje se tijelo,– obnavlja se proizvodnja kolagena i

elasti~nih vlakana,– koà postaje ~vr{}a i elasti~nija.

Potrebno je napraviti 12 tretmana(2-3 tjedno). Za to vrijeme dolazi dosmanjenja ili nestanka celulita. Tretmanse moè nastaviti jednom mjese~no(nakon menstrualnog ciklusa, kadadolazi do ~i{}enja tijela), da bi do{lo dojo{ boljeg rezultata. Tretman je gotovkada, prolaze}i ventuzama po koì,imamo jednakomjerno crvenilo.

Gordana Po{}i}, vi{i fizikalniterapeut



Rak probavnih organa

Kad stanice “prolupaju”( II dio)

RAK JETREJetra su najve}i organ u tijelu. Nalaze

se iza rebara, u gornjem desnom dijelutrbuha. Imaju dva dijela – desni i lijevi.Jetra obavljaju mnogo funkcija va`nih uo~uvanju zdravlja ~ovjeka. Tu se pro-~i{}avaju otrovne tvari iz krvi. Jetraproizvode enzime i ù~ koji pomaù raz-gradnju hrane. Ona tako|er pretvarajuhranu u supstance korisne za ìvot.

Zlo}udni tumor jetre javlja se raz-mjerno rijetko kao primarni tumor, no~esto su jetra sijelo metastaziranja raka izdrugih organa. Primarni tumor jetre, nakoji se odnosi ovo poglavlje, moè izgle-dati kao ~vor koji veli~inom raste i tek sekasno {iri u druge dijelove jetre ili pakodmah od po~etka raste u obliku vi{e~vorova ili mreè u cijelim jetrima. Takavdrugi oblik raka ~e{}i je u ljudi koji bolu-ju od ciroze jetre.

Postoji nekoliko ~imbenika rizika zakoje se zna da pogoduju nastanku rakajetre. Najva`niji je ~imbenik rizikakroni~na infekcija jetre virusom hepatiti-sa tipa B ili C. Rak jetre moè se razvitipuno godina nakon infekcije virusom.

Ciroza jetre drugi je vaàn ~imbenikrizika. Ciroza je bolest koja nastaje kad sustanice jetre uni{tene i zamijenjeneoìljkastim tkivom. Moè nastati zbogprekomjernog uìvanja alkohola, nekihlijekova ili kemikalija, kao i zbog zarazenekim virusima ili parazitima. Oko 5%ljudi s cirozom jetre oboljet }e od raka.Prekomjerno uìvanje alkohola zna~i vi{eod dva pi}a dnevno za mu{karca i jednoza ènu (~a{a vina, pola litre piva ili 0,3dcl èstokog pi}a). Pu{enje tako|erpove}ava rizik oboljenja.

Plodovi nekih biljaka (kikiriki, kuku-ruz, brazilski ora{~i}i, orasi, lje{njaci,neke ìtarice) mogu biti zaga|eni afla-toksinom. To je snaàn otrov, proizvodjedne gljivice, koji je potencijalni kar-cinogen za rak jetre. êsto se nalazi uproizvodima iz Azije i Afrike, posebnoako nisu pro{li stroge sanitarne kontrole.Sna`ni su karcinogeni i vinil klorid i tho-rium dioxid (Thorotrast). Vinil klorid se

rabio u proizvodnji plastike, a Thorotrastse nekad koristio kao kontrast pri radio-lo{kim pretragama. Arsen je tako|erpotencijalno otrovan i zna se na}i u pitkojvodi u nekim krajevima.

Mu{karci obolijevaju dva puta ~e{}eod raka jetre. Ljudi u ~ijoj je obitelji ve}bilo oboljelih, tako|er imaju pove}anrizik da obole. Rak jetre je bolest prete`nostarije populacije, naj~e{}e u dobi preko60 godina.

Tegobe se rijetko javljaju u ranimstadijima bolesti, pa se rak jetre ~estozove i “tiha bolest”. Kako tumor raste,naj~e{}i su simptomi: bol u gornjemdesnom dijelu trbuha, koja se moè {iritiu le|a i prema ramenu, naticanje trbuha,gubitak teìne, gubitak apetita i osje}ajpuno}e trbuha, op}a slabost, izraènumor, ùtilo koè i o~iju te tamnamokra}a zbog pove}ane koli~ine bilirubi-na, povi{ena tjelesna temperatura,mu~nina i povra}anje. Iako ti znaci nisukarakteristi~ni samo za rak, oni govore uprilog mogu}e ozbiljne bolesti jetre tezahtijevaju pregled lije~nika.

Pretrage kojima }e lije~nik procijen-iti radi li se o raku jetre uz fizikalni pre-gled i osnovne krvne laboratorijsketestove, jesu ultrazvuk jetre, kompjutor-izirana tomografija (CT) jetre, u nekimslu~ajevima jo{ magnetna rezonanca iliscintigram jetre. Slijedi biopsija (uziman-je uzorka tkiva koji }e se pregledati podmikroskopom), naj~e{}e ubadanjem igle

u tumor izvana, pod kontrolom ultrazvu-ka ili uz pravljenje malog otvora na koì iuvla~enjem sonde putem koje se uzimauzorak. U nekim se situacijama uzorakuzima odmah pri operaciji, koja jeistovremeno i dio lije~enja.

Lije~enje raka jetre ovisi o pro{ire-nosti (stadiju) bolesti, o dobi bolesnika,op}em zdravstvenom stanju i kondiciji.Cilj je lije~enja ukloniti tumor, no to jemogu}e posti}i samo ako se tumor moèkirur{kim putem odstraniti u cijelosti.Kada to nije mogu}e, poku{ava se spri-je~iti ili usporiti dalji rast tumora i sma-njiti tegobe, {to se naziva palijativnimlije~enjem.

Metode su lije~enja tumora, uz kla-si~nu operaciju, i zra~enje te kemoterapi-ja. Kod raka jetre kemoterapija se ~estoprimjenjuje na poseban na~in, direktnimdavanjem lijeka u ìle jetre ili ~ak samogatumora. To se postiè uvla~enjem kateterakroz ìlu noge, preko trbuha do u glavnuìlu jetre i onda selektivno, to~no unajbliù ìlu koja hrani tumor. êsto sepri tome daje citostatik, koji }e direktnouni{tavati tumorske stanice, i uz to drugilijek, koji za~epljuje ìlu tako da se tumoriz nje vi{e ne hrani. Taj se postupak zovekemoembolizacija tumora i u lije~enjulokaliziranih (samo u jetrima) tumoranjime se postiù dobri rezultati.

Postoje i rje|e primjenjivane metode,kao {to su radiofrekvencijska ablacija(“paljenje” radiovalovima), kriokirurgija(zale|ivanje) i transplantacija jetre.

Kako se za{tititi? U slu~aju metastat-ske bolesti, malo toga moè biti u~injeno.Me|utim, pravilan reìm ìvota moènam umnogome pomo}i da se za{titimood primarnoga raka jetre. Treba se za{titiod hepatitisa B i C. Najjednostavnija jeza{tita od hepatitisa B cijepljenje, taza{tita traje vi{e godina, pa i doìvotno.Cjepivo je dostupno gotovo svima, oddojen~adi do starijih ljudi. Za hepatitis Ccjepivo jo{ ne postoji, iako se obavljajuintenzivna istraìvanja. Kako je hepatitisC bolest koja se prenosi spolnim odno-som ili krvlju, mjere za{tite uklju~uju:seksualne odnose s provjerenim part-



nerom, uz upotrebu za{titnih sredstava(kondom), jednokratnu upotrebu igala ipribora za injekcije, izbjegavanje tetovaài piercinga, oprez prigodom dobivanjakrvi ili krvnih pripravaka transfuzijom,posebno u inozemstvu (u nekim zemlja-ma propisi provjere krvi nisu strogi ili ihniti nema).

Da bismo se za{titili od ciroze,potrebno je smanjiti konzumiranje alko-hola i lijekova koji o{te}uju jetru na naj-manju mogu}u mjeru.

RAK GU[TERAÊGu{tera~a je `lijezda smje{tena dubo-

ko u trbuhu, izme|u èluca i kralje`nice,zakrivljenog oblika i sastoji se od tri dije-la: glave, tijela i repa. Ona proizvodi inzu-lin (regulira nivo {e}era u krvi) i drugehormone koji potpomaù kori{tenje ipohranu energije u tijelu. Gu{tera~aproizvodi i probavne sokove koji sadrèenzime, tvari va`ne u probavljanju hrane,koje se putem cijevi – vodova, zajedno saù~i, ispu{taju u tanko crijevo.

Rak gu{tera~e nije tako ~est kao ostalitipovi raka, no postotak izlje~ivosti od tevrste karcinoma najmanji je. Kasno uzro-kuje smetnje i kad se otkrije, naj~e{}e jeve} u uznapredovalom stadiju i nije gamogu}e operacijom odstraniti. Vi{e od95% pacijenata umire u roku od dvijegodine nakon dijagnoze.

Studije su utvrdile da su naj~e{}i~imbenici rizika: starija ìvotna dob(u~estalost raste sa staro{}u, ve}inom nas-taju u ljudi starijih od 60 godina), pu{enje(dva do tri puta ve}a je {ansa za dobivan-je raka gu{tera~e u pu{a~a, barem 30%raka gu{tera~e uzrokovano je pu{enjem),ishrana pretjerano bogata mastima, a siro-ma{na vo}em i povr}em, debljina, nedo-statna fizi~ka aktivnost te ranije bolesti -kroni~na upala gu{tera~e (pankreatitis),dijabetes i ciroza jetre. Mu{karci obolije-vaju ~e{}e, kao i ljudi u ~ijoj je bliskojobitelji ve} bilo oboljelih od raka gu{te-ra~e, raka ili polipoze debeloga crijeva,obiteljskog raka dojke, nasljednog pan-kreatitisa, melanoma (“crni made`”, rakkoè) i raka jajnika. Postoje dokazi da ineke supstancije u odre|enim radnim sre-dinama mogu pove}ati rizik oboljenja.

Simptomi bolesti ne pojavljuju se ilisu zanemarivi do uznapredovalog stadijabolesti. Kad se pojave, direktno ovise olokalizaciji i veli~ini tumora. Naj~e{}e sejavlja bol u gornjem dijelu trbuha ili ule|ima, ~esto sa {irenjem pod lopatice,poja~ava se nakon jela ili kod leànja.Op}a slabost, gubitak apetita i znatan

gubitak teìne karakteristi~ni su za rakgu{tera~e. Mogu biti prisutni mu~nina ipovra}anje, ~ak i duè vrijeme nakon uzi-manja obroka, ùtilo koè, o~iju i tamnamokra}a (ùtica), svrbe` koè. Jedanoblik tumora moè uzrokovati smetnje ukoli~ini izlu~ivanja inzulina ili drugihhormona, {to izaziva niz smetnji u pro-bavljanju hrane, posebno masno}a, kao iprobleme u razgradnji {e}era, pa ~ak irazvitak dijabetesa. êsto je ozbiljnadepresija prvi simptom bolesti.

Pretrage. Kod bolesnika s navedenimsmetnjama, uz pregled, analizu labora-torijskih testova krvi i mokra}e, ultra-zvu~nu pretragu i kompjutoriziranutomografiju (CT), rade se i specifi~ne pre-trage za gu{tera~u. To su ERCP (endo-skopska retrogradna kolangiopankreato-grafija -pretraga gdje se kroz usta uvla~isonda putem probavne cijevi do tankogcrijeva, a tuda u ù~ne vodove i potom sekroz nju daje kontrastno sredstvo i rend-genski snima) i PTC (perkutana transhe-pati~na kolangiografija - igla se uvodikroz koù u jetru, ubacuje boja koja bi,ako nema tumora, trebala slobodno stru-jati ù~nim vodovima; oni se tada prika-zuju pri rendgenskom snimanju). Akopostoje zapreke prolasku kontrasta iliboje, mora se sumnjati na tumor.

Dijagnoza se potvr|uje biopsijom;uzorak tkiva uzima se ubadanjem iglekroz koù ili tijekom operacije i analizirase pod mikroskopom.

Lije~enje ovisi o pro{irenosti (stadi-ju) i lokalizaciji tumora, dobi, op}emstanju i kondiciji bolesnika. Kako se bo-lest naj~e{}e prona|e u uznapredovalomstadiju, cilj je lije~enja ublaìti tegobe ipopratne pojave te pobolj{ati kvalitetuìvota.

Kirur{ko lije~enje u svrhu komplet-nog odstranjenja tumora mogu}e je umanje od 15% bolesnika. Tri su tehnike -vrste operacija koje su sve vrlo sloène i sdosta mogu}ih komplikacija. Moè seodstraniti gu{tera~a, dio èluca, dvanaes-nik, ù~na vre}ica i ù~ni vodovi (zove seWhippleova operacija), moè se odstrani-ti cijela gu{tera~a ili ~ak samo jedannjezin dio u kojem je tumor. Nakonoperacije nu`no je nadomjesno uzimanjeinzulina i pankreati~nih enzima.

U lije~enju raka gu{tera~e tako|er se,ali rje|e, primjenjuje zra~enje, uglavnomkao dopunsko lije~enje za suzbijanjetegoba. Kemoterapija se danas primjenju-je ~e{}e, neki novi lijekovi u mnogome supobolj{ali prognozu, za neko vrijeme po-bolj{ali ìvot i smanjili tegobe bolesnika.

Kako se za{tititi? Promjenamapona{anja moè se umanjiti rizik obolije-vanja od raka gu{tera~e. Prvenstvenotreba prestati pu{iti, odràvati preporu-~enu tjelesnu teìnu i hraniti uravno-teènom hranom, uz puno vo}a, povr}a imanje ìvotinjskih masno}a. Treba redo-vito vje`bati, odnosno baviti se sportomili nekom fizi~kom aktivno{}u, barem 30minuta dnevno.

RAK @U^NJAKA@u~njak (ù~na vre}ica) smje{ten je

desno u trbuhu, neposredno ispod jetre,sluì kao pri~uva ù~i koja se iz njegaù~nim vodovima, zajedno s gu{tera-~inim sokovima, izlijeva u tanko crijevo ipotpomaè probavu hrane.

Najve}i su rizik za razvitak rakaù~njaka ù~ni kamenci. Oko 75-90%ljudi s rakom ù~njaka ima ù~ne ka-mence. Drugi su ~imbenici rizika: starijaìvotna dob (60-70 godina), ènski spol(ène obolijevaju dvaput ~e{}e), nepravil-nosti ù~nih vodova ili polipi u ù~njaku,pu{enje, pretjerana debljina, izlaganjenekim supstancijama (npr. nitrozamini,azotoluen). Hormonalna nadomjesna te-rapija koju ène dugotrajno rabe umenopauzi tako|er je ~imbenik rizika.

Rak ù~njaka uglavnom ne ~initegobe u ranijim stadijima i naj~e{}e jetek slu~ajni nalaz prigodom odstranjenjaù~njaka u kojem su bili kamenci. I simp-tomi ~esto sli~e na simptome upaleù~njaka ili ù~nog napadaja. @utica jenaj~e{}i znak raka ù~njaka, ~esto jepra}ena svrbeòm koè, slijede je bol utrbuhu gore desno, mu~nina i povra}anje,gubitak apetita i mr{avljenje. Mokra}a jetamna, a stolica bijela ili blijedoùta.Moè se javiti i povi{ena tjelesna tempe-ratura.

Pretrage za potvr|ivanje dijagnozeuglavnom su sli~ne kao u dijagnosticiraka gu{tera~e i/ili jetre i obuhva}ajuultrazvuk, CT ili MRI trbuha, ERCP.

Lije~enje. Optimalno je kirur{koodstranjenje ù~njaka, a uz njega se rabezra~enje i kemoterapija.

Iako se rak ù~njaka ne moè pre-venirati, moè se smanjiti rizik. Uputnoje operativno odstranjenje ù~nih kame-naca. Op}enito, uravnoteèna ishrana, uzdosta tjelesne aktivnosti, moè znatnosmanjiti rizik oboljenja od mnogih oblikaraka. Smanjenje tjelesne teìne i presta-nak pu{enja tako|er su od velike va`nosti.

Mr. sc. Ira Pavlovi}-Ruì},dr. med.



Vrtoglavica

KAD SESVIJETZAVRTI

Upraksi, u 90% slu~ajeva, vrto-glavica ima vestibularno podri-jetlo, tj. ovisi o poreme}aju

vestibularnog aparata u unutra{njemuhu koji ima funkciju odràvanjaravnoteè u prostoru, a postoji pove-zanost tog aparata sa ìv~anim veza-ma u mozgu i o~nim mi{i}ima.

NEKAD UHO, A NEKAD...Poreme}aji vestibularnog sustava i

drugi uzroci vrtoglavice mnogobrojnisu pa je vrlo te{ko postaviti dijagnozu.Uz ostalo, vrtoglavica moè nastatizbog povi{enog ili sniènog krvnogtlaka, bakterijske ili virusne infekcije iupale u srednjem uhu (labirintisa),virusne infekcije gornjih di{nih organa,upale vestibularnog ìvca, migrene,vaskularne lezije (osobito smetnjecirkulacije u vratnoj kralje`nici), bo-lesti sr~anoìlnog sustava, bolestiprobavnih organa, ateroskleroze, ane-mije, alergije, psihogeno uvjetovano (uljudi slabih ìvaca, histeri~nih osoba),kod ospica i drugih zaraznih bolesti,djelovanja nekih lijekova, kao strep-tomicina i drugih antibiotika, acetilsali-cilne kiseline (aspirina i dr.), povredeglave i uha, Menierove bolesti, multi-ple skleroze, otrovanja nikotinom,

alkoholom ili drugim otrovima, herpe-sa zostera, tumora i drugih bolestimozga. Vrtoglavica moè biti i znakmo`danog udara (cerebrovaskularnogincidenta ili apopleksije), zbog za-~epljenja ìla kod tromboze ili emboli-je ili zbog prsnu}a ìla i posljedi~nogkrvarenja (hemoralgije), ali se u tomslu~aju javljaju tipi~ni simptomimo`danog udara, me|u kojima sunaj~e{}i: utrnulost, slabost ili oduzetostruke, noge ili lica (~e{}e je zahva}enasamo jedna strana tijela), poreme}ajigovora, gubitak ravnoteè, vrtoglavica,naglo zamagljenje ili gubitak vida(~e{}e na jednom oku), nagla jakaglavobolja, obi~no pra}ena mu~ninomi povra}anjem.

MIROVANJE I LAKA HRANANa~in lije~enja i povezanost s

prehranom ovise o ustanovljenom

uzroku vrtoglavice, a dok se neustanovi uzrok vrtoglavice, bolesnikuse odre|uje strogo mirovanje ileànje, stavljaju mu se hladni obloziili led na glavu, uz zabranu kave,alkohola i pu{enja; moè ograni~enopiti vodu, odnosno drugu teku}inu(samo najnu`nije) te mu se dajulijekovi s djelovanjem protiv mu~ninei povra}anja te protiv vestibularnevrtoglavice koja je naj~e{}a. [to seti~e prehrane, daje se lako probavljivahrana, sa {to manje soli (kuhana bijelariba, obilno povr}e, zobene i je~menepahuljice, svjeì kravlji sir, jogurt,jabuke i drugo svjeè i suho vo}e, ane suhomesnate namirnice, prèna imasna jela).

Protiv mu~nine, povra}anja,hladnog znojenja i o{amu}enostiuspje{no djeluje |umbir (Zingiberofficinale) koji, za razliku od antihist-aminika i drugih sli~nih farmaceut-skih lijekova za takve smetnje, nemanikakvih nepoèljnih nuspojava, aosim toga |umbir ima vi{estrukoljekovito djelovanje (karminativ, tj.protiv nadimanja, spazmolitik za cri-jeva, tj. sti{ava gr~eve, protuupalnosredstvo i dr.); u pu~koj mediciniameri~ke dràve Vermont protivvrtoglavice se uzima jabu~ni ocat (utijeku dana pije se 3 – 4 puta po pola~a{e vode s 2 – 3 `li~ice octa),umjesto {e}era tro{i se med, jedujabuke i gro`|e (ali ne limun i drugiagrumi), umjesto p{eni~nog jedu sekukuruzni, raèni ili je~meni kruh,odnosno pahuljice.

Dr. Branko Prijatelj

Vrtoglavica (vertiginozni sindrom) poreme}ajje u kojem se bolesniku u njegovoj glavi ~ini dase njegova okolina okre}e oko njega ili da se isam vrti zajedno s okolinom, pa mu uskopovezano s odràvanjem ravnoteè, hodpostaje nesiguran. Tome se mogu pridruìtimu~nina, povra}anje i drugi simptomi, kaopove}ano znojenje, bljedo}a. Kod nekih sevrtoglavica javlja i nistagmus, tj. nehoti~nonemirno, ali ritmi~ko gibanje o~nih jabu~ica.



Emocionalna inteligencija

[TO SVE LJUBAV NIJE – II dio

LJUBAV KAO OSJE]AJ

Ljubav je kompleksan pojam kojiuklju~uje osje}aje, pona{anja,stavove o voljenju, samom sebi

i voljenoj osobi te odnos zasnovan nanjima. Ako bilo koji od tih segmenatazanemarimo, ne}emo razumjeti {to sezapravo doga|a u nama i izme|u nasi partnera. Umjesto razumijevanja,imat }emo o~ekivanja iz kojih }esvako malo izvirati problemi.

Za mnoge je ljude ljubavisklju~ivo osje}aj prema nekome, i tougodan. Kada ga osjete, oni znaju davole. [to je ta emocija dugotrajnija isna`nija, zaklju~uju da je njihovaljubav postojanija i sna`nija. Istotako, ako primijete da njihov partneruz njih osje}a sna`ne i dugotrajneugodne emocije, znaju da ih voli, aako one izostanu, zaklju~uju da ihpartner ne voli. To za njih, nadalje,zna~i da je osje}ati ljutnju premasvom partneru znak da ga ne vole.Iako to izgleda logi~no, logika je navrlo “klimavim nogama”.

Drugi tip “klimave logike” razvi-jaju ljudi koji si te{ko mogu dopustitiugodne osje}aje, pa ljubav definirajukao intenzivan neugodan osje}aj kojise javlja u odsutnosti voljene osobe.Za njih izreka “ljubav je bol” najboljeopisuje taj osje}aj. Kada boli nema,za njih je to pouzdan znak da ne voleili, ako na partneru ne primje}ujutragove boli, zbog makar i kratkerazdvojenosti, oni zaklju~uju da nisuvoljeni. Po toj logici ispada da samooni koji silno pate, istinski vole.

Ako bismo ljubav sveli samo naosje}aj, neprestano bismo dvojili da livolimo ili ne jer se osje}aj javljapovremeno i ne traje stalno. Osje-}amo samo u situacijama koje su namva`ne. Zbog toga bismo stalno sum-njali postoji li ljubav ili ne.

Kada zadovoljimo neku èlju,osjetit }emo zadovoljstvo, a ako zado-voljimo neku izrazito va`nu èlju,osjetit }emo sre}u. Bolestan ~ovjekkoji je èlio ozdraviti, bit }e istinskisretan ako se to dogodi, a ako dobijedobar lije~ni~ki tretman, bit }e zado-voljan.

A kada èlju dugo ne uspijevamoostvariti, po~injemo osje}ati ùdnju.Tako moèmo ùdjeti za stanom, puto-vanjem, novim poslom ili voljenomosobom. Svaka od tih emocija, iakodonosi neki oblik ugode, bilo u svomnastanku ili pri ostvarenju o~ekivanja,ne zna~i nu`no da je rije~ o voljenju.

Kada bi ljubav bila samo osje}aj,ugodan ili neugodan, kako bi drugiznali {to mi osje}amo i kako bismo miznali {to oni osje}aju? Mogli bismo imgovoriti o svojoj ljubavi, no kada ne bipostojala pona{anja kojima potkreplju-jemo ono {to govorimo, same bi rije~ibile neuvjerljive. Pona{anja su vrlovaàn element voljenja, bez kojegsvoje emocije te{ko moèmo podijelitis drugima. Njima moèmo pokazatikako i koliko nekoga volimo.

No, kako pona{anja nisu uvijekbesprijekorna, zbog njih se ~ak moè-mo ljutiti na voljenu osobu, iako jevolimo. Ako volimo osobu, ne zna~i damoramo voljeti sva njena pona{anja.Ljubav ne isklju~uje neugodne osje}ajevezane za pona{anja voljenih bi}a.

LJUBAV KAO STAVKada bi ljubav bila samo osje}aj i

pona{anje, znali bismo da volimo i dasmo voljeni samo kad su osje}aji ipona{anja prisutni. No, nakon vi{eobnavljanja osje}aja i pona{anja, miih po~injemo pamtiti i na temelju togaformiramo stav prema voljenoj osobi.Znamo u koju nam kategoriju ta

Isto tako, ni svaki ugodan osje}ajkoji osje}amo prema nekome nijeljubav. Znamo li razlikovati ugodneosje}aje, kao {to su svi|anje, èlja,zadovoljstvo, sre}a ili ùdnja, od vol-jenja?

Svi|anje osje}amo kad premanekom imamo pozitivan odnos samodok je uz nas, ali o njemu nerazmi{ljamo izvan toga. Daleko odoka, daleko od srca. S ljubavlju nijetako.

Za razliku od potreba bez kojih nemoèmo, èlje se odnose na ono bez~ega moèmo, ali to biramo jer namèljeno pove}ava kvalitetu ìvota.Zato u ostvarivanje èlja ulaèmopuno energije. Tako je glad potreba zahranom, a osje}aj da bi nam sada ba{“pasala” npr. topla ~okolada spada ukategoriju èlja.



osoba spada, koliko nam je va`na,koliko nam je posebna, koliko joj sedivimo, koliko je cijenimo i kadljubavna pona{anja i osje}aji nisutrenutno prisutni. Tako ljubav postajeodnos prema “bi}u”, prema osobi.

Stav uklju~uje osobne kriterije i pre-dod`be o “pravom partneru”, o namakao bi}u koje voli i koje je vrijedno daga vole te o me|usobnoj razmjeni kojubi se smjelo nazvati “pravom ljubavlju”.Uspore|ujemo svog partnera, sebe i raz-mjenu s tim osobnim paradigmama iznamo da li je ono {to nam se doga|a uskladu sa èljenim. Formirani stav dajei osje}ajima i pona{anjima postojanost istabilnost.

A da bi osje}aji, pona{anja istavovi do{li do izraàja, razmijenilise i razvijali, potreban je ljubavniodnos. U njemu su osobe neprestano isubjekt i objekt. Istovremeno vole ivoljene su.

Ako o~ekujemo “idealan odnos”,“idealnog partnera” i sebe kao “ide-

alnog partnera”, te{ko }emo mo}i pri-

hvatiti emocije i pona{anja koji ba{ i

nisu ljubavni. A svaki partnerski

odnos, uz voljenje, otkriva i emocije

poput ljutnje, tuge ili trenutne rav-

nodu{nosti. I u ljubavnom odnosu

netko nam moè u~initi nepravdu svo-

jom brzopleto{}u ili nepromi{lje-

no{}u, moèmo izgubiti ne{to va`no

ili biti zaokupljeni npr. ku}nim

budètom bez ikakve emocije. @elimo

li razvijati ljubavni odnos, valja znati

da on ne prestaje biti ljubavni ako se u

njemu povremeno pojave osje}aji i

pona{anja koji nisu ljubavni. Ako to

stvara pote{ko}e, siguran je znak da

postoje predrasude o ljubavi. To je

ujedno i poziv na temeljitije suo~a-

vanje s osobnim i partnerovim pre-

dod`bama i o~ekivanjima od ljubav-

nog odnosa. O~ekujemo li savr{en-

stvo u bilo kojem podru~ju ìvljenja,

brzo }emo se razo~arati.

Vesna [palj, prof.

Strah je jedna od primarnih emoci-ja, jer se s njime i ra|amo (strahod gubitka podloge, sna`nog

zvuka, napu{tenosti). Strah vladasvima nama, a nekima oduzima i svuvolju za ìvotom. Milijuni ljudisvakodnevno gutaju lijekove da bi gapotisnuli. Strah je jedne odveo u smrt,a drugima je spasio ìvot. Katkad seo~ituje laganim drhtanjem tijela, akatkad obuzima cijelo tijelo. Nekimase razroga~e o~i, stegne ih ne{to ugrudima, zastane im dah. Jednima seoduzmu noge, a drugi su natjerani ubijeg. Strah se ra|a i pri pogledu nami{a, i pri pomisli na rakete. Onsprje~ava ljude da nesmotreno prelazeulicu, a drugima oduzima dar govorakada èle govoriti pred ve}im brojemosoba. Ima ljudi kojima se pri pomislina let zrakoplovom “presijeku” kolje-na i onih koji se hodaju}i hodnikomuvijek drè zidova. U pozadini je svihtih pojava strah. Normalan strah {titinas od realnih izvora opasnosti, npr.pri prelasku ulice, kad za~ujemo{kripu ko~nica, pokre}e se ~itav nizbiokemijskih reakcija koje naspripremaju za borbu ili za bjeànjezavisno od procjene ugroènosti. Kadaiza|emo iz opasne situacije, strah nes-taje i ~ovjek se vra}a u stanje nor-malnog funkcioniranja. Takva vrstastraha prirodna je, normalna ipoèljna, ali postoji i druga vrsta stra-



ha, koja je nepoèljna i neprirodna, azove se psiholo{ki strah, koji ne izazi-vaju realni izvori opasnosti, ve} nasta-je kao posljedica misli i neugodnih ilizastra{uju}ih mentalnih slika i predsta-va, vezanih za pro{lost ili zabudu}nost.

FOBIJEPsiholo{ki je strah iracionalan i na{

je najve}i neprijatelj, budu}i da je sta-lan izvor stresa. ôvjek obuzet timstrahom ìvi u stalnom konfliktu, sme-ten je, povu~en i pasivan, a ponekad jenasilan i vrlo agresivan, u zavisnosti odosobnih karakteristika. Taj strah ra|ase iz neuspjeha u pro{losti, bolesti,lo{ih me|uljudskih odnosa i stava danemamo dovoljno snage i mo}i da seodupremo ponovljenim neugodnim iprijete}im situacijama. On je uvijekizraz bjeànja od zami{ljenih, neugod-nih prijete}ih ili zasrta{uju}ih okolnos-ti, koje su bile ili bi se mogle desiti.Ustrojstvo dru{tva i mjere pona{anjaizazivaju mnoge strahove, kao {to sustrah od gubitka posla, od neima{tine ibesparice, od toga {to o vama mislesusjedi, prijatelji, suradnici, strah da neispadnemo smije{ni u dru{tvu, gubitakpoloàja u dru{tvu, od bolesti, odgubitka samokontrole, strah od toga dase nikada ne bude voljen, da ne saznate{to je ljubav, od napu{tanja partnera,gubitka najmilijih, strah od dosade,praznine te{kog ìvota, smrti i odnedostataka rje{enja ìvotnih proble-ma. Strah sam po sebi predstavlja

ozbiljnu smetnju za normalandru{tveni ìvot, ali kao ledeni brijegmoè biti vidljiv indikator dubljihdru{tvenih promjena. Stanje nespoko-jstva, poja~anog uzbu|enja i nesig-urnosti poznato je kao anksioznostkoja se ako je dugotrajna, poja~anogintenziteta u odnosu na objekt i situaci-je koje su je izazvale, ozna~ava kaofobija. Fobije mogu nastati kad osobapoveè svoja osje}anja pani~nog stra-ha s mjestima i situacijama u kojima jeon nastao. Mogu se razviti iz speci-fi~nog iskustva, npr. ujeda psa u djet-injstvu, ili se mogu razviti od drugihosoba, naj~e{}e roditelja, koji su uprisustvu djece pokazivali strah odne~ega. Psiholozi i psihijatri dijelefobije u jednostavne, socijalne i ago-rafobije. Jednostavne, monosimpto-matske naj~e{}e se vezuju za speci-fi~ne objekte, ìvotinje ili situacije.Socijalne fobije javljaju se u prisustvudrugih ljudi, kao npr. kad ne moètegovoriti pred publikom ili jesti urestoranu. Agorafobija (strah odotvorenog prostora) je po AlanuGoldsteinu “strah od straha” o~ituje senpr. kao neobja{njiv strah da se napustivlastiti stan.

LANÂNI STRAHJedan je od naj~e{}ih strahova strah

od druènja s ljudima. Strah jepovezan s dvije vrste boli. Jednom nasboli kad radimo ono ~ega se bojimo, adrugi put nas boli kad to izbjegavamo.Dr. Paul Hauck pi{e: “Na pitanje o

tome ~ega se boje, najvi{e ljudi odgo-vara: aviona, smrti, nezaposlenosti,rata, tjelesne kazne. Zapazio sam da seljudi naj~e{}e boje odbacivanja ineuspjeha. Milijuni ljudi boje se togabarem ponekad, a mnogi gotovo stal-no. Strah od odbacivanja vjerojatno je~e{}i nego od neuspjeha, no oni suusko povezani. Neuspjeha se bojimouglavnom zato {to mislimo da }e naszbog njega drugi odbaciti. Mi èlimobiti savr{eni i voljeni, ali nije nu`no toi posti}i da bi se ~ovjek osje}ao dobroi cijenio samoga sebe. Ako nas drugiljudi odbacuju, ne moramo saqmi sebeodbacivati. Kad svjesno znamo ~ega sebojimo – to je strah. Kad ne znate ~egase pla{ite, govorimo o tjeskobi. Fobijaje kombinacijaq straha i tjeskobe.

Javlja se kad ne znate ~ega sebojite, ali mislite da znate {to je to.Strahu nas u~e od djetinjstva. Kad sepo~nemo bojati jedne stvari, uskoro}emo se po~eti bojati vi{e njih. Strah jenezdrav i ako se ne po~nete boriti pro-tiv njega, on }e vas potpuno onesposo-biti.

UZROCI STRAHA1. NeznanjeNepoznavanje ne~ega (stvari, proble-ma, ideje, rje{enja, apstrakcije, osobe,situacije) ra|a strah, jer se zbog neznan-ja ne moèmo uspje{no boriti s pro-tivnikom ili problemom.2. Iracionalni pristupi problemuZbog la`nog znanja (kroz fantazije iliiluzije) ne moèmo se nositi s prob-lemima. Od muhe pravimo slona.

KAKO SE OSLOBODITI STRAHA

OD MI[A

DOVISINE

Obdareni smo da osje}amo zadovoljstvo,ljubav, radost, simpatiju, blaènstvo, ponos,samopouzdanje i niz drugih ugodnih emocija,koje nas pokre}u i daju nam snagu i inspiracijuza lijep i kreativan ìvot, ali nismo li{eni ni onihru`nih emocija, koje nas ko~e, sputavaju,pasiviziraju, vode nas u iracionalno pona{anje,kao {to su bol, sujeta, àlost, razo~aranje,strepnja, bijes, stidljivost, mr`nja, strah itd.



3. Psihi~ke bolestiHalucinacije su produkti psihi~kihbolesti. One ra|aju strahove.4. Tjelesne bolestiZbog tjelesne bolesti, koja stvara pro-laznu ili trajnu nemo} organizma, stvarase strah.5. Neizvjesna budu}nostZdrava psiha optere}ena neizvjesnombudu}no{}u stvara osje}aj straha.6. Lo{a financijska situacijaZbog financijske krize stvaraju seìvotne te{ko}e i stresovi, a oniproizvode strah, koji sputava osobe uborbi za golu egzistenciju.7. Svaka slabostSvaka slabost izaziva strah. Samo tje-lesno i umno sna`ne osobe nikoga ini~ega se ne boje.8. Strah jedne vrsteStrah jedne vrste izaziva strah vi{e vrstaili oblika. Oni koji priznaju da se ne~egaboje, boje se u stvari vi{e od toga (imajunekoliko razli~itih strahova).9. Mehanizam natjecanja ili suprostav-ljanja drugim ljudimaStrah od dru{tvene osude ili vrednova-nja jedan je od najdublje ukorijenjenihljudskih strahova. On paralizira svakuljudsku kreativnost. Svaki ~ovjek osob-no je odgovoran za svoj strah jer je usvakom ~ovjeku ugra|en mehanizamnatjecanja ili suprotstavljenosti drugimljudima. Iz takve predispozicije ra|a seneprijateljstvo ~ovjeka prema ~ovjeku.Budu}i da se drugi doìvljavaju kaoprotivnici ili suradnici koji ugroàvajuosobne interese u borbi za opstanak,njima se pripisuju nesuradni~ke nam-jere ili zlonamjernosti. To je meha-nizam projekcije motiva drugima, kojije izraèn kroz proturje~nu misao“nisam ja njihov, nego su oni moji pro-tivnici”.

10. Sebi~nostAko mislimo ne{to ru`no o drugima ilipoduzimamo neprijateljske akcije pro-tiv njih, ra|a se strah od osvete.Sebi~nost je konstanta u ljudskomìvotu, a agresivnost stalna aktivnost uljudskim odnosima, koja uvijek ra|astrah. Strah je tamna strana svakeosobe.11. Dru{tvoDru{tvo je povr{ina, ekran na komeprojiciramo sve svoje mane, slabosti izablude. ôvjek okovan strahom nemoè biti kreativan. Prisilan rad nijestvarala{tvo, ve} mu~enje i lagano odu-miranje. Mi se pla{imo osude jer smounaprijed osudili druge. Njih smounaprijed proglasili svojim neprijatelji-ma i sasvim je prirodno {to se pla{imoosvete. Svijet je za nas bojno poljeborbe na ìvot i smrt, na pobjedu iporaz, na uspjeh i neuspjeh, na “ja sambolji od tebe”. Tek kad po~nemo ìvotljubavi, bez pritajenog motiva natjecan-ja i pobje|ivanja, tek tada }emo otvoritisvoje kanale stvarala{tva i izraàvanjasebe.

Strah ra|a mnoge negativnosti,koje optere}uju svaku osobu. Pla{ljiviljudi smatraju sebe manje vrijednima.Kompleks manje vrijednosti ide rukupod ruku sa strahom od drugih ljudi.Stidljivi ljudi ne mogu se zauzeti zasebe jer se smatraju manje dobrima. Izstraha se ra|a tjeskoba. Iz jednog stra-ha ra|aju se drugi strahovi. Krivnja je~est pratilac straha. Neuroti~nost ra|a,uz strah, i osje}aj krivnje. Strah ra|a ikompulzije. To je osje}aj prisile dane{to moramo u~initi jer }e nas ina~euhvatiti nepodno{ljiva nervoza.Homoseksualnost je ~esto povezana sastrahom. Homoseksualcima je u djet-injstvu nedostajao dobar uzor za razvi-

janje vlastite spolne uloge. Homo-seksualnost je ponajvi{e rezultatmr`nje prema vlastitoj “nejakoj”mu{kosti i straha od neuspjeha premaènama.

KAKO SE BORITI SA STRAHOMRje{enje nije u negiranju njegovog

postojanja, niti u njegovom potiskiva-nju, jer svako bjeànje od straha zna~injegovo ja~anje. Sve ono od ~egabjeìmo, ide za nama kao sjenka izagor~ava nam ìvot. Moramo se bori-ti s osobnim strahovima, moramo ihrazumjeti i uvidjeti da su oni posljedi-ca ru`nih misli i predstava, koje nasopsjedaju i otimaju se kontroli svijesti.Pred snagom straha ne smijemo pok-leknuti jer, uz dovoljno volje i znanja,moèmo iz svog ìvota ukloniti gotovosve strahove. U ìvotu se mora riski-rati. Riskiramo li ~esto, ponekad }emouspjeti. Ne budemo li nikada riskirali,gotovo nikada ne}emo uspjeti. Strahpobje|ujemo upravo tako da u~inimoono ~ega se bojimo, jer smo spremnisuo~iti se s opasno{}u koju donosena{i postupci. Da biste pobijedili strah,morate biti spremni na neke rizike.

U ìvotu je va`nije biti aktivannego uspje{an. Milijuni ljudi ne èlene{to poku{ati jer se boje da ne}eotprve uspjeti. Da bismo ne{to svla-dali, moramo: vje`bati, analiziratisvoje postupke i ustanoviti {to nam jo{nedostaje, promjeniti ono {to ne valja iiznova vje`bati. Ako tako radimo, stal-no }emo napredovati i i}i }e nam svebolje i bolje.

Zaokupljrnost nekim poslom ukla-nja nervozu i strah. Uklanjanje razli-~itih besmislica (da je ne{to opasno izastra{uju}e) otklanjamo strah. Opu-{ten ~ovjek ne moè biti nervozan. Sveono {to nas odvodi od briga donosinam olak{anje. Da bismo nadvladalistrah, trebamo ukloniti i pobijeditidramatizaciju. Ne treba od muhe prav-iti slona niti svaku pote{ko}u i problemsmatrati katastrofom. Ne treba gubitiglavu zato {to su nas sna{le neke nevo-lje, prave ili izmi{ljene, jer nakon iz-vjesnog vremena i poblièg razmi{ljan-ja ustanovimo da nam nije ba{ takolo{e kao {to smo isprva mislili.

Dr. Petar Radakovi}

Dr. Paul Hauck navodi: “Govorio sam da ìvot naj~e{}e promatramokroz tamna stakla, doìvljavaju}i svaku stvar lo{ijom nego {to u stvari jest.âk i u onim rijetkim slu~ajevima kad je ne{to zaista ozbiljno, jo{ uvijeknemamo razloga neopravdano se uznemiravati. U budu}nosti }e nas nedvo-jbeno povrje|ivati i ometati u provedbi na{ih planova. To moèmo izbje}ijedino smr}u. Svako ìvo bi}e mora pro}i kroz patnju, ako ne danas, ondasutra, ali to ne zna~i da je se valja bojati, da zbog nje moramo biti zabrinu-ti ili nervozni, nego se valja sjetiti da ve}ina neugodnosti nije tako stra{nakao {to mislimo da jest i da, ~ak ni onda kad je zaista stra{no, ne smijemoizgubiti glavu i time jo{ pogor{ati stvar.”



Razgovor sa @eljkom Mavrovi}em, vlasnikom Ekocentra

OPSTANAK OVISI O NAMAOvo nije pri~a obriljantnoj sportskojkarijeri. Nije ni pri~akojom se reklamirajuproizvodi jedne firme. Ovo je pri~a o snujednoga ~ovjeka koji je svusvoju energiju uloìo uostvarenje svoje ideje, kojune plasira samo drugima,ve} je i sam ìvi. Urazgovoru o tome vrlo jeuvjerljiv i o svome poslupri~a kao da intimnopri~a o samome sebi.

@eljko Mavrovi} svoju je idejusmjestio u selu Slobo{tina blizuPoège, na nepreglednim poljima,

koja su ve} zazelenjela malenim kuku-ruzom i ostalim ìtaricama. Glavni jedio pri~e Ekocentar na kojem velikimslovima pi{e: [KOLOVANJE, ISTRA-@IVANJE, OBUKA. U njemu je i veli-ka u~ionica u kojoj grupe posjetitelja isvi zainteresirani, od kompetentnihstru~njaka, mogu doznati sve {to ih zan-ima o ekopoljoprivredi. Na imanju senalaze i gospodarske zgrade u kojima sena manufakturni na~in pakiraju idora|uju svi proizvodi za trì{te, osimonih pekarskih, koji se proizvode uRijeci.

U~itelj bez iskustva nije u~itelj

- Kad govorite o ekoprojektu, {topod time mislite? [to je ovdje pro-jekt?

- Pravno je to nekoliko firmi kojefunkcioniraju zajedno. Prakti~no i opis-no, to je proizvodnja, prije svega kom-posta i za{titnih sredstava, a hrana iza{titna sredstva su jedno te isto uekolo{koj poljoprivredi, onda obradazemlji{ta na ekolo{ki na~in i tretiranjetih biljaka. Ovdje je i pogon zaproizvodnju, manufakturni pogon gdjese rukama prave ~aj i tjestenina, pakirabra{no i ostalo. Dakle, imamo i manu-fakturu i moèmo pokazati kako tomogu izvesti sami i dva-tri seljana, akobi èljeli. Onda imamo i pekaru uRijeci, s pekarskim asortimanom,pe~emo kruh, pecivo i te stvari, dis-tribuiramo po Rijeci i okolici te Zagrebui okolici, a vehunac svega je upravo ovajEkocentar, kojemu je naziv “[kolova-nje, obuka i istraìvanje”. Va`na suupravo sva ta tri segmenta, jer se poka-zalo svugdje u svijetu da {kolovanje,informacijsko obrazovanje ljudi nedonosi ploda: ljudi dobiju informaciju ine znaju ni{ta. Ja danas imam i psiho-lo{ku informaciju da ne postojimogu}nost da od u~itelja koji prenosisvoje znanje i informacije koje je u~io iz

knjige, koji nije pro{ao kroz iskustvo, ijedan jedini u~enik ikada iskustveno ost-vari ono {to je u~io od njega. Jer ~ovjekne prinosi stvari samo rije~ima, negosvom svojom emocijom i snagom, ener-gijom svoga bi}a. Samo na takav na~inprenesena informacija, koja je iskustvenoprovedena, moè ostaviti efekte na ~ovje-ka koji to slu{a i jednog dana èli to samu~initi. Ovaj edukacijski, istraìva~kicentar i centar obuke daje upravo tu kom-pletnost jer, kad ovdje do|u mladi ljudi,ili stariji ljudi koji èle promijeniti svojna~in rada i razmi{ljanja, mogu dobitiinformaciju upravo od onih koji su je naterenu pro{li, mogu obi}i teren, vidjeti,~uti, probati, okusiti, svim svojim osjeti-lima osjetiti cijelu ovu pri~u i, vjerojatno,nakon toga, ako u njima postoji i zrncesnage i èlje da se ovako ne~im bave,odavde mogu dobiti motiv da krenu.

- Vi ih kasnije moète pratiti?- Ovoga trenutka savjetodavno, ali

siguran sam da }emo ve} u nekolikosljede}ih mjeseci ovdje oformiti i nad-zornu stanicu i centrifikatorsku ku}u,tako da ovaj centar ima mogu}nost daljude prati i pravno i da ih nadgleda, cer-tificira i da im da markicu, tako da mogui}i na trì{te.

- Vi imate markicu, certifikat, ovaku}a je sve to pro{la. [to sve morajedna firma zadovoljiti da dobije cer-tifikat? Po ~emu se ova va{a eko-proizvodnja razlikuje od neke druge,koja nije ekolo{ka?

- Postoje standardi: umjetna gnojivamijenjaju se kompostom ili stajskimgnojivom. Gnojivo ne bi bilo dovoljnoiskoristivo kad ne bi pro{lo kroz kom-post, bilo bi manje energetski vrijedno,bilo bi ga {teta upotrijebiti samo, jer tostanje u kompostnoj hrpi daje energiju ibrù preradu drugog organskog materi-jala.

Rad milijunamikroorganizama

- Koji je omjer gnojiva i ostalogau kompostu?

- Zavisi. Idealan je odnos 1 : 30 CN– du{ika i ugljika. Me|utim, nekada seide i s ve}im omjerima. [to je nepo-voljniji odnos du{ika i ugljika, kom-postna }e hrpa trebati vi{e vremena dasazrije, ali opet }e sazrijeti. Na kraju jeuvijek isto, jednako vrijedno. Kompostje kompost. To je jedna forma kojamoè biti za nijansu bolja ili lo{ija, aliuvijek je kompost. Stvorili su ga miliju-



ni mikroorganizama i oni to uvijekpretvore u isto. I gliste su u kompostnojhrpi. Kad kompostna hrpa pro|e stadijzagrijavanja i po~ne se polako hladiti,ulaze gliste i jo{ prera|uju – to je zavr{nafaza komposta.

Drugi dio koji se u ekolo{kojpoljoprivredi razlikuje, u vezi je sa za{tit-nim sredstvima. [prica se samo koprivi-nom gnojnicom ili nekim drugim gnojni-cama. Radimo je u velikim cisternamakoje se svako malo pune jer smo npr. ovegodine skoro 100 000 litara koprivinegnojnice bacili po polju, {pricali. Me|u-tim, i kompost i koprivina gnojnica biljcidaju i za{titu i hranu: za{titu samim time{to se ona, tako sna`na i jaka, lak{e nosis nametnicima, a k tome za{titu ~ini i taraznolikost biljaka i ìvotinja unutarsamog polja, tako da mi tu imamo i ne{tomalo korova i niz makro i mikroorgani-zama, koji bi se u kona~nici mogli naz-vati {tetnicima. Me|utim, oni su zastu-pljeni u velikom broju i sami sebe “papa-ju”, ~ime ~ine stabilan hranidbeni lanac.Kada se to postigne, onda je ekolo{kopolje ~isto, stabilno i jako, i vi{e nemanametnika ni bolesti.

- I to je ovdje postignuto?- Ne}u re}i da je do kraja postignuto.

Jo{ uvijek postoje neki disbalansi, jo{ sedogodi da nam neki nametnik “popapa”malo zobi. Ve} su pro{le pune ~etirisezone, ali je procjena da ih treba pro}i 6– 7, najvi{e 10 da bude ba{ stabilno.

- Ali je ve}, o~ito, dobro izbalansi-rano kad ste dobili certifikat.

- Certifikat se dobija kada se standar-di po{tuju dvije godine. Ne moè netkoprocjenjivati da li je taj plodored u redu,

je li ta raznovrsnost ve} postignuta.Standard je rije{en vremenski, ne kvalite-tom. Zato ekolo{ko i ekolo{ko ne morabiti jednake kvalitete. Standard je vre-menski, ina~e bi postojala mogu}nostmanipulacije onih koji daju certifikat –kad bi oni to ~inili po svome naho|enju,viziji i osje}aju.

- Sama hrana nije jedini cilj ovogaprojekta.

- Ne, ja ba{ sutra idem za Cavtat, gdjeMinistarstvo za{tite okoli{a ima dodjelunagrada u tim ekoprocesima i upravo jeovaj projekt predloèn za jedan odnajboljih u dràvi u smislu odrìvograzvoja i projekt je koji taj odrìvi razvojpoti~e. Samim time ta nagrada i ta pri~aop{irnije govore o ovome projektu.Njegov je zadatak da pokaè da ekolo{kapoljoprivreda ima svoje mjesto ovdje uHrvatskoj, da ekonomska isplativost pos-toji ako se radi na pravi na~in, a dasamim time o~uvamo i ljudsko zdravlje i{titimo okoli{ da jednog dana ne bi bilopotrebno toliko ~istiti podzemne vode,zrak, {ume. K tome, mo`da je naj-zna~ajniji moment da kod mladih ljudi, ai onih drugih koji èle mijenjati sebe,svoja razmi{ljanja, poti~u tu promjenu kaboljem na ne~emu {to je svrsishodnije,na ne~emu {to je vrjednije, {to ìvot ~inizanimljivijim.

Problem jednako izazov- [to je to zdrava hrana? [to je

biolo{ki zdrava hrana, je li ona zdravahranidbeno ili prema na~inu proizvod-nje i uzgoja?

- Uobi~ajeno je da je ta hrana nutri-tivno druk~ija, ali i proces uzgoja i pre-

rade te biljke ima svoj zadani standard.Zna~i, ne mogu se koristiti konzervansi,dodaci i sli~no. Dodaju se samo prirodnisastojci. I ekolo{ka p{enica razlikuje seod druge ekolo{ke p{enice, mo`da ukoli~ini vitamina ili minerala, ili u kalori-jskoj vrijednosti. Ali predaleko bismo i{likada bismo svaku tu stvar analizirali.Danas je problem {to se sve èli izmjeri-ti, izraziti nekim brojkama, izra~unati, ato nije ni jednostavno niti lako.

- Kako uop}e uspijevate u plasira-nju svojih ideja? Postoji li interes,imate li problema s plasiranjemproizvoda, s prihva}anjem ideje bio-lo{ki zdrave hrane? Kako tu op}enitostojimo kao nacija?

- Problema ima, me|utim, ja samosobno u ìvotu problem stavio pod znakjednakosti s izazovom, tako da jedno-stavno, sve {to se dogodi, kao ne{to {to jepotrebno odraditi, ja jednostavno krenemi odradim. Definitivno je bilo tih izazova,od onih najmanjih, do velikih, zna~ajnih.Me|utim, kao i u sportu, kad sam odlu~iodo}i do neke titule, do nekog cilja, ja samto odradio. Tako sam do{ao i do ovoga{to danas ovdje vidite. Znam da svi ljudina svijetu nisu spremni na svjetsku titulu,na takve izazove i na toliko, ne}u re}iodricanja, nego toliko ulaganja u ìvot i uprojekt. Me|utim, ja se trudim datimodel i biti uzor, ne samo kao sporta{,nego i kroz sve ovo {to danas radim, ono{to pri~am. Stojim iza toga, ja sam toradio, ja sam se time bavio, ja sam to iiskustveno pro{ao, konzumiranje ovihnamirnica, do gnojenja i svega ostalogana po~etku ovoga projekta, i stojim izatoga, znam kako to izgleda, znam {to tozna~i. Drugi }e, uobi~ajen ~ovjek, imatimalo vi{e problema, teè }e do}i dotrì{ta, teè }e sloìti marketing, teè }ese prezentirati pred ljudima, teè }e mo}iobjasniti ljudima {to on to radi. Me|utim,upravo sam tu ja preuzeo odgovornost zamnoge od njih koji }e sudjelovati unutarovog projekta ili koji }e sami i}i na trì{tei ve} imati prokr~en put kao {to sam ~inioja i neki koji su krenuli sa mnom. Siguransam da }e svakome tko odlu~i u ìvotune{to u~initi, cijeli svijet pomo}i.Recimo, neke od re~enica koje izgo-varam dio su knjige “Alkemi~ar” i izatoga stvarno stojim jer sam siguran da~ovjek koji ju je pisao ima znanje iiskustvo.

- Kako ljudima pribliìti biolo{kiuzgojenu hranu i uvjeriti ih da je ona



dobra? Kako uvjeriti ~ovjeka da kupiovu vre}icu ìtarice koja je, recimo,ne{to skuplja, a ne onu jeftiniju?

- Kontinuiranom edukacijom krozovakve centre, kroz obilaske osnovnih isrednjih {kola u kojima bi ljudi koji suovo pro{li iskustveno, klincima govorili oodrìvom razvoju ili da klinci obi|u oveprostore u kojima se moè kompetentnodati podatak, iskustvo i predavanje. Ba{ovakvi centri, koji su na samom terenu,imaju najvi{e smisla. Ljudi koji do|uovamo, osim pri~e, sve mogu i samiiskusiti. Ako bih ja sada u Rijeci ili Zadrupri~ao o ovome, ljudi me ne bi dovoljnodobro ~uli. Sad kad ste bili gore, obi{liimanje, pogledali ga, ve} me ~ujete pot-puno druk~ije. Mislim da je to nekakavrecept, to je moje mi{ljenje.

Na razli~ite na~ine moèmo ljudimado~arati {to dobivaju ovim na~inomishrane i ìvota. To nije samo pri~a. Tajiskustveni dio bitan je. Da bi ~ovjekstekao mudrost, da bi mogao postavitisvoj ìvot na druk~iji na~in, osim infor-macije bitno mu je i iskustvo. Nadam seda }emo uskoro ovdje imati i jedno spre-mi{te s moti~icama, s alatom i oru|em isvatko }e mo}i sam probati {to to zna~iobra|ivati zemlju.

Pustimo da izgori ono {to nevalja

- Koliko dràva prati ove projekte,ima li sluha za njih ili vaì ono “u se iu svoje kljuse”? Prati li zakonodavstvoovakav rad?

- Ba{ je danas bila sjednica Vladeovdje u Poègi i i{ao sam razgovarati i spremijerom Sanaderom i s ministrima,koliko oni mogu pomo}i, dati im doznanja: tu smo, i mi postojimo. I stvari sekre}u, ~uju da je to va`no. Me|utim,toliko je poàra u Hrvatskoj koje trebapogasiti, tako da svako ministarstvo imapuno svoga posla u ga{enju poàra. Jasam danas izgovorio jednu re~enicuobra}aju}i se ba{ gosp. Sanaderu:“Mogu}e je, mo`da bolje ponekad pusti-ti da ne{to izgori, pa onda na temeljimaizgraditi ne{to {to je zdravo.” Mislim daje odrìvi razvoj ne{to takvo, a perjanicamu je ekolo{ka poljoprivreda! Manje bibilo problema u o~uvanju okoli{a, ali i uzdravlju ~ovjeka koji se hrani takvomnamirnicom, koji ìvi na takav na~in,razmi{lja na takav na~in, osje}a takavìvot i ìvi u tom okruènju.

- Ali sluha ima?- Izme|u ostaloga, odre|eni su i dosta

visoki poticaji za ekolo{ku poljoprivredu.Dràva je ve} prije dvije godine zakonompostavila temelje za rad u tim okvirima.Ne treba izmi{ljati “toplu vodu” ili raditine{to mimo zakona. Postoje regulative,ljudi koji su zaduèni za vas i taj sistemtreba samo ubrzati i dodati jo{ vi{e ljudi.

Dobra je vijest da }e Zagreba~kabanka vjerojatno postati partner Eko-centra na na~in da }e pomo}i da on saìvii jednog dana, vjerojatno, ostvarimo isloènije projekte koji bi se ticali finan-ciranja onih koji kre}u u ekolo{kupoljoprivredu i uop}e u poslovanje kojebi se moglo staviti pod nazivnik odrìvograzvoja. Uvjeravali smo ih i to je potraja-lo. Oni }e biti partneri, ne sponzori, nedonatori jer su oni dobro~initelji,pokrovitelji. Ovaj projekt ne zasluùjestatus da mu netko daje milostinju iZagreba~ka banka je to prepoznala.Mogu re}i da sam zadovoljan i sretan jerznam da ovaj projekt moè, kao model,posluìti mnogima, i u smislu poslovanja– da to bude jedna mala firma, malazadruga ili mali kombinat – kakogod, ilikao nekoliko malih poljoprivrednihgospodarstava koja su se udruìla pazajedno izlaze na trì{te. To je pri~a kojabi mogla biti model za Hrvatsku.

- Budu}nost svega ovoga? Je li svi-jetla ili }e biti problema?

- Sigurno je svijetla. To je pitanje nakoje ja vama mogu dati kontrapitanje:“Da li }e ovaj planet opstati ili ne}e?Ho}emo li ìvjeti ili ne}emo? Ho}emo liidu}ih par generacija potro{iti ovaj planetza sebe ili }emo ga ostaviti svojoj djeci?”Odgovor je isti. Onoliko koliko je ljudskasvijest na visokoj razini, koliko smospremni svojoj djeci pruìti ìvot, toliko

}e ovaj projekt imati uspjeha. Ja vjerujemu ~ovjeka, vjerujem u na{e poslanje iìvot, vjerujem da ìvot uvijek ima smis-la i smatram da }e ovo {to danas sma-tramo ekolo{kim, za nekoliko desetakagodina postati komercijalnim, tako }e seraditi i tada }e nam biti smije{no da suneki na{i djedovi i pradjedovi mu}kali skemijama. Samim time {to je ovakavna~in gospodarenja, uz malo ljudskogtruda i da nisi lijen mozgovno, jednos-tavniji, prirodniji, isplativiji, jednostavnoima sve predispozicije da bude bolji ilak{i. Kompost je jeftiniji za proizvodnjunego umjetna gnojiva, samo {to kodumjetnog gnojiva nitko ne zbraja kolikisu stvarni tro{kovi nego se jednostavnomu}ka, malo subvencije ove, subvencijeone, i stalno tro{imo ne{to unaprijed. Akad podvu~emo te minuse, onda do|e taza{tita okoli{a, ~istiti ovo i ono, pa vi{ene moè{ piti vodu iz {pine. To nitko nezbraja, to, kao, nitko ne zna. To sve nemoèmo predvidjeti. A onda se na krajuvratimo i na ono pitanje – ho}emo liopstati ili ne}emo.

I, kao {to kaè i sam ̀ eljko Mavrovi}:“Da bi ~ovjek stekao mudrost, da bimogao svoj ìvot postaviti na druk~ijina~in, osim informacije bitno je i isku-stvo. Siguran sam da }e svakome tkoodlu~i u ìvotu ne{to u~initi, cijeli svijetpomo}i.” Do|ite i sami u ovaj centar.Primit }e vas ljubazni doma}ini, doznat}ete puno novoga i osjetiti da ovi ljudidoista ìve ono {to pri~aju i rade. Mo`daspoznate da i vi posjedujete istu ovakvuenergiju koja }e vam pomo}i da svojezdravlje i zdravlje okoli{a postavite sebikao imperativ i k tome usmjerite svojna~in ìvota.

Razgovor vodila Suzana Jankovi}

ZBOG LJEKOVITIH BILJAKANASTALA SU ZNANSTVENA IMENA SVIH BILJAKA



uvijek nu`no) prou~iti i upoznati se i s

unutarnjom gra|om biljaka, {to je zaht-

jevniji posao, jer se radi o upoznavanju

stanica i tkiva, na na~in da organe reèmo

te ih potom mikroskopski analiziramo.

Tim putem moè se preciznije i uvijek

odrediti pripadnost biljke biljnom siste-

mu, a koristimo ga kada se biljka ne moè

odrediti samo po vanjskim razlikama i

obilje`jima. Samo onda izra|uju se

anatomski preparati, na osnovi kojih se

lako uo~avaju karakteristike unutarnje

biljne gra|e. No, sve to nije dovoljno ako

se ne prou~i kako je bilje sustavno u priro-

di poredano (sistematika). Te informacije

mogu se pro~itati iz bilo kojeg ud`benika

botanike. Osim tog obveznog znanja,

potrebno je za odre|ivanje zeleni, u pra-

vilu, imati ~itavu biljku, koja mora imati

sve dijelove tijela: korijen, stabljiku, lis-

tove, cvjetove i plodove te, ako postoje, i

ostale dijelove – podanak, gomolj,

lukovicu, vrijeù. Kod drvenastih biljaka

dovoljno je imati gran~icu biljke s cvje-

tovima i plodovima te poznavati izgled

debla i kro{nje. Najpogodnije je odre-

|ivati svjeù biljku, koja se u tom stanju

moè neko vrijeme do odre|ivanja

odràti svjeà u hladnjaku, u plasti~noj

vre}ici. Od pribora su potrebna neka

pomo}na sredstva: o{tar noì}, pinceta.

igla, herbar, lupa, a ponekad i mikroskop

s kemikalijama i posebnim priborom za

mikroskopske preparate te slike s detalji-

ma vanjske gra|e biljaka. Sada je, uza sve

to, potrebna i “Flora Hrvatske”, u kojoj je

svaka biljka tako opisana da se iz samog

opisa, i bez slike, moè do}i do imena

biljke iz pregleda svih ostalih biljaka. Taj

pregled zove se klju~ kojim odre|ujemo,

odnosno otklju~avamo svu floru. Kod

klju~a za odre|ivanje vrsta, odnosno sis-

tematskih jedinica kojima biljke pripada-

ju, uvijek postoje dva ponu|ena izbora.

Zato treba pro~itati oba i odlu~iti se za

jedan, koji }e uputiti ili na rje{enje, ili na

broj koji treba dovesti do njega.

LJEKOVITO BILJE III

ôvjek je poznavao ljekovitu mo} biljaka i dok one nisu imale svojaimena, no ipak je te biljke, uz poznavanje, i nekako zvao. Iako sunarodna imena biljaka postojala od ranije za biljke su utvr|ene

zajedni~ke latinske oznake imena za cijeli svijet i sve narode. Nakontoga zavladala je preglednost u biljnom svijetu po srodnosti u

sistemu biljaka, jer srodnost je prirodna, dokazana pojava. Do svegatoga do{lo je od narodnog opaànja u pro{losti.

Iako je narod poznavao ljekovitu mo}biljaka, svaki je za te biljke imao svojaposebna imena. Ta imena toliko su se

nagomilala da se u onda{njem lije~enjubiljkama vi{e nije moglo opisati uvijekistu biljku kada se odre|ivala neka biljkate prepisivao lijek za neku bolest. Kako sei dalje opisivao i pove}avao broj ljekovi-tih biljaka, jasno je da se morao stvoritisustavni pregled, s jedinstveno ozna~enimbiljkama u tom sustavu. To imenovanjebiljaka poteklo je od potrebe naroda ulije~enju biljkama te potrebe da ih koristiu te, pa i u druge svrhe znala~ki, ali da ihkoristi kao obiljeène.

Kod biljaka koje su u sustavu te pre-gledu biljnog mno{tva (sistematici)poredane prirodno, po srodnosti, nai}i}emo na vrste, a sve su srodne vrste sku-pljene u rodovima, svi srodni rodovi su unekim porodicama; one porodice koje suina~e u srodstvu okupljene su u redovima,a redovi u razredima. Ime biljke koja naszanima u tom sustavu biljaka vaàn jepodatak, pogotovo kod ljekovitog bilja,jer se ponekad koriste samo neke vrsteodre|enog roda. Kod odre|ivanja biljakaponekad su prepreka veoma male razlikeu njihovoj vanjskoj gra|i. Pojam odre-|ivanja biljke zna~io bi traìti znakove iobilje`ja po kojima se dolazi do informa-cija kojem redu (jednosupnicama ili dvo-supnicama) i razredu (kritosjemenja~a,golosjemenja~a) ta biljka pripada te jojna}i ime. Stoga je glavno znati u ~emu sebiljke jednog reda slaù, a u ~emu se raz-likuju od ostalih redova, kao i kako sezapravo razlikuje jedan razred od drugoga

i, kona~no, kako se razlikuje rod od roda.To su osnovne razlike koje se morajusvladati jer se nailazi na razlike vezane zagra|u ~itave biljke, koje su vrlo ~estoskrivene.

Kada se tako biljke odrede i imenuju,moè se ista}i i va`na srodnost me|unjima, to~no se moè znati koje se biljkemogu me|usobno oplo|ivati, uza sveostalo vezano za srodnost.

[TO JE POTREBNO KODODRE\IVANJA BILJKE

To je istraìvanje s obveznomprethodnom pripremom. Pripreme susljede}e: treba ste}i ili obnoviti znanje ovanjskoj biljnoj gra|i upoznavanjem obli-ka pojedinih biljnih dijelova i organa ilicijele biljke, koje uo~avamo prostimokom. Osim toga, poèljno je (iako nije



HERBAR ILI BILJNIK MO@E BITIPOMO]NO SREDSTVO KOD

ODRE\IVANJA BILJAKAKad se traè izvori hrane i lijekova,

nailazi se na degradirani okoli{, tezaklju~ak o malom znanju o raznolikostibiljaka koje su upravo va`ne za dobruegzistenciju ljudi. Zbirka osu{enoga bilja,biljnik ili herbar, pruà interesantnuizvornu kolekciju primjeraka ljekovitogbilja, a sluì i kao jedno od sredstava zaodre|ivanje biljaka. Kako su nazivi bilja-ka potekli od davne potrebe za njihovimimenima, najprije radi interesa onda{njemedicine, i naziv za herbar nastao je odnaziva ne~ega {to se koristilo u medi-cinske svrhe. Naime, nekada se knjigamedicinski va`nog bilja zvala herbal pasu botani~ari i zbirku osu{enog bilja po-~eli zvati herbarij, koji je danas uobi-~ajeno zvati herbar ili biljnik jer se radi oosu{enim biljkama, a ne o ustanovi. Samose kod profesionalne zbirke uvijek nailazina savr{enu to~nost i urednost, pravilanomenklature i ozna~avanja, sabiranja,su{enja, uz primjenu stru~nih tehnika ipostupaka u kojima je pojedina~na biljkazvana primjerak, a dio sabranog biljakojim se provodi postupak - materijalom.

Kod primjeraka koje smo sabrali zaherbar bit }e najva`nija sama kona~nica,tj. odrediti koja je biljka sabrana, te jeobiljeìti te tako ~initi uz svaku suhubiljku zalijepljenu i pri~vr{}enu na listubeskiselinskog papira. Moè se koristitistru~an “Herbarijski priru~nik” pa }e, uzuputstvo, ku}ni ili {kolski herbar izgledatisavr{enije, ali je u tom slu~aju najva`nije,zaista poznavati biljke. Neke se odmahpronalaze jer ranije nisu ni bile od intere-

sa, ali se traè po nekom popisu takvihva`nijih biljaka, ili }emo sastaviti popisbiljaka na{ega kraja, ili po nekom drugomredu. Preporu~a se traìti potpune biljkejer {to vi{e dijelova imaju, to se lak{emogu odrediti u prirodi, a kasnije topotvrditi odre|ivanjem prije upisivanjaimena, kada su ve} potpuno preparirane.Zna~i da se treba sluìti sa {to vi{e biljnihorgana kod prikupljanja uzoraka biljke. Uprirodu se nosi ono {to je potrebno i u vrtukada radimo oko cvije}a: {kare, lopatica ino`. Biljke se ulaù ve} u prirodi u novin-ski papir, jer se sa sobom nosi pripreml-jen, kao knjiga sloèn snop papira ({tomoè biti i novinski jer upija vlagu),unaprijed ure|en u neki format, i odrezanu obliku knjige, koji se moè pri~vrstititvrdim koricama ({perplo~a, aluminij, ilitvrdi karton). Obvezno se jo{ sve to s pri-mjercima biljaka stisne izvana, na dvamjesta, nekim pojasom ili {pagom. To }eposluìti kao botani~ki tijesak. Svakiunutarnji papir u koji se ulaè biljka morabiti preklopljen, kao {to je ina~e novinskipapir, s oznakom (privremenim nazivomprije determiniranja), ko ja nosi i obvezandatum, lokalitet, po èlji i ostalo jer mive} u prirodi zapo~injemo odre|ivanjebiljke. Prepariranje biljke nastavlja se popovratku iz prirode. Slijedi prepariranje uistom tijesku, ali u nov, suh papir, i to brzopri povratku, ili biljke po èlji stavljamoizme|u dvije daske, u novi tijesak. Bitnoih je staviti pod ve}i pritisak, uz kori{tenjene~eg te{kog, pa se jednostavno moèstaviti uteg od kamena, èljeza i sli~no.

Najva`nije je da se one ceduljice s

opisom biljaka stave opet uz istu biljku.Za korijenje i druge dijelove u prirodu senosi limena kutija. Kasnije se suhe biljkeodre|uju na bijelom papiru pomo}u klju-~eva za determiniranje, te lijepe na arke

papira koji mora biti poseban beskise-linski papir za herbar. Biljke bi se u pra-vilu trebale zalijepiti za papir papirnatimili platnenim trakicama ili teku}im ljepi-lom, uvijek prema tome, kakvu biljku ikoje dijelove lijepimo. Nikako se prekobiljke ne lijepi “selotejp”, a dobro je zasvaki primjerak izraditi posebnu papir-natu ko{uljicu, radi dobrog o~uvanja.

IZLO@BENA VITRINA SLJEKOVITIM BILJEM

Od jednostavnog materijala moè seizraditi plitka podloga, {iroka po ̀ elji i istotoliko duga~ka, ne mora biti preduboka, sunutarnjim dijelom od pregrada. Bitno jepojedina~no ozna~avanje svake pregradeimenom biljke koja }e se tamo staviti.Takva napunjena kutija moè se poklopitistaklenom plo~om i objesiti na zid, gdje }esluìti kao najljep{a i najbolja izlo`ba, i“mala vizuelna u~ionica”. Obi~no se ugornji red stavlja cvije}e, da to bude naj-ljep{i red koji }e privla~iti pa`nju i bitidekorativan. U drugi red moè se stavitiljekovito li{}e, u tre}i red trave, u ~etvrtiplodovi i sjemenke, u peti korijenje, ikona~no, u posljednji kora. To }e biti jed-na od najboljih metoda pruànja uputstavao izgledu osu{enih dijelova biljaka tj. dro-ga, a pruìt }e i mogu}nost pou~ne zabave,sa sna`nim dojmom i odu{evljenjem.

Jadranka Grìni}

narodni dojenje zdravstveni listpo^etak zdrave … · sklju~ivo dojenje zna~i da dijete {est...

Documents