nas civitas 10
TRANSCRIPT
CIVITASNA[
NA[
LIST IZLAZI PERIODI^NO I BESPLATAN PRIMJERAK I BROJ 10 I DECMBAR/PROSINAC I 2008. GODINE
NA[
NA[www.civitas.ba
10
ANALIZAPROJEKTAGRA\ANIN
[KOLEI ZAJEDNICE
PO MJERIDJETETA
CIVITAS
ME\
UNAR
ODNA
KONFE
RENCIJA
CIV
ITASA
OBUKEKONTRAVERZNE TEMEI INTERKULTURALIZAM
SretnaNovagodina
Mara Matki}[email protected]
Alija [email protected]
Azemina Ma{inovi}[email protected]
Drago [email protected]
Sed`ida Had`i}[email protected]
Marina [email protected]
Du{anka Dobrijevi}[email protected]
CIVITASNA[
NA[
DRAGI ^ITATELJI I DRAGE^ITATELJICE SRETNI VAM
PRAZNICI/BLAGDANIHANUKAjevrejski festivalsvjetlosti
KURBAN BAJRAMpraznik
prino{enja `rtve
BO@I]najradosnijikatoli~ki blagdan
PRAVOSLAVNI
BO@I]
praznik
ra|awa
novog
`ivota
Impresum.qxd 25.12.2008 12:10 Page 2
Po{tovane ~itateljice i ~itatelji,
Umjesecu u kojem slavimonekoliko velikih blagdana,u pravom blagdanskom
ozra~ju, izlazi i novi DESETI broj~asopisa “Na{ CIVITAS”.Uredni{tvo se, uz veliku pomo} svihsuradnika i naravno CIVITAS-aBosne i Hercegovine, potrudilo da iu ovom broju ponudi zanimljive ikorisne sadr`aje.
Tako }ete i ovoga puta mo}i doz-nati o najva`nijim doga|ajima iz pro-teklog perioda, mo`da }ete neke i pre-poznati jer su se dogodili ba{ u va{ojsredini, a ako vas zanima {to }e sedoga|ati, to tako|er mo`ete prona}i nastranicama ovog ~asopisa. Upoznat}ete se s kojim se sve projektimatrenuta~no bavi Obrazovni centar zademokratiju i ljudska prava CIVITAS,te kako se i vi mo`ete uklju~iti u oneprojekte koji vas zanimaju i koje sma-trate korisnim.
Govorit }emo i o obukama.Neke su ve} odr`ane u mnogimsredinama; obuka za odgajatelje uvrti}ima, te obuka o kulturi iba{tini nacionalnih manjina, neke
se tek planiraju, kao one koje seti~u kontroverznih tema isprije~avanja korupcije.
U ovom broju progovorit }emo io prvim rezultatima regionalnogistra`ivanja o efektima koje posti`egra|ansko obrazovanje, a koje jeprovedeno u deset zemalja uregionu. Civitas Bosne iHercegovine i u ovom istra`ivanjuima zapa`enu ulogu zbog iskustvaste~enog u sli~nom istra`ivanju u
BiH. Upoznat }emo se i sa imple-mentiranjem gra|anskog obrazovan-ja na bosanskohercegova~kimsveu~ili{tima i koji su planovi zadalje. {to rade i ~ime se zanimajukoordinatori Mre`e mladih Civitas-a,{to sadr`i njihov ~asopis “Bu|enje”,te kada se i gdje emitiraju “Vijestiza mlade”, govore nam oni sami, nastranicama koje su njima posve}ene.
Posebno vam skre}emo pozornostna Uvodnik u kojem ovoga putamo`ete doznati o interkulturalnojstvarnosti i za{to je inerkulturalizamna{ najbolji izbor. Naravno da je tu itekst o Projektu gra|anin, koji je jo{uvijek najva`niji i najuspje{niji projektCivitas-a. On }e nam pokazati kojeprobleme vide mladi BiH u svojimlokalnim zajednicama.
I na kraju, da bi “Na{ CIVITAS”bio i va{, javite nam se dragi~itatelji i ~itateljice sa svojim sug-estijama, prijedlozima, zanimljivos-tima, pi{ite nam {to se radi u va{im{kolama, lokalnim zajednicama, ado tada:
USPJE[NA I SRETNA NOVA2009. GODINA!
MARA MATKI]
RIJE^ UREDNICE
3NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
4 - 5INTERKULTURALNASTVARNOST
6 - 7 CIVITAS UAKADEMSKOJ 2008/09.GODINI
8 - 9 PILOT-STUDIJA OGRA\ANSKOM ZNANJUI STAVOVIMA U^ENIKA
16 MODUL ZAPODU^AVAWE:
“KONTROVERZNETEME I SPRE^AVAWEKORUPCIJE“
23 GRA\ANSKO OBRAZOVAWE NA UNIVERZITETIMA
25 - 28 ANALIZA NATJECANJA IZPROJEKTA GRA\ANIN
30 - 31 ME\UNARODNA KONFERENCIJACIVITAS-a
Sadr`aj Decembar/Prosinac 2008. Broj 10
Rijec urednika.qxd 24.12.2008 13:11 Page 3
Naslov ovog uvodnika sadr`irije~ interkulturalizam kaofilozofiju razmjene izme|u
kulturolo{kih grupa unutar dru{tva,koja se osigurava kroz dijalog.Me|utim, rije~ stvarnost bi moglabiti stavljena i pod navodnike, jer dali je zaista u ovome trenutku na{immladim ponu|eno znanje i alati da senose sa odrednicama interkulturnogdijaloga i saradnje?
Evropski parlament i Evropskakomisija proglasili su 2008. godinu“Evropskom godinom interkulturnogdijaloga”. I zaista, interkulturnekomunikacije postale su potreban diona{ega `ivota, saradnje i povezivanja.
U vremenu globalizacije i interneti-zacije klju~na zada}a edukatora morabiti da se mladi upoznaju s interkul-turalizmom kako bi se oni mogliravnopravno i aktivno uklju~iti uaktuelna interkulturna kretanja istvaranje interkulturne perspektivezajedni{tva, saradnje i tolerancije.
Takva komunikacija se danaspodvodi pod pojam kulturnog plural-izma (su`ivota razli~itih kultura). Onse naj~e{}e odre|uje kao kvalitetalokalne, nacionalne i globalne zajed-nice u kojoj su-`ive razli~ite rasne,etni~ke, vjerske i druge skupine nana~in da istovremeno {tite i svojaposebna i svoja zajedni~ka kulturnaobilje`ja. Ali odnos prema kulturnimrazlikama nije oduvijek bio takav.Stavovi da su kulturne razlike nepri-jeporna dru{tvena vrijednost i da jeetni~ka identifikacija zdrav odgovorpojedinca i skupine na vanjske pri-tiske, prihva}eni su tek u novije vri-jeme, i to tek nakon prihva}anja ideje
kulturnog pluralizma. Ne tako davnopostojanje razli~itih kulturaodre|ivalo se kao dru{tvena anomal-ija, kao ostatak primitivnih zaostalihoblika dru{tvenog `ivota. Vjerovalose da }e sveop{te pobolj{anje `ivot-nih uslova koje sa sobom donosenauka i tehnologija, osloboditi pojed-inca od tiranije tradicije, odnosno odpotrebe za tim vezama. Na tim pret-postavkama izrastao je asimila-cionizam kojim se dugo opravdavalogu{enje kulturne posebnosti manjina~ak i u svim demokratski ure|enimzemljama Zapada. Teorija kontakta,koja se pojavila ~etrdesetih godina ikoja dr`i da je pripadnike kulturno
razli~itih skupina dovoljno dovestijedne pored drugih pa da }e samfizi~ki kontak smanjiti predrasude istereotipe, te dovesti do osje}ajazajedni{tva i saradnje. Prema timpolazi{tima provedeni su i programidisegregacije u ameri~kim {kolama.Me|utim, iskustvo velikog broja{kola pokazalo je da sam fizi~ki kon-takt ne samo da ne osigurava razumi-jevanje, toleranciju i miran su`ivot uvi{ekulturnoj zajednici nego da jenerijetko izvor novih stereotipa inetolerancije.
Kao odgovor, stru~njak-inje/stru~njaci Vije}a Evrope nuderezultate opse`nih istra`ivanja kojiukazuju da bez osvje{tavanjarazli~itosti, razvitka tolerancije natu razli~itost, smanjenja predrasu-da i etnocentrizma, te razvoja soci-jalno-kulturne osjetljivosti nijemogu}e posti}i stabilnost vi{ekul-turne zajednice (Spaji}-Vrka{,2008).
UUVVOODDNNIIKK
4 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Rahela
D`idi}Izvr{na direktorica Civitas BiH
Interkulturalnastvarnost
Odgovornost zaistale`i na stubovima i
temelju obra-zovnog sistema,
na{im nastavnici-ma i profesorima,
koji }e informacijenadopuniti preispi-
tivanjem i mije-njanjem osobnog
iskustva svakogpojedinog u~enika,
razvijaju}ipo{tivanje vlastite
i kulture drugih,da se odupru grup-nom stereotipu, za
dobrobit svih nas
Uvodnik Rahela.qxd 24.12.2008 13:18 Page 4
U doba kada se na{a zemljanalazi pred morem otvorenih pitanjai reformi, postaje klju~no da semladim ljudima ponude temeljnaznanja o obrascima interkulturnihkomunikacija s njihovom konkret-nom provedbom u svakodnevnom`ivotu kako bi izrasli u gra|ane kojipo{tuju razli~itosti.
Odgovornost zaista le`i na stubovi-ma i temelju obrazovnog sistema,na{im nastavnicima i profesorima, koji}e informacije nadopuniti preispiti-vanjem i mijenjanjem osobnog iskust-va svakog pojedinog u~enika, razvija-ju}i po{tivanje vlastite i kulture drugih,da se odupru grupnom stereotipu, zadobrobit svih nas. Da bi to mogli, svimi moramo da u~inimo introspekciju,jedan pogled unutar nas samih.Otkri}emo da i sami, u najboljoj nam-jeri, nemamo adekvatan instrumentarijda se nosimo sa izazovima interkultur-alne komunikacije.
Stoga se novi moduli o interkul-turalinim kompetencijama nastavni-
ka moraju posmatrati kao nasu{napotreba, poput poznavanja rada nara~unaru, a ne kao neka “uvezena”novotarija koja “zamagljuje“ su{tinuobrazovanja. Ovim se modulima kodnastavnika nastoji razviti osjetljivostna kulturne promjene i razli~itostputem programa senzibilizacije, mul-tikulturnih radionica, me|usobnerazmjene i evaluacije iskustva.
U~enici trebaju da nau~e da nji-hova odgovornost kao gra|anina uustavnoj demokratiji, nije samo dapaze na svoja prava i slobode, negoda tako|e te`e ka tome da su sva~ijaprava i slobode za{ti}ene, uklju-~uju}i i one ~ija su kultura, pro{lost iiskustva druga~ija od na{ih.
U svakom slu~aju, mi imamo jed-naku odgovornost da obrazujemo orazli~itosti i za slobodno i otvorenodru{tvo u kojem postoji kulturni plu-ralizam. Kod starijih generacija mo-gu}e je da se pojavi skepticizam uodnosu na njihovo bolno iskustvo izskorije pro{losti.
Odgovor mo`da mo`emopromijeniti u mijenjanju prakse –biti jednak ne zna~i biti isti -naprotiv, to zna~i jednak u pravi-ma na vlastiti identitet, jezik,vjeru i kulturu, uz jednakopo{tivanje istih prava za sve~lanove zajednice, ma koliko seoni razlikovali. Stoga obuka nas-tavnika nije dovoljna. Zajednicau cjelini mora preuzeti obavezu dapreko svih svojih institucijaosigura provo|enje interkultural-nih/multikulturalnih programakojima je cilj stabilnost vi{ekul-turne zajednice na zadovoljstvosvih njezinih ~lanova.
Na taj na~in }e se osigurati i prvipreduslov ostanka mladih u zajedni-ci. Postoji dihtomija izme|u potrebeda se osje}aju sigurnim i potrebe dasu slobodni, da biraju svoju budu-}nost. Interkulturalne vje{tine }e imomogu}iti lak{i prelazak u svijet kojiim je svaki dan sve bli`i, zahvaljuju}isavramenim medijima I sredstvimakomunikacije.
U kona~nici svjedoci smo malih~uda koji se de{avaju svaki dan, naprimjer kao rezultat me|usobnogpovezivanja i saradnje raznih grupana podru~ju Amerike, od idu}egodine, najve}a svjetska velesilaimati }e predsjednika iz mije{anogbraka, crnca i bijelkinje. Prostorina{e zemlje sa svim njenim ra-zli~itostima, entitetima i kantonima,obiluju razli~itim kulturolo{kim gru-pama kao i brilijantnim mladimumovima.
Stoga, na nama je kao edukatorimakoji }e ih sprovesti na pravi put, da mladi-ma poka`emo sve vrline koje mogunau~iti jedni od drugih i da stvorima jednovlastito ~udo - ~udo koje }e biti spoj svihna{ih razli~itosti, a ipak autenti~no na{e.Odgovori ne mogu do}i sa strane, oni semoraju iznjedriti iz svih na{ih naroda,entiteta, kantona, distrikta i manjina.
Raduju}i se mno{tvu nadolaze}ihpraznika `elim Vam od srca ost-varenje svih Va{ih `elja.
UUVVOODDNNIIKK
5NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Uvodnik Rahela.qxd 24.12.2008 13:19 Page 5
AKTUELNOSTI
6 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Dragi ~itaoci,
Nakon jo{ jedne godine imple-
mentacije gra|anskog obrazovawa kroz
redovne NPP osnovnih i sredwih
{kola, uspje{no zavr{ene Neumske kon-
ferencije, projekta o implementaciji
priru~nika o nacionalnim mawinama,
obuka za pred{kolski nivo i drugih
aktivnosti o ~ijim rezultatima se
mo`ete informisati na strani-
cama ovoga lista, `eqeli smo
najaviti i aktivnosti koje nam
slijede u narednom periodu.
Pozivamo vas da kontaktirate
koordinatore projekata ~ije
su elektronske adrese u ovom
tekstu ako `elite da budete
dijelom tih aktivnosti, ali
isto tako i ako imate nove pri-
jedloge, kako za nove projekte,
tako i za unaprije|ewe postoje}ih.
Implementacija mod-ula i obuke za
podu~avawe o kon-traverznim pitawima
i korupcijiCivitas je, uz pomo} na{ih kolega sa
BiH univerziteta, pripremio modul i
obuku nastavika, direktora i pedagoga iz
ovoga modula. Planirano je da na obuka-
ma, koje su planirane za prvi mjesec 2009.
godine u~estvuju predstavnici iz 60
osnovnih {kola iz cijele BiH. Ukoliko
ste zainteresovani, jo{ nije kasno da se
javite na [email protected] ili da svoju
prijavu po{aqete na faks 033 619 858.
Ta~no vrijeme i lokaciju obuka }emo
odrediti nakon {to dobijemo sve prijave.
Kqu~ni razlog za{to smo se odlu~ili za
obra|ivawe kontraverznih tema u
{kolama je wihov zna~aj za daqwi razvoj
u~enika, te razvoj znawa i vje{tina koje
su direktno povezane sa stvarnim
situacijama, ostavqaju}i mlade qude
spremnim da se nose sa kompleksno{}u
modernoga svijeta. Kako sa~uvati svoju
svijest, vrijednosti i biti spreman da
saslu{a{ i uva`i{ drugoga jedan je od
kqu~nih izazova sa kojima se suo~ava
cijelo ~ovje~anstvo. Problem korupcije
je posebno izra`en u na{oj zemqi, a oni
koji ga koriste
pravdaju se kulturolo{kim tekovinama,
dok mladi qudi moraju da budu svjesni da
se moraju boriti protiv ovog duboko uko-
rjewenog problema i motivisati ih da
poduzmu konkretne akcije u svojim
lokalnim zajednicama kako bi ga
poku{ali eliminisati.
Pokretawe diskusijeo gra|anskom
obrazovawu na univerzitetima
Kao {to je istaknuto na vi{e mijes-
ta u ovom listu, velika je nepoznanica
za{to akademska zajednica odbija da pre-
pozna va`nu ulogu koju obrazovawe ima u
formirawu gra|ana. Ciq projekta je
otvoriti diskusiju o demokratskom
razvoju gra|ana i ulozi obrazovaja, a
posebno obrazovawa budu}ih nastavnika
u tom pravcu. Mi smatramo da }e se na taj
na~in obezbjediti odr`ivost obrazovawa
za demokratiju i qudska prava putem
wegovog ukqu~ewa u nastavne planove svih
univerziteta u Bosni i Hercegovini na
kojima se obu~avaju budu}i nastavnici.
Kako bi ovaj ciq bio postignut planirano
je otvarawe me|uuniverzitetske diskusije
o prijedlozima obrazovnih politika u ovoj
oblasti, a ve} je formirana Ekspertna
grupa koja se sastoji od predstavnika svih
osam univerziteta u Bosni Hercegovini I
koju ~ine: prof.dr. Mile Ili} sa
Univerziteta u Bawa Luci, prof.dr.
Mujo Demirovi} sa Univerziteta u
Biha}u, doc.dr. Faruk Kozi} sa
Univerziteta u Zenici, doc.dr.
Slavica Juka sa Sveu~ili{ta u
Mostaru, doc.dr. Asim Peco sa
Univerziteta u Mostaru, doc.dr.
Izudin Hasanovi} sa Univerziteta u
Tuzli, Biqana Milo{evi} sa
Univerziteta u Isto~nom Sarajevu i
Haris Ceri}, sa Univerziteta u Sarajevu.
Projektom je tako|e planiran i niz
aktivnosti kojima }e se promovisati
osnovni ciq projekta, a od kojih su
najva`niji okrugli stolovi na svih osam
univerziteta u Bosni i Hercegovini,
radionice i seminari za profesore, uprave
fakulteta i studente. Do sada je odr`an
okrugli sto u Isto~nom Sarajevu i Bawa
Luci, a u po~etkom slijede}e godine
okrugli stolovi u Bawa Luci, Sarajevu,
Biha}u, Zenici, Tuzli i Mostaru. Ukoliko
ste zainteresovani da se ukqu~ite u ovaj
projekat, molim vas da kontaktirate
Milenu Sari} [email protected].
Gra|ansko obrazovaweu pred{kolskim
ustanovamaNakon uspje{no zavr{enog pilot
projekta, u kojem je u~estvovalo 19
pred{kolskih ustanova, ove godine su
kroz dodatne obuke nastavnika u pro-
jekat ukqu~ile skoro sve pred{kolske
institucije u BiH. U prethodnom peri-
odu su odgajateqice vrti}a iz pilot
porjekta u~estvovale u obuci trenera i
sada one vr{e obuke novih kandidata.
Do sada je obu~eno preko 300 odgajate-
qica iz cijele zemqe, a svaka od wih je
CIVITAS U AKADEMSKOJ2008/09. GODINI
Rizah buducnost.qxd 24.12.2008 13:20 Page 6
dobila komplet stru~ne literature i
diplomu o stru~nom usvar{avawu.
Civitas je program za vrti}e razvio u
okviru konceptualnog u~ewa o ~etiri
bazi~na koncepta tako da on pred-
stavqa operacionalizaciju i savremen
pristup ciqevima i zadacima planova i
programa koji egzistiraju u na{im
pred{kolskim ustanovama. Program
~iji je autor Centar za gra|ansko obra-
zovawe je razvijen holisti~ki, tako da
djeca sti~u znawa, vje{tine i formiraju
stavove kroz igru, simulirawe situacija
i vje`be, te uz kori{tewe animiranih
filmova, slikovnica i ostalog didak-
ti~kog materijala prilago|enog uzrastu
djeteta. Za kraj ove i po~etak naredne
godine planirane su obuke u Mostaru,
Travniku, {irokom Brijegu i Zenici.
Kontakt osoba je Milena Sari} ([email protected]).
Ja gra|aninKao i prethodnih godina, i ove
{kolske godine po~eo je rad na projektu u
osnovnim i sredwim {kolama {irom
zemqe. Nadamo se da su va{i u~enici ve}
odabrali problem javne politike koji }e
poku{ati rije{iti u okviru svojih pro-
jekata. Istra`ivawa pokazuju da u~enici
nemaju pozitivan odnos prema projektu
ukoliko ga sami nisu razvijali, i ukoliko
nastavnici ne djeluju demokratski. U
ovom broju donosimo zna~ajan podsjetnik
na propozicije, kao i informaciju za
u~enike. Posebno je va`no jo{ jednom
obratiti pa`wu na to {ta je pitawe javne
politike, a {ta nije. Ukoliko rje{ewe
koje nude u~enici ne ukqu~uje neku
odluku vlasti, onda se ne mo`e govoriti
o mjeri javne politike koju predla`e
razred. Nemojte zaboraviti da su {kols-
ka takmi~ewa planirana ve} za febru-
ar/mart, a da op{tinska slijede odmah
nakon toga, krajem marta i po~etkom
aprila. Kantonalna/regionalna ta-
kmi~ewa }e se odr`ati u aprilu, a kao i
obi~no sve }e kuliminirati na Finalnoj
smotri koja }e biti odr`ana u maju mjese-
cu u Sarajevu. Kontak osoba u na{em
uredu je Tawa Jerlagi} ([email protected])
Mre`a mmladihCivitasa
Aktivnosti Mre`e mladih Civitasa
u narednom periodu fokusirane su na
uspostavqawe i reorganizaciju 30
lokalnih timova volonterske mre`e koji
}e djelovati kroz {est regionalnih
koalicija (koalicije Sarajevo, Bawa
Luka, Posu{je, Tuzla, Travnik i Pri-
jedor). Kao {to }ete mo}i pro~itati u
~lanku posve}enom MMC-u, problem
kojim }e se mre`a baviti u narednom
periodu je korupcija, a aktivnosti koje }e
mre`a sprovesti }e ukqu~ivati sveobuh-
vatno istra`ivawe o problemu korupci-
je i zakonskim rje{ewima koja postoje u
BiH od lokalnog do dr`avnog nivoa. U
saradwi sa lokalnim vlastima, volonter-
ski centri MMC-a radi}e na uspo-
stavqawu mehanizama za uo~avawe,
pra}ewe i sankcionisawe korupcije, kao
i dono{ewe strate{kih planova za
borbu protiv korupcije. Volonterski
centri Mre`e mladih Civitasa nas-
tavi}e sa svojim redovnim volonterskim
i humanitarnim akcijama, ~ija je real-
izacija periodi~na (u prosjeku: jedna vlo-
nterska/humanitarna akcija mjese~no).
Naravno, planiran je i nastavak izlaska
lista ”Bu|ewe” i TV emisije “Vijesti za
mlade.” Ukoliko ̀ elite da na neki na~in
pomognete rad MMC-a ili ako u va{im
razredima imate u~enice ili u~enike za
koje mislite da su zaintersovani da se
pridru`e MMC-u molim vas da kontak-
tirate Ivanu Ke{i} na [email protected]
“[kole i zajednice pomjeri djeteta“- u sarad-wi sa UNICEF-om od
2008. godineNakon uspje{no implementira-
nog programa “Umije}e `ivqewa” na
nivou sredwe i osnovne {kole, ove
godine smo sa UNICEF-om sara-
|ivali na kampawi - Dubai Kers,
Projekat “[kole i zajednice po
mjeri djeteta”. Projekat je realizo-
van u pet op{tina: Drvar, Fo~a,
Gora`de, Kiseqak i Isto~no
Sarajevo. Nakon ~itavog niza
uspje{no zavr{enih aktivnosti u
okviru projekta, koje su ukqu~ivale
obuke iz informacione tehnologije,
osnivawe mobilnih igraonica u
Kiseqaku, Fo~i i Drvaru (ukqu~ewe
djece koja nemaju pristup pred{kol-
skom obrazovawu i odgoju), imple-
mentaciju programa Umije}e `ivqewa
na ~asovima odjeqenske zajednice u
sredwim {kolama, ono {to predstoji je
privo|ewe kraju implementacija
akcionih planova za pozitivne prom-
jene u zajednici kreiranih od strane
sredwo{kolaca {irom BiH, kao i rad
sa Vije}ima mladih i Vije}ima
u~enika. Menad`erica ovog projekta je
Sandra Sladakovi} ([email protected])
Implementacijapriru~nika onacionalnim
mawinama u Bosni iHercegovini u sarad-wi sa OSCE-om u BiH
Dok je OSCE zadu`en za izradu
priru~nika ~iji je autor Leonard
Valenta, Civitas je preuzeo obuku
nastavnika za implementaciju ovog
projekta. Jo{ 2003. godine potpisan je
Akcioni plan o nacionalnim maw-
inama u kojem je nazna~ena potreba da
se svi u~enici u BiH vi{e upoznaju sa
doprinosom nacionalnih mawima
razvoju na{e zemqe. Osnovni ciq
Civitas-ovog projekta je kreirawe
materijala za trening i model obuke
za nastavnike u osnovnim {kolama za
integraciju u~ewa o nacionalnim
mawinama u postoje}i nastavni plan,
poboq{awe interkulturalnih
vje{tina kod vi{e od 150 nastavni-
ka osnovnih {kola, i promovisawe
po{tovawa kulturne razli~itosti
kod 7 500 djece uzrasta od 10 do 14
godina u vi{e 150 osnovnih {kola u
cijeloj zemqi. Modul interkultur-
alizam do izlaska ovoga broja
uspje{no je zavr{ilo preko 150 nas-
tavnika, tako da u narednom perio-
du slijedi wegova primjena u razre-
du. OSCE }e od po~etka drugog
polugodi{ta zapo~eti distribuciju
priru~nika za u~enike i nas-
tavnike, a o~ekuje se da }e imple-
mentacijom modula i saradwom sa
udru`ewima nacionalnih mawina
do}i do popularizacije i pro-
{irewa projekta. Koordinatorica
projekta je Milena Sari},
[email protected] regionalnom istra`ivawu, te
projektima UNDEF-a i regionalnom
projektu gra|anin vi{e }ete saznati
na narednim stranicama.
Rizah Smailbegovi}
AKTUELNOSTI
7NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Rizah buducnost.qxd 24.12.2008 13:21 Page 7
AAKKTTUUAALLNNOOSSTTII
8 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Gra|ansko obrazovanje, kao iobrazovanje za demokraciju iljudska prava su u skora{nje
vrijeme dobili klju~nu ulogu u reformi-ranju obrazovnih sustava {irom svijeta.Ovo obrazovanje je uklju~eno u obra-zovane politike, programe i inicijativena globalnom planu (npr. UN DekadeObrazovanja za ljudska prava, SvjetskiProgram Obrazovanja za ljudska prava)i na Europskoj razini (npr. projektiVije}a Europe i programi Obrazovanjaza demokratsko gra|anstvo; EU Lisa-bonska strategija i aktivno gra|anstvo).Vladine, me|uvladine i nevladine orga-nizacije su se do te mjere uklju~ile urealiziranje da se, bez sumnje, mo`egovoriti o globalnom pokretu.Sukladno s tim, obrazovanje zademokraciju i ljudska prava je postalojedno od najva`nijih pitanja restrukturi-ranja obrazovanja u takozvanim zeml-jama tranzicije u Jugoisto~noj Europi(npr. Pobolj{ani Graz-Proces Pakta zastabilizaciju u Jugoisto~noj Europi.
Pozadina iza ovog pokreta jeuvjerenje da je obrazovanje zademokraciju i ljudska prava krucijalniinstrument za sna`enje demokracije uvremenu velikih isku{enja uzrokovanihglobalizacijom i procesima integracijenakon sloma svijeta koji je bio polar-iziran izme|u komunizma i kapitaliz-ma. Nasuprot ranijim pristupima kojisu se zasnivali na institucionalnim
rje{enjima zakonske i politi~keprirode, suvremeno razumijevanje de-mokratskog razvoja je vi{e bazirano nakulturolo{kim razlikama i orjentiranoprema gra|anima. Ono povezujebudu}nost demokracije sa:
gra|anskim znanjima, stavovi-ma, vrijednostima, opredjeljenjima istilovima `ivota
sa to~no{}u informacija kojugra|ani primaju,
sa osje}ajem autonomije, sa kvalitetom dru{tvenih vezasa stupnjem razvoja civilnog
dru{tva
sa povjerenjem koju gra|aniimaju u demokratske institucije i pro-cese
Pasivni gra|ani iz pro{losti mijen-jaju se u aktivne i odgovorne politi~keaktere, ~iji doprinos u korist nje-gove/njene zajednice ovisi od kvalitetainformacija, obrazovanja i u~enja odemokraciji, za demokraciju i udemokraciji.
Usprkos ovim promjenama,priprema gra|ana za svoju ulogu udemokraciji je jo{ uvijek, kao poljeu sustavnom istra`ivanju, ostalo pot-
Pilot-studija ogra|anskom znanjui stavovima u~enika
zavr{nih razreda srednje{kole iz Jugoisto~ne Europe
Istrazaivnje Rahela.qxd 24.12.2008 13:23 Page 8
puno zapostavljeno. Mno{tvopodataka je prikupljeno o politi~kimstavovima gra|ana kao o fait accom-pli (fr. “gotovoj stvari), malo jestudija kojima se istra`ujegra|ansko znanje, a jo{ manje onihkojima je u fokusu formiranjegra|anskih kompetencija formalnimi neformalnim obrazovanjem. U eriparticipativne demokracije zaistadjeluje zbunjuju}e nedostatak priz-nanja uloge koju obrazovanje ima u“stvaranju” aktivnog gra|anstva. Zademokratski razvoj baziran na
gra|aninu kao pojedincu klju~no jerazumijevanje na~ina na kojigra|ani konceptualizirajudemokratske vrijednosti, kako supovezani njihovi koncepti i stavovi,te kako obrazovanje doprinosigra|anskim znanjima, stavovima ipona{anju. Ova vrsta studije naro~itoje zna~ajna u dru{tvima u kojima pro-ces tranzicije iz totalitarnog re`ima kademokraciji direktno ovisi o tomekoliko brzo i koliko dobro se gra|ani“odu~e” od prethodnog i nau~e novomznanju, stavovima i vrijednostima.
Zbog toga se Upravni odbor zagra|ansko obrazovanje u Jugoisto~nojEuropi odlu~io nastaviti sa aktivnostiregionalnog karaktera i provesti prvoregionalno pilot istra`ivanje ogra|anskim znanjima, stavovima iopredjeljenjima u~enika zavr{nihrazreda srednjih {kola u devet zemaljaregije: Albaniji, Bosni i Hercegovini,Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj,Makedoniji, Sloveniji, Srbiji iRumunjskoj.
CILJEVI I ZADACIISTRA@IVANJA:
S ciljem osna`enja gra|anskogobrazovanja u regiji osnovni cilj ovogprojekta je da se razvije baza za priku-pljanje podataka sa terena na nacional-noj i regionalnoj razini. Sukladnotome, dva su osnovna zadatkaistra`ivanja:
Izvesti pilot-studiju s ciljemtestiranja metodolo{kog pristupa iistra`iva~kih instrumenata
Osigurati inicijalne podatke o
gra|anskim znanjima, stavovima iopredjeljenjima u~enika zavr{nihrazreda srednjih {kola u devet zemaljaregije.
Upravni odbor se nada da }e oviciljevi dovesti do slijede}e faze u koji}e se predlo`iti elaborirani projekt.
TIP ISTRA@IVA^KOGRADA
Analiti~ki i eksplikatorni (naobje razine – kako na razini pojedinihzemalja tako i na regionalnoj razini)
komparativni (na regionalnomnivou)
Metodolo{ki pristup: pilot-faza: kvantitativni
ISTRA@IVA^KIINSTRUMENTI
Podaci }e se prikupljati kori{ten-jem instrumenta koji razvijen na baziupitnika koji je izradila prof. dr. Spaji}-Vrka{ sa Sveu~ili{ta u Zagrebu za
istra`ivanje koje je CIVITAS provodiou Bosni i Hercegovini tijekom {kolske2007.-2008. godine.
Ova inicijalna verzija zna~ajno jemodificirana od strane UpravnogOdbora tijekom trodnevnog radnogsastanka u Promorskom, Bugarska.
Upitnik se sastoji od 48 pitanjakoja su podijeljena na 4 dijela:
I dio – 25 pitanja znanja ( o pravi-ma i slobodama, gra|anstvu, demokraci-ji, kulturnom pluralizmu, me|unarodnimi Europskim institucijama
II dio – 8 pitanja o stavovima o{kolskom predmetu (sadr`aju, meto-dama, ud`beniku, klimi, ishodima)
III dio– 10 pitanja o anga`manui stavovima prema ostalima u regiji,kao i prema tranziciji i ~lanstvu u EU)
IV – 5 pitanja demografskogkaraktera (pol, vrsta {kole, prosje~naocjena, obrazovanje roditelja)
Upitnik je popra}en detaljnim uputa-ma za u~enike i za administrator.Administriranje upitnika, uklju~uju}i iobja{njenja administrator, traje 45 minuta,ne bi trebalo da pre|e jedan {kolski sat.
UZORAKIstra`ivanje }e se provesti sa
u~enicima zavr{nih razreda srednjih{kola u devet zemalja regije: Albaniji,Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, CrnojGori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji,Srbiji i Rumunjskoj. U svakoj zemljiuzorak }e biti sa~injen od 10 razreda(25 u~enika po razredu). Kako bi uzo-rak bio reprezentativan u odnosu nacjelokupnu populaciju, odnos trogo-di{njih i ~etverogodi{njih, te odnosgimnazija, tehni~kih i srednjihstrukovnih {kola }e varirati od zemljedo zemlje. Svaki istra`iva~ki tim kojise nalazi u pojedinoj zemlji pratiti }eovaj odnos i osigurati stratificiranireprezentativni uzorak za tu zemlju.
Nastavak u slijede}emm brroju.
Prof. dr. sci. Vedrana Spaji}-Vrka{ i mr. sci. Rahela D`idi}
AAKKTTUUAALLNNOOSSTTII
9NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Pasivni gra|ani iz pro{losti mijenjaju se u aktivne i odgovorne
politi~ke aktere, ~iji doprinos ukorist njegove/njene zajednice ovisi od kvaliteta informacija,
obrazovanja i u~enja o demokraciji,za demokraciju i u demokraciji
Istrazaivnje Rahela.qxd 24.12.2008 13:24 Page 9
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
10 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Uskladu sa dugoro~nim opred-jeljenjima CIVITAS kao izaklju~cima junskog susreta
u Tesli}u i utvr|enog plana,po~etkom novembra 2008. organizo-vana je trodnevna obuka vasp-ita~a/odgajatelja pred{kolskih usta-nova Isto~ne Bosne. Cilj obuke jeobu~iti odgajatelje/vaspita~e zaimplementaciju programa gra|a-nskog obrazovanja za rad sa djecompred{kolske dobi. Bli`i ciljevi i isho-di obuke definisani su u projektnimdokumentima Civitasa koja se ti~uovoga dijela ukupnog obrazovanja zademokratiju i ljudska prava.
Organizatori i realizatori obukebili su ured Civitas-a i SOS Dje~ijivrti} Gora`de. U ovu obukuuklju~eno je 25 odgajatelja/vaspita~aiz gradova: Fo~a, Gora`de, ~ajni~e,Vi{egrad i Rogatica, a sama obukarealizovana je u prostorijama SOSDje~ijeg vrti}a Gora`de koji je ujed-no bio i doma}in obuke. Ulogadoma}ina podrazumijeva organizaci-ju ishrane u~esnika obuke te osigu-ranje drugih resursa potrebnih za
Obuka zaodgajatelje-
vaspita~e petgradova
Isto~ne Bosne
Obuke.qxd 24.12.2008 13:25 Page 10
ovaj veoma va`an zadatak. Zapotrebe obuke i dalje implementacijeprograma ured Civitas-a osigurao jeza sve u~esnike potrebne priru~nike
za nastavnike, slikovnice za kon-cepte pravda i autoritet; video kaseteza vrti}e, kao i druge uobi~ajenepogodnosti koje nudi Civitas. Zavrti}e uklju~ene u obuku Civitas jeosigurao po jedan primjerak knjigePred{kolska pedagogija ~iji je autorprof.dr. Pero Spasojevi}.
Kada je rije~ o samoj obuci napo~etku treba ista}i da je obuku otvo-rila i odr`ala prvu prezentaciju mr.sci. Rahela D`idi}, izvr{na direktori-ca CIVITAS, {to je kod u~esnika iorganizatora obuke izazvalo nepodi-jeljene simpatije i priznanje za dosa-da{nji anga`man za realizaciju pro-grama gra|anskog obrazovanja uvrti}ima.
Dalji rad odvijao se premauobi~ajenom dnevnom redu koji napo~etku defini{e o~ekivanja u~esnikaobuke a koja su opet svojevrstanvodi~ trenerima da poku{aju ispunitio~ekivanja u~esnika. `elimo odmahkazati da su na kraju obuke sviu~esnici kazali da su njihova o~eki-vanja u cijelosti ispunjena.
Trenerice Safija Herak i EminaSelimovi} uz podr{ku i pomo} men-tora Lapo Alije izvele su obuku nanivou profesionalaca sa dugo-godi{njim iskustvom. Uspje{nostiobuke ipak najvi{e su doprinijeli sami
u~esnici koji su svojim nesebi~nimanga`manom i korektnim odnosompokazali da su posve}eni plemenitompozivu odgajatelja/vaspita~a i idejiobrazovanja gra|anina za 21. vijek.Koliko su u~esnici obuke unijeli sebeu obuku bilo bi potrebno puno vi{erije~i i prostora nego {to ga pru`a ovakra}a informacija ali za ilustraciju}emo kazati da niko od u~esnikanikada nije kasnio na obuku te da suspremaju}i grupne prezentacije osta-jale do kasnih ve~ernjih sati u objek-tu vrti}a.
Kada se srede utisci i pogledaevalucioni materijal mo`e sezaklju~iti da je ovo bila jo{ jedna unizu uspje{nih Civitasovih obuka i dasmo sigurni u dalju implementacijuprograma gra|anskog obrazovanja upred{kolskim ustanovama: Fo~e,Gora`da, ^ajni~a, Vi{egrada iRogatice.
Ipak na kraju treba ista}i posebnui nemjerljivu vrijednost ovog susretapred{kolskih radnika navedenihgradova. Ovo je njihov prvi susret uposljednjih 20-tak godina i ta poseb-na vrijednost ogleda se u tome da jeovaj susret prakti~no postaopo~etkom dalje saradnje pred{kol-skih radnika i ustanova iz kojihdolaze. O emocijama i pozitivnojklimi tokom obuke mogu govoritisamo oni koji su u~estvovali u istoj,ali smo sigurni da }e se ta pozitivnostnastaviti njegovati i da }e rezultiratinemjerljivim koristima za djecu icjelokupnu zajednicu. U cilju nas-tavka saradnje i njegovanja pri-jateljstva me|u pred{kolskim rad-nicima ovog dijela BiH dogovorenisu i konkretni koraci tako da je direk-torica vrti}a u Vi{egradu pozvalau~esnike obuke na novi susret uVi{egradu na kome }e se razgovaratio implementaciji ovog ali redovnihprograma vrti}a. Naravno svi narednisusreti }e kasnije te}i prema vlastitojdinamici.
Alija LapoGora`de
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
11NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Obuke.qxd 24.12.2008 13:28 Page 11
AKTUELNOSTI
12 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Nevladina organizacija CIVITAS organi-
zovala je obuku vaspita~a za uvo|ewe
gra|anskog obrazovawa u pred{kolskim
ustanovama u Br~kom. Obuka je realizovana 26 i
27.09. i 03.10.2008. godine u centralnom objektu
dje~ijeg vrti}a „Na{a djeca“ u Br~kom. U~esnici,
wih trinaest, su bili vaspita~i starijih vaspitnih grupa
iz Ora{ja, [amca i Br~kog. Iz programa gra|anskog
obrazovawa Osnove demokratije obradili smo dva kon-
cepta: Autoritet i Pravda, koji su ve} implementirani u
postoje}i program pred{kolskog vaspitawa i obrazo-
vawa u Br~kom.
U toku rada vaspita~i su pokazali veliku zaintereso-
vanost za ovaj projekat. To se osjetilo tokom obuke, vesela
atmosfera, dobri saradni~ki odnosi i motivacija koja je
iz vaspita~a izvukla ono {to oni u stvari i jesu,
kreativne, ma{tovite, svestrane i obrazovane li~nosti.
Vaspita~i su zadovoqili postavqene kriterije: kqu~ne
komponente interaktivne lekcije, intelektualni aparat
i timski rad.
Nakon izvr{ene evaluacije potvrdili su da im je ova
obuka bila veoma korisna. Shvatili su koliki zna~aj ima
gra|ansko obrazovawe za stvarawe demokratskog
dru{tva, razumijevawe sebe i svoje okoline, integrisawe
u svakodnevni `ivot i rad u pred{kolskoj ustanovi .
Marta Bijeli}
CIVITASu DobojuUDoboju je krajem oktobra i prvog vikenda
novembra odr`ana trodnevna obuka za 24
vaspita~a/odagajateqa iz Doboja, Doboj
Istoka, Modri~e, Bosanskog Broda, Tesli}a i
Te{wa. Obuci su prisustvovali i direktori
vrti}a. Doma}ini obuke bilo je dje~ije obdani{te
Majka Jugovi}a Doboj i direktorica Danka
Su{i}, koja se pobrinula da obuka protekne u pri-
jatnom ambijentu.
Tokom obuke u~esnici su se upoznali sa pro-
gramom Osnove demokratije - prvi koraci za
pred{kolski uzrast. Vaspita~i/odgajateqi su
osim osnovnih karakteristika programa, kqu~nih
komponenti interaktivnih u~e}ih aktivnosti, te
sadr`aja dva koncepta Autoriteta i Pravde,
pro{li prakti~ni dio obuke u vidu samostalnih
prezentacija.
Sadr`aji obuke su bili vrlo interesantni za
vaspita~e/odgajateqe i vrlo prakti~ni. Akti-
vnost svih u~esnika bila je na zavidnom nivou.
Postoji interes za jo{ jednom obukom koja bi
obuhvatila i preostale vaspita~e sa ovog
podru~ja.
Gordana Popadi}trener i koordinator Doboj
Obuka vaspita~a u Br~kom
Obuke2.qxd 24.12.2008 13:29 Page 12
Gotovo stoprocentni odziv na pozivna obuku u okviru projektaGra|ansko obrazovanje na
pred{kolskom uzrastu i zna~ajan medijskiprostor koji joj je dat, potvrda je dobroodabrane teme i potrebe za inoviranjemrada vaspita~a u pred{kolskim ustanovamaTuzlanskog kantona. Trodnevni trening koji je organizovaoCivitas BiH u Tuzli je odr`an po~etkomnovembra, a obuhvatio je vaspita~e kojirade sa djecom uzrasta od 3 do 5 godina,za koje je ovaj program i namijenjen.
Trenerice Alma Poli} i TatjanaDivkovi}, uz podr{ku trenera-mentoraJasmine Mehmedovi}, vrlo su stru~noupoznale u~esnike sa sadr`ajem slikovnicai priru~nika Osnovi demokratije, tena~inom na koji se ova materija mo`e pri-bli`iti djeci.
Obuka je zami{ljena i izvedena uradioni~kom obliku, {to je omogu}ilou~esnicima da aktivno u~estvuju usvakom njenom koraku. Takav na~in rada,osim {to je (pokazala je evaluacija) jakozanimljiv, izuzetno je prakti~an, budu}i dasu znanja i umije}a data u operativnomobliku, direktno primjenjivom u odgojn-im grupama.
Tokom prvog dana obuke u~esnicimasu date osnovne informacije o pilot - pro-jektu Gra|ansko obrazovanja u pred{kol-skom uzrastu i rezultatima koje je onpolu~io. Upravo je opse`no istra`ivanjepripremljeno, izvedeno i analizirano odstrane stru~nih lica, pokazalo bitnu, pozi-tivnu razliku izme|u stavova, na~inarazmi{ljanja i na~ina pona{anja kontrolne ieksperimentalne grupe djece. Takoder,reakcije vaspita~a koji su u~estvovali upilot - programu nedvosmisleno suodaslale ultimativnu potrebu za pro{iren-jem programa na ~itavu populaciju djeceuzrasta 3 - 5 godina, obuhva}enu sistem-skim pred{kolskim odgojem.
Taj dan bio je rezervisan i za upozna-
vanje u~esnika i izra`avanje njihoviho~ekivanja glede kompletnog seminara, alii za zapo~injanje aktivnosti vezanih zakoncepte Autoriteta, Pravde, Odgovornostii Privatnosti.
Naredni dan svi su vaspita~i vrijednou~estvovali u radionicama koje su vje{tovodile njihove trenerice, a posljednji, tre}idan obuke bio je rezervisan za njihoveprezentacije pojedinih segmenata progra-ma, pitanja, kao i provjeravanje ispu-njenosti o~ekivanja koja su imali prvi dani evaluaciju rada.
O~ekivanja u~esnika bila su visoka:pro{irivanje op{teg odgojno-obrazovnogznanja odgajatelja, dobijanje smjernica zalak{u realizaciju tema, oboga}ivanjekomunikacije sa djecom u grupi u kojojrade, samokriti~ki osvrt na dosada{nji radsa djecom, ali i razmjena iskustava, daljasaradnja, topao, kvalitetan ru~ak i dobrakafa, te da se dobro upoznaju i ne umoreprevi{e.
Ono {to sa zadovoljstvom mogu kon-statovati jeste ~injenica da su sva ona bilau potpunosti ispunjena!
Lijepo je bilo vidjeti nasmijana licaljudi, iako su svoj vikend provodili educi-raju}i se, i to nakon naporne radne sed-mice.
Ve}ina njih smatrala je ovu obuku vrlokorisnom i vrlo interesantnom i ocijenila jenajvi{im ocjenama. Svoje odu{evljenjeizrazili su kako kvalitetom, tako icjelokupnom organizacijom treninga,nakon kojeg je bilo ~ak 96% onih koji suse izjasnili spremnima da sadr`ajegra|anskog obrazovanja primijene u svomradu, ali i sposobnima da zna~aj programaobjasne kolegama.
Sve~ana podjela certifikata bila jekruna interaktivnog dru`enja sa ovimentuzijastima iz pred{kolskih ustanovaTuzlanskog kantona, od kojih svi mo`emopone{to nau~iti.
Kona~no, vrijedna je spomena sugesti-ja da se sli~ni seminari odr`avaju ~e{}e,kako bi vaspita~i bili u mogu}nosti razmi-jeniti mi{ljenja, te osvje`iti postoje}a idobiti nova, korisna saznanja.
JJaassmmiinnaa MMeehhmmeeddoovvii}}
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
13NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Trening tuzlanskih odgajatelja
Obuke2.qxd 24.12.2008 13:30 Page 13
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
14 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
O buka nastavnika na kojoj susudjelovali nastavnici izKonjica, Stoca, ^apljine i
Mostara, odr`ana je u Mostaru, 5, 6. i12.prosinca u Osnovnoj {koli PetraBakule a organizirana je u suradnji saOSCE-om ~iji su predstavnici pratilina~in realizacije. Nastavnici su upoz-nati sa kompetencijama nastavnika zaEuropu XXI. stolje}a, interkultural-no{}u i novim metodama pedagogije.
Suvremeno dru{tvo pred nas-tavnike postavlja nove izazove a razvi-janje kompetencija nastavnika krozcijelo `ivotno u~enje predstavljaimperativ.
Stavovi i vrijednosti se morajuuskladiti sa univerzalnim ljudskimpravima, jednakim zna~ajem svakogadijeteta bez obzira na to kojem konsti-tutivnom narodu ili manjini pripada..Nastavnici trebaju kontinuiranousavr{avati komunikacijske sposob-nosti, uva`avati razlike kod u~enika ipoticati izra`avanje njihovih potreba iinteresovanja, na kreativan na~in jerstimulativno okru`enje za u~enje pred-stavlja bitan preduvjet za efikasno ost-
varivanje odgojno-obrazovnih ciljeva.Kompetentan nastavnik, uz odgo-
varaju}i stupanj obrazovanja zaizvo|enje odgojno obrazovnog radatreba, , pedago{ko - psiholo{ku i meto-di~ku osposobljenost za rad sa djecom{kolskog uzrasta,treba ostvariti part-nerski odnos sa obitelji i stalno sestru~no usavr{avati s ciljem lak{egpra}enja promjena u odgoju ,obrazo-vanju i dru{tvu.
Nastavnicima koji su bili u uloziu~enika, na obuci je prezentiran prak-ti~ni dio iz Priru~nika o kulturi,ba{tinii tradiciji nacionalnih manjina u
BiH,kroz primjenu razli~itih nastavnihmetoda.
Uslijedila je priprema nastavnikaza samostalnu prezentaciju lekcija izPriru~nika svojim kolegama koji supreuzeli ulogu u~enika.
Na zavr{etku obuke nastavnici suistakli da se osje}aju potpuno spremni-ma za implementaciju sadr`aja onacionalnim manjinama, kroz razli~itepredmete koje predaju ( bosanski ihrvatski jezik, strane jezike, po-vijest,zemljopis,likovnu umje-tnost,biologiju i dr.).
Nastavnici su pokazali velikumotiviranost i spremnost da nau~enona obuci primjene u svojim sredinama,kao dobro do{lu promjenu ustaljenimna~inima rada i bilo mi je veliko zado-voljstvo sura|ivati sa ovako kreativnimljudima, koji predstavljaju pokreta~epozitivnih promjena u svojim sredina-ma na razvijanju interkulturalnogdijaloga za napredak i dobrobit svihdemokratski osvije{tenih gra|ana.
Mostar,12.12.2008.g.Marina Mihalj, prof.
Obuka nastavnika osnovnih {kolaza implementiranje Priru~nika
o kulturi, ba{tini i tradicijinacionalnih manjina u BiH
Obuke3.qxd 24.12.2008 13:32 Page 14
Z adwi vikend novembra (od
28. do 30.11.2008.), Osno-
vna {kola Vuk Stefa-
novi} Karaxi} Doboj, bila je
doma}in nastavnicima iz Doboj
Istoka, Brijesnice, Orahovice,
Stanara, Tesli}a, Kakwa i
Doboja. Rije~ je o novom projektu
Implementacija priru~nika o
kulturi, ba{tini i tradiciji
nacionalnih mawina u Bosni
Hercegovini. Nastavnici isto-
rije/historije, geografije, gra-
|anskog obrazovawa, srpskog
jezika, muzi~ke i likovne kul-
ture, te jedan pedagog, uspje{no
su realizovali modul iz oblasti
Interkulturalizam,Kulturni
pluralizam/prava mawina i
Novih metoda pedagogije. U~e-
snici su pokazali visok stepen
zainteresovanosti tokom obuke,
posebno za prakti~ni dio - radi-
oni~ki rad i vje`be, te
pripremu samostalnih preze-
ntacija. Veliki interes nas-
tavnici su pokazali i za
sadr`aje o 17 nacionalnih maw-
ina u Bosni i Hercegovini iz
priru~nika za nastavnike i
u~enike. Neke od sugestija nas-
tavnika u vezi sa ovim
Priru~nikom bile su:
Priru~nik za u~enike jeinteresantan i prilago|en za
u~enike, pregledan, jasan
kona~ana verzija Priru~nikaza u~enike treba da bude u boji
Priru~nik obavezno trebada sadr`i podatke (ili karte)
koji pokazuju na kojim prostori-
ma su skoncentrisane i gdje `ive
pojedine nacionalne mawine na
teritoriji Bosne i Hercegovine
bilo bi dobro da postoje ikontakt adrese pojedinih
Udru`ewa
bilo bi dobro da Priru~nikprati i CD sa karakteristi~nom
muzikom svih 17 nacionalnih
mawina u Bi H. Na kraju obuke
u~esnici su dali prijedlog za nas-
tavak dru`ewa, ali kroz ideju :
DA SE ORGANIZUJE SUS-RET PREDSTAVNIKA [KO-LA (koje su bile zastupqene naobuci) –U^ENIKA I NAS-TAVNIKA. NA TOM SUSRE-TU SVAKA [KOLA BI PRED-STAVILA NEKU OD NACI-ONALNIH MAWINA.
U~esnici ovih susreta bile bi
{kole iz: O[ iz Kakwa, O[
“Gorwa Orahovica” iz Orahovice
(Doboj Istok), O[ “Brijesnica”
iz Brijesnice (Doboj Istok), O[
“Vuk Karaxi}” iz Vitkovaca
(Tesli}), O[ ”Desanka Maksi-
movi}” iz Stanara, O[ “Ozren” iz
Paklenice Dowe i O[ “Vuk
Stefanovi} Karaxi}” iz Doboja.
Obuku su realizovali Mi-
lena Sari}, kordinatorica pro-
jekta, \or|e Nijem~evi}, stru-
~ni savjetnik za istoriju RPZ
Bawa Luka i trener CIVITAS-
a Gordana Popadi}.
Doboj,novembar 2008.godineKoordinator i trener
CIVITAS-a
Gordana Popadi}
AKTUELNOSTI
15NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Interkulturalizamu na{oj sredini
Prezentacijau~esnika–Lekcija oMa|arima
Vje`ba o Rumunima
Obuke3.qxd 24.12.2008 13:32 Page 15
AKTUELNOSTI
16 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Upa`qivo osmi{qenom, {i-
roko postavqenom konceptu
edukacije nastavnika za ost-
varivawe druga~ije uloge nastavnika
u vo|ewu i organizaciji u~ewa u nas-
tavi, nalazimo se pred novim izazvom
i novim korakom. Mislim na sve nas
koji smo otvoreni i spremni za iza-
zove, a prepoznali smo ih i imamo
uvjerewa o vrijednosti impleme-
ntacije demokratije i qudskih prava u
cjelokupnom nastavnom procesu u
{koli kao instituciji.
Razmi{qaju}i o u~e{}u u
edukaciji za ovaj modul, moram priz-
nati da sam se na{la pred dilemama i
brojnim pitawima: {ta su to kontro-
verzne teme i korupcija u {koli; da
li je sramota da u poodmaklim godi-
nama kao nastavnik o tome ne znam...
I odlu~ila sam da u~estvujem u
edukaciji, a “profit” je vrlo veliki,
za mene, moju {kolu.
U toku edukacije o pou~avawu u
{koli o kontroverznim temama i
korupciji, imali smo priliku da od
vrsnih poznavalaca - univerzitet-
skih profesora i istra`iva~a ove
oblasti - dobijemo bitne i vrijedne
teorijske informacije i li~na
iskustva.
Prolazili smo i kroz proces sti-
cawa vje{tine za vo|ewe i savla-
davwe ovog modula sa u~enicima.
Upoznali smo i primjewivali i nove
metode i tehnike, optimalne za pos-
tizawe planiranih ishoda u nastavn-
im temama ovog modula. Naravno, sve
kroz vje`be vlastitih vje{tina i
sposobnosti za implementaciju sa
u~enicima u odjeqewu.
Kao nastavnik, odjeqenski sta-
rj{ina oja~ala sam u svojim kompe-
tencijama, a tek predstoji li~ni
napor, bri`qiva priprema za real-
izaciju kontroverznih tema u
konkretnom odjeqewu, sa u~enicima.
Kao nastavnici u procesu refo-
rme obrazovawa, reforme “u hodu”,
imamo velike obaveze, a suo~avamo se
i sa li~nim nesnala`ewem, nesprem-
no{}u, nedovoqnim vje{tinama i
razli~itim te{ko}ama da ostvarimo
kompetencije planirane u okviru
nove uloge nastavnika.
Modul za podu~avawe nastavnika
o kontroverznim temama i korupciji
shvatam i do`ivjela sam ne samo kao
edukaciju u okviru predmeta
Demokratija i qudska prava. Iako ne
predajem ovaj predmet, identifiko-
vala sam velike potencijale
pou~avawa u ovom modulu za sve nas-
tavne predmete - za vaspitne ciqeve
u okviru istih i posebno u okviru
odjeqenske zajednice. Razgovoraju}i
sa predmetnim nastavnicima i nas-
tavnicima stru~no - teorijskih pred-
meta u sredwoj {koli, identifiko-
vali smo u okviru programa neke od
tema, a posebno dijelove sadr`aja
lekcija koje bi se mogle u razredu
pou~avati kao kontroverzne teme.
Za iskori{tavawe ove mogu-
}nosti treba se edukovati!
Jo{ jedan argument za prihvatawe
ovog modula je i ~iwenica da u
svakodnevnom radu u nastavnom pro-
cesu i u~enici i nastavnici
do`ivqavaju i prepoznaju nesklad
izme|u ideala i vrijednosti koji
realno postoji i koji nas emocional-
no doti~e, ~esto sna`no iritira.
A izra`ena emocionalna na-
petost je karakteristika i bitan ele-
ment nesporazuma i netolerantnog
odnosa u toku razmatrawa kon-
roverznih tema i pitawa. Mnogi
odr`ani ~asovi su puni ovih pitawa
i emocionalnih reagovawa i u~enika
i nastavnika.
Nismo ba{ najvje{tiji i ne
upu{tamo se u rje{avawe ovog
nesklada - kontroverznih pitawa.
Edukacija u okviru Civitasa prili-
ka je da se osposobimo i ovladamo,
steknemo vje{tine za podu~avawe u
modulu “Kontrovarzne teme i korup-
cija”.
Praktikovawem metoda i tehni-
ka koje se koriste u razmatrawu
kontroverznih tema - stavqawem
u~enika u situacije prepoznavawa i
rje{avawa kontroverznih sadr`aja
i pitawa, omogu}i}emo u~enicima
da procesi istra`ivawa, tragawa
za bitnim argumentima postaju
wihova nova potreba i navika. Oni
}e se postepeno osposobqavati da
uspje{no prepoznaju kontroverznu
temu, pitawe ili sadr`aj; da
koriste ste~ene vje{tine u
rje{avawu kontrovrznih pitawa i
tema.. Bi}e u stawu da ostvare svoje
li~no pravo na druga~ije
mi{qewe, argumentuju ga, ne
ugro`avaju}i isto pravo sagov-
ornika, saradnika...
Nije li to najve}i doprinos koji
kao nastavnici ula`emo u sazrije-
vawe, razvoj li~nosti u~enika
spremnog za izazove i zahtjeve
otvorenog dru{tva koje tra`i
otvorene razgovore.
Bi}e to prilika i za preispiti-
vawe li~nih vrijednosti i vje{tina
u~enika. Nastavniku je tako|e prili-
ka da “za sebe”, ali i sa u~enicima,
u~estvuje u preispitivawu aktuelnih
vrijednosti koje egzistiraju realno u
sada{wem trenutku u okru`ewu,
porodici ...
Radmila Cigler, prof.,
{kolski pedagog
MODUL ZA PODU^AVAWE:“KONTROVERZNE TEME I
SPRE^AVAWE KORUPCIJE“
U susret novim znawima,vje{tinama i kompetencijama nastavnika u podu~avawu
Radmila.qxd 24.12.2008 13:33 Page 16
O ve godine je CIVITAS usaradnji sa UNDEF-ompokrenuo jo{ jedan
uzbudljivi dvogodi{nji projekat s cil-jem osna`ivanja svih gra|ana BiH,kroz promovisanje demokratskih vri-jednosti bez obzira na nacionalnupripadnost. Projekat ~iji je naziv:“U~iti i `ivjeti demokratiju“ }e krozsvoje aktivnosti kao {to su okruglistolovi, seminari za pripadnike medi-ja i petodnevni ljetni kamp zau~enike sa najboljim radovima, radi-ti na izgradnji mostova izme|u pri-padnika razli~itih zajednica insistira-ju}i na rje{avanju problema s kojimase susre}u u~enici u razli~itim zajed-nicama.
Neki od klju~nih ciljeva projektasu poticanje u~enika da se koristedemokratskim vrijednostima u sva-kodnevnom `ivotu, da po{tuju ljuds-ka prava svakog pojedinca, bez obzi-ra na njegovu nacionalnu ili religi-jsku pripadnost, i pove}anje u pov-jerenju koji imaju u~enici i nastavni-ci iz razli~itih sredina jedni premadrugima. Nadamo se da }emo krozobuke i zajedni~ki rad u~enika i nas-tavnika pomo}i u ja~anju njihovihkomunikacijskih, organizacionihsposobnosti i sposobnosti upravljan-ja.
Kako bi se postigli ovi ciljeviCIVITAS i UNDEF su pripremili nizaktivnosti putem kojih }e se na jed-nom mjestu na}i u~enici, nastavnici,novinari, predstavnici vlasti i nevla-dinih organizacija i voditi diskusije ova`nim pitanjima i problemima sakojima se suo~avaju mladi udana{njoj BiH, a koji poga|aju sve
zajednice, nagla{avaju}i time da suoni zajedni~ki za sve. Planirane suslijede}e aktivnosti:
Odr`avanje pet otvorenih foru-ma u Tuzli, Gora`du, Mostaru,Prijedoru i Cazinu (svaka od lokacijaje izabrana zbog svoje specifi~nesituacije i/ili posebne strukturestanovni{tva) za 250 u~esnika me|ukojima }e biti u~enici, nastavnici ipredstavnici nevladinih organizacijana kojima }e se raditi na informisan-ju u~esnika o obrazovanju, ljudskimpravima i o problemima sa kojima sesuo~avaju pripadnici manjina.
Dvodnevne obuke za 90 nas-tavnika o inovativnim metodama uobrazovanju o ljudskim pravima.
Seminar za 15 novinara nakojem }e se novinari upoznati sasadr`ajem plana i programa obrazo-vanja o ljudskim pravima.
Petodnevni ljetni kamp zau~enike sa 20 najboljih rje{enja za
probleme javne politike.Ove aktivnosti }e pomo}i u
budu}em anga`ovanju u~enika ugra|anski `ivot svojih zajednica istvaranju mre`a dru{tvenoosvje{tenih mladih ljudi koji suspremni ne{to poduzeti kako bipobolj{ali svoj `ivot.
Jedan od najuzbudljivijih aspeka-ta projekta je stvaranje velike inter-netske baze podatka na web straniciCIVITAS-a (www.civitas.ba), kojane samo da }e slu`iti kao izvorpodatka ve} kao i instrument koji }epovezivati u~enike iz razli~itihdijelova BiH, omogu}uju}i im timeda ostanu u kontaktu i nakonzavr{etka projekta.
Ukoliko ste zainteresovani zau~e{}e u ovom projektu mo`ete sejaviti na broj telefona: 033/450-700lokal 2564, kontak osoba BenjaminHasi} ili na email adresu:[email protected].
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
17
U^ITI I @IVJETI DEMOKRATIJU:
GRADIMO MOSTOVE ME\U U^ENICIMA
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
UNDEF.qxd 24.12.2008 13:34 Page 17
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
18 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
UNDEF.qxd 24.12.2008 13:34 Page 18
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
18 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Zahvaljuju}i finansijskoj po-mo}i Kampanje Dubai Cares,ured UNICEF-a u Bosni i
Hercegovini je u saradnji sa partneri-ma, me|u kojima je i Obrazovni cen-tar za demokratiju i ljudska prava„Civitas“, uveo inovativni model zapartnerstvo i programiranje. PPrroojjeekkaattggrraaddiimmoo {{kkoollee ii zzaajjeeddnniiccee –– pprriijjaatteelljjeeddjjeeccee uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii imazadatak da pove`e {kole i zajednicekako bi se osna`ilo socijalno jedinst-vo, sprije~ili socijalni rizici me|u dje-com, naro~ito me|u isklju~enim gru-pama, te da se osna`i socijalna kohez-ija i po{tivanje razli~itosti kultura, pri-marno me|u mla|im generacijama, alii u cijeloj zajednici.
Projekat je pokrenut 2008. godineu pet op{tina: Fo~a, Gora`de, Isto~naIlid`a, Drvar i Kiseljak u 70 lokalnihzajednica.
Od aprila 2008. godine Obrazovnicentar za demokratiju i ljudska pravaCIVITAS je realizovao mnogobrojneaktivnosti predvi|ene ovim projektom,fokusiraju}i se na djecu i mladepred{kolskog i srednjo{kolskog uzrasta.
OOddrr`̀aannaa jjee ttrrooddnneevvnnaa oobbuukkaa„„OOssnnoovvee ddeemmookkrraattiijjee““ zzaa ooddggaajjaa-tteelljjee//vvaassppiittaa~~ee
U periodu od 09. do 11.05.2008.Civitas je realizovao trodnevnu obukuodgajatelja/vaspita~a za pred{kolskinivo. Obuci su prisustvovala 22 odga-jatelja/vaspita~a iz Drvara, Fo~e,
Projekat gradimo{kole i zajednice -prijatelje djece u
Bosni i Hercegovini
Skole i Zajednice.qxd 24.12.2008 13:36 Page 18
Gora`da,Kiseljaka i Isto~ne Ilid`e. Odgajatelji/vaspita~i su dodatno
osposobljeni za rad sa novommetodologijom i sadr`ajima preuze-tim iz programa “Osnove demokrati-je” koji uklju~uju i komponentu `ivot-nih znanja i vje{tina prilago|enihpred{kolskom uzrastu. Odgajatelji sutokom obuke bili detaljno upoznati sainovativnim modelom mobilnih vrti}a/ igraonica za djecu pred{kolske dobikoja nemaju pristup vrti}ima ilidrugim organizovanim oblicimapred{kolskog vaspitanja. Dva odga-jatelja/vaspita~a iz svake op{tine suanga`ovana za implementiranje ovogjedinstvenog pred{kolskog modela.
PPookkrreennuuttoo jjee 77 mmoobbiillnniihh iiggrraaoonniiccaauu kkoojjee jjee uukklljjuu~~eennoo ookkoo 117700 ddjjeecceepprreedd{{kkoollsskkoogg uuzzrraassttaa ((oodd 33 ddoo 55 ggooddii-nnaa)) iizz ssoocciijjaallnnoo uuggrroo`̀eenniihh ii iizzoolloovvaanniihhssrreeddiinnaa
Model mobilnih igraonica jebesplatan i namijenjen je prvenstvenoonoj djeci koja do sada nisu imalamogu}nost pristupa pred{kolskomodgoju i obrazovanju, te roditeljimakojima nije potrebno ~uvanje djecenego im `ele omogu}iti igru, komuni-ciranje, u~enje i sticanje socijalnih i`ivotnih vje{tina u dru{tvu vr{njaka.
Mobilne igraonice su organizo-vane dva puta sedmi~no u svakojop}ini uklju~enoj u projekat, a vo|ene
su od strane putuju}ih stru~nih odga-jatelja koji su anga`ovani kao vanjskisaradnici. Model se realizuje u {kol-skim objektima na terenu, u u~ionica-ma osnovnih {kola koje suprilago|ene ovom uzrastu.
DRVAR: Obzirom da u Drvarune postoji nikakav oblik organizo-vanog pred{kolskog odgoja i obrazo-vanja, Civitas je pokrenuo 2 mobilneigraonice smje{tene u prostorijama O{„Drvar“ koje okupljaju oko 50mali{ana.
FO^A: Zbog potrebe da se upred{kolski odgoj uklju~e djeca izmarginaliziranih podru~ja, mobilnaigraonica je smje{tena u podru~nojosnovnoj {koli u mjestu Drago~ava iokuplja petnaestak mali{ana.
Nakon veoma uspje{nog dvom-jese~nog rada igraonice u Fo~i,odlu~ili smo da mali{ane obradujemojednodnevnim putovanjem i posjetomvr{njacima u Gora`du. Ideja je bila daobjedinimo djecu razli~itog etni~kogporijekla u cilju spajanja zajednica, teprevazila`enja nacionalnih i vjerskihrazlika.
Tako je 05.08.2008. godine udje~ijem vrti}u SOS Kinderdorf uGora`du odr`ana kreativna dje~ijaigraonica u kojoj su mali{ani iz Fo~e i
Gora`da zajedni~ki pokazali kako udru`enju i igri nema mjesta zadiskriminaciju i granice.
Mali{ani su u znak sje}anja na ovodru`enje posadili drvo prijateljstva.
Radionicu je posjetio na~elnikop{tine Gora`de, a u~enici iz O[’’Husein ef. \ozo’’ su do{li kao ekipamalih novinara da bi zabilje`ilide{avanja i napravili reporta`u o ovojradionici.
GORA@DE: Mobilna igraonicaje otvorena u prostorijama Osnovne{kole Ustikolina (20 km od centraGora`da) i okuplja 27 djece.
ISTO^NO SARAJEVO: Saciljem da u periodu trajanja projekta{to vi{e mali{ana bude uklju~eno uovakav vid pred{kolskog odgoja,organizovane su dvije mobilne igraon-ice u trajanju od 3 mjeseca: prva (do30.09.2008.), u O[ “Jovan Du~i}”koja je okupljala 20-tak djece, a druga(od 01.10.2008.) u prostorijama vrti}a“Vratite nam osmijeh”.
KISELJAK: Mobilne radionicekoje okupljaju 50 mali{ana organizo-vane su na dvije lokacije: dje~iji vrti}“Sv. Franje” i dje~iji vrti} “P~elicaMaja”.
Obuka ”Informacionetehnologije u nastavi”
za razrednike sred-njih {kola i
odgajatelje/vaspita~eJednodnevna obuka iz informacio-
nih tehnologija odr`ana je u Drvaru,Kiseljaku, Isto~nom Sarajevu,Gora`du i Fo~i, i obuhvatila je 147nastavnika. Nastavnici su se upoznalisa osnovama rada na ra~unaru, osno-vama MS Excela i MS PowerPointa.Obuka se sastojala od teoretskog iprakti~nog dijela, tako da su u~esniciimali priliku da savladaju i uvje`bajuosnovne radnje za upotrebu gorenavedenih aplikacija u nastavi i {koli.
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
19NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Skole i Zajednice.qxd 24.12.2008 13:38 Page 19
Nadamo se da }e ova obuka podsta}inastavnike da na kreativan, zanimljiv iinovativan na~in pristupe u~enicima.
Trodnevna obuka”Umije}e `ivljenja”za razrednike sred-
njih {kola Trodnevna obuka “Umije}e `ivlje-
nja” odr`ana je u svih pet op{tina iobuhvatila je 192 razrednika koja sudodatno osposobljena za rad sa novommetodologijom i sadr`ajima fokusir-anim na primjenu djelotvornog mod-ela promjene pona{anja kod mladihljudi; osvje{}enje problema devi-jantnog pona{anja mladih i njegoveprevencije; razvoj vje{tina potrebnihza `ivot kao {to su komunikacija,dono{enje odluka, odabir i razvoj kar-ijere, kriti~ko razmi{ljanje, upravljan-je emocijama, odupiranje pritiskuvr{njaka itd.
Javne prezentacijeakcionih planova
kreiranih od stranesrednjo{kolaca
Po zavr{etku trodnevne obuke“Umije}e `ivljenja”. nastavnici ipedagozi su zapo~eli sa implementiran-jem programskih sadr`aja na ~asovimaodjeljenske zajednice, {to je uklju~ivaloi prakti~ni dio tokom kojeg su u~eniciradili na izradi akcionih planova.U~enici su bili potaknuti da izaberu
problem iz svog okru`enja, istra`ujumogu}a rje{enja i potencijale unutarzajednice, predlo`e najprakti~nijerje{enje i izrade akcioni plan.
Srednjo{kolci su pokazali izuzetnuposve}enost i zainteresovanost zaaktivnije u~e{}e i stvaranje pozitivnihpromjena u svom okru`enju –samoinicijativno su provodili cijeledane rade}i portfoliju, {tampali majicekoje promovi{u njihove akcione
planove, anketirali lokalno stano-vni{tvo, povezali se sa predstavnicimalokalnih vlasti i sl.
U~enici su svoje akcione planoveprezentovali javno pred ~lanovimazajednice, a potom je prema prethodnoutvr|enim kriterijima izvr{en odabirnajbolje osmi{ljenih akcionih planovau svakoj op{tini uklju~enoj u pro-jekat, koji }e se realizirati u narednomperiodu.
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
20 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
U narednom periodu planiramo inten-zivniji nastavak zapo~etih aktivnosti, te
pokretanje inicijativa za pobolj{anjerada postoje}ih ili osnivanja op{tinskih
Vije}a mladih.
Skole i Zajednice.qxd 24.12.2008 13:40 Page 20
Implementacijaakcionih planova
Iako je implementacija akcionihplanova planirana za po~etak ove{kolske godine, srednjo{kolci nisugubili vrijeme. Odmah nakon javnihprezentacija, u julu 2008 god., prih-vatili su se posla i pokrenuli mnogob-rojne inicijative i kampanje. No{enientuzijazmom i `eljom da uljep{aju ipobolj{aju svoje okru`enje, da u morunegativnosti naprave ne{to pozitivno,poduzeli su niz akcija od kojih su nekedale i konkretne rezultate. Evo parprimjera:
U~enici u Drvaru prikupilidonacije: knjige za {kolsku biblioteku,saksije cvije}a za ure|enje interijera{kole
Srednjo{kolci iz Gora`da sklop-ili ugovor sa lokalnom {umarskomindustrijom: u~enici su povremeno
radili sezonske poslove – sticaliiskustvo, radne navike i na produkti-van na~in provodili svoje slobodnovrijeme; u~enici {umarsko-tehni~kogsmjera su imali praksu i bili mentoriostalim svojim vr{njacima, a zauzvratsu dobili 10.000 KM za odlazak naekskurziju
Otvorena {kolska kuhinja uSrednjo{kolskom centru Fo~a: u~enicisu samoinicijativno o~istili prostorkoji je bio u kriti~nom stanju, izbacilistare, pokvarene i nekorisne stvari, ipopravili elemente koji se jo{ mogukoristiti; prikupili su donacije, te samiokre~ili prostorije, ofarbali radijatore,lijepili tapete na stare kuhinjske ele-mente, napravili i postavili police,promijenili odvodne cijevi; ostvarilisu saradnju sa Tr`nim centrom TOM,na~elnikom op{tine Fo~a i ostalimmnogobrojnim donatorima. Kao
rezultat, {kolska kuhinja je po~ela saradom po~etkom ove {kolske godine.Volontiranjem u {kolskoj kuhinjiu~enici sti~u radne navike i vje{tinetimskog rada. Osim toga, {kolskakuhinja slu`i i kao mjesto za prakti~nunastavu pojedinim stru~nim {kolama(ugostitelji – pripremanje obroka iposlu`ivanje, ekonomisti – briga ofinansijskom poslovanju). Planiranoje da se kontinuirani rad {kolskekuhinje nastavi tako {to }e se novacdobijen od prodaje hrane ulo`iti unjenu proizvodnju.
Rano identificiranje imonitoring rizi~nogpona{anja u~enika
koje rezultiraprekidom {kolovanja
Nakon odr`ane obuke za ~lanovegrupe za rano identificiranje i moni-toring rizi~nog pona{anja, multidisci-plinarni timovi rade na razvoju sis-tema za pra}enje rizi~nog pona{anjau~enika koje rezultira lo{im uspjehomi prekidom {kolovanja, razvoju prijed-loga preventivnih mehanizama ipokretanju inicijativa kojima }e seistaknuti va`nost srednje{kolskogobrazovanja i negativne posljediceprekida {kolovanja sa posebnim osvr-tom na manjinske grupe i `enskudjecu.
U narednom periodu planiramointenzivniji nastavak zapo~etihaktivnosti, te pokretanje inicijativa zapobolj{anje rada postoje}ih ili osni-vanja op{tinskih Vije}a mladih. Unovemberu }emo realizovati jednod-nevni sastanak na kojem }e prisustvo-vati timovi predstavnika svih 5op{tina, a ima}e za cilj razmjenu idejai iskustava, uspostavljanje saradnje ipovezivanje zajednica s ciljemudru`enja napora na stvaranju pozi-tivnog i zdravog okru`enja u kojem }edjeca i adolescenti imati priliku da serazviju u tolerantne, uspje{ne i aktivnegra|ane.
SSaannddrraa SSllaaddaakkoovvii}}
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
21NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Skole i Zajednice.qxd 24.12.2008 13:41 Page 21
Uz pomo} kampanje pod nazivom“Dubai Cares” (Dubai brine),ured UNICEF-a u Bosni i
Hercegovini uveo je jedan novi model pa-rtnerstva i programiranja, koji povezuje{kole i zajednice u cilju smanjenja rizikapo djecu i stepena njihove ugro`enosti,te ja~anja dru{tvenog jedinstva me|udjecom.
Ovaj program ~ine ~etiri me|usobnopovezana modula aktivnosti, a njima jeplanirano obuhvatiti oko 30.000 djece injihovih porodica. Gradovi koji suuklju~eni u ovaj projekat su: Drvar,Kiseljak, Isto~na Ilid`a, Fo~a i Gora`de.
Partneri u ovom projektu su organi-zacije koje po svojoj misiji brinu o djeci ajedna od organizacija, implementatoraprograma je i CIVITAS-a koji svojeaktivnosti implementira u svim srednjim{kolama i dje~ijim vrti}ima ovih gradova.
Razvijaju}i vlastiti program aktivnos-ti vezanih za realizaciju ovog programaCivitas je, izme|u ostalog, u prolje}e ovegodine uradio slijede}e: Prilagodio svojematerijale “Umije}e `ivljenja” za potrebeprograma u srednjim {kolama i ‘’Prvikoraci’’ za potrebe rada sa djecompred{kolske dobi. Ove materijale koristeprofesori srednjih {kola i nastavnicipred{kolskog odgoja u svome radu uznapomenu da su svi pro{li potrebnuobuku.
Civitas je razvio model besplatnihmobilnih igraonica za djecu pred{kolskedobi te osigurao sve neophodne uslove zaorganizovan i stru~an rad sa djecompred{kolske dobi. Ovim aktivnostimatreba dodati i poseban program ranogidentificiranja i monitoringa u~enika sarizi~nim pona{anjima.
U obilju aktivnosti vezanih za ovajprogram nabrojit }emo neke:
Ve} polovinom maja mjeseca po~elaje sa radom prva besplatna igraonica zadjecu pred{kolske dobi u Gora`du da bi u
do kraja juna po~ele svoj rad sve igraoniceu ovih pet gradova. Kao {to smo reklipo~etku rad igraonica prethodila je trod-nevna obuka odgajatelja/vaspita~a kojomje obuhva}eno 25 nastavnika pred{kol-skog odgoja i obrazovanja
Civitas je pored obuke osiguraodidakti~ki i radni materijal kao ipriru~nike za nastavnike te slikovnice zadjecu.
Igraonica i njihov rad toplo su poz-dravljeni i podr`ani prije svega od djece iroditelja a naravno i zahvalnost zajednicenije izostala.
Djeca koja nemaju mogu}nost borav-ka u vrti}u po prvi put su u situaciji da sedru`e i upoznaju sa svojim vr{njacima i dase pripreme za polazak u osnovnu {kolu, asve to uz vo|enje i podr{ku od stranestru~nih lica
Tako|er po~etkom maja obu~eni susvi profesori, razredne starje{ine, srednjih{kola po programu “Umije}e `ivljenja” aogranizovana je i informati~ka tako|er zaprofesore srednjih {kola. Obu~eni profe-sori ste~ena znanja i vje{tine koriste usvome radu o ~emu posebno govoreaktivnosti na prevenciji rizi~nogpona{anja
Poseban dio programa realizujuu~enici srednjih {kola koji su u maju ijunu, putem razrednih portfolija, prezen-tirali neke od problema koje su uo~ili uzajednici i za njih su ponudili rje{enja tesu svoja rje{enja i pretvorili u praksu.Primjer dobre prakse su i u~eniciSrednjo{kolskog centra u Fo~i koji suvlastitim ideja i radom osposobili prostor iopremu te dobili {kolsku kuhinju kojoj bipozavidjeli i mnogi, zvjezdicama oki}enirestorani.
Poseban dio programa vezuje se zaidentifikaciju i monitoring u~enika sarizi~nim pona{anjima u koji vrlo uspje{novode pedagozi srednjih {kola uz podr{kuorgana vo|enja i upravljanja u {koli,
stru~nih organa kao i vije}a roditelja iu~enika.
Ukupni rezultati realizacije planiranihaktivnosti dobra su osnova za nastavakovog projekta i njegovih programskihaktivnosti a i `elja svih aktera koji su nabilo koji na~in uklju~eni u ove aktivnostije da se rad nastavi i u narednoj godini.
Igraonice su se pokazale kao dobarmodel i zahvaljuju}i drugoj obuci koji jeorganizovao Civitas za sve nastavnikepred{kolskog odgoja i obrazovanja u BiHimamo mogu}nost nastaviti projekta{irom na{e zemlje. Ovo bi bio jedanmogu}i model primjene Okvirnog zakonao pred{kolskom odgoju i obrazovanje iobavezan boravak djece u vrti}u u godiniprije polaska u osnovnu {kolu.
Analize, ankete i evaluacije koje jeproveo Civitas govore da u srednjim{kolama treba podr`ati aktivnosti u~enikajer su rezultati vidljivi i mjerljivi. O vri-jednostima programa “Umije}e `ivljenja”u srednjim {kolama kojim se prevenirarizi~no pona{anje mladih imat }emo pri-liku i {ire govoriti jer je potreba za ovim isli~nim programima svakim danom sveve}a. `elimo ista}i da su svi vrti}i i sred-nje {kole zahvaljuju}i grantovimaUNICEFA u mnogome rije{ili neka odgoru}ih pitanja opremanja prostora ilinabavke osnovnih sredstava i u~ila.
Na kraju sa posebnim zadovoljstvominformi{emo da je na zajedni~kom sas-tanku svih Civitasovih u~esnikauklju~enih u projekat ‘’{kole i zajednicepo mjeri djece’’ odr`anom po~etkomdecembra mjeseca CIVITAS obavijestioda }e iz vlastitih sredstava finansijskipodr`ati rad igraonica u prva tri mjesecanaredne godine do kada }e prema na{imo~ekivanjima biti donesena odluka o nas-tavku projekta od strane fonda DubaiCares i Unicefa.
AAlliijjaa LLaappoo
AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII
22 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
[kole i zajednicepo mjeri djece
Skole i Zajednice.qxd 25.12.2008 9:57 Page 22
Obrazovawe za qudska prava je
pravo svakog djeteta i obaveza
je dr`ave da u okviru obra-
zovnog sistema obezbjedi sticawe
znawa iz ovih oblasti na svim
nivoima obrazovawa. Kako bi ovo
pravo bilo realizovano na kvalite-
tan na~in potrebno je, pored uvo|ewa
samog predmeta i op{teg pristupa
zasnovanog na qudskim pravima u
svim segmentima obrazovnog sistema,
obezbjediti i kvalitetan nastavni
kadar. Stoga je prvenstveno potrebno
osigurati standarde kvaliteta za nas-
tavnike „Demokratije i qudskih
prava“ i omogu}iti im sticawe odgo-
varaju}ih kompetencija tokom wi-
hovog formalnog obrazovawa na nas-
tavni~kim fakultetima. Tako bi, na
najboqi na~in, bila osigurana i
odr`ivost gra|anskog obrazovawa u
pred{kolskim ustanovama, osnovnim
i sredwim {kolama u Bosni i
Hercegovini.
Kako bi ponudili rje{ewe,
Civitas BiH je stvorio idejni pro-
jekat obezbje|ivawa odr`ivosti
obrazovawa za demokratiju i qudska
prava u Bosni i Hercegovini kroz
wegovo ukqu~ivawe u programe svih
fakulteta u Bosni i Hercegovini
koji obu~avaju budu}e nastavnike. U
okviru projekta formirana je
Ekspertna grupa koja se sastoji od
istaknutih stru~waka u oblasti
obrazovawa sa svih osam unive-
rziteta iz cijele Bosne i
Hercegovine. Osnovni zadatak
Ekspertne grupe je kreirawe pri-
jedloga obrazovnih politika kao i
odabir modela implementacije
gra|anskog obrazovawa na uni-
verzitetskom nivou koji }e dati
najboqe rezultate. Kako bismo
postigli ciq – gra|ansko obrazo-
vawe kao obavezan predmet za sve
budu}e nastavnike – potrebno je
omogu}iti javnu diskusiju o mogu}im
rje{ewima obrazovnih politika
izme|u svih univerziteta u zemqi koja
bi trebala rezultirati konkretnim
prijedlogom obrazovne politike na
nivou cijele Bosne i Hercegovine.
Ekspertna grupa, kojoj u radu poma`e i
prof.dr. Vedrana Spaji}-Vrka{,
ekspert Vije}a Evrope u ovoj oblasti,
kreira}e Nacionalni plan gra|anskog
obrazovawa u kome }e jasno biti
definisani na~ini i modeli imple-
mentacije gra|anskog obrazovawa na
svim nivoima kao i wegove promocije u
Bosni Hercegovini. Ekspertna grupa do
sada se sastala dva puta i ve} je usvojila
detaqan plan aktivnosti u okviru ovog
projekta, kao i listu preporuka za
poboq{awe stawa gra|anskog orazo-
vawa na univerzitetima.
U ciqu obezbje|ivawa {iroke
podr{ke za na{ projekat, planira-
no je i odr`avawe niza aktivnosti
koje }e ukqu~iti sve uposlene na
univerzitetima – profesore, stu-
dente, uposlene u administraciji –
kao i ~lanove lokalne zajednice.
Kroz organizaciju okruglih stolova
na svim univerzitetima, seminara,
radionica i sastanaka bi}e omogu}eno
otvarawe diskusije i saradwa me|u
svim univerzitetima u zemqi. Na ovaj
na~in tako|e }e biti promovisan i
sam program i inicijativa za pobo-
q{awe stawa gra|anskog obrazovawa
na univerzitetima kako me|u ~lanovi-
ma akademske tako i me|u ~lanovima
lokalne zajednice.
Nacionalni plan, koji predvi|a
uvo|ewe gra|anskog obrazovawa na sve
fakultete koji obu~avaju budu}e nas-
tavnike, garantovao bi izu~avawe ovog
predmeta na univerzitetu, a samim
time i na ni`im nivoima obrazovawa.
Tako|e, na ovaj na~in bi se osiguralo
da se u na{em obrazovnom sistemu sus-
tavno promovi{u vrijednosti gra-
|anskog dru{tva poput slobode,
pravde, odgovornosti i pona{awe u
skladu sa normama demokratskog i
gra|anskog dru{tva, kao i kriti~ko
mi{qewe u generacijama dolaze}ih
nastavnika, studenata i u~enika.
Milena Sari}
AKTUELNOSTI
23
GRA\ANSKO OBRAZOVAWE NA UNIVERZITETIMA
INICIJATIVE I PLANOVI
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Univerzitet.qxd 24.12.2008 13:52 Page 23
24 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
RReecciittee nnaamm nnee{{ttoo oo sseebbii ii VVaa{{eemmppoosslluu uu AAmmbbaassaaddii SSjjeeddiinnjjeenniihh AAmmeerrii~~kkiihhDDrr`̀aavvaa uu SSaarraajjeevvuu..
Ovo je dvadeset druga godinakako radim kao ameri~ki diplomata idrugi put da `ivim i radim u Bosni iHercegovini. Od 2001 do 2003 radilasam kao ata{e za kulturu, a moj posaoje bio da nadgledam obrazovne i kul-turne programe Ambasade Sjedi-njenih Dr`ava. Posle pet godina radau Washingtonu odabrala sam da sevratim u Ambasadu u Sarajevu kaodirektorica Ureda za odnose sajavno{}u. Moj posao na ovoj pozicijije da, uz superviziju obrazovnih ikulturnih programa, nadgledam i pro-
grame vezane za medije i {tampu zacijelu BiH.
KKaakkvvaa ssuu VVaa{{aa iisskkuussttvvaa oo ssaarraadd-nnjjii ssaa uurreeddoomm CCiivviittaassaa ii mmrree`̀oomm CCiivviittaassaauu BBiiHH??
Kao {to mnogi od Vas znaju, jasna`no podr`avam Civitas mre`u uBiH. ^injenica da se ovaj programtoliko ra{irio da sada obuhvata i nas-tavni plan i program, obrazovanje iobuke djece, u~enika, studenata, nas-tavnika, profesora na svim nivoimaobrazovanja {irom zemlje svjedo~i oposve}enosti kojom svako od vasdoprinosi ovom zna~ajnom naporu.Bila sam veoma uzbu|ena i sretna da
upoznam Projekt gra|anin tim izBr~kog, koji je putovao u SjedinjeneDr`ave 2007. godine na svjetskusmotru, na kojoj su u~estvovali PG tim-ovi iz svih dijelova svijeta. Svi trebatebiti veoma ponosni na model koji jeCivitas kreirao u BiHi koji dijeli sazemljana {irom svijeta.
KKoojjaa jjee,, ppoo VVaa{{eemm mmii{{lljjeennjjuu,,uullooggaa CCiivviittaassaa ii ggrraa||aannsskkoogg oobbrraazzoovvaannjjaauuoopp{{ttee uu oobbrraazzoovvnnoomm ssiisstteemmuu??
Gra|ansko obrazovanje igra veomava`nu ulogu u demokratskim dru{tvima.Va`no je da gra|ani uzmu aktivno u~e{}eu svojim zajednicama, da znaju svojaprava i da politi~are na vlasti dr`e odgov-ornima za aktivnosti koje poduzimaju izakone koje donose. U dana{njem svijetugra|ani su ti koji zagovaraju promjene iuti~u na javne rasprave.
KKoojjaa jjee VVaa{{aa ppoorruukkaa uu~~eenniicciimmaa,,nnaassttaavvnniicciimmaa ii oossttaalliimm ~~llaannoovviimmaa CCiivviittaassppoorrooddiiccee??
Mislim da dio govora gospo|eMargaret Spellings, ministrice obrazo-vanja SAD-a, koji je dala naovogodi{njem Samitu za globalni razvoju Washingtonu, mo`e izvrsno poslu`itikao moja poruka za sve ~itaoce:
“Obrazovanje, a posebno visokoobrazovanje, mo`e oja~ati regionalnerazvojne strategije i omogu}iti saradnjuna zajedni~kim izazovima od iskorjenji-vanja siroma{tva, pobolj{anja zdra-vstvene za{tite do energije. Ono jetako|er na{e najja~e oru|e za prevlada-vanje straha, neznanja i ekstremizma,kao i promicanja po{tovanja i me|u-sobnog uva`avanja. Kvalitet obrazovanjakoji uspijemo posti}i je klju~ni faktor ukreiranju budu}nosti koju mo`emoo~ekivati, ono je centralno za mir u svije-tu, prosperitet i razvoj gra|anstva. [tovi{e dijelimo me|u sobom, to }e biti ve}ikvalitet obrazovanja koje mo`emo ponu-diti. Ohrabrujem sve ovdje prisutne dakoriste vrijeme koje }e provesti zajednoda izgrade jake veze i razmi{ljajustrate{ki kako mo`emo raditi zajedno daunaprijedimo na{u situaciju. Va{i naporimogu pomo}i u izgradnji boljeg svijetasa vi{e nade za sve njegove gra|ane.”
JANETMILLER JANETMILLER
intervju
DIREKTORICA UREDA ZA ODNOSE SA JAVNO[]UAMERI^KE AMBASADE U SARAJEVU
Intervju.qxd 24.12.2008 13:54 Page 24
BROJ TIMOVAPoslije ekspanzivnog rasta broja
timova i uklju~enja velikog broja{kola u prvoj dekadi Civitasa BiH,2007. godine je po prvi putzabilje`en trend opadanja broja timo-va, kao i broj {kola koje su seuklju~ile u natjecanje Projekatgra|anin. Ovaj trend se na`alost nas-tavio i u 2008.god. U odnosu na2007. godinu broj {kola koje su seuklju~ile u natjecanja Projektgra|anin je manji za 513 timova ili31,34%. [to se ti~e komparacije usudjelovanju razreda osnovnih {kolau odnosu na 2007. godinu, razlika uodnosu na 2007. godinu je 235 timo-va ili 18,61%, dok je broj razredasrednjih {kola manji za 278 ili39,21%.
Ovako stanje se mo`e tuma~iti~injenicom da je potpora nastavnici-ma od strane menad`menta {kolaminimalna, kao posljedica trenutneekonomske situacije u Bosni iHercegovini (porast cijena tro{kova iograni~enog bud`eta sa kojim {koleraspola`u) {to se donekle odrazilo namotiviranost nastavnika za sudjelo-vanjem u pomenutoj aktivnosti.
UU FFOOKKUUSSUU
25
Analiza natjecanja iz
ProjektaGra|anin/Ja
Gra|anin u 2008.
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Rizah PG.qxd 24.12.2008 13:59 Page 25
Iz prikupljenih podataka tako|erse mo`e zaklju~iti da ve}inaosnovnih i srednjih {kola koje radepo hrvatskom nastavnom planu i pro-gramu ove godine nisu organizirale{kolska natjecanja. Razlog mo`emotra`iti i u ~injenici da se u srednjim{kolama “Demokracija i ljudskaprava”, u sklopu kojega je i programProjekt gra|anin, projekt realizirakao te~ajna cijelina (u drugom dijelupolugodi{ta), kada su planirana {kol-ska natjecanja. [to se ti~e osnovnih{kola koje rade po hrvatskom NPP,“Projekt gra|anin” se realizira uskopu sata razrednika ili sekcija“Civitas” za koju nastavnici nemajuadekvatnu potporu, pa se njihov radnaj~e{}e tretira kao slobodnaaktivnost koja, u dosta slu~ajeva, nijestimulirana od strane menagmenta{kole.
ANALIZA IZBORAPROBLEMA
Ukoliko pogledamo proble-me/teme kojima su se u~enici najvi{ebavili tijekom 2007/2008 izbor temaje vezan za pitanja koja se ti~u obra-zovanja (preoptere}enost u~enika,problem ocjenjivanja, reforma obra-zovanja, odlazak mladih iz BiH,izostanci sa nastave, nemaran odnosprema {kolskim obvezama), i proble-ma sa kojima su susre}u u~eniciunutar {kole (nedostatak prostora zaslobodne aktivnosti, nedostataksportskih terna, neopremljenost kabi-neta za izvo|enje nastave iz infor-matike, biologije, kemije, neopremljenost{kolske knji`nice, rekonstrukcija{kolske zgrade, nedostatak dvoraneza sport, itd). Najve}e interesovanjeza rje{avanje ovih problema pokaza-li su u~enici iz regije Banja Luka,Bijeljina, Fo~a, kao i u~enici izSarajevskog kantona.
Isto tako, u~enici su pokazalizavidnu razinu interesovanja zapitanja koja se ti~u dru{tvenih i poli-ti~kih pitanja a koja se ti~u pitanja
UU FFOOKKUUSSUU
26 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
TEME 2008 TOTAL u (%)
[kolstvo i obrazovanje 361 21.84%Bolesti zavisnosti
(Droga, alkohol, pu{enje, kla|enje) 203 12.28%Pitanja za{tite `ivotne sredine 178 10.71%Nasilje i zlostavljanje
(djece, `ena, u porodici) 160 9.62%Ostalo 118 7.08%Prevoz i saobra}aj 77 4.66%Kriminal 69 4.17%Nezaposlenost 46 2.78%Kultura 36 2.18%Zdravstvo 40 2.42%Problemi osoba sa posebnim potrebama 2 1.33%Institucionalna pitanja 21 1.27%Sport 35 2.12%Seksualno obrazovanje 27 1.63%Ishrana 34 2.06%Mediji i informisanje 23 1.39%Dru{tvena i politi~ka aktivnost 115 6.96%`ivotinje 29 1.75%Pitanja manjina 4 0.24%Seksualno nasilje 18 1.09%Mine i eksplozivna sredstva 5 0.30%Slobodno vrijeme 35 2.12%
TOTAL 1657 100.00%
Rizah PG.qxd 24.12.2008 14:00 Page 26
mladih. Ovakav trend se mo`etuma~iti ~injenicom da je Civitas usvojim programskim aktivnostimarealizirao niz programa za mlade(TV emisija Vijesti za mlade, ~asopisBu|enje), kao i kroz formiranu mre`umladih MMC (treninzi, obuke, akcijemladih) koji su osposobljavali mladeza aktivno sudjelovanje u svojim sre-dinama.
Veliko interesovanje za rje{avanjeproblema u svojim lokalnim zajedni-cama, u~enici su pokazali zarje{avanje pitanja koja se ti~u proble-ma droge, alkohola i pu{enje me|umladima ali i pove}anim interesovan-jem mladih za kla|enjem u sportskimkladionicama kao i igrama na sre}u.
Prate}i globalne trendove,interesovanje mladih je okrenuto i kaproblemima koji se odnose naekolo{ke probleme, kojih zasigurnoima na podru~ju cijele Bosne iHercegovine. Potom slijede teme
koje tretiraju probleme nasilja me|umladima, maloljetni~ke delikvencije,nasilja u obitelji, nasilja me|u`enama, kao i pitanja socijalnog i
politi~kog aktivizma. Uo~ljivo je da su mladi najmanje
zainteresirani za probleme kao {to suproblem rasprostranjenosti mina idrugih eksplozivnih sredstava, prob-leme koji se ti~u ljudskih prava(problem manjina, Roma), problemza{tite `ivotinja.
Ogroman trud koji su u~eniciulo`ili u projekte je vidljiv i u nekimslu~ajevima je rezultirao i konkret-nim promjenama u na{im zajednica-ma, odnosno javnim politikama kojese bave ovim pitanjima. Naravno mipred sobom jo{ uvijek imamoduga~ak put i mnogo problema, kao{to su preoptre}eni nastavni planovei programe i sve vi{e ovisnika me|uu~enicima. Nasilje i zlostavljanje uobitelji prisutnije je nego ikada ana{e ulice i rijeke su neprepoz-natljive, ali ono {to je pozitivno je dau~enici imaju `elju i volju da te prob-leme poku{aju rije{iti i pomognu u
UU FFOOKKUUSSUU
27NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
U svojim portfoli-jima u~enici mora-
ju jasno indenti-fikovati koji nivovlasti je odgovo-ran za usvajanjemjere javne poli-
tike, kako sedonosi ova odluka,koliko je glasova
potrebno itd...
Rizah PG.qxd 24.12.2008 14:01 Page 27
dono{enju adekvatnih mjera javnepolitike. Kao {to znate iz va{e prakse,sve {to je ponekad potrebno je ih malousmjeriti i dati im pozitivne energije.
Ono {to vas `elimo podsta}i je danastavite razmi{ljati da li su problemikoje su na{i u~enici odabrali stvarnooni na koje mogu utjecati. Mo`da bibilo realnije uzeti neki konkretni
problem iz na{e zajednice, kao {to jeprljavi parkovi ili korita na{ih rijeka iorganizirati akciju da se park ili kori-to o~isti i pokrenuti inicijativu nalokalnoj razini za dono{enjemzakona koji bi kaznio budu}e
zaga|iva~e. Nakon {to uspje{nozavr{imo jednu ovakvu akciju nalokalnoj razini, onda imamo potreb-no iskustvo i kredibilitet ovopoku{ati uraditi i na vi{im razinamavlasti ili uhvatiti se u ko{tac i saozbiljnim problemima.
Poku{ajte samo zamisliti da jesvih 176 timova koji su radili na
problemima ekologije, tijekomjednog vikenda organiziralo akcijuza ~i{}enje svojih sela ili gradova. Ilida su o~istili korita rijeka u svojojblizini. Sli~no razmi{ljanje se mo`eprimijeniti na skoro sve ostale prob-
leme kojima smo se bavili.Poku{ajmo se osloboditi `elje darije{imo sve probleme preko no}i. Mismo svjesni da je to ponekad i utjecajnastavnika, koji iz najbolje namjere ̀ elida se njegov/njen tim prika`e u najboljemsvjetlu, ali mi se moramo pitati da li jeovo kontraproduktivno, jer samopove}ava na{e nezadovoljstvo i nemo}da promijenimo na{u te{ku situaciju.
Naravno, nije sve tako crno, pos-toji veliki broj timova ~iji je rad rezul-tiralo konkretnim promjenama u nji-hovim {kolama, lokalnoj zajednici,kantonu/regiji, pa ~ak i na razinientiteta i dr`ave. U pro{lim brojevimasmo pisali o nekim od tih uspje{nihprimjera, ali vas ovom prilikom jo{jednom pozivamo da nam se javiteukoliko je va{ rad na Projektugra|anin rezultiralo u konkretnojakciji u dono{enju mjere javne poli-tike na nekoj razini. Po{aljite va{upri~u i slike, sve pozitivne primjere}emo sa zadovoljstvom objaviti unarednim brojevima na{eg lista.
Rizah Smailbegovi}
UU FFOOKKUUSSUU
28 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Da li je va{ akcioni plan „lista `elja” i da liima izlistane institucije koje trebaju „ispuni-ti” va{e `elje ili opisuje {ta }ete vi konkret-no uraditi da se rije{i neki problem i donese
mjera javne politike?
Rizah PG.qxd 24.12.2008 14:03 Page 28
C entar za Gra|ansko Obrazovanjeiz Calabasasa u Californiji je usaradnji sa nevladinom organi-
zacijom Kooperacija Irske osmislio pro-jekat pod nazivom “Gra|anske Veze”koji predstavlja dopunu „Projektagra|anin“. Projekat }e pomo}i mladimljudima ste}i klju~na gra|anska znanja isposobnosti gra|anskog anga`iranja, uisto vrijeme promoviraju}i etni~ku i vjer-sku toleranciju i demokrati~nije dru{tvo.
Ovaj dvogodi{nji, regionalni projekat}e se implementirati u Bosni iHercegovini, Srbiji i Kosovu. Uz nizlokalnih aktivnosti, koje }e uklju~iti ismotru svih BiH sudionika, planirano je iodr`avanje regionalne smotre, na kojoj}e se predstaviti najuspje{niji u~eni~kiradovi.
Koluminacija projekta }e biti petod-nevni ljetni kamp pod nazivom „Liderisutra{njice“, na kojem }e prisustvovati
u~enici, nastavnici ilideri na polju gra-|anskog obrazovanjaiz sve tri zemlje kojesudjeluju u projektu.Ovaj kamp je kreirantemeljem konceptaCivitas Br~ko ljetnogkampa, tako da }euklju~iti formiranjemje{ovitih timova,koji }e sudjelovati uradionicama za razvi-janje liderskih spo-sobnosti, timskog ra-da, ali i radionicama oosnovnim demokratskim konceptima kao{to su tolerancija i prava manjina.
U na{oj zemlji u projekat }e bitiuklju~eni u~enici II razreda 12 srednjih{kola iz svih dijelova BiH: {irokogBrijega, Sanskog Mosta, Cazina, Banje
Luke, Mostara, Isto~nog Sarajeva,Bijeljine, Br~kog, Sarajeva, ^apljine,Ora{ja i Lukavca.
Sa ciljem oja~avanja potpore imple-mentiranju projekta u zemljama u~esnici-ma, formirana je i Regionalni upravniodbor, ~iju su ~lanovi predstavnici min-istarstava prosvjete, pedago{kih zavoda inevladinih organizacija iz Srbije, BiH iKosova.
Poput PG-a, “Gra|anske veze” zas-nivaju se na ve}em anga`iranju u~enikana identifikaciji i istra`ivanju pitanjajavnog interesa i pronala`enju na~inana koje bi se njihove zajednice unapri-jedile. Ideja je da se kroz uklju~ivanje ugra|anski `ivot svojih zajednica,u~esnici aktivno doprinose njihovomrazvoju. Istra`ivanja su pokazala vezuizme|u metodologije aktivnog u~enjana kojoj se “Gra|anske veze” zasnivajui pove}anja u politi~koj toleranciji ianga`iranja u politi~kom i dru{tvenom`ivotu zajednice. Istra`ivanja tako|erpokazuju da su glavni pokazatelji bu-du}eg politi~kog anga`iranja, partici-pacija u vije}u u~enika, raznim sekcija-ma i druge aktivnosti u kojima u~eniciimaju prigodu vje`bati svoje gra|anskesposobnosti.
U slu~aju da `elite dobiti vi{e infor-macija o ovome projektu molim vas dakontaktirate Benjamina Hasi}a [email protected]
UU FFOOKKUUSSUU
29
Gra|anske veze
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
U sklopu projekta u 2009.god su planirane slijede}e aktivnosti:
Obuka nastavnika koju }e provoditi treneri iz Sjverene Irske, IrskeRepublike i SAD-a.
Istra`ivanja o znanju u~enika pred implementiranje projekta.Pilot implenetacija projekta u u~ionicamaLokalne smotre u~enikih radovaIstra`ivanja o znanju u~enika nakon implementiranja projekta.Evaluacija pilot programa
Aktivnosti planirane za 2010 godinu uklju~uju:
Organiziranje obuka koje }e provoditi treneri Sjverene Irske, IrskeRepublike i SAD-a kako bi obu~ili lokalne trenere nastavnike i osiguraliodr`ivost.
Nastavak implementacije Civic-Link programa u u~ionicama.Istra`ivanja o znanju u~enika pred implementiranje projekta.Regionalne smotre radova u~enika iz ~itave regije (Bosna i
Hercegovina, Srbija i Kosovo).Istra`ivanja o znanju i u~enika nakon implementiranja projekta.Ljetni kamp Lideri sutra{njiceIstra`ivanja o znanju i stavu u~enika prethodno i nakon kampa,
zavr{na evaluacija.
Gradjanske veze.qxd 24.12.2008 14:06 Page 29
DOGA\AJI
30 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Deseta me|unarodna kon-
ferencija Civitas-a,
odr`ana od 19. do
21.10.2008. godine u Neumu, uz
u~e{}e i prisustvo ve}eg broja
doma}ih i stranih gostiju, pred-
stavnika ministarstava, peda-
go{kih zavoda, institucija
pred{kolskog, osnovnog, sred-
weg i visokog obrazovawa, bila
je, po op{toj ocjeni, vrlo us-
pje{na i zavr{ena va`nim
zakqu~cima od kojih su neki
kqu~ni sa stanovi{ta obra-
zovnih politika i planova
djelovawa u oblasti gra|anskog
obrazovawa u Bosni i Herce-
govini. Ova konstatacija naro-
~ito va`i kada se, u kontekstu
evropskih integracija, imaju u
vidu slo`eni zahtjevi koje na
ovom obrazovnom podru~ju treba
zadovoqiti {kolstvo u na{oj
zemqi. U svojim pozdravnim gov-
orima va`nost konferencije
posebno su naglasili ^arls
Ingli{, ambasador Sjediwenih
Ameri~kih Dr`ava u Bosni i
Hercegovini i predstavnici
entitetskih ministaratava
Mirko Bawac, direktor Repu-
bli~kog pedago{kog zavoda, i
Samira Demirovi}, {ef kabi-
neta federalne ministrice
obrazovawa i nauke, isti~u}i
zna~aj liderske pozicije Ci-
Me|unarodna konferencija
Civitas-a
FO
TO
: MA
RI
NA
MI
HA
Q
Neum.qxd 24.12.2008 14:09 Page 30
vitas-a u obrazovawu za
demokratiju i qudska prava, dok
je Rahela Xidi}, izvr{na direk-
torica Civitas-a posebno
istakla mjesto i zna~aj gra-
|anskog obrazovawa u dokume-
ntima Evropske komisije sa
posebnim osvrtom na potrebu
stvarawa i razvoja gra|anskih
kompetencija kod bosansko-
hercegova~kih u~enika i nas-
tavnika .
U toku plenarnog i radi-
oni~kog programa kao i u
raspravama na diskusionim gru-
pama u kojima je, izme|u ostalog,
analizirano aktuelno stawe u
pred{kolskom, osnovnom, sred-
wem i visokom obrazovawu i
raspravqano o ulozi lokalne
zajednice, Mre`i mladih Ci-
vitasa, kontraverznim temama i
drugim problemima gra|anskog
obrazovawa u Bosni i Herce-
govini, nagla{eni su u osnovni
elementi sistema, te u smislu
unapre|ewa obrazovnih politi-
ka predlo`eni i prihva}eni
slijede}i
KQU^NIZAKQU^CI
1. Gra|ansko obrazovawe tre-
ba da bude integrisano u sve
nivoe obrazovawa i sastavni dio
cjelovitih razvojnih programa
za sve {kolske ustanove
2. [kole, roditeqi i
lokalna zajednica treba da budu
partneri u provo|ewu gra|a-
nskog obrazovawa
3. Potrebno je nastaviti
edukaciju i dokvalifikaciju
nastavnog kadra
4. Neophodno je uspostaviti
sistem kontinuiranog stru~nog
usavr{avawa u ovoj oblasti i
uvesti kvalitetnije i efikasni-
je metode rada
5. Veoma va`no je una-
pre|ivati sistem vrednovawa
kvaliteta nastavni~kog rada i
podsticati nau~no-istra`iva-
~ki rad na ovom podru~ju
6. Potrebno je {to prije
obezbijediti kvalitetan protok
informacija izme|u vladinog i
nevladinog sektora i {kola/nas-
tavnika
7. Za diplomirane studente
nastavni~kih fakulteta organi-
zovati specijalisti~ki studij
gra|anskog obrazovawa
8. Posebno je va`no u imple-
mentaciji programa u pred{kol-
skim ustanovama aktivnije ukq-
u~iti i roditeqe
9. U implementaciji gra|-
anskog obrazovawa pedago{ki
zavodi treba da imaju glavnu
ulogu
10. U okviru aktivnosti
Mre`e mladih potrebno je usvo-
jiti Strategiju za borbu protiv
korupcije na republi~kom (za
Republiku Srpsku) i kantonal-
nom nivou (za Federaciju Bosne
i Hercegovine) .
11. Organizovati volon-
terske akcije i programe volon-
tirawa za u~enike sredwih
{kola
12. Nastaviti sa projektom
Civitas medija: Vijesti za
mlade i ~asopis Bu|ewe
Op{ti zakqu~ak je da je
Konferencija bila uspje{na i
pru`ila {iroku lepezu kon-
struktivnih i primjewivih
ideja. Va`no je naglasiti da je
posebno istaknuta potreba da
ministarstva obrazovawa i
ostale obrazovne ustanove, uz
pomo} Civitas-a, {to prije
po~nu sa realizacijom navedenih
ideja, odnosno zakqu~aka.
Zdravko [unki}
DOGA\AJI
31NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Neum.qxd 24.12.2008 14:11 Page 31
FFAALLII MMAA[[NNAA??
32 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
UBiH vlast je organizovana
na vi{e nivoa: dr`avnom,
entitetskom, kantonal-
nom/`upanijskom i na lokalnom
nivou. Na svakom nivou postoje tri
grane vlasti, a wihova nadle`nost
definisana je i odre|ena Ustavom
BiH i Ustavima entiteta.
Lokalni nivo vlasti odvija se u
jedinicama lokalne samouprave,
odnosno u op{tinama i gradovima.
Op{tina, odnosno grad je prva
teritorijalna zajednica u kojoj
gra|ani ostvaruju svoje interese,
zadovoqavaju potrebe i vr{e
vlast. Iz tog razloga je ona
~ovjeku najbli`a, a svojom
aktivno{}u u woj ~ovjek se
potvr|uje kao istinsko
dru{tveno bi}e.
Gra|ani svoju politi~ku
anga`ovanost provode na
izborima i u~estvuju}i u
raznim oblicima vr{ewa
vlasti.
Svako demokratsko dr-
u{tvo demokrati~no je ono-
liko koliko su wegovi
gra|ani aktivni u raznim
dru{tvenim procesima, pa
tako i u vr{ewu vlasti.
U Bawa Luci evidentno
je, da svijest o potrebi u~e{}a
gra|ana u svakodnevnom praktiko-
vawu demokratije, iz godine u god-
inu sve vi{e raste.
Sredinom oktobra u svim
zemqama Evrope obiqe`ena je
Evropska sedmica lokalne samo-
uprave. U Bawa Luci, iako BiH
nije ~lanica Evropske unije, pris-
tupilo se obiqe`avawu datuma
potpisivawa Evropske poveqe o
lokanoj samoupravi. Tim povodom,
u administrativnoj slu`bi grada,
pripremqene su i odr`ane mnoge
aktivnosti. Grad je u obiqe`avawe
ove manifestacije, ukqu~io u~e-
nike osnovnih i sredwih {kola,
daju}i im konkretne zadatke.
U osnovnim {kolama u~enici
su imali zadatak da napi{u liter-
arni rad na temu: “Kad bih ja bio
gradona~elnik”. Radove su pre-
gledali wihovi nastavnici, a
najboqi rad je svom autoru obezbi-
jedio nagradu “Jedan dan kod grado-
na~elnika”.
U sredwim {kolama u~enici su
odr`ali demokratsku radionicu
pod nazivom “Simulirawe sku-
p{tine”. Odabrali su problem koji
su poku{ali rije{iti na toj
skup{tini, a u nekim {kolama su
prisustvovali odbornici iz Sku-
p{tine grada. Najboqi diskutant
je predlo`en za nagradu “Jedan dan
sa gradona~elnikom”.
Na dan potpisivawa Evropske
poveqe o lokalnoj samoupravi, 15.
oktobra, gradona~elnik grada
Bawa Luka primio je nagra|ene
u~enike iz osnovnih i sredwih
{kola, razgovarao sa wima o prob-
lemima s kojima se oni susre}u,
slu{ao wihove radove koje su
u~enici ~itali, uru~io im pok-
lone, fotografisali se za
uspomenu i tako obiqe`ili taj
dan. U~enici su stekli jedno
neobi~no iskustvo, a istovremeno
se upoznali sa prvim ~ovjekom
izvr{ne vlasti na lokalnom nivou.
Sva promi{qawa u~enika, gra-
dona~elniku }e poslu`iti kao pu-
tokaz koje probleme treba rje-
{avati u gradu i {ta je to {to
mladi qudi od wega o~ekuju.
Istog dana je u administra-
tivnoj slu`bi grada odr`ana deba-
ta na temu “Bawa Luka - grad
demokratije”. U debati su u~estvo-
vali i predstavnici organi-
zacija civilnog dru{tva.
Doma}ini su bili pred-
stavnici zakonodavne i
izvr{ne vlasti grada i
najvi{i funkcioneri u
gradu. Na debati su izre~ene
mnogobrojne pohvale na ime
razvoja demokratije u gradu
ali i poneka dobronamjerna
kritika, {to }e tako|e biti
putokaz {ta u narednom
periodu treba unapre|ivati.
O aktivnostima u povodu
obiqe`avawa ESLS, gra|ani
su imali priliku da se upozna-
ju i putem flajera koje su
dijelili volonteri na glavnom
trgu grada, kao i posredstvom medija.
Ovakve i sli~ne manifestacije
svakako pribli`avaju lokalnu
vlast samom gra|aninu, te on posta-
je sve vi{e zainteresovan za
aktuelne probleme koje mo`e
rje{avati u partnerstvu sa loka-
lnom vla{}u. Lokalna vlast je sve
vi{e uvezana sa organizacijama ci-
vilnog dru{tva, kroz finansirawe
mnogih projekata i raznih mani-
festacija, a kojima se ostvaruju i
{tite prava i interesi gra|ana.
Qubinka Dragojevi}Bawa Luka
Uloga lokalne zajedniceu razvoju demokratije
Lokalne zajednice.qxd 24.12.2008 14:12 Page 32
Unovoj {kolskoj godini Mre`amladih Civitasa bavi se proble-mom korupcije. Svaki peti
stanovnik na{e zemlje smatra da jekorupcija drugi po va`nosti problem skojim se suo~ava. Aktivisti Mre`emladih Civitasa dali su svoje prijed-loge za prevenciju i suzbijanje korupci-je u obrazovanju, zdravstvu, pravo-su|u, policiji, javnoj upravi i lokalnojsamoupravi. Prijedloge smo prezento-vali u dokumentu koji se zove„Strategija za borbu protiv korupcije“.Cilj nam je usvajanje ove Strategije nakantonalnom i entitetskom nivou.
Lokalni centri Mre`e mladihCivitasa organizovali su potpisivanje
peticije podr{ke za usvajanje Stra-tegije. Potpisivanje peticije jo{ uvijektraje a do sada je sakupljeno vi{e od5000 potpisa. Peticija je organizovanana gradskim trgovima, a volonteriMMCa posjetili su {kole i fakultetekako bi pozvali u~enike i studente dapotpi{u peticiju i podr`e usvajanjeStrategije za borbu protiv korupcije.Na{ prijedlog podr`ale su i drugenevladine organizacije, mediji,privredni subjekti, predstavnici lokalnevlasti i eksperti iz oblasti prava,ekonomije, kriminalisti~kih i politi~kihnauka.
Strategiju, zajedno sa potpisimapodr{ke u posljednjem mjesecu ove
godine uputit }emo kantonalnim ientitetskim skup{tinama. Na javnimraspravama na{i loklani timovi izlo`it}e prijedlog Mre`e mladih Civitasa iodbraniti stavove, koje su mladi izni-jeli. Zahvaljuju}i podr{ci gra|ana istru~njaka nadamo se da }e do prolje}a2009. godine Strategija za borbu protivkorupcije biti usvojena. Nakon usva-janja Strategije ~eka nas te`i dio posla– njena provedba i pra}enje rezultata –efikasnosti usvojenih mjera.
Korupcija uzrokuje diskriminaciju,lo{u poslovnu klimu, povla}enjestranih ulaganja i slabljenje ekonomijejedne dr`ave. Ona poga|a sve gra|anei sve sfere `ivota lokalne zajednice.
DDOOGGAA\\AAJJII
33
Mre`a mladih Civitasa
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
MMC.qxd 24.12.2008 14:17 Page 33
Poblem korupcije mo`e se rije{iti samosistematskim pristupom, strategijama injihovom kvalitetnom provednom, aliprije svega podr{kom i u~e{}em svakoggra|anina u borbi protiv korupcije.
PRAZNICI SACIVITASOM
U vrijeme decembarskih praznika,pa`nju smo odlu~ili posvetiti djeci saposebnim potrebama, starim iiznemoglim osobama i siroma{nima una{im zajednicama. Mre`a mladihCivitasa organizuje jedinstven human-itarni projekat u kojem }e u~estvovativi{e od 130 srednjo{kolaca i studenataiz 13 gradova: Sarajeva, Isto~nogSarajeva, Gora`da, Banja Luke,Posu{ja, Konjica, Travnika, Kaknja,Bijeljina, @ivinica, Prijedora, Gra-~anice i Bugojna.
Volonteri iz Isto~nog Sarajeva,Sarajeva, Kaknja i Gora`da volontirat}e u udru`enju za djecu sa posebnimpotrebama u Isto~nom Sarajevu. Za{ti~enike ovog udru`enja mladi glumci– amateri pripremili su predstavu natemu „Tolerancija“. Dok djeca buduu`ivala u predstavi volonteri }eokre~iti, o~istiti i urediti prostorijeovog udru`enja.
U Posu{ju }e Mre`a mladihCivitasa organizirati humanitarni kon-cert, na kojem }e nastupiti {kolskibend. Nakon koncerta slijedi igluma~ka izvedba glumaca – volon-tera. Novac od ulaznica ide za opre-manje biblioteke za djecu sa posebnimpotrebama. U organizaciji akcijevolonterima iz Posu{ja pridru`it }e sekolege iz Konjica.
U @ivinice dolaze volonteri izGra~anice i Bijeljine. Oni }e svojvikend volontiranja provesti u javnojkuhinji; pripremat }e obroke i dijeliti ihsocijalno ugro`enima.
U Travniku }e volontirati ~etvrtagrupa volontera iz Banja Luke,Bugojna i Prijedora. Oni }e vikendprovesti u Domu za stara i iznemoglalica. Njihov zadatak bi}e da priprema-ju obroke {ti~enicima, poma`u pri
spremanju soba i provode vrijeme sapenzionerima u ovom domu.
U novoj {kolskoj godini nastavlja-mo sa medijskom kampanjom. Volo-nteri Mre`e mladih Civitasa za Vaspripremaju ~asopis Bu|enje i TVemisiju Vijesti za mlade. Na{eaktivnosti mo`ete pratiti na web strani-ci www.civitas.ba ili na nekom od blo-
gova lokalnih centara:Sarajevo: http://mmc-sarajevo.blogspot.comKakanj: http://mmc-kakanj.blogspot.comGora`de: http://mmc-gorazde.blogspot.com Mre`a mladih Civitasa tra`i koor-
dinatore za lokalne centre: Br~ko,
DDOOGGAA\\AAJJII
34 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Grad Koordinator Mail
Sarajevo Ivana Ke{i} [email protected]
Isto~no Sarajevo Vanja Batkovi} vbatkovi}@civitas.ba
Bugojno Muamer Dizdar [email protected]
Posu{je Ivan Be{li} [email protected]
`ivinice Edin Husovi} [email protected]
Prijedor Vesna Nini} [email protected]
Gora`de Jasmin Hasanovi} [email protected]
Banja Luka Una Zec [email protected]
Gra~anica Nermina Top~agi} [email protected]
Travnik Denis Ra~i} [email protected]
Bijeljina Mirjana Tomi} [email protected]
Kakanj Eldar Ali} [email protected]
Konjic Ajla Kr{in [email protected]
AAkkoo `̀eelliittee bbiittii ddiioo oovviihh aakkcciijjaa,, jjaavviittee ssee nnaa{{iimm llookkaallnniimm ttiimmoovviimmaa::
MMC.qxd 24.12.2008 14:18 Page 34
Biha}, Zenica, Mostar, Trebinje, Tuzla,Ora{ja, Jablanica, Glamo}, ^apljina,Doboj, Zavidovi}i, Kiseljak i Kupres.Ako ste srednjo{kolac ili student,ambiciozni ste i `elite biti dio multikul-turanog tima volontera Mre`e mladihCivitasa javite nam se mailom naadresu [email protected].
Od na{ih koordinatora o~ekuje-mo da budu lideri, da predla`u iprovode aktivnosti dru{tvenog ipoliti~kog aktivizma mladih. Svimvolonterima Mre`a mladih Civitasanudi mogu}nost u~e{}a u obukamaza mlade lidere i novinare – volon-tere. Kao volonter Mre`e mladihCivitasa imate priliku pisati za~asopis Bu|enje i raditi kao novinar– voditelj na{e TV emisije Vijestiza mlade. Zajedno sa svojim lok-
lanim timovima u~estvujte u pro-gramima razmjene i posjetamadrugim MMC lokalnim timovima.Koordinatori Mre`e mladihCivitasa u~esnici su brojnihme|unarodnih susreta mladih uSAD-u, Makedoniji i Bugarskoj.
Volontirati za Mre`u mladihCivitasa zna~i biti dio evropskezajednice volontera, jer jeCivitas jedina nevladina organi-zacija u na{oj dr`avi, koja svo-jim volonterima mo`e izdavatiakreditacije Evropskog volonter-skog servisa.
Budi i ti dio tima. Postani MMC koordinator!
Ivana Ke{i}
DDOOGGAA\\AAJJII
35NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
U@ivinicama je boravila ekipa Bijeljine, Mre`emladih Civitasa BiH, a doma}ini su im bili kolegeiz lokalnog tima grada doma}ina.Cilj posjete je
bio da se razvije aktivizam i humanizam me|u mladima,
pa su volonterski timovi posjetili Centar za djecu savi{estrukim smetnjama “Vrati mi osmijeh”, @ivinice.Prije posjete Centru, timovi su odr`ali radni sastanak uBKC-u gdje su usvojili dnevni red akcije. Prilikom pos-jete Gimnaziji, direktor Red`o Butkovi}, profesor RamizGlavi} te pedagog ove ustanove Ankica Grgi} odr`ali suprigodan govor i uputili rije~i dobrodo{lice.Nakon akcijevolontiranja moglo se vidjeti obostrano zadovoljstvo kodu~esnika susretanja u @ivinicama.Mre`a mladih Civitasa Bijeljine i `ivinica imala je punupodr{ku tokom posjete Centru “Vrati mi osmijeh”, poseb-no volontera Marine Mihajlovi} diplomiranog deftologa ,Emire Fo~i} diplomirani socijalni pedagog, MerimeMuhi} diplomirani socijalni pedagog , Adisa Ibrahimovi}aapsolventa socijalne pedagogije, Mirele Saki} diplomiranipsiholog-pedagog, te predsjednice udru`enja Suade Omi}.Koordinator Mre`e mladih Civitasa BiH, lokalnog tima@ivinice, Edin Husovi}, bio je zadovoljan akcijom obatima, te se zahvalio svim u~esnicima ove akcije, kao iosobama koje su ovo podr`ale. Saradnja ova dva tima }ese nastaviti susretima u Bijeljini!
[.Gad`o
MMrree`̀ee mmllaaddiihh CCiivviittaassaa oorrggaanniizzoovvaallii vvoolloonntteerrsskkuu aakkcciijjuu ppoommoo}}ii ddjjeeccii ssaa rraazzvvoojjnniimm ssmmeettnnjjaammaa
SARADNJA MLADIH BIJELJINE @IVINICA
MMC.qxd 24.12.2008 14:19 Page 35
DDOOGGAA\\AAJJII
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Emisija “Civitas - Vijesti zamlade” , u{la je u svoju drugusezonu emitovanja. Cilj emisije
je da se ostvari direktna komunikacijus mladima, da se govori o temama zakoje oni smatraju da su va`ne, a prven-stveno da se prona|u na~ini za rje{enjesvih problema koje upravo mladi loci-raju. Putem ove petnaestominutne tele-vizijske emisije, koja se emituje na {esttv stanica u Bosni i Hercegovini, mladiimaju priliku da se javno ~uje njihovglas.
Voditelji i novinari emisije “Civitas- Vijesti za mlade” su takodje mladisrednjo{kolci ili prve godine studija.
Novinari i voditelji koji suanga`ovani u izradi emisije su ~lanoviMre`e mladih Civitasa (MMC), idolaze iz svih dijelova Bosne iHercegovine.
Cilj emisije je da mladi-ma pomognemo da na|uodgovor i izlaz iz svakod-nevnih problema, ali i da ihpotaknemo da sami izna|una~ine kako da uti~u na izgrad-nju svojih boljih zajednica. Jo{ je jednavrijedna namjera projekta, a to je dauklju~imo i obu~imo made i talento-vane osobe da se bave novinarstvom iobogate svoje literarne vje{tine kaova`an vid komunikacije.
@elja nam je da u kratkoj,dinami~noj i originalnoj formi pru`imonajva`nije i najzanimljivije informacijeiz BiH, ali i svijeta, po principuklasi~nog tv Dnevnika, prilago|enogmodelu “mladi za mlade”. Zbogpo{tivanja oba pisma koja se zvani~nokoriste u BiH, jedna emisija se realizu-je u latini~nom, a drugu u }irili~nompismu, a do sada smo, u proteklih 30emisija, realizovali preko 150 priloga itema iz svih krajeva BiH.
Na{ cilj je da emisiju damo na
ustupanje i drugim zainteresovanimtelevizijskim ku}ama u BiH, kako bi{to vi{e mladih imalo priliku da gledaovaj jedinstveni projekat.
U “Civitas - Vijestima za
m l a d e ”govorili smo pored ostalog, o nasilju u{koli i kako ga sprije~iti, drugim soci-jalnim problemima sa kojima se mladiredovno suo~avaju, polo`aju studenatau studentskim domovima, volonteriz-mu, manjinama, sportu, kulturi. Nudilismo vrijedne savjete; kako mladi moguuticati na promjenu ili dono{enje novihzakona, kako aplicirati za posao i gdjese zaposliti, gdje i kako aplicirati zastipendije, kako vr{iti nadgledanjeimplementacije usvojenih zakona, apli-cirati za Fondove EU koji su otvoreniza mlade.
Govorili smo o potrebi ja~anjaekolo{ke svijesti, toleranciji, kakoizabrati “pravu” {kolu i zanimanje, arado predstavljamo mlade talentovaneosobe - fotografe, pliva~e, pisce,muzi~are, sporta{e...
Emisiju realizuje desetak mladihzajedno sa pet profesionalnih novinara,snimatelja i monta`era. Mladim nov-inarima je rad u “Civitas - Vijestima za
mlade” uglavnom bio prvi susretsa elektronskim medijima, ali jegeneralna ocjena gledalaca da suse “odli~no sna{li” u nov-inarskom svijetu. Na{i novinari-saradnici su oformili i blog(vijestizamladelogger.ba), kojeg
je za kratko vrijeme posjetilo preko3400 osoba.
Tako|e, “Civitas - Vijesti zamlade” su postavljene i na web straniciYoutube. Za sve one koji nas `ele gle-dati, a takvih je ve} nekoliko hiljadaprema zabilje`enim posjetama, sve {toje potrebno u~initi jeste ukucati pojamVijesti Civitas na Youtube portalu.
Emisija se emituje petaestodnevnona slijede}ih {est tv stanica; FTV, RTRS,TV Tuzlanskog Kantona, TV Sarajevo,TV Zeni~kog kantona i TV Gora`de.
Obe}avamo da }emo i dalje usvakoj emisiji posje}ivati mladeaktivne osobe ~ija djela zaslu`ujumedijsku pa`nju i mogu biti dobarprimjer i poticaj drugim osobama zasli~ne akcije.
Merima Spahi}
GLEDAJTE NAS NA JEDNOJ OD [EST TV STANICA!
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Tv emisija.qxd 24.12.2008 14:20 Page 36
M ediji slu`e za informisanje,obrazovanje i zabavu svihgra|ana, a njihova uloga u
demokratskom dru{tvu veoma jezna~ajna. Od 2006. godine srednjo{kolcii studenti iz svih dijelova Bosne iHercegovine mogu u`ivati u novom~asopisu koji za njih pripremaju ~lanoviMre`e mladih Civitasa. ~asopis nosisimoboli~an naziv “Bu|enje”, a cilj namje probuditi svijest mladih i podsta}i ihda se aktivno uklju~e u rje{avanje proble-ma u svojim lokalnim zajednicama.
“Bu|enje” ~itaocima donosi raznoliksadr`aj. U temi broja govorimo o problemi-ma s kojima se suo~ava na{e dru{tvo. Ono{to razlikuje na{ ~asopis od ostalih koji semogu na}i na tr`i{tu je to da o problemimagovorimo na na~in da istra`ujemo mo-gu}nosti njihovog rje{avanja. Tako }emomladima dati konkrete upute {ta oni kaopojedinci ili organizirana grupa mogu uradi-it da bi rije{ili problem koji su prepoznali.
U svakom broju predstavljamomlade, uspje{ne ljude – mlade sportiste,umjetnike, matemati~are, pjesnike iglumce. Oni svojim primjerom pokazuju~itaocima da se svaki rad i trud isplati ida ni{ta nije nemogu}e i neostvarivo.Motivisani pri~ama svojih kolega izdrugih gradova/kantona/entiteta sigurnismo da }e se na{i ~itaoci ohrabriti ipoku{ati ostvariti svoje snove.
U Bu|enju mladi ljudi mogu saznatine{to vi{e o aktivnostima Mre`e mladihCivitasa i drugim projekatima za mlade.Svaki broj donosi novosti iz zemlje, ukojima predstavljamo uspje{ne projekte,najavaljujemo pozori{ne predstave,filmske premijere, festivale i koncertekoji }e se doga|ati u narednom periodu.Ove vijesti dojavlju na{i mladi dopisniciiz razli~itih gradova, tako da }e svakona}i ne{to ba{ za sebe.
U na{em ~asopisu objavljujemo iputopise koje pi{u ~lanovi Mre`e mladih
Civitasa. Od skandinavskih do mediter-anskih zemalja, od istoka do zapada –na{i volonteri donose zanimljive pri~e sasvojih putovanja. Putopisi koje objavlju-jemo u “Bu|enju” ne donose samo infor-macije o graografiji i historiji nekoggrada ili dr`ave. Autori iznose svojdo`ivljaj onoga {to su vidjeli. Putopissadr`i i korisne informacije za one koji sespremaju na put. Tako }ete saznati kojamjesta trebate obavezno posjetiti, kakvuodje}u ponijeti i gdje se mogu probatinajukusniji doma}i specijaliteti.
Kako je ~asopis Bu|enje namjenjenmladim ljudima – srednjo{kolcima i stu-dentima u njemu donosimo i vijesti izsvijeta slavnih, modne savjete, horoskopi ukr{tenice.
Bu|enje ima i svoja dva specijalnaizdanja: demcembarski i junski broj. Udecembru pred praznike predstavljamovjerske obi~aje i tradiciju obilje`avanjaBajrama, Hanuke, katoli~kog i pravo-slavnog Bo`i}a. Autori u tekstovima pi{uo sebi i svojoj porodici i o tome kako se
pripremaju za ove vjerske praznike.Zanimljivi obi~aji i tradicija pribli`it }epraznike i onima koji nisu bili u prilicipobli`e se upoznati sa njihovimobilje`avanjem. To }e, nadamo se, kodmladih biti podsticaj za multikulturalnidijalog i toleranciju. Junsko izdanje nam-jenjeno je promciji Br~ko ljetnog kampa.U njemu predstavljamo pobjedni~keekipe Projekta Gra|anin i probleme kojesu u~enici osnovnih i srednjih {kola, pre-poznali i rije{ili u svojim lokalnim zajed-nicama. Kao ljetno izdanje ovaj broj“Bu|enja” donosi i savjete o tome kakokorisno raspolagati slobodnim vre-menom na ljetnom raspustu i o tomekako mladi mogu preko ljeta na}i hono-rarni posao.
NOVI BROJ BU\ENJAU novoj sezoni “Bu|enja” o~ekuje
nas novi dizajn novine. ^asopis izlazi udecembru i distribuiramo ga u svimdijelovima BiH. U novoj sezoni, u~enicii studenti mogu dobiti svoj bbeessppllaattaannprimjerak “Bu|enja”.
U decembarskom, 12 broju Bu|enjagovorimo o problemu nezaposlenosti.Istra`ili smo, koje programe za zapo{lja-vanje provde entitetske vlade kako bimladima omogu~ile zaposlenje. Pre-dstavljamo i posebene program-pakete zamlade poduzetnike, ali i programestru~nog usavr{avanja koji }e pomo}imladima da na|u posao. Svi ~itaocimogu rije{iti test profesionalne orjentaci-je koji }e ih usmjeriti ka odre|enoj grupizanimanja.
Decembarski broj “Bu|enja” donosii rubriku “U susret praznicima” gdje gov-orimo o Kurban Bajramu, Hanuki,katoli~kom i prvoslavnom Bo`i}u.Donosimo i zanimljivosti vezano uztradiciju proslave Nove godine.Predstavljamo HiT turisti~ke destinacijeu Bosni i Hercegovini – zimske rekreaci-jske centre i skijali{ta: Bjela{nicu,Kupres i Jahorinu.
Od 15. decembra ~asopis “Bu|enje “dolazi u Va{ grad. Pozovite u~enike dauzmu svoj besplatan primjerak “Bu|enja”i da o svojim uspjesima i pozitivnim prim-jerima iz prakse pi{u na{oj redakciji. Sazadovljstvom }emo objaviti uspje{nupri~u iz Va{e {kole i Va{eg grada!
DDOOGGAA\\AAJJII
37
Bu|enje~asopis za mlade
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Budjenje.qxd 24.12.2008 14:22 Page 37
PRILOZI IZ [KOLE I VRTI]A
38 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Lokacija: Fo~a
Projekat: Otvarawe{kolske kuhiwe
U~enici Sredwo{kolskog
centra Fo~a su imali veliki
problem sa nehigijenskom, nek-
valitetnom i preskupom ishra-
nom tokom boravka u {koli.
Hranu su kupovali kod uli~nih
prodava~a, iz gepeka automobila,
zbog velike udaqenosti ugostite-
qskih objekata od {kole. Ova
udaqenost je ~esto bila razlog
ka{wewa djece na nastavu, a pos-
tojala je i realna opasnost od
saobra}ajne nezgode jer su djeca
morala prelaziti preko ulice sa
gustim saobra}ajem koja nema ni
trotoar ni pje{a~ki prelaz.
Osposobqavawe {kolske
kuhiwe, osim {to bi rije{ilo
problem adekvatne ishrane,
imalo bi i sqede}e pozitivne
efekte: volontiraju}i u kuhiwi
u~enici }e se vaspitavati u
kolektivnom duhu i sticati
radne navike, {kolska kuhiwa
poslu`i}e i kao mjesto za prak-
ti~nu nastavu pojedinim
stru~nim {kolama (ugostiteqi –
pripremawe obroka i posl-
u`ivawe, ekonomisti – briga o
finansijskom poslovawu). Kon-
tinuirani rad {kolske kuhiwe
}e se ostvariti tako {to }e se
novac dobijen od prodaje hrane
ulo`iti u wenu proizvodwu.
Obzirom da {kola posjeduje
adekvatan prostor za otvarawe
{kolske kuhiwe u kojem je nekada
bila menza, u~enici su odli~ili
da se aktiviraju i poku{aju
rije{iti problem.
Evo kako je, prema rije~ima
u~enika, tekla realizacija:
„Prvi sastanak smo imali u
julu kada smo odredili ~lanove i
vo|u tima, i plan rada. Prva
aktivnost bila je slikawe
zate~enog stawa, te pripreme za
izradu portfolija i prikupqawe
dokumentacije za projekat.
Nakon izrade portfolija i
wegovog predstavqawa pred
~lanovima zajednice, krenuli
smo sa aktivnostima na adapti-
rawu prostora – izbacivawe
{uta i odvoz na deponiju. Tek
tada smo postali svjesni te`ine i
du`ine trajawa ove aktivnosti,
kao i stawa u kojem smo ove pros-
torije zatekli. Za ovu aktivnost
izdvojili smo pet dana aktivnog
rada. Za odvoz {uta na deponiju
morali smo anga`ovati pre-
voznika.
Zatim smo krenuli sa
~i{}ewem prostorija. Zbog
AKTIVNO U^E[]EMLADIH S CIQEM
POSTIZAWA POZITIVNIH PROMJENA
U ZAJEDNICI
Sa svih strana.qxd 24.12.2008 14:22 Page 38
velike kvadrature prostorija
bilo je potrebno izdvojiti deset
dana rada svih ~lanova tima da bi
se sve dovelo u red.
Vo|a tima, Savi} Vlado, i
direktorica {kole, prof. Borka
Kova~, obavili su razgovor sa
predstavnicima lokalne uprave o
eventualnoj podr{ci Op{tine
na ovom projektu. Tako|e su
upu}ene molbe za pomo} svim
dobrostoje}im pravnim subjekti-
ma u na{em gradu.
U avgustu smo zapo~eli sa
kre~ewem prostorija, {to je
predstavqalo najve}i izazov u
dosada{wem radu na{eg tima.
Iako je ova akcija bila veoma
zahtjevna, ona je bila ujedno i
najinteresantnija jer smo kroz wu
pokazali slo`nost i kreativnost
na{e ekipe. U po~etku smo imali
pote{ko}e jer se boja nije lako
primala na monotone bijele
zidove, pa smo bili prinu|eni da
zidove kre~imo po nekoliko puta
da bismo dobili izgled koji
zadovoqava i u~enike i {kolske
radnike.
Po~etkom septembra smo
o~istili ispravne kuhiwske ele-
mente, podove, provjerili strujne
prikqu~ke i vodoinstalacije.
Veliku pomo} u na{em radu
pru`ili su nam {kolski domari
koji su promijenili sve vodoin-
stalacione cijevi, provjerili
dovode struje i napravili stak-
lene police. Tako|e smo sve
ispravne kuhiwske elemente
oblo`ili tapetama boje drveta
~ime smo u zna~ajnoj mjeri
popravili vizuelni utisak. Jedan
~lan na{e grupe uvjeren u na{
uspjeh, siguran da }e na{a vizija
postati stvarnost, donirao je svoj
fri`ider {kolskoj kuhiwi.
12.9.2008. svi planirani rado-
vi su bili okon~ani pa smo se
po~astili pala~inkama nap-
ravqenim u na{oj {kolskoj
kuhiwi.“
Vlado Savi}vo|a tima
Lokacija: Gora`de
Projekat: Proizvodnjaorganske hrane
Svjest o zdravoj, organskoj hrani,svakodnevno se razvija u cijelomsvijetu. Ova hrana ne samo da jeukusnija od one koja je posipanaraznoraznim pesticidima, nego jemnogo kvalitetnija i prepuna vitami-na koji su organskim uzgojemo~uvani. U~enici Mje{ovite srednje{kole “Enver Pozderovi}” iz Gora`dasmatraju da je stari, tradicionalniuzgoj vo}a i povr}a, te proizvodnjaorganske hrane, velika prednost na{ezemlje i potencijal koji bi se trebaoiskoristiti. Iz tog razloga, u~enici sudali sve od sebe da promoviraju ipodupru proizvodnju ove grane u
PPRRIILLOOZZII IIZZ [[KKOOLLEE II VVRRTTII]]AA
39NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Sa svih strana.qxd 24.12.2008 14:23 Page 39
BiH i na vlastitom primjeru poka`uda gdje ima volje, ima i na~ina.
Irma Jusufovi}, Vo|a tima:„U junu smo sakupljali podatke i
napravili portfolio, te izlo`ili pro-jekat pred svim ~lanovima zajednice.Pored projekta proizvodnje organskehrane kojim smo se namjeravali bav-iti, Federalnom ministarstvu zaurbanizam i okoli{ poslali smo iaplikaciju za projekat ogra|ivanja{kolskog dvori{ta.
Tokom jula i avgusta aktivno smoradili na: kultiviranju, ru~nom zalije-vanju, rezidbi na zeleno, uklanjanjunepo`eljnih izbojaka iz zemlje,kosidbi trave, postavljanju tegova nagrane da bi do{le u pravilan polo`aj,a sve u cilju postizanja boljeg urodavo}njaka koji }e se koristiti zaproizvodnju pekmeza.
U septembru smo vr{ili stalnoodr`avanje i nadgledanje vo}njaka,te po~eli sa berbom zrelih plodova.
U oktobru smo uskladi{tili vo}e,te o~istili vo}njak i pripremili ga zazimske uslove.
U novembru smo pravili i pako-vali pekmez“
I pored slabih prinosa vo}au~enici su uspjeli su napraviti d`em ipekmez te time posti}i svoj cilj uproizvodnji zdrave hrane.
PPRRIILLOOZZII IIZZ [[KKOOLLEE II VVRRTTII]]AA
40 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Da Projekt gra|anin nije samo mrtvo slovo na papiru ilinekakva dje~ja igra, pokazali su u~enici kupre{keGimnazije. O ~emu se radi? Kupres je kao glavnustrate{ku granu svog razvitka odredio turizam.Prekrasna priroda, kako ljeti tako i zimi, ~ist inezaga|en zrak, te bistre planinske vode, primamljivasu destinacija za mnoge turiste.Ovu prekrasnu idilu poku{ali su uni{titi ljudi `eljni brzei lake zarade. Naime poku{alo se na Kupre{koj viso-ravni otvoriti kamenolom te na taj na~in unakazitiprekrasnu prirodu i uni{titi turisti~ku budu}nostKupresa. Prepoznav{i ovaj problem mladi Kupre{aci su uzelistvar u svoje ruke. Putem radio postaje Kupres, putemletaka koje su podijelili gra|anstvu, informirali sukupre{ko pu~anstvo o ovom problemu. Organizirali supotpisivanje peticije protiv gradnje kamenoloma. Odziv
gra|anstva bio je fantasti~an. Preko 50% `iteljaKupresa potpisalo je ovu peticiju. Svojom uporno{}uizborili su se i za izvanrednu sjednicu Op}inskog vije}ana kojoj se raspravljalo o ovom problemu. Donesena jeodluka da se zabranjuje gradnja kamenoloma nakupre{koj visoravni.
Ivica Lovri}
CIVITASNA DJELU
Sa svih strana.qxd 24.12.2008 14:24 Page 40
Una{oj {koli jo{ od 1998. godinedjeluje sekcija poznata podnazivom “Civitas“. Budu}i da
na{a {kola radi od 1996. godine, mo`ese re}i da je ova sekcija na neki na~in irasla sa na{om {kolom. Naime, danasje gotovo svim u~enicima poznat naziv“Civitas“, {to je naznaka i nekakve po-pularnosti navedenoga! ☺
Kroz ovaj period od 11 godinaobra|ivali smo teme poput:
”Ovisnosti i mladi””Za{to one~i{}ujemo {kolu i
{kolsko dvori{te””Vizija budu}nosti mladih na{e
zajednice””Zdrava hrana = zdrav `ivot””Na{e nove pedago{ke mjere” i dr.
U svim projektima smo vr{ili raznaistra`ivanja, stupali u kontakt i dobivaliinformacije od u~enika, profesora,gra|ana na{e zajednice, te predsta-vnika NVO i vlasti.
Tijekom na{ih projekata, nailazilismo na razne otpore. Me|utim, nikadanismo odustajali od svojih namjera. Tose veoma dobro ocrtalo vezano za
pitanje novih “radnih” pedago{kihmjera.
Rade}i na projektima, ~esto smoizazivali razne reakcije javnosti. Jednaod najve}ih je bila tijekom projekta“Ovisnosti i mladi” kojeg smo prezen-tirali pred vije}nicima Op}inskogvije}a. Nakon toga su odr`avana preda-vanja od strane stru~nih osoba iz teoblasti za profesore, nastavnike iu~enike; davala se mogu}nost sudjelo-vanja u radu lokalne zajednice i davan-ju prijedloga za rje{avanje problema.
Sudjeluju}i u projektima Civitasa
nau~ili smo cijeniti timski rad, steklismo brojna lijepa i nova iskustva,nau~ili smo uva`avati tu|a mi{ljenja iargumentirano braniti svoje stavove.Naposlijetku smo na{oj zajednici usp-jeli vrlo kvalitetno predstavitiozbiljnost navedenih problema, te smopokazali da i mladi ljudi mogu ne{tou~initi i promijeniti, {to samo ovisi ona~inu na koji se to radi.
Ivica Vranji}Sr. [k. Pere Ze~evi}a
Od`ak
PPRRIILLOOZZII IIZZ [[KKOOLLEE II VVRRTTII]]AA
CIVITAS u Srednjoj {koli Pere Ze~evi}a u Od`aku
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Osnovna {kola “Petar Ko~i}” PrijedorPrijedor - u~enici 8-2 razreda O[ “Petar
Ko~i}” iz Prijedora istra`uju u okviru projekta
“Ja gra|anin”, problem socijalne ugro`enosti.
Problemu smo dali naziv: “Kako pomo}i socijal-
no ugro`enim u~enicima”.
U toku rada i istra`ivawa potrebnu pomo} i
podr{ku pru`ila nam je na{a razrednica i nas-
tavnica srpskog jezika, Nada Vukovi} i nastavni-
ca Du{anka Dobrijevi}. Trenutno smo u toku
istra`ivawa. Realizovali smo sve ankete u na{oj
{koli i obavili razgovore sa socijalnim rad-
nikom, predsjednikom Savjeta roditeqa, predsjed-
nikom Savjeta u~enika, direktorom na{e {kole,
pedagogom i psihologom. Sve pripreme smo
izvr{ili, sad ostaje da krenemo u akciju!
Iz O[ “Petar Ko~i}” upu}ujem tople pozdrave
NA[-em CIVITAS-u svim civitasovcima i
ostalim drugarima {irom Republike Srpske i
BiH, koji se trude da rije{e probleme u svojoj
{koli, u lokalnoj zajednici i {ire.
O[ “Petar Ko~i}” Prijedor,
u~enica 8-2 Viktorija Savanovi}
41
Sa svih strana2.qxd 24.12.2008 14:25 Page 41
K ada sam odlu~ila
napisati ovaj tekst,
poku{ala sam izabrati
jedan detaq koji bi na najre-
prezentativniji na~in predsta-
vio moju saradwu sa Civitasom.
Me|utim, to jednostavno nije
bilo mogu}e. Osnovni razlog za
to jeste {to je gotovo cijeli moj
radni vijek profesora u Eko-
nomskoj {koli (Bawa Luka)
obiqe`en saradwom sa ovom
organizacijom. Prema tome, mo-
`da je upravo ~iwenica da smo
nekako u isto vrijeme po~eli sa
radom najzanimqiviji detaq kroz
koji mogu sagledati kako razvoj
Civitasa tako i svoj razvoj kao
profesora.
Kada bih poku{ala tak-
sativno predstaviti ovu saradwu,
to bi izgledalo otprilike ovako:
Pro{la sam obuku za pro-fesora Demokratije i qudskih
prava, obuku za “Umije}e `ivqe-
wa”, obuku za projekat “Ja
gra|anin”, trening za trenere za
“Kontraverzne teme i
sprije~avawe korupcije“.
U~estvovala sam natakmi~ewima iz projekta „Ja
gra|anin“ gotovo svake godine. S
obzirom na to da su moji u~enici
na ovim takmi~ewima postizali
zapa`ene rezltate, dva puta sam
bila u~esnik Br~ko - kampa.
U~estvovala sam kao treneru projektu “Vrijednosti koje
dijelimo”.
Tako|e sam bila u~esnikCivitasovih kongresa, itd.
Svaka od navedenih aktivnos-
ti bila je za mene, u profesion-
alnom smislu, od velike koristi.
One su mi pomogle da usavr{im
znawa i vje{tine i, {to je jo{
va`nije, steknem ogromno samo-
pouzdawe u radu sa u~enicima i
kolegama.
Tako|e, mislim da sam i kao
gra|anin, a ne samo kao profesor,
daleko uspje{nija. Prepoznajem
probleme zajednice u kojoj `i-
vim, a kojih je zaista jako mnogo, i
koristim mehanizme kojima u~im
djecu da uti~em na br`e i
kvalitetnije prevazila`ewe tih
problema. Mislim da tako barem
malo uti~em na kvalitet `ivota
u ovoj zemqi, koji je jo{ uvijek na
nezavidnom nivou.
Na globalnom planu kao
posebnu vrijednost i novinu koju
je Civitas uspio uvesti u na{e
{kole treba izdvojilti jedan
potpuno novi pristup nastavi.
^asovi demokratije i qudskih
prava, ~asovi odjeqenske zajed-
nice (u okviru kojih se prolazi
program “Umije}e `ivqewa”),
Civitas-sekcije, takmi~ewa iz
projekta “Ja gra|anin” jo{ uvijek
predstavqaju gotovo jedine
aktivnosti u na{im {kolama u
kojima je prevazi|en tradicio-
nalni pristup nastavi. Na ovaj
na~in ostavqene su velike
mogu}nosti kako u~enicima tako
i nastavnicima (profesorima),
kao i {kolama u cjelini da
uspostave boqu saradwu unutar
{kole, ali i van we, sa roditeqi-
ma, lokalnom zajednicom i
vla{}u, {to daqe pru`a
mnogo boqe prilike za
usavr{avawe znawa i wegovu
primjenu u konkretnim `ivot-
nim prilikama.
Svojim krajwim ciqevima
(pribli`iti {kolu djeci i
`ivotu, u~initi u~enike zain-
teresovanim i aktivnim, nau~iti
profesore druga~ijem izvo|ewu
nastave) Civitas se uveliko pri-
bli`ava svakom novom
aktivno{}u koju sprovodi.
Pomenuti ciqevi samo su
neki od razloga koji me jo{ uvi-
jek ~ine veoma zainteresovanom
za ono {to Civitas radi na planu
obrazovawa.
Pi{e profesorica
Mirela Ti{ma-Kalini}Ekonomska {kola, Bawa Luka
PRILOZI IZ [KOLE I VRTI]A
42 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
MOJA SARADWASA CIVITASOM
Sa svih strana2.qxd 24.12.2008 14:25 Page 42
Pri~ajte {ta ho}ete o ameri~kojdemokratiji, ali moje iskustvogovori da }e jo{ puno vode
prote}i Jalom prije nego dosegnemonivo na kojem su oni.
Ispri~a}u vam za{to tako mislim.Kada sam se u jesen, prije ta~no
godinu dana prijavila na konkurs za dod-jelu stipendije Odjela za obrazovanje ikulturu State Departamenta za u~es}e uprogramu “Vjera i zajednica: Dijalog”,~ini mi se da sam to u~inila vi{e zbogtoga sto sam `eljela isku{ati vlastitedomete tra`e}i potvrdu za aktivnostikojima se bavim, nego {to sam o~eki-vala da }u imati sre}u da odem na ovajput.
Gotovo desetlje}e aktivno samanga`ovana u Civitasu. Taj mi jeanga`man pomogao da demokratiju neproklamujem, nego `ivim, ali i daimam mogu}nost utjecati na u~enike iedukatore u promjeni vlastitih stavova.To je, izme|u ostalog, bila referenca umom `ivotopisu koja je pomogla dabudem dijelom odabranog dru{tva oddvadeset ~etvoro ljudi, razli~itih profe-sija i nacionalnosti iz Bosne iHercegovine, Srbije i Hrvatske, sprem-nih u svojim zajednicama djelovati napromicanju me|ureligijskog dijaloga itolerancije.
Do realizacije ovog projekta do{lo jeu oktobru ove godine, i tokom tri sedmicemog boravka u SAD-u bila sam u priliciposjetiti razli~ite ustanove i susresti ljudekoji se bave demokratijom, ljudskimpravima, dijalogom, obrazovanjem...
Vjerske ustanove i {kole striktno supodijeljene, pa mo`e biti interesantanpogled na to kako {kole balansirajuizme|u tog odvajanja i propisanih vjer-skih sloboda. Znanje o vjerama, naime,ne samo da odra`ava {iroku obrazo-vanost individue, nego je i apsolutnopotrebno radi razumijevanja i su`ivota usvijetu prepunom raznolikosti.
Vrhovni sud SAD-a {titi u~eni~kaopredjeljenja da nose vjersku odje}u i ispol-javaju svoju religiju, ali ovu praksu zabranju-je ukoliko je diskriminiraju}a ili vr{i prinudu
na vr{njake koji ne dijele ista vjerovanja.Ispravna uloga religije u {kolama
obezbje|uje obrazovne vrijednosti,budu}i da veliki broj umjetni~kih djela,istorijskih ~injenica i aspekata mod-ernog `ivota mo`e biti nerazumljiv bezpoznavanja osnovnih vjerskih ideja i nji-hovog utjecaja.
Ono {to sam zapazila jeste da sekroz edukaciju nastoje prevazi}istereotipi i predrasude, a razviti razumi-jevanje, demokracija i po{tivanje ljud-skih prava.
Nastavnici, stoga, moraju biti vrlooprezni i razlikovati indoktrinaciju odpodu~avanja o religiji. U~enici trebaju pre-poznati zna~enje religioznih i filozofskihvjerovanja za mnoge Amerikanaca, bilo dase odnosi na ve}inu ili na manjinske zajed-nice, i cijene njihova uvjerenja.
Ono {to sam ~ula na ve}ini sastana-ka kojima sam prisustvovala je sna`naposve}enost civilnim vrijednostima kojaljudima razli~itih perspektiva omo-gu}ava da jedan drugome pristupajuu~tivo i s po{tovanjem.
Imala sam sre}u, izmedju ostaloga,prisustvovati sastanku na kojemu su nasdo~ekali islamski imam i protestantskisve}enik, koji zajedno rade u Me|ure-ligijskoj konferenciji, ~iji ~lanovi, pri-padnici jedanaest vjerskih tradicija,aktivno sprovode razli~ite projekte ~ijaje osnovna ideja razumijevanje me|uomladinom i djecom i izgradnja zajed-ni{tva kroz interreligijski dijalog.
U washingtonskoj Nacionalnojkatedrali, jasno se slave vjerske slo-bode, utjecaj Quakera u {koli FriendsSelect se manifestira svakodnevno upraksi mirnog rje{avanja konflikta,slu`be, po{tovanja i uklju~ivostidrugih, Komisija za ljudske odnosegrada Philadelphije je slu`ba kojaprovodi zakone gra|anskih prava i kojase bavi svim aspektima konflikta me|ugrupama unutar grada, mnoge konfer-encije vezane za temu me|uideolo{kogi medunarodnog dijaloga izme|uJevereja, Hri{}ana, Muslimana, Budistai ostalih grupa iz Sjedinjenih
Ameri~kih Dr`ava, Azije i Evrope suorganizovane putem Instituta za me|ure-ligijski i me|unarodni dijalog TempleUniversity…
Predug bi bio popis svih referencikoje idu u prilog prvoj re~enici ovog~lanka, a, prije nego vas, dragi~itatelji, dovodem u napast da (sasvimispravno) prokometari{ete kako je nor-malno da takve institucije ovakvimgostima prezentiraju navedene infor-macije, podijeli}u s vama ono sto samvidjela na ulicama i u neformalnimkontaktima.
Na jednom muralu koji prekrivacijeli zid jedne zgrade u Philadelphijinalaze se citati iz razli~itih vjerskih ifilozofskih djela. No, ne samo da umjet-nici nisu imali problem citirati i na jed-nom mjestu postaviti ove mudre rije~i,nego niko nije do{ao i grafitima uni{tione~iji napor da da svoj doprinossu`ivotu i razumijevanju me|u ljudima.
Budu}i da se moja posjeta odvijala uvrijeme predizbornih aktivnosti, vidjelasam i zastavice u dvori{tima ku}a kojepokazuju opredjeljenje vlasnika za jed-nog od dvojice predsjedni~kih kandida-ta: McCaina ili Obamu. Sli~ni su se nat-pisi mogli vidjeti i na automobilima.Zbog toga ni~iji prozor nije razbijen,ni~ije auto demolirano – u`ivanje vlasti-te slobode ovdje nije ugro`avalo tu|u.
Jednog predve~erja kolegica izgrupe me je, sva za~u|ena, pozvala dami ne{to poka`e. Naime, dva bloka daljeodr`avala se gay parada i nama, ljudimas Balkana, bilo je to ne{to s ~im se rani-je nismo susreli. Osim {to smo vidjeline{to novo, vidjeli smo i ne{to druga~ije– niko nije kamenovan, pogrdne rije~inisu izgovorene.
Odu`io bi se ovaj ~lanak nastavim lija nabrajati sve prilike u kojima sam semogla uvjeriti u ljubaznost obi~nih ljudi,koje sam susretala na ulici, u liftu, upo{tivanje li~ne imovine i vo|enjera~una o me|usobnom opho|enju.
JJaassmmiinnaa MMeehhmmeeddoovviicc,,Tuzla
PPRRIILLOOZZII IIZZ [[KKOOLLEE II VVRRTTII]]AA
43NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVANA AMERI^KI NA^IN
Sa svih strana2.qxd 24.12.2008 14:26 Page 43
PPRRIILLOOZZII IIZZ SSTTRRUUKKEE
44 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Dok se ve}ina sla`e da jegra|ansko u~e{}e u opadan-ju, kada do|emo do pre-
ciznijeg pitanja o tome {tademokratija zahtijeva i kakav nas-tavni plan i program bi najbolje pro-movisao takve zahtjeve, onda ko-nsenzus slabi. Za neke predanostdemokratiji jeste o~ekivanje da seza{titi liberalni pojam slobode, a zadruge primarno se radi o jednakosti.Za neke je opet klju~ civilno dru{tvo,dok za druge slobodno tr`i{te pred-stavlja veliku nadu za demokratskodru{tvo. Za jedne dobri gra|ani udemokratiji rade dobrovoljno (volon-tiraju), dok za druge dobri gra|aniaktivno u~estvuju u politi~kom pro-cesu tako {to glasaju, protestuju iu~estvuju u politi~kim kampanjama.
Ove razne vizije gra|anstva nisuuvijek u sukobu. Naime, gra|aninkoji volontira mo`e isto tako bitidobar kom{ija i da, na primjer, radina primjeni nepravednog zakona.Me|utim, kada treba donijeti odlukuo nastavnom programu, ovi se ciljevine sla`u obavezno; aktivnosti koje suusmjerene prema ciljevima jednevizije gra|anstva ne sla`u seobavezno sa ciljevima koji se odnosena neku drugu viziju. Dakle, prijenego {to izvijestimo o na~inima kakouspje{ni programi koje smoprou~avali razvijaju demokratskogra|anstvo, potrebno je da razjasni-mo {ta podrazumijevamo pod poj-mom “demokratski gra|anin”.
Izrazito veliki broj {kolskih pro-grama prihvatio je viziju gra|anstvali{enu politike. Ovo je posebno
istinito za incijative koje se odnosena «slu`enje u zajednici» i obrazo-vanje/odgoj karaktera koje odne-davno zaokupljaju tako puno pa`nje.Ovi programi imaju cilj da pro-movi{u uslu`nost i dobar karakter, aline i demokratiju. Oni dijele jednuorijentaciju ka razvoju individualnihcrta karaktera kao {to su: iskrenost,po{tenje, samodisciplina, marljivost,volonterizam i milosr|e, ali bezpodu~avanja o dru{tvenim pokreti-ma, dru{tvenim transformacijama isistemskim promjenama. Karakter jeono {to je bitno, karakter se pika!Koalicija, na primjer, zagovarapodu~avanje u~enika da “postupaju spo{tovanjem prema svakome, da namiran na~in savladavaju ljutnju, daimaju razumijevanja za osje}ajedrugih, da slijede zlatno pravilo, dakoriste dobre manire”, itd. Pomo}uovih programa `eli se posti}i dau~enici “ne prijete, ne udare ili ozli-jede bilo koga upotrebom ru`nih
rije~i”. Ostali programi nadaju se da}e razviti suosje}ajne gra|aneuklju~uju}i u~enike u dobrovoljneaktivnosti. Kao {to je prikazano odstrane Points of Light Foundation oviprogrami gaje nadu da poma`u urje{avanju ozbiljnih dru{tvenih prob-lema na taj na~in {to uklju~uju udobrovoljne aktivnosti {to vi{e ljudi.Ovi programi daje se prednost pojed-ina~nim djelima suosje}anja iljubaznosti nad kolektivnim napori-ma da se pobolj{aju politike i institu-cije.
Naglasak stavljen na usluge ikarakter tako|er se odra`ava i u pro-gramima za kole|e. Prema posljed-njoj analizi od strane HUD(Ministarstvo stanogradnje i urbaniz-ma) od 599 programa za koled`eistra`iva~i su otkrili da 50 % njihsadr`i direktnu uslugu, uklju~uju}ipodu~avanje, slu`enje hrane, priku-pljanje odje}e i akcije davanja krvi.Ostalih 42% pru`aju tehni~ku pomo}kao {to su obuka za rad na ra~unari-ma i radionice za lidere. Samo 1% jeuklju~ivalo politi~ko zagovaranje,kao {to je izgradnja savjeta podsta-nara, pisanje nacrta zakona itd.
VI[E OD DOBRIHDIJELA
Iako programi koji nagla{avajuuslu`nost i karakter mogu biti vrijed-ni za podr{ku razvoja dobrih ~lanovazajednice, oni su neodgovaraju}i zaizazov obrazovanja demokratskoggra|anstva.
Prvo, isti~u}i individualni karak-ter i pona{anje prikriva se potreba za
[ta je demokratskigra|anin?
Podu~avannje demokratije: [ta {kole treba da rade
Prilozi iz struke.qxd 24.12.2008 14:26 Page 44
kolektivnim inicijativama i ~esto ini-cijativama u javnom sektoru.Volonteri mogu pomo}i starijima dalak{e izlaze na kraj sa svakodnevnimproblemima, ali to je Slu`bi socijalnesigurnosti omogu}ilo da smanji pro-porciju starijih gra|ana koji `ive usiroma{tvu sa jednog od dva(najve}a stopa siroma{tva za bilokoju demografsku grupu ) na manjeod jednog od osam.
Drugo, stavljanje naglaska naindividualni karakter odvra}a pa`njuod ekonomskih i politi~kih preprekaza otklanjanje dru{tvenih bolesti. Naprimjer, programi koji se oslanjaju naobu~avanje karaktera koji ja~ademokratiju ne podsti~e u~esnike daistra`uju da li su ljudi siroma{ni zbogli~nih karakternih mana ili zbog zbogtoga {to je daleko manje poslova kojipla}aju nadnice dovoljne za `ivotnego {to ima ljudi koji ih popunjava-ju. U velikoj mjeri ovi programirazvoja karaktera odvra}aju pa`njuod ostalih va`nih demokratskih pri-oriteta, oni vi{e ko~e nego {to ~inemogu}im demokratsko u~e{}e ipromjenu. Na primjer, nagla{avanjelojalnosti, patriotizama iliposlu{nosti (obje su zajedni~ke kom-ponente obrazovanja karaktera)mo`e dovesti do antidemokratskogoblika gra|anskog obrazovanja akoograni~ava kriti~ko razmi{ljanje,dijalog i akciju {to je klju~no udemokratskom dru{tvu. Zapravo,vladini lideri u totalitarnom re`imubili bi jednako odu{evljeni kao i lid-eri u demokratiji ako bi njihovigra|ani u~ili ono {to predla`u mnogiod zagovara~a ovih programagra|anstva: nemoj koristiti drogu,dolazi u {kolu svaki dan, do|i naposao na vrijeme, izgovaraj zakletvulojalnosti, daj dobrovoljno krv,pomozi drugima za vrijeme poplave,recikliraj ambala`u, pokupi sme}e,o~isti park, postupaj sa starijim sapo{tovanjem itd. Kineski vo|a HuJintao i George W. Bush mogudokazivati da su ovo po`eljne karak-
terene crte za ljude koje `ive u zajed-nici, me|utim to nisu one crte kojedokazuju demokratsko gra|anstvo.
Tre}e, volonterizam se ~esto pred-la`e kao na~in za izbjegavanje politikei politi~kog na~ina rje{avanja proble-ma, odnosno kao na~in za izbjegavan-je svakog oblika politike. Kao {toHarry Boyte primje}uje, “Volonteriobi~no pori~u bavljenje krupnijimpitanjima politike smatraju}i uslu`nedjelatnosti alternativom politici”.Istra`ivanje podupire ovu zabrinutost.
Jedna studija, naru~ena od straneNacionalne udruge dr`avnih sekre-tara, pokazala je da je manje od 32 %punopravnih glasa~a u dobi izme|u18 i 24 glasalo na predsjedni~kimizborima 1996., ali da ~ak 94% udobi od 15 do 24 vjeruje da jenajva`nija stvar koju mogu u~initikao gra|ani jeste da poma`u drugi-ma. Na osnovu ovoga izgleda damladi ljudi u~e da demokratskomgra|anstvu ne treba vlada, ne trebapolitika pa ~ak ni kolektivna nasto-janja. Vizija koja se promovi{e jesteneko gra|anstvo bez politike ilikolektivnih akcija, jedna posve-}enost individualnoj uslu`nosti ali nei demokratiji.
DEMOKRATSKIGRA\ANIN
Po{tenje, odgovornost za svojeakcije i `elja odnosno spremnost dase dobrovoljno pru`i pomo} jesu vri-jedne crte karaktera za dobro susjed-stvo i gra|ane, ali ove osobine nisuono {to je posebno priro|enodemokratiji. Ako demokratija ho}eda bude efikasna u pobolj{anjudru{tva ljudi moraju sprovoditi vlast,moraju imati vlast u vezi sa prob-lemima koji se ti~u njihovih `ivota.Mada gra|ani mogu i trebaju volon-tirati da pomognu kada je pomo}potrebna, ove aktivnosti ne}e osigu-rati da vladine mjere i postupci buduu~inkoviti ili da one predstavljajujavne interese. Efikasnostdemokratskog gra|anstva ja~a se
vje{tinama potrebnim za gra|anskou~e{}e (npr. kako raditi u grupi, kakogovoriti u javnosti, kako graditikoalicije me|u razli~itim interesima,protestovati i pisati peticije za prom-jene). Prilike za povezivanjeakademskog znanja sa analizamadru{tvenih problema tako|er su bitneza dono{enje odluka na temeljudobre informisanosti. Pored toga,znanje o demokratskim procesima,posebnim problemima, o tome kakodo}i do informacija i kako ih anal-izirati od velikog je zna~aja.Demokratski gra|ani su, na primjer,u stanju da ispitaju strukturalneuzroke dru{tvenih problema i datra`e rje{enja, a takav zadatak moguizvr{iti zahvaljuju}i poznavanjudru{tvenih kretanja i razli~itih strate-gija za promjene. Najzad,demokratske vrijednosti tolerancije,po{tivanja individualnih i kolek-tivnih identiteta, kao i briga za op{tedobro su od temeljne va`nosti. Po{tose poimanje pojma “op{te dobro”razlikuje, gra|ani moraju bitisposobni da komuniciraju me|usob-no, da u~e od onih koji imajudruga~ije poglede i da u isto vrijemeznaju kako da u~inkovito promovi{usvoje vlastite ciljeve u zamr{enimpoliti~kim arenama.
Da li je ovo previsok zahtjev? Mine mislimo da jeste. Da li je mogu}eda {kolski programi odgajajugra|ane spremne da ja~aju na{udemokratiju? Apsolutno. Programikao {to su ovi nisu tako uobi~ajenikao {to su to programi pru`anja uslu-ga u zajednici i programi odgojakaraktera, ali tamo gdje postojepokazali su impresivne rezultate.
Dio teksta “Teachhing democracyy::Whhat schhools need to to?” autoraJosephh-aa Kahhne i Joel-aaWesthheimera koji je objavljen u~asopisu “Phhi Delta Kappan”, Vol.885, No.1, Septembar 2003.
Prevod sa engleskog: Amir Hod`i}
PPRRIILLOOZZII IIZZ SSTTRRUUKKEE
45NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Prilozi iz struke.qxd 24.12.2008 14:27 Page 45
PRILOZI IZ STRUKE
46 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
O[ Vuk Stefanovi} Karaxi},
Doboj
Nastavnik: Jagoda Vasiqevi}
Razred i odjeqewe: I-2Datum realizacije: 23.11. 2007.
god.
Nastavna oblast: Osnove
demokratije
Nastavna jedinica: Autoritet
Nastavni oblici: frontalni,
grupni, grupni i individualni
Nastavne metode: metoda razgov-
ora, metoda demonstracije,
metoda ilustracije, metoda rada
na tekstu
Materijal: papir, flomasteri,
suve boje, vo{tane boje, tempera
CIQ NASTAVNOGDANA:
Uvo|ewe u~enika u gra|ansko
obrazovawe, razvijawe
pralti~ne sposobnosti da
shvate pojam autoriteta i mo}i
bez autoriteta. Razvijawe prak-
ti~ne sposobnosti da po{tuju
pravila, da se po{tuju pravila u
grupi i grupni rad.
O^EKIVANI ISHODI:u~enik }e razlikovati poj-
move autoriteta i mo}i bez
autoriteta,
u~enici }e mo}i identifiko-vati situacije u kojima qudi
djeluju koriste}i autoritet ili
mo},
zna}e objasniti razlikuizme|u autoriteta i mo}i bez
autoriteta,
zna}e identifikovati neke odproblema koji mogu nastati zbog
nedostatka djelotvornog autoriteta,
mo}i }e identifikovati nekeod va`nih koristi autoriteta u
dru{tvu.
O~ekivani ishodi za vrijemerada u krugu su:
u~enik }e mo}i koristitispretnosti pokreta, kretawa u
protezawa, osje}aja za ritam,
u~enik }e mo}i razvitisposobnosti vo|ewa igre.
O~ekivani ishodi u GIS-u(Centar za opismewavawe):
u~enik }e se mo}i usmenoizra`avati izgovorom novih
rije~i i kod izvje{tavawa
zna}e napisati elementeslova i pisati slovo A.
O~ekivani ishodi umatemati~kom centru:
u~enik }e znati obojiti ibrojati balone,
mo}i }e ozna~iti brojnostisimbolima.
O~ekivani ishodi - Moja okoli-na (MO):
u~enici }e mo}i da nacrtajunekog ko ima pravo da im ka`e
{ta treba da rade,
zna}e da nacrtaju jedno pravi-lo iz u~ionice i da shvate
zna~aj pravila.
Art-Centar, o~ekivani ishodi:u~enici }e mo}i koristiti
svoju ma{tu
zna}e rukovati vo{tanim bojama.
NA^INI PROVJER-AVAWA O^EKI-VANIH ISHODA:
usmeni odgovori, priizvje{tavawu,
pisani radovi,
nastavni listi}i izra|eni ucentru Moja okolina i
matemati~kom centru,
crte`i u~enika.
STRUKTURA IORGANIZACIJA
NASTAVNOG DANA:Vrijeme u krugu:Poredane stolice u obliku
potkovice. U~enicima pokazu-
jem balon. Duvamo balon i
pri~amo kakve boje su vidjeli i
kakvi mogu biti baloni.
Naduvani balon dobacujemo
jedni do drugih. Lagano, lagano,
leti balon, a sad da se igramo.
Zamislimo da smo mi baloni.
Neko je crven, neko `ut, neko
plav, neko. Duvamo se, duvamo,
letimo, letimo lagano, lagano.
U~enici ra{irenih ruku kre}u
se i lagano dodiruju, odbacuju,
lete..
Na znak pssss... izduvava se
balon, izduvava i svi se lagano
kre}u prema mjestu. Balon je
izduvao i svi sjedaju na stolicu.
(Igra se ponavqa nekoliko
puta).
Svi|a li vam se igra? Da li se
rado igrate? S kim se igrate
najradije? Gdje dolazite svaki
dan? Svi|a li vam se u {koli?
Ko vam u {koli govori {ta
treba da radite, de`urni
PISMENA PRIPREMAZA INTEGRISANI PROGRAM
OSNOVE DEMOKRATIJE
Prilozi iz struke2.qxd 24.12.2008 14:28 Page 46
u~enici ili de`urni nastavni-
ci? Imaju li oni pravo da vam
to a`u? Ko im daje to pravo? Ko
nam kod ku}e govori {ta treba
da radimo? (mama, tata, stariji
brat, starija sestra?) Imaju li
oni pravo da nam to govore?
Za{to?
Danas }emo upoznati jednu novu
rije~: AUTORITET. Jeste li
~uli za tu rije~? Izgovorimo je
svi zajedno. Zapisujem autoritet.
Rije~ autoritet zna~i da onaj ko
nam govori {ta treba da radimo
a ima pravo na to. Me|utim, vi
ste vjerovatno imali priliku da
~ujete da neko govori {ta treba
neko da radi, a nema pravo na to.
Na prijemjer, ako stariji dje~ak
ka`e: “Makni se da ja stanem
ispred tebe!” Ima li on pravo da
to tra`i samo zato {to je ja~i?
Ili: “Daj mi tvoj sok ili }u te
pretu}i!”“ Dakle, on nema pravo
na to ve} ima mo} zato {to je
ja~i. Oni nemaju pravo da to
tra`e, oni nemaju autoritet.
Ko to ima autoritet? Kad tata
ka`e: “Molim te donesi mi
novine.” (Ima). Obi~aj je da
roditeqe po{tujemo. Kad poli-
cajac ka`e: “Ulicu prelazi samo
na pje{a~kom prelazu”.(Ima).
Autoritet mu daje zakon.
(zapisujem). U `ivotu da bi
bilo dobro moramo po{tivati
neka pravila. Postoje pravila
{ta treba da radimo, a {ta ne
treba da radimo. Autoritet je
va`an u dru{tvu, u {koli, u
porodici.
Danas }u vam pro~itati jednu
pri~u. Pri~a se zove “Plavko i
Smje{ka u~e o autoritetu”.
Pokazujem slike plavka i
smje{ke. (lijepim slike na
tablu). ~itam pri~u. Pri~amo o
pri~u. Balongrad je danas sret-
no mjesto. Kakav je bio nekad?
~ime je izazvan nered? Zbog ~ega
su se stanovnici Balongrada
stalno sva|ali? Za{to je vazduh
bio zaga|en? (Svako je radio
{ta je htio, jeo previ{e,
razbacivao sme}e..). Niko nije
imao autoritet i bio je pravi
nered. {ta zakqu~ujemo?
Autoritet je koristan i va`an u
dru{tvu. Poma`e nam da praved-
no dijelimo stvari. Obezbje|uje
na{u sigurnost, poma`e
rje{avawe konflikta. Dakle,
moramo imati pravila i zakone
i qude na pozicijama autorite-
ta.
[ta mislite, mo`emo li mi
dati autoritet nekom me|u
nama? (Ako izaberemo vo|u neke
igre). Ho}emo li vo|u igre svi
po{tovati? (Ho}emo). Postoje
osobe koje imaju autoritet i
tako na{ `ivot ~ine organizo-
vanijim. Svuda vlada red,
~isto}a... Poslije razgovora
priprema za rad po centrima.
Obja{wavam {ta }emo raditi
po centrima.
CENTAR ZA OPISMEWAVAWEImenovawe likova iz pri~e,
pisawe po~etnog slova rije~i
autoritet, ili ako neko od
u~enika ima sposobnost i cijelu
rije~, li~nosti koje imaju
autoritet u ku}i (tata, mama),
u~enici koji to ne mogu, mogu
pisati znak u obliku balon~i}a
(u sveske sa linijama).
MATEMATI^KI CENTARBojewe balon~i}a na podijeqen-
im listi}ima, rad sa flomas-
terima.
MOJA OKOLINANacrtaj nekog ko ima pravo da ti
ka`e {ta da radi{, rad suvim
bojama.
ART-CENTARBojewe likova iz pri~e,
os{tampanih na listi}ima, rad
vo{tanim bojama.
Po zavr{etku rada po centrima,
prije promjene centra, vo|e
grupa podnosi}e izvje{taje o
tome {ta je koja grupa uradila,
a svaki u~enik }e se svojim
radom predstaviti cijelom odje-
qewu. Kad zavr{imo rad u dva
centra, pravi}emo odmor
(U`ina). Du`ina trajawa odmo-
ra, 30 minuta.
ZAVR[NE AKTIVNOSTINa zidnom plakatu napisa}u
Balongrad, i nacrtati veliki
balon. Obojene likove po
zavr{enom radu u Art-centru,
nalijepi}u u balon. Tako }e od
u~eni~kih radova nstati jedan
Balongrad. Pospremi}emo
Centre, a onda izlazimo svi u
krug. Razgovara}emo o tome {ta
smo danas nau~ili. {ta je
autoritet? {ta je mo} bez
autoriteta? Kako biramo vo|e?
Zbog ~ega su nam potrebne vo|e?
Evo sad }emo se igrati hoki
poki. Potreban nam je vo|a.
U~enici biraju vo|u i igra
po~iwe. Vo|a igre ulazi u krug,
a svi u~enici se hvataju za ruke.
Kad naprave krug, pa`qivo
slu{aju vo|u. Vo|a pjeva i
pokazuje – ispru`i desnu
ruku,sad! Zatim svi pjevaju i
rade ono {to radi vo|a. Bo|a: I
protresi se sav! Ponavqaju svi.
Bo|a: U~ini hoki poki! Vo|a
dok pjeva stavqa prst na vrh
glave i okrene se u mjestu. To
isto svi rade. Bo|a: I dodirni
nos! Svi ponavqaju. Bo|a: U
tome je cijeli {tos! Pjevaju svi.
Igra po~iwe ispo~etka.
Svi|a li vam se igra? Sad
zavr{avamo za danas.U~enici se
spremaju, pozdravqamo se i
odlaze.
Odabrala:
Gordana Popadi},
Doboj
PRILOZI IZ STRUKE
47NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Prilozi iz struke2.qxd 24.12.2008 14:28 Page 47
Izdava~: CIVITAS BiH
List na{ Civitas oslobo|en je poreza na promet odobrenjem
Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
Civitas je diome|unarodnog programa razmjene edukatora koji provodi
Centar za gra|ansko obrazovanje iz Calabasasa, California
sponzoriran fondovima ministarstva za obrazovanje SAD
@
10