nas civitas 9
TRANSCRIPT
CIVITASNA[
NA[CIVITAS
LIST IZLAZI PERIODI^NO I BESPLATAN PRIMJERAK I BROJ 9 I MAJ/SVIBANJ I 2008. GODINE
NA[
NA[www.civitas.ba
10
CIVITAS U[KOLI IVRTI]U
CJELO@IVOTNOSTJECANJE
KOMPETENCIJA
U SUSRETFINALNOJ
SMOTRI
CJELO@IVOTNOSTJECANJE
KOMPETENCIJA
U SUSRETFINALNOJ
SMOTRI
CIVITAS U[KOLI IVRTI]U
Kako do}i do ud`benika“Demokratija i ljudska prava”?
Zbog iskazanog velikog interesovanja profesora iu~enika srednjih {kola za ud`benik “Demokratija iljudska prava”, `elimo s vama podijeliti informaci-je kako se i na koji na~in ud`benik mo`e nabaviti.
Novi inovirani ud`benik iza{ao je iz {tampe pred po~etak{kolske 2007/2008. godine i njegov je tira` ovisio o podacimakoje su ministarstva obrazovanja dostavila Civitasu, ali i od
izravno upu}enih od strane direktora ili profesora o potrebamau~enika za ud`benikom. Prema prikupljenim podacima,
ud`benik je {tampan na srpskom, hrvatskom i bosanskomjeziku. Cijena ud`benika je 2,50 KM.
UUdd`bbeenniikk ssee uu FFeeddeerraacciijjii mmoo`ee nnaabbaavviittii::[ahinpa{i} d.o.o.Soukbunar br. 12
Kontakt telefon: 033 210 111 ili 033 210 530
UU RReeppuubblliiccii SSrrppsskkoojj::Zavod za ud`beni~ku i priru~ni~ku literaturu
Isto~no SarajevoKontakt telefon: 057 34 00 57
BBrr~~kkoo DDiissttrriikktt::Knji`ara KONTAL
Reisa D`emaludina ^au{evi}a 13Kontakt telefon: 049 220 877
Mara Matki}[email protected]
Alija [email protected]
Azemina Ma{inovi}[email protected]
Drago [email protected]
Sed`ida Had`i}[email protected]
Marina [email protected]
Du{anka Dobrijevi}[email protected]
CIVITASNA[
NA[
Impresum 2.qxd 14.5.2008 10:37 Page 2
Po{tovane ~itateljice i ~itatelji,
Deveti broj ~asopisa ‘’Na{Civitas’’, je u va{im ru-kama i u velikoj mjeri
posve}en je {kolskim, op}inskim,regionalnim, distrikt natjecanjima“Projekta gra|anin”. To suuglavnom va{a zapa`anja i isku-stva koja ste stekli rade}i na ovomprojektu prije natjecanja a i nasamom natjecanju. Tu su iosnovne informacije opredstoje}oj Dr`avnoj smotri koja}e biti i ove godine u Sarajevu 17.i 18. svibnja.
U uvodniku ovog broja mo`etepro~itati o ulozi nastavnika uodgoju i obrazovanju mladih,ulozi koja je svakim danom svezahtjevnija i koja tra`i mnogo strpljenja, pa`nje i upornosti kakobi opravdala o~ekivanja drugih.Preporu~ujemo vam i tekst kojigovori o va`nosti certifikacije zanastavnike koji predaju predmetDemokracija i ljudska prava, kao ito, kako mo`ete nabaviti novi
ud`benik za srednje {kole.O prvim rezultatima imple-
mentacije programa “Umije}e`ivljenja” u osnovnim {kolama,tako|er mo`ete na}i na stranicaovog broja ‘’Na{ Civitas’’. Va{ojpa`nji preporu~ujemo i najnovijiprojekt Mre`e mladih Civitas-a,kao i njihov ~asopis ‘’Bu|enje’’ ai sve gledaniju TV emisiju‘’Vijesti za mlade’’. Ovdje mo`etepro~itati i kako napreduje region-alna suradnja i gdje je tu Civitas
BiH, te o ~asopisu koji supokrenule Gra|anske inicijative izSrbije.
Otvorili smo i novu rubriku:Pisma ~itatelja, pa vas molimo dase odazovete i pi{ete za ovurubriku, tu mo`ete komentirati,pitati, predlagati … Ipak posebnupozornost poklanjamo tekstu kojise odnosi na potrebu kontinuira-nog stjecanja gra|anskih kompe-tencija. Ovaj, po nama veomakvalitetan osvrt, govori u prilogCivitas-ovim nastojanjima dagra|ansko obrazovanje na|e svojemjesto u svim obrazovnim insti-tucijama, od vrti}a do sveu~ili{ta.
I na kraju, nadamo se da }e iovaj deveti broj Na{eg Civitasaprivu}i va{u pozornost i potaknutivas da se javite s prilogom iz va{esredine. Iskreno se nadamo da }ekraj ove nastavne godine bitiuspje{an i sukladan va{im o~ekivanjima.
MARA MATKI]
RIJE^ UREDNIKA
3NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
6 - Za{to je va`no da predmet Demokratija i ljudska pravapredaje certificirani nastavnik?
10 - Nova generacija Mre`e mladih Civitasa
14 - Zavr{en
pilot-projekat
Umije}e
`ivqewa
u osnovnim {kolama
19 - JO[ JEDNAUSPJE[NA GODINA IZAOBRAZOVNOG CENTRAZA DEMOKRATIJU I LJU-DSKA PRAVA - CIVITAS
22 - UDRU@EWE
GRA\ANA “GRA\ANSKE
INICIJATIVE’’
POKRENULO ^ASOPIS
“DEMOKRATSKO
GRA\ANSTVO”
32 - U susret Finalnoj smotri
Sadr`aj Maj/Svibanj 2008. Broj 9
Rijec urednika.qxd 14.5.2008 13:55 Page 3
Danas se rijetko
koja profesija mo-
`e porediti sa
ozbiqno{}u i
predano{}u koju
zahtijevamo od na-
{ih prosvjetnih radnika/ica.
Stalne promjene kojima je ova
profesija izlo`ena ~ini je
skoro pa nemogu}om za rad.
Mnogi roditeqi priznaju kako
je te{ko sporazumjeti se sa jed-
nim djetetom, a sa tinejxerom
nemogu}e, dok nekako zabo-
ravqamo kako od na{ih profe-
sora/ica i nastavnika/ica o~e-
kujemo da se nose sa tridesetak
djece svaki dan bez problema i
nekako jo{ i uspiju da im prene-
su kqu~na znawa za wihov
razvoj. Edukatorke/i su kon-
stantno suo~ene/i sa promjena-
ma na dva fronta; s jedne strane,
sam obrazovni sistem se mijewa
i wihova uloga u wemu je stalno
evolviraju}a a, s druge, suo~eni
su sa svim problemima koje
mladi ~ovjek pro`ivi u svom
razvoju. Naivno bi bilo sma-
trati kako na wih ne uti~u
promjene sa kojima se mladi
qudi suo~avaju, jer je ciq nas-
tavnika da podu~i i pomogne
u~eniku da se razvije u odgovor-
nu individuu, a to je nemogu}e
bez odre|ene empatije prema
promjenama sa kojima je mlada
osoba suo~ena.
Razvoj edukacijskogprocesaSvakog dana nastojimo da
usavr{imo na{e obrazovawe
kako bi bilo „po mjeri
u~enika“. Dakle, u~enici treba
da budu stavqeni u centar
obrazovne orijentacije. Nasta-
vnik je jedini koji to mo`e da
osigura. Takvo obrazovawe ima
za ciq da otvoreno{}u i dijal-
ogom ostvari ve}i razvoj u~e-
nika, a nastavnik ima ulogu
posrednika.
Naime, prosvjetni rad je takav
da, kao ni u jednom drugom, per-
sonalne osobine izlaze na vid-
jelo i posmatraju se pod lupom
jer je uloga nastavnika u proce-
su modelirawa socijalnog pon-
a{awa u~enika i u mogu-
}nostima prevencije nasiqa u
{koli i nekim novim oblicima
zavisnosti mladih ogromna.
Pored toga {to nastavnik svo-
jim osobinama li~nosti i soci-
jalnim radom omogu}ava poziti-
van primjer i podr{ku u~enici-
ma, on svojim izborom strategi-
je kojom }e prenijeti odre|eno
znawe u~enicima odre|uje ste-
pen wihovog znawa i ste~enih
vje{tina u budu}nosti. U vre-
menu kada se skoro svake godine
mijewaju obrazovni ciqevi i
planovi i programi u svim
predmetima, na nastavnike je
pala te{ka odgovornost da
osiguraju da su u~enici uistinu
dobro edukovani i da ne pro-
puste va`ne lekcije zbog
nedostatka konzistentnosti i
povezanosti sistema. A jedna od
najva`nijih lekcija jeste
utvr|ivawe normi pravednog
dru{tva, ~ijem }e usposta-
Uvodnik
4 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
RAHELA XIDI] Izvr{na direktorica Civitas BiH
Profesija koja se vjerovatno naj~e{}e omalova`ava jeste profe-sija nastavnika ili u~iteqa. ^esto, na`alost, mo`emo ~uti
podsmijehe na wihov ra~un i proizvoqne ocjene kako wihov radsa djecom „...i nije ne{to ozbiqno“. A istina je upravo suprotna.
Nastavnik kaoposrednik usmjeren
ka u~eniku
Rahela uvodnik.qxd 14.5.2008 10:45 Page 4
vqawu te`iti wihovi u~e-
nici kao budu}i informisani,
kompetentni i opredijeqeni
gra|ani demokratskog dru{-
tva koje kontinuirano una-
pre|uju. Pored znawa iz
oblasti koju pou~avaju, eduka-
tori moraju da planiraju i real-
izuju prilike za u~ewe u kojima
se prepoznaju po{tovawe qud-
skih prava i jednake vrijednos-
ti i dostojanstva svake osobe, i
demokratske procedure uz punu
participaciju u~enika. Zbog
toga je, jo{ od 1996. godine, u
na{oj zemqi vi{e od 25.000
edukatora, od vrti}a do uni-
verziteta, savladalo jedan od
vi{e postoje}ih Civitasovih
modula obuke u kojima se inte-
gri{u sadr`aji i procesi koji
doprinose sticawu znawa, ra-
zvoju vje{tina i stavova za
podr{ku vrijednostima jed-
nakih prava, slobode, mira, to-
lerancije i uva`avawa qudskih
prava na nivou pojedinca i
dru{tva.
Problemi modernog dobaU ovoj mudroj izreci velikog
dr`avnika i {ampiona nena-
silnog rje{avawa najslo`eni-
jih politi~kih problema le`i
mo`da i jedan od najve}ih uzro-
ka o~iglednog razo~arewa u
demokratiju od strane ve}ine
qudi u na{oj zemqi. O~ekivana
kao trajno i kona~no rje{ewe
svih problema, recept za
pravedno dru{tvo, blagostawe
i slobodu, demokratija u
na{im uslovima donijela je
mukotrpan politi~ki proces,
socijalnu bijedu i nedostatak
zajedni~kog sistema vrijednos-
ti.
Poreme}eni sistem se reflek-
tuje i na {kolu, kao mikro-
}eliju dru{tva. Naime, kada
govorimo o maloqetni~koj de-
linkvenciji, zavisnosti od
droga i alkohola i nasilni~kom
pona{awu u~enika, ne govorimo
o ~isto modernom dobu, ali
jasno je kako ti problemi u mo-
derno vrijeme do`ivqavaju
eskalaciju. Stoga je rad nas-
tavnika ka pozitivnoj socija-
lizaciji u~enika jo{ va`niji i
treba im pru`iti podr{ku u
radu i odati zasluge jer proble-
mi koji se javqaju u na{im
{kolama jo{ uvijek su ekscesi,
a ne dio svakodnevnice. Ovaj je
uvodnik nedovoqan da osvijetli
makar i kqu~ne komponente
procesa koji }e pomo}i da se duh
demokratije „izwedri“ iz unu-
tra{wosti na{eg naroda.
Do tada, moramo da se trudimo
da prepoznamo i ohrabrimo one
koji u tom procesu podnose
najve}i teret. Kada posmatramo
sve obaveze, izazove i probleme
sa kojima se nastavnici suo-
~avaju iz dana u dan, ~ini se nev-
jerovatnim da se omalova`avaju
takve institucije na{eg dru-
{tva. Jer uistinu kada govo-
rimo o prosvjetnim radnicima,
govorimo o uobli~avawu na{e
mladosti, a to je jednako defi-
nisawu na{e budu}nosti. Takav
posao mogu da rade samo prvaci
na{ega dru{tva i stubovi
na{eg pravednog dru{tva koje
stvaramo. Upravo tako moramo
da gledamo na{e nastavnike, i
upravo takvo po{tovawe i
zna~aj da im pridajemo.
Uvodnik
5NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
„Duh demokratije se ne mo`e nametnuti spoqa,
on mora proiste}i iz unutra{wosti naroda“
Mahatma Gandi
Rahela uvodnik.qxd 14.5.2008 10:45 Page 5
Kako bi osigurao dapostoji dovoljanbroj kvalificiranihprofesora, Civitasje, uz pomo} svo-jih donatora, certi-
ficirao skoro 300 nastavnika, kao igrupu od 30 mladih i nezaposlenih nas-tavnika. Kada ovome pridodamo i nas-tavnike koji su uz pismenu dozvolusvoga ministarstva pristupili polaganjuzavr{nog testa u toku pro{le i ove godine,dolazimo do broja od blizu 400 ljudi izsvih dijelova BiH koji ispunjavaju uvjeteza predavanje predmeta. Na`alost,situacija na terenu ne reflektira ovo stanjei to predstavlja sve ve}i problem.Najve}e `rtve, uz nastavnike koji suulo`ili ogroman trud i napor kako bikompletirali veoma zahtjevan programcertifikacije, kao i obi~no su u~enici.
Ovo je jasno vidljivo iz tema koje suobra|ene tokom ovogodi{njih takmi~enjaiz Projekta Gra|anin, jer ih dosta nemaveze s javnom politikom, da ne govorimoo ostalim problemima i razli~itim shvata-njima krajnjeg cilja ovoga predmeta. Ono{to trenutno imamo kao slu~aj u nekim{kolama je da je ovaj predmet od najo-
miljenijeg prerastao u najomra`eniji, uvelikoj mjeri zahvaljuju}i nestru~noj zas-tupljenosti i/ili nepodudaranja li~nosti nas-tavnika s idejom ovoga predmeta iosnovnih demokratskih vrijednosti. Iovom prilikom vas molimo da na va{aministarstva obrazovanja uputite pismene`albe u slu~aju da su vam poznatislu~ajevi da predmet predaje necertifici-rani nastavnik, jer u protivnom predmetmo`e ~ak djelovati kontraproduktivno nau~enike i dovesti do jo{ ve}eg nezado-voljstva kod mladih ljudi.
O va`nosti da predmet “Demo-kratija i ljudska prava” predaju samocertificirani nastavnici mo`emo pisati
iz dvije perspektive: pravne perspek-tive, odnosno zakonske regulative isporazuma potpisanih izme|u Civitasai nadle`nih ministarstava, i perspektiveva`nosti ovoga programa za pove}anjeznanja i kompetencija profesorau~esnika ovoga jedinstvenog progra-ma.
Mi smo u prethodnim brojevimauradili detaljne analize programa certi-fikacije i donijeli vam mi{ljenja nas-tavnika koji su u~estvovali u programu.Objavili smo i detaljnu strukturu prvogsveobuhvatnog programa certifikacijeu BiH i upoznali vas s impresivniminstruktorima iz BiH, Hrvatske i SAD-
Certificirani nastavnik
6 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Za{to je va`no da predmetDemokratija i ljudska prava
predaje certificirani nastavnik?Posljednjih mjeseci dobijamo veoma mnogo pritu`bi o nestru~noj zastu-
pljenosti predmeta “Demokratija i ljudska prava“ u na{im srednjim {kolama.I pored Memoranduma o razumijevanju, potpisanog izme|u Civitasa
i ministarstava obrazovanja, u kojem se jasno specificira da samo certifici-rani nastavnici mogu predavati ovaj predmet, i dalje imamo slu~ajeve u koji-
ma se kao predava~i javljaju nastavnici koji nisu pro{li ~ak ni inicijalnuCivitas obuku. Na veliku `alost, ovakve situacije imamo i u {kolama u koji-
ma postoje certificirani nastavnici.
Cert rizah 6-7.qxd 14.5.2008 11:37 Page 6
a, koji su u~estvovali u razvoju i imple-mentaciji programa. Najbolji dokaz okvalitetu programa i njegovom utjeca-ju na nastavnike je analiza kojapokazuje prosje~nu razliku od preko 30poena izme|u rezultata koje su nas-tavnici postigli na ulaznom testu izavr{nom testu u okviru programa. Nana{u adresu stigla su i mnoga pisma ukojima nam se nastavnici zahvaljuju naprilici koju su dobili i kako se osje}ajumnogo kompetentnijim za podu~avan-je sadr`aja iz Demokratije i ljudskihprava zahvaljuju}i svom u~e{}u u pro-
gramu. Osje}anja nastavnika mo`danajbolje sumiraju rije~i Dijane [obot,u~esnice programa iz Banje Luke, kojaje na jednoj obuci rekla da je to bilanajbolja prilika za stru~no usavr{ava-nje koju je imala u svom `ivotu.
Me|utim, u ovom broju htjeli smose posvetiti pravnom aspektu, odnosnokonkretnim dogovorima izme|u Civi-tasa i nadle`nih ministarstava koji reg-uliraju ko mo`e predavati predmet“Demokratija i ljudska prava” u BiH usrednjim {kolama.
U programu certifikacije koji je
sponzorisao i proveo Civitas, zajedno sVije}em Evrope, u~estvovali su nas-tavnici srednjih {kola, u~esnici inici-jalnog petodnevnog seminara odr`anog{irom BiH 2001. i 2002. godine uzu~e{}e trenera iz Vije}a Evrope iCivitasa BiH. Sporazumom, koji je2001. god. postignut izme|u Civitasa ikantonalnih i entiteskih ministarstavaobrazovanja, odre|en je profil u~esnikaseminara i kandidirani nastavnici koji }eu~estvovati u procesu certifikacije. Da bimogli pristupiti programu certifikacije,nastavnici su morali imati certifikat izdatod strane entitetskih/Distrikt ministarst-va obrazovanja iz 2001. godine. Te istegodine sa~injen je program stalnogstru~nog usavr{avanja i usvojen bud`etza program certifikacije, namijenjenisklju~ivo u~esnicima gore navedenihseminara. Na`alost, mnogi direktori nisupo{tovali uputstva iz Nastavnog plana iprograma nadle`nih ministarstava nitiodredbe tog dogovora. Zbog toga je ume|uvremenu dozvoljeno da predajupredmet nastavnici koji do sada nisuu~estvovali ~ak ni na jednom seminaru,iako ih je Civitas odr`ao stotine {iromBiH.
Za nastavnike koji su ispunjavalinavedene uvjete upu}en je javni pozivu vode}im glasilima krajem 2002. g.Nastavnici koji su se prijavili i ispuniligore navedene uvjete u{li su u bazupodataka o svim nastavnicima ovogapredmeta. Na osnovu podataka iz Bazenastavnika Sektor za nominaciju iakreditaciju je birao i nominirao kandi-date koje je odobravao Upravni odborprograma certifikacije sastavljen odentitskih ministara obrazovanja.
Bitno je naglasiti razliku izme|uinicijalne petodnevne obuke nastavni-ka i programa certifikacije - programcertifikacije je sveobuhvatan programkoji je ekvivalentan specijalisti~komstudiju i trajao je 120 kontakt sati idonio 12 kredita za stru~nousavr{avanje prema ETCS sistemu iBolonjskom procesu.
Rizah Smailbegovi}
Certificirani nastavnik
7NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Cert rizah 6-7.qxd 14.5.2008 11:38 Page 7
Aktualnosti
8 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
“Povodom Va{eg zahtjeva kojimtra`ite podr{ku za provo|enje pro-grama iz predmeta „Gra|ansko obra-zovanje/Demokratija i ljudska pra-va“, a cijene}i dosada{nju praksukoju je imao spomenuti predmet u{kolama na podru~ju Zeni~ko-ddobo-jskog kantona, smatramo da ovi nas-tavni sadr`aji trebaju na}i mjesto ukoncepciji devetogodi{njeg obrazo-vanja“, stoji u dopisu ministriceobrazovanja, nauke, kulture i sportaZeni~ko-dobojskog kantona upu-}enom na adresu Civitasa BiH. Takoje okon~ano nastojanje nastavnikakoji predaju Gra|ansko obrazovanjeu osnovnim {kolama Zeni~ko-dobo-jskog kantona, nastavnika razrednenastave, u~enika i koordinatoraCivitasa da od obrazovnih vlastiZeni~ko-dobojskog kantona dobijupodr{ku za zadr`avanje predmetaGra|ansko obrazovanje u nastavnomplanu devetogodi{nje osnovne {kole.Nastavnici osnovnih {kola Zeni~ko-dobojskog kantona koji predajuGra|ansko obrazovanje odr`ali suniz sastanaka na kojima su izrazilipunu podr{ku zadr`avanju ovogpredmeta u nastavnom planu deveto-godi{nje osnovne {kole, a istomzahtjevu pridru`ili su se i nastavnicirazredne nastave koji predajusadr`aje iz Osnova demokratije uni`im razredima osnovne {kole.Zna~ajan broj nastavnika razrednenastave i nastavnika Gra|anskogobrazovanja potpisali su zahtjev koji
je upu}en ministrici obrazovanja, ukojem se ka`e: „S obzirom da jedanod temeljnih ciljeva obrazovanjatreba biti pripremanje za ispunjavan-je du`nosti i odgovornosti gra|anst-va, gra|ansko obrazovanje sma-tramo neophodnim i bitnim ~inio-cem za inoviranje obrazovnog sis-tema u cjelini kako u pogledu pro-grama tako i u pogledu metodapodu~avanja i zbog toga smatramoda gra|ansko obrazovanje mora bitiu sredi{tu reformi i implementacijeobrazovnih politika u na{oj zemlji.Stoga, zahtijevamo da se sadr`ajigra|anskog obrazovanja, shodnoranije usvojenim “Zajedni~kim jez-grima», interdisciplinarno podu-~avaju kroz nastavne predmete od Ido IV razreda i da se Gra|anskoobrazovanje uvrsti u nastavni plandevetogodi{njeg obrazovanja kaoredovan predmet u VIII ili IX razre-du.“ Pored ovoga zahtjeva nastavni-ci su prikupili i brojne izjave u~enikao tome {ta misle o predmetuGra|ansko obrazovanje, koje sutako|er u izvornom obliku dostavl-jene ministrici. Upravo te izjavepredstavljaju i najja~e argumente zagra|ansko obrazovanje, a evo neko-liko takvih izjava u~enika osmihrazreda osnovnih {kola „Musa]azim }ati}“ i “Vladimir Nazor“ izZenice:“Gra|ansko obrazovanje kao pred-met mi se svi|a zato {to nam nas-tavnica dopu{ta da se izra`avamo
slobodno, da iznosimo svoja mi{lje-nja, bez ikakve osude.“
“Ovaj predmet ima sve {to nam jepotrebno u `ivotu.“
“Kada do|em na ovaj ~as, nemamnikakvu brigu, osje}am se ponosno ishvatam svoja prava.“
“Na ~asu Gra|anskog obrazovanjanema straha. Svako mo`e izrazitisvoje mi{ljenje bez posljedica.“
“Gra|ansko je predmet na kojemnema nikakvog pritiska. Tu izgra-|ujemo sebe kao li~nost, jo{ mi sevi{e svidio kada sam dobio peticu.“
“To je ~as na kojem u~imo odrastati,to jest razmi{ljamo kao odrasleosobe“
“Predmet Gra|ansko obrazovanje jeveoma zna~ajan predmet jer na tompredmetu imamo punu slobodu gov-ora.“
“Predmet Gra|ansko mi je pomo-gao da se oslobodimo da ne bude-mo stidne, da bez stida pozvonimona ne~ija vrata i izlo`imo nekuanketu.“
“Gra|ansko je predmet zarazmi{ljanje.“
Amir Hod`i}
Gra|ansko obrazovanje treba da ostane kaopredmet u nastavnom planu devetogodi{nje
osnovne {kole - stav je Ministarstva zaobrazovanje, nauku, kulturu i sport
Zeni~ko-dobojskog kantona
Podrska 8.qxd 14.5.2008 12:10 Page 8
PREDMET DEMO-
KRATIJA I QU-
DSKA PRAVA JE
PREDMET KOJI
PO MI[QEWU
NASTAVNIKA
ZASLU@UJE JEDNO VEOMA
ZNA^AJNO MJESTO U NPP
ZA OSNOVNU [KOLU. PRO-
GRAMSKI SADR@AJI OMO-
GU]AJAVAJU U^ENICIMA
DA SE UPOZNAJU SA PRAV-
IMA I OBAVEZAMA KAO
BUDU]IH GRA\ANA JER TU
MOGU]NOST NI U JEDNOM
DRUGOM PREDMETU NEMA-
JU. TAKO\E IM SADR@AJ
OVOG PREDMETA OMOGU-
]AVA RAZVIJAWE VJE-
[TINA KOMUNIKACIJE,
DONO[EWA ODLUKA I
SL., RAZVIJAWE STVARA-
LA^KIH, ISTRA@IVA-
^KIH SPOSOBNOSTI,
SPOSOBNOSTI RADA U
TIMU, TE IH U^I NA KOJI
NA^IN MOGU DA DOBIJU
PRAVE INFORMACIJE OD
PREDSTAVNIKA VLASTI.
PREDMET IMA SVOJU
TE@INU I ZBOG TOGA [TO
PRIPREMA MLADE QUDE
ZA @IVOT U ZAJEDNICI
ZASNOVAN NA PO[TO-
VAWU QUDSKIH PRAVA I
TEMEQNIM PRINCIPI-
MA ZDRAVOG DRU[TVA.
KADA SE SVE OVO UZME U
OBZIR. NASTAVNICI SU
MI[QEWA DA OVAJ PRED-
MET TREBA DA OSTANE U
NA[IM [KOLAMA I DA
SE RADI JO[ VI[E NA
WEGOVOM OSNA@IVAWU
DOK NE DOBIJE TE@INU
OSTALIH PREDMETA.
SLI^NO MI[QEWE IMA-
JU I U^ENICI KOJI SU U
PISMENOJ FORMI DOSTA-
VILI SVOJE STAVOVE
[EFU ZA OBRAZOVAWE U
VLADI BR^KO DISTRIKTA.
NA OSNOVU SVIH PODA-
TAKA GOSPODIN MILAN
QUBOJEVI}, [EF ZA OB-
RAZOVAWE U VLADI BR^KO
DISTRIKTA BiH, POTVRDIO
JE SPREMNOST ODJEQEWA
ZA OBRAZOVAWE DA I
DAQE PRU@A NESEBI^NU
PODR[KU RAZVOJU PRED-
META U OSNOVNIM [KO-
LAMA KAO OBAVEZNOG
PREDMETA KOJI JE UGRA-
\EN U NA[ NPP JO[ OD
2000-TE GODINE.
Jasna Jovi~i}
Aktuelnosti
9NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
KAMPAWA ZA
PODR[KU PREDMETUTOKOM NOVEMBRA I DECEMBRA MJESECA 2007. GODINE U
BR^KOM JE AKTIVNO VO\ENA KAMPAWA ZA PRIKUPQAWEMI[QEWA U^ENIKA I NASTAVNIKA O PREDMETU „DEMOKRATI-
JA I QUDSKA PRAVA“.
Jasna 9.qxd 14.5.2008 11:51 Page 9
Kao {to vam jevjerovatno poz-nato, u prethod-noj godini nanivou Federacijepo~ela je s
radom Komisija za izradu NPP-a zadevetogodi{nje obrazovanje i premanjihovom prijedlogu predmet izgra|anskog obrazovanja nije biouvr{ten u prijedlog NPP-a.Zahvaljuju}i podr{ci na{ih koordina-tora, direktora, u~enika, roditelja ipredstavnika nekih ministarstava ipedago{kih zavoda uspjeli smo pri-kupiti pismene podr{ke za uvo|enjeili ostavljanje predmeta u skoro svimsredinama u BiH, na ~emu se svimajo{ jednom zahvaljujemo. Za sve onesredine gdje se ova podr{ka jo{ uvi-jek o~ekuje `eljeli smo u ovom brojuponuditi jednu {iru sliku o va`nostiovoga predmeta.
Nakon 12 godina funkcioniranjaCivitasa u BiH evidentni su na{izajedni~ki rezultati ne samo na poljuznanja iz prava gra|ana i njihovefunkcije u demokratskom dru{tvuve} i iz prakti~nih vje{tina kojepoma`u u~enicima da komunicirajubolje, da rade u timu na rje{avanjuproblema iz zajednice i da se aktivnouklju~e u dru{tveni i politi~ki `ivot.
Treba ista}i da u~enici ovaj predmet{irom BiH smatraju rastere}enjem, ane optere}enjem, pa su zato svepritu`be da se vr{i optere}enjeu~enika neosnovane. O tome svje-do~e peticije, popunjeni upitnici imi{ljenja u~enika, nastavnika,roditelja i direktora {kola koja su uogromnom broju stigla na adresena{ih koordinatora i na{eg ureda.
Predmet Demokratija i ljudskaprava uklju~en je u zajedni~ke jezgrenastavnih planova i programa koja susva ministarstva obrazovanja u zemlji
potpisala u julu 2003. godine.Zakonom o osnovnom i srednjemobrazovanju svih nadle`nih minista-rstava jasno je definiran obavezuju}ikarakter implementacije zajedni~kihjezgri. Prije njihovog dono{enja pro-pisan je i na~in utvr|ivanja i mije-njanja, a to je da se svi predstavniciobrazovanja u zemlji, dakle predsta-vnici ministarstava civilnih poslova,oba entitetska i sva kantonalna mini-starstva, kao i Odjeljenje za obrazo-vanje Br~ko Distrikta moraju usagla-siti o promjeni zajedni~kih jezgri.
Promocija predmeta
10 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
ZA[TO NAM JE POTREBANPREDMET IZ GRA\ANSKOG
OBRAZOVANJA UOSNOVNOJ [KOLI?
Kao {to smo pisali u pro{lim brojevima, Civitas je pokrenuo kampanju javnogzagovaranja za uvo|enje, odnosno ostavljanje predmeta iz gra|anskog obra-
zovanja u NPP-u za devetogodi{nju osnovnu {kolu na nivou cijele BiH.
Promocija predmeta 10-11.qxd 14.5.2008 11:31 Page 10
Osim toga, Evropska unija stavljaposeban akcent na gra|ansko obra-zovanje u cilju socijalne kohezije. Utom smislu od 2001. godine suvo|ene kontinuirane aktivnosti nanivou cijele Bosne i Hecegovine, odkojih navodimo samo neke:
1. Obe}anje 2, koje su ministriobrazovanja u Bosni i Hercegovinipredstavili Vije}u za provedbu mira13. juna 2003, u kojem je eksplicitnonavedeno da se pru`a podr{ka obra-zovanju za demokratiju i ljudskaprava, obukama nastavnika, kriteriji-ma kvalifikacije i razvoju procesaakreditacije i certifikacije nastavnikakoji predaju demokratiju i ljudskaprava na svim nivoima obrazovanja;
2. Izrada i usvajanje Zajedni~kejezgre nastavnih planova i programau kojima je uklju~eno i gra|anskoobrazovanje;
3. Usvajanje Okvirnog zakona,entitetskih i kantonalnih zakona oosnovnom odgoju i obrazovanju;
4. Izrada i usvajanje entitetskihkoncepcija devetogodi{njeg obav-eznog odgoja i obrazovanja;
5. Izrada nastavnih planova iprograma za devetogodi{nje obra-zovanje zasnovana na temeljnimprincipima koncepcije, definiranomglobalnom cilju i specifi~nimciljevima i posebno na o~ekivanimrezultatima u~enja;
6. Projekt Evropske unije o refor-mi op}eg obrazovanja u BiH -Okvirni kurikulum za osnovnu {kolu,u kojem su u~estvovali stru~njaci itimovi iz cijele BiH tokom dvogo-di{njeg procesa razvoja, i u kojem sepredla`e jedan ~as sedmi~no izgra|anskog obrazovanja u devetomrazredu.
Istra`ivanja pokazuju da predmetomogu}uje u~enicima upoznavanje sosnovnim principima demokratije,
sticanje znanja, stavova i izgradnjepozitivnih vrijednosti koje }e imomogu}iti kompetentno, aktivno iodgovorno u~estvovanje u razvoju iunapre|enju demokratskog dru{tva u
na{oj zemlji1. Pored toga {to se
institucionalizacija obrazovanjazasniva na usvajanju niza pravila idru{tvenih vrijednosti, ogleda se ikroz znanje i sposobnosti kojimapojedinac ovladava u procesuosposobljavanja. Putem sistemaobrazovanja sna`no se mijenjastruktura dru{tva, porodice iprofesija.
Stav pojedinih komisija da jepredmet u osnovnoj {koli nepotre-
ban, jer bi se ovi sadr`aji trebaliizu~avati kroz sve predmete, nau~noje neutemeljen. Naime, Evropskaunija je stavila obrazovanje za akti-vno gra|anstvo u svoj fokus ne samoza novoprimljene ~lanice ve} i zazemlje koje imaju stoljetne tradicijegra|anskog dru{tva (poput Fran-cuske i ostalih). Istra`ivanja u svijetui kod nas pokazuju da svaka genera-cija mora u~iti osnove demokratskoggra|anstva, ina~e postaju nezainetre-sirani i odvojeni od politike i vlasti.
Izra`ena zabrinutost oko nedo-statka profila zanimanja nastavnikakoji }e predavati predmet tako|er jeneutemeljena. Naime, Bolonjski pro-ces utemeljen je na multidisciplinar-nosti i interdisciplinarnosti, te uskoprofiliranje nastavnog kadra pre-dstavlja jedan od izazova koje trebarije{iti reforma obrazovanja, umjestoda tim izazovima bude ograni~ena.Od 1999. godine stalnim stru~nimusavr{avanjem i uklju~ivanjem kole-gija demokratije i ljudskih prava uprograme nastavni~kih fakultetaznatno je podignut nivo kompetenci-ja nastavnika koji trenutno predajupredmet. Podr{ka Pravnog fakultetaUniverziteta u Tuzli i Fakulteta poli-ti~kih nauka u Sarajevu na{oj inicija-tivi protiv isklju~ivanja predmeta,kao i spremnost za pru`anje podr{keu edukaciji nastavnika iz ove oblastigovore u prilog ovoj tezi.
Politika dono{enja nastavnihplanova i programa u Bosni iHercegovini uveliko omogu}avada se obrazovni proces u~inifunkcionalnim i kreativnim te utom smislu, smatramo da postojipuna opravdanost zadr`avanjapredmeta “Gra|ansko obrazovan-je”, posebno u vremenu kada seinsistira na njegovanju svih obli-ka individualnih i dru{tvenih vri-jednosti, imaju}i posebno u viduda je vrlo malo nau~nih podru~jau kontinuitetu u kojima seobra|uju sli~ne teme.
Promocija predmeta
11NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS 1Istra`ivanje Centra za gra|ansko obrazovanje iz 2003. godine
PROGRAM CERTIFIKACIJE
Vije}e Evrope i Civitas suve} implementirali program cer-tifikacije za srednjo{kolskenastavnike predmeta “Demo-kratija i ljudska prava”, koji jeosim stru~ne imao jo{ jednukomponentu koja je klju~na zarazvoj stru~nih potencijala iz oveoblasti u na{oj zemlji. On jepredstavljao jedan od rijetkihzajedni~kih projekata koji su seproveli u cijeloj BiH uz podr{kusvih ministarstava obrazovanja uBiH. Podsje}amo vas daMemorandum, izme|u ostalog,specificira da samo certificiraninastavnici mogu predavati pred-met u srednjim {kolama u BiH.Uz program certifikacije, va`noje ista}i da i u~enici i nastavnicikoji prolaze kroz na{ program narazli~itim nivoima imaju zajed-ni~ke ud`benike i priru~nike,dok je takmi~enje iz “ProjektaGra|anin” jedino zajedni~kotakmi~enje za u~enike iz svihdijelova BiH.
Promocija predmeta 10-11.qxd 14.5.2008 11:32 Page 11
Na temelju pristi-glih prijava nakonkurs Mre`emladih Civitasaza nove koordina-tore izabrano je
20 mladih ljudi iz cijele Bosne iHercegovine. Za novu generacijukoordinatora 15. i 16. marta uSarajevu je organizirana dvodnevnaobuka. Bila je to prilika da se koordi-natori upoznaju, dobiju nova znanja,razviju vje{tine demokratskog gra-|anina i sa~ine plan aktivnosti zagodinu koja je pred nama.
Problem kojim }emo se baviti
U 2008. godini Mre`a }e se bavi-ti problemom nezaposlenosti mladih.Prema posljednjim istra`ivanjima,68% mladih dobi od 18 do 32 godinenije zaposleno.Ve}ina ih nije prija-vljenja na zavodu za zapo{ljavanje.Oni koji jesu tvrde kako im zavod dosada nije ponudio nikakvo zaposle-nje. Mnogi od njih ne vjeruju da }euskoro prona}i posao. Ve}inu neza-poslenih izdr`avaju roditelji. 61, 2%
mladih koji nemaju posao nisu sejavljali na oglase za popunjavanjeodre|nih radnih mjesta. Ne vjerujukonkursima ni poslodavcima. Stra-huju od korupcije.
Prema podacima institucija vlasti,stopa nezaposlenosti u na{oj dr`avikre}e se zme|u 20% i 35%.
Na sastanku su MMC-ovi
aktivisti zaklju~ili kako je razlogvisoke stope nezaposlenosti nedo-voljno i neadekvatno iskori{tavanjeprivrednih kapaciteta lokalnih zajed-nica, slab protok informacijaizme|u tr`i{ta rada i mladih, te dis-proporcija potreba tr`i{ta i strategi-je obrazovanja.
MMC
12 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Nova generacijaMre`e mladih Civitasa
Mre`a mladih Civitasa postala je bogatija za novu generaciju mladih,aktivnih i kreativnih ljudi. Ovoga puta pro{irili smo broj lokalnih centara u
kojima }e Mre`a djelovati. Tako }e od 2008. godine MMC svoje pred-stavnike imati u Sarajevu, Isto~nom Sarajevu, Gora`du, Kiseljaku, Fo~i,Posu{ju, Konjicu, Nevesinju, Mostaru, Travniku, Zenici, Vare{u, Maglaju,Doboju, Banjoj Luci, Bugojnu, Jajcu, Kupresu, Derventi, Biha}u, Prijedoru,Velikoj Kladu{i, Drvaru, Glamo~u, Tuzli, Br~kom, Bijeljini i Gra~anici. Ovicentri udru`it }e se u {est regionalnih koalicija: Sarajevo, Banja Luka,
Travnik, Tuzla, Prijedor i Posu{je
MMC 12-13.qxd 14.5.2008 12:05 Page 12
Kako }emo djelovati?U aprilu su s radom po~eli novi
lokalni timovi Mre`e mladih Civi-tasa. Njihov prvi zadatak je ispitatiproblem nezaposlenosti mladih, nji-hove lokalne zajednice. Pitanja nakoja }e ovi mladi timovi poku{atina}i odgovor su: koliko mladih ima unjihovoj zajednici, koliko je mladihnezaposleno te koji su to privrednikapaciteti lokalne zajednice. Zasvaku od zajednica, na osnovuistra`ivanja, izradit }e se „privrednaslika“, koja }e dati jasan pregledprivrednog potencijala, ali i adekvat-nost njegovog iskori{tavanja.
Sajmovi za zapo{ljavanjeU maju po~inje ciklus sajmova za
zapo{ljavanje pod nazivom „Mladi ipoduzetni{tvo“. Sajmovi }e biti orga-nizirani u svakom od centara zaseb-no. Cilj je predstaviti privredne sub-jekte, kapacitete i turisti~ki potenci-jal svake lokalne zajednice, omo-gu}iti mladima da se upoznaju s
potrebama tr`i{ta rada, te dobijuinformacije o novim tr`i{nim komu-nikacijama i zapo{ljavanju. Mladi }einovatori na ovim sajmovima mo}ipredstaviti svoje radove.
U projekt }e se uklju~iti mladisrednje i visoke stru~ne spreme,razli~itih vokacija. 50% korisnikaprojekta ~ine djevojke, `ene. Fokusje na animiranju mladih iz ruralnihpodru~ja. Na sajmovima „Mladi ipoduzetni{tvo“ predstavit }e se iosobe s posebnim potrebama sa svo-jim art radionicama i drugim oblici-ma radnih terapija.
Nove idejeSajmovi „Mladi i poduzetni{tvo“
predstavit }e dvije ideje: Ideju pri-vatnog poduzetni{tva i Ideju otvara-nja omladinskog servisa. Privatnopoduzetni{tvo – novi europski trendu na{oj dr`avi slabo je razvijeno.Mladi nisu upoznati s mogu}nostimakoje ovaj oblik rada nudi, ne znajunapraviti akcioni plan, ili se ne
usu|uju provesti ga. Cilj je pred-stavljanjem agencija za kreditiranjemladih poduzetnika i mladih ljudikoji imaju uspje{ne poslovne firmeanimirati druge da se odva`e rea-lizirati svoje ideje u sektoru pri-vatnog poduzetni{tva. Da bi mladilak{e dolazili do posla, potrebno jeoformiti omladinske servise. Oni bivodili registre o radno sposobnommladom stranovni{tvu i njegovimkvalifikacijama. Preko omladinskihservisa mladi bi imali prilikuusavr{avti svoje poslovne vje{tine,biti anga`irani za honorarne poslovetokom {kolovanja, a po zavr{etku{kolovanja dobiti posao.
MMC
13NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
PRIDRU@ITENAM SE
Sajmovi za zapo{ljavanjedoprinijet }e razvoju poslovnihsposobnosti kod mladih,pove}anju protoka informacijaizme|u tr`i{ta rada i obrazovnihinstitucija, profiliranju modernog, sposobnog mladogpoduzetnika, promocijipoduzetni~kih kapacitetalokalne zajednice. Nadamo seda }e interes mladih za ove saj-move biti veliki, kao i interesprivrednih subjekata.
Na web stranici www.civitas.baod 20. aprila mo`ete provjeritiraspored organiziranja sajmova
za zapo{ljavanje u svimlokalnim centrima.
MMC 12-13.qxd 14.5.2008 12:07 Page 13
Sada je sasvim o~i-
gledno da se, u smis-
lu generalne ocjene
koja je bazirana
samo na empirijskom
uvidu, mo`e zakqu-
~iti da raspolo`ivi podaci, reak-
cije u~enika, nastavnika, pedagoga,
direktora, roditeqa, predstavnika
lokalne zajednice i izra`en
interes medija ukazuju na ~iwenicu
da je uspjeh pilot-programa
„Umije}e `ivqewa“ u skladu sa
planiranim i o~ekivanim rezulta-
tima. ^ak bi se moglo, bez ve}ih
ograda, a tome u prilog idu i
pozivi i ponude predstavnika
lokalnih vlasti u nekim centrima
koje nude finansijsku podr{ku pod
uslovom da programom budu obuhva-
}ene sve osnovne {kole sa wihovog
podru~ja, sasvim opravdano zakqu-
~iti da je interes za sadr`aje i
metodologiju programa Umije}e
`ivqewa i wegove efekte
prema{io o~ekivawa.
Me|utim, evaluacija projekta,
odnosno wegovih segmenata obuhva-
}enih evaluacijskim instrumenti-
ma (upitnici za trenere, nas-
tavnike i pedagoge, predstavnike
lokalne zajednice, roditeqe,
direktore {kola, u~enike),
omogu}uje da se ovoj op{toj ocjeni
dodaju i eksplicitnije nazna~e i
neka druga obiqe`ja i speci-
fi~nosti u implementaciji pilot-
projekta.
Pri tom prije svega treba re}i
da je uloga nastavnika u imple-
mentaciji programa Umije}e
`ivqewa bila, prema o~ekiva-
wima, od velikog zna~aja. Pored
toga, izgleda da se koncepcija po
kojoj su zajedni~ki pripremani i za
realizaciju programa osposobqa-
vani i nastavnici i pedagozi u
{koli pokazala kao vrlo produk-
tivna i da je to iskustvo koje treba
obavezno uva`avati pri budu}oj
diseminaciji programa. Nasta-
vnici i pedagozi ukqu~eni u obuku
izuzetno dobrom i visokom ocjenom
su vrednovali program te obuke
(koncept, strukturu i metodologiju
95% u~esnika je ocijenilo
najvi{im ocjenama), procjewuju}i
ciq i zadatke vrlo jasnim,
sadr`aje primjerenim a meto-
dologiju inovativnom. Prijedlog
nastavnog plana i programa kojim
se realizuju sadr`aji Umije}a
`ivqewa vi{e od 90% ispitanika
ocijenilo je sasvim zado-
voqavaju}im, koncepte i radi-
oni~ke programe kvalitetnim.
Izvjesne primjedbe odnosile su se
samo na relativno kratku obuku i
nepovoqne radne uslove.
Upitnikom za u~enike koji iz
razumqivih razloga nije bio tako
strukturiran da direktnim pita-
wima pribavi neposredne ocjene
projekta, nego da pore|ewem odgo-
vora u inicijalnoj i finalnoj fazi
utvrdi pozitivne promjene znawa i
stavova u oblastima obuhva}enim
programima Umije}e `ivqewa,
u~enici su imali mogu}nost da
procjewuju}i najva`nije op{te
osobine li~nosti, svoje odnose sa
roditeqima, nastavnicima, stari-
jim i mla|im od sebe, a naro~ito
svoje individualne karakteris-
tike, ispoqe stavove i uvjerewa na
po~etku i na kraju implementa-
cionog perioda. Postoje sasvim
dovoqne indikacije da je i kod
u~enika primjena programa imala
pozitivne reperkusije. O ovome se
mo`e naro~ito mnogo doznati
posrednim putem, analiziraju}i
mi{qewa i prijedloge nastavnika
i roditeqa u~enika ukqu~enih u
projekat.
Procjene projekta Svoje mi{qewe o projektu i
programu dali su i direktori
{kola u kojima se implementirao
pilot-projekat. Na pitawe: Sla-
Prvi rezultati Umije}a `ivqewa u O[
14 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Zavr{en pilot-projekatUmije}e `ivqewa uosnovnim {kolama
U martu su definitivno zavr{eni svi poslovi oko realizacijejednog, po svemu sude}i, za {kole u BiH vrlo zna~ajnog projekta,koji su, uz podr{ku prosvjetnih vlasti, zajedni~ki realizovali
CIVITAS i UNICEF.
Pi{e: ZDRAVKO [UNKI]
Umijece zdravko 14-15.qxd 14.5.2008 11:17 Page 14
`ete li se da sadr`ajima programa
Umije}e `ivqewa treba osigurati
mjesto u zvani~nim programima
rada?, potvrdno je odgovorilo svih
53 ispitanika (100%), ali postoje
oblasti u kojima se procjene razi-
laze (npr. u procjeni stepena real-
izacije programa - 50,90% direkto-
ra smatra da je program realizovan
u cjelini, a 49,05% da je realizovan
samo djelimi~no). Ve}ina direkto-
ra (77,35%) smatra da su aktivnos-
ti u okviru Umije}a `ivqewa
poboq{ale vezu {kole i lokalne
zajednice i da u tom pogledu
sadr`aje i metodologiju rada ne
treba mijewati.
Veoma va`ne procjene programa
na sli~an na~in su formulisali
majke i o~evi djece koja poha|aju
osnovnu {kolu. Indikativno je da
je vi{e od 90% ispitanih roditeqa
smatralo da program Umije}e
`ivqewa treba da bude obavezan u
svakoj osnovnoj {koli a oko 60% bi
ih se, ako im se pru`i prilika,
pridru`ilo akciji kojom bi se
podr`alo uvo|ewe tog programa u
sve {kole, jer smatraju da je pro-
gram dobar i da je veoma potreban
wihovoj djeci.
Iz neposrednog okru`ewa
{kole anketirano je i vi{e od 70
predstavnika lokalne zajednice.
Wihova informisanost o projek-
tu bila je, s obzirom na postoje}e
odnose i uslove, relativno dobra
(preko 70% smatra se potpuno
ili djelimi~no informisanim), a
najvi{e informacija dobili su
od predstavnika {kole (79%).
Ve}i dio predstavnika lokalne
zajednice (oko 60%) nije ukqu~en
u aktivnosti koje predvi|a pro-
jekat, ali nije mali broj ni onih
koji na neki na~in u~estvuju u
realizaciji projekta (oko 35%).
Vi{e od 60% predstavnika
lokalne zajednice smatra da je
pilot-projekat poboq{ao vezu
izme|u lokalne zajednice i
{kole i da je naro~ito una-
prije|ena dvosmjerna komu-
nikacija. I predstavnici
lokalne zajednice veoma su svjes-
ni potrebe da program bude
obavezan u svakoj osnovnoj {koli
(94,40% je za to, a 5,60% protiv) i
rado bi, svojim u~e{}em, podr`ali
obavezno uvo|ewe programa.
Zakqu~ciNa kraju, a na osnovu navedenih
~iwenica, mogu}e je s pravom
izvesti slijede}e zakqu~ke:
1. Da je pilot-projekat Umije}e
`ivqewa u osnovnoj {koli, bez
obzira na su{tinska ograni~ewa,
postigao svoj osnovni ciq u smislu
realizacije zahtjeva koji se odnose
na osposobqavawe adolescenata da
se, nose}i se sa problemima
odrastawa, intenzivnije ukqu~uju u
odgovaraju}e aktivnosti u {koli i
zajednici koriste}i ste~ena znawa
i vje{tine da se za{tite od apati-
je, nasiqa, diskriminacije i psiho-
socijalnih i zdravstvenih rizika.
2. U tom smislu uspje{no je
organizovana i realizovana edu-
kacija i profesionalna nadgradwa
nastavnika vi{ih razreda osnovne
{kole i pedagoga u osnovnim
{kolama. Broj nastavnika i peda-
goga obuhva}enih obukom zna~ajno
je ve}i u odnosu na planirani
(umjesto 120, u obuci ih je u~estvo-
valo 166), {to je posqedica inter-
vencija obrazovnih vlasti iz
podru~ja koja pilot-projektom nisu
do tada bila predvi|ena.
3. Nedvosmisleno je utvr|eno da
postoje izrazito pozitivni intere-
si roditeqa, lokalnih zajednica i
medija koji se odnose na potrebu
organizovane i stru~no vo|ene sis-
tematske kampawe za razvoj
vje{tina i navika u~enika osnovne
{kole potrebnih za zdrav i poziti-
van odnos prema `ivotu i pove}awe
aktivnog u~e{}a adolescenata u
kreirawu rje{ewa za wihove prob-
leme. Ista konstatacija odnosi se
na obrazovne vlasti i organe
uprave ~emu treba zahvaliti da je
program Umije}e `ivqewa privre-
meno institucionalizovan i da se
izvodi u okviru plana i programa
za rad odjeqenskih zajednica
ukqu~enih u pilot-projekat.
4. Tako|e je potrebno naglasiti
da su dobrim ukupnim rezultatima
zna~ajno doprinijeli na~in rada i
kvalitet planiranih i realizo-
vanih aktivnosti Autorskog tima,
sastavqenog od eminentnih obra-
zovnih stru~waka iz oblasti
bliskih programu Umije}e `ivqe-
wa i Radnog odbora koji su
sa~iwavali predstavnici rele-
vantnih ministarstava obrazovawa
i koji su omogu}ili uspje{nu rea-
lizaciju nekih, po svojoj prirodi
komplikovanih i u organizacionom
smislu problemati~nih aktivnos-
ti: orijentacione sastanke, pilot-
obuku nastavnika i pedagoga, evalu-
aciju i monitoring, kao i medijsku
promociju.
Uzev{i u obzir sve navedene
konstatacije, mo`e se smatrati da
je pilot-projekat Umije}e `ivqe-
wa u osnovnoj {koli potvrdio
osnovnu hipotezu i pretpostavku da
je ovakav program zna~ajan, koris-
tan i kao dio vaspitno-obrazovnog
rada s adolescentima neophodan, te
je u tom smislu predlo`eno
sqede}e:
iskoristiti efekte pilot-
projekta i o~igledno veliko
interesovawe {kolskih zajedni-
ca kao solidnu bazu za
pro{irewe projekta na sve
osnovne {kole u BiH, sa-
dr`ajima Umije}e `ivqewa
obezbijediti status zvani~nog i
obaveznog nastavnog programa,
obezbijediti kontinuiranu stru-
~nu podr{ku i pomo} nastavni-
cima u realizaciji programa nas-
tavnog rada i programa aktivnos-
ti u~enika u lokalnoj zajednici,
nastaviti i pro{iriti posto-
je}e oblike saradwe sa min-
istarstvima obrazovawa i peda-
go{kim zavodima u podr{ci
implementaciji programa, isko-
ristiti finalnu analizu i
izvr{iti potrebne programske i
metodolo{ke adaptacije.
Prvi rezultati Umije}a `ivqewa u O[
15NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Umijece zdravko 14-15.qxd 14.5.2008 11:17 Page 15
Pilot projekat
Umije}e `ivqewa
u Osnovnoj {koli
„Vuk Karaxi}” u
Tesli}u realizo-
van je u prvom
polugodi{tu {kolske 2007/2008.
godine.
Nastavne aktivnosti realizo-
vane su na ~asovima odjeqewske
zajednice u odjeqewu VII/4 u
oktobru, novembru i decembru
mjesecu.
^asovi su realizovani u
vidu radionica. Kao nastavna
sredstva kori{}eni su: radni
materijali iz Priru~nika za
nastavnike i Radnih sveski za
u~enike, didakti~ki materijal
koji je pripremila nastavnica,
kao i razni tekstovi i foto-
grafije iz {tampe.
U~enici su bili veoma
motivisani, aktivni i zainte-
resovani.
Jedna od interesantnijih
radionica (a vjerujte, sve su
bile takve) je radionica Pri-
hvatawe i posqedice. Znamo i
sami da su djeca svakodnevno
„bombardovana” raznim nepri-
lago|enim sadr`ajima sa svih
vrsta medija, uticaju „lo{eg“
dru{tva i sli~no. Da li oni u
tome mogu da prepoznaju {ta je
dobro, a {ta lo{e za wih? Koje
su mogu}e posqedice ako se
pona{aju kao medijski poznate
li~nosti i da li su svjesni tih
posqedica? [ta smo sve u stawu
da uradimo da bi nas drugi pri-
hvatili? [ta se de{ava ako se
suprotstavimo i pona{amo
onako kako mislimo da je
ispravno bez obzira na priti-
sak sredine i vr{waka? To su
samo neka od pitawa koja su
dotaknuta ovom radionicom.
Na isje~ke iz {tampe na
kojima su prikazani istetovi-
rani pjeva~i i glumci, idoli
koji pu{e ili su alkoholizo-
vani, oskudno odjevene glumice,
anoreksi~ne manekenke, trans-
vestiti, parovi koji se qube i
sli~no u~enici su prvo u
parovima, a zatim pred ~itavim
odjeqewem razmjewivali svoje
stavove i razgovarali o mo-
gu}im POSQEDICAMA
PRIHVATAWA PO SVAKU
CIJENU. Naravno, razgovor je
vodio i usmjeravao odjeqenski
starje{ina, a u~enici su sami
donosili zakqu~ke. A mi
mo`emo da zakqu~imo da je
postignut ciq ove radionice, a
on je DA SU U^ENICI U
STAWU DA UO^E PREDNO-
STI I NEGATIVNE STRA-
NE AKCIJA URA\ENIH S
CIQEM STICAWA PO-
DR[KE OKOLINE.
^asove odjeqenske zajednice
pripremao je i realizovao odje-
qewski starje{ina Gordana Ga~i}.
~asovima je prisustvovao pedagog
{kole Marcela Kova~evi} i povre-
meno se ukqu~ivao u rad.
Realizacija projekta imala je
svesrdnu podr{ku direktora
{kole Miodraga Milovanovi}a.
Pripremila: Marcela Kova~evi},
pedago
Prvi rezultati Umije}a `ivqewa u O[
16 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
UMIJE]E @IVQEWA U O[
„VUK KARAXI]” U TESLI]UO[ „Vuk Karaxi}”
Marsela 16.qxd 14.5.2008 10:56 Page 16
Realizacija pilot-projekta „Umije-}e `ivljenja“ uosnovnim {kola-ma u Tuzlanskomkantonu zapo~ela
je u novembru 2007. godine, nakontrodnevnog seminara za prosvjetneradnike iz osam {kola obuhva}enihovim projektom.
Na osnovu prispjelih izvje{taja
mo`e se zaklju~iti kako su UNICEF iCivitas postigli „pun pogodak“ pred-vi|enim planom i programom,ciljnom skupinom, izborom materi-jala i na~inom obuke pedagoga i nas-tavnika/profesora koji su nosiociaktivnosti u svojim sredinama.
Istaknut je zna~aj stavljanjanaglaska na odgojnu komponentuprosvjetnih ustanova, {to evidentnodoprinosi izrastanju u~enika u zrele,
odgovorne i ljude sposobne zakvalitetan `ivot.
Kao {to je to i predvi|eno planomakcije zajedni~ki sa~injenim na sem-inaru, ciljevi „Umije}a `ivljenja“prezentirani su na nastavni~kimvije}ima {kola uklju~enim u pilot-projekat i tom prilikom su date infor-macije vezane za projekat i ono {to}e se, s tim u vezi, de{avati u {koli unarednom periodu. Budu}i da je za
Prvi rezultati Umije}a `ivljenja u O[
17NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
I u Tuzlanskom kantonuprojekt “Umije}e `ivljenja’’
bilje`i prve rezultate uosnovnim {kolama
Umijece 17-18.qxd 14.5.2008 11:25 Page 17
to vladala velika zainteresovanost,nastavnici koji su pro{li obuku nese-bi~no su se odlu~ili staviti na raspo-laganje kolegama, odgovoriti na nji-hova pitanja i pru`iti im podr{ku priradu sa u~enicima i roditeljima.
Realizacijom ~asova u u~ionica-ma primije}eno je da u~enici vrlorado prihvataju radioni~ki na~inrada, iznose svoja mi{ljenja, diskuti-raju, daju prijedloge, kritike,zaklju~uju samostalno.
U pojedinim {kolama projekat jeprezentiran i na sastancima vije}aroditelja. Roditelji su se pozitivnoizjasnili o „Umije}u `ivljenja“ iizrazili `elju za u~estvovanje u rea-lizaciji projekta. U narednom perio-du roditeljski sastanci bit }e ople-menjeni odabranim radionicama izPriru~nika za nastavnike i pedagogeosnovnih {kola.
Budu}i da je to jedan od zadata-ka, uspostavljena je i saradnja salokalnom zajednicom - predstavnici-ma mjesnih zajednica, kulturno-umjetni~kih dru{tava, lokalnimradio-stanicama i printanim mediji-ma, zdravstvenim i vjerskimustanovama i nevladinim organizaci-jama.
Ono na {to smo u Tuzlanskomkantonu posebno ponosni jeste efekat
projekta „Umije}e `ivljenja“ nazbli`avanje u~enika koji su njimeobuhva}eni.
Puni entuzijazma i `elje zaaktivizmom, ovi su osnovno{kolci,uz koordinaciju profesorice SaliheAgi} i asistenciju pedagogiceNermine Tursi} i profesoriceJasmine Mehmedovi}, osnovaliForum mladih Civitasa. Njihovzadatak bit }e iniciranje razli~itihakcija koje mogu doprinijeti zdravi-jem i kvalitetnijem na~inu `ivotamladih Tuzle.
Gostoprimstvo Forumu mladihpru`io je Ameri~ki kutak, koji svojeprostorije ima u Narodnoj i uni-verzitetskoj biblioteci u Tuzli.Ljubazno{}u zaposlenih, u~enicimaje stavljen na raspolaganje modernoure|en i opremljen prostor, u kojemse nalaze i ra~unari sa stalnom inter-net konekcijom.
Prve aktivnosti Foruma mladihCivitasa Tuzle bile su pokretanje ini-cijative „Humani telefon umjestoSMS-a“, pokretanje bloga Forumamladih, inicijativa pod nazivom„Jedan dan bez mobitela u {koli“, tegostovanje na radio „Kameleonu“,kako bi se javnost {to bolje upoznalasa programom „Umije}e `ivljenja“ imladi ljudi potakli da uzmu aktivnijeu~e{}e u dru{tvenim zbivanjimagrada i kantona.
Ambicioznim Programom radanarednih mjeseci planirana je rea-lizacija razli~itih radionica, organi-zacija sajmova za zapo{ljavanje iokruglih stolova, posjete op}inskimvlastima, povezivanje mladih, uspo-stavljanje saradnje sa lokalnimNVO i mnoge druge akcije, o ~emu}emo vas, nadam se, uskoroinformirati.
Jasmina Mehmedovi},prof. razredne nastave
Prvi rezultati Umije}a `ivljenja u O[
18 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Umijece 17-18.qxd 14.5.2008 11:25 Page 18
Koncentrirat }emose samo na onekoje radimo poprvi put ili kojesu nastavak rani-je zapo~etih ini-
cijativa. To, naravno, ne umanjujezna~aj na{ih redovnih aktivnosti kao{to su obuke (posebno su bileuspje{ne obuke iz interdisciplinarnogprograma Osnove demokratije - prvikoraci, s vi{e od 5000 obu~enihu~iteljica i u~itelja), organiziranjetakmi~enja iz programa Projekt„Gra|anin“, regionalnog programa,izdavanja ovoga lista i lista za mlade“Bu|enje“, Mre`e mladih Civitasa,programa Umije}e `ivljenja itd, okojima smo detaljnije pisali u ovom ipro{lim brojevima.
^lanak posve}ujemo Civitaskoordinatorima, nastavnicima, peda-gozima, u~enicima, predstavnicimaministarstava i pedago{kih zavoda,na{im partnerima, vanjskim saradni-cima i drugima koji su svojim preda-
nim radom najvi{e zaslu`ni zauspje{no realizirane aktivnosti iimplementaciju gra|anskog obrazo-vanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.Mislim da svi zajedno trebamo bitiveoma ponosni na na{ doprinos raz-voju i unapre|enju demokratije{irom BiH.„Uvo|enje predmetaDemokratija i ljudska pravau osnovne {kole“
Jedan od posljednjih koraka uosiguravanju odr`ivosti gra|anskogobrazovanja je uklju~ivanjeposebnog predmeta iz gra|anskogobrazovanja u obavezne nastavneplanove i programe svih osnovnih{kola u BiH. Uspje{na kampanja biosigurala odr`ivost gra|anskog obra-zovanja na svim nivoima i kon-tinuiranu obuku iz ove oblasti za sveu~enike. Kampanja uklju~uje Civitaskoordinatore, u~enike, nastavnike,
roditelje i druge gra|ane, koji sukoristili vje{tine nau~ene kroz pro-gram, da utje~u na predstavnikevlasti u svojim sredinama. Nakonkampanje, uslijedili su individualni sa-stanci s ministarstvima, kao i orga-niziranje okruglog stola kojem su pri-sustvovali entitetski i kantonalni min-istri obrazovanja. Kao rezultat do sadasmo dobili podr{ku iz KantonaSarajevo, Unsko-sanskog kantona,Br~ko Distrikta, Bosansko-podrinjskogkantona i Hercegova~ko-neretvanskogkantona. Podr{ke iz ostalih kantona, kaoi Republike Srpske, o~ekujemo u nared-nom periodu.
„Razvijanje standarda i pro-grama certifikacije nas-tavnika gra|anskog obrazo-vanja u osnovnim {kolama“
U skladu s programom certfikaci-je za nastavnike predmeta „Demo-
Obrazovni centar
19NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
JO[ JEDNA USPJE[NAGODINA IZA OBRAZOVNOGCENTRA ZA DEMOKRATIJUI LJUDSKA PRAVA - CIVITAS Kraj {kolske godine je ivrijeme da se osvrnemo
na napornu, aliuspje{nu godinu iza
nas. Poku{at }emo izd-vojiti nekoliko klju~nih
aktivnosti koje smozajedni~ki implementi-
rali u pro{loj godini
Obrazovni centar 19-20.qxd 14.5.2008 12:15 Page 19
kratija i ljudska prava“ u srednjoj{koli razvili smo program i standardeza certifikaciju nastavnika gra-|anskog obrazovanja u osnovnoj{koli. U proces su bili uklju~eni pre-dstavnici svih ministarstava obrazo-vanja i pedago{kih zavoda, univerzi-tetski profesori, kao i nastavnicipredmeta iz osnovne i srednje {kole.Prije implementacije ovoga progra-ma moramo imati podr{ke svih mini-starstava za uvo|enje posebnog pred-meta u osnovnoj {koli.
„Vrijednosti koje dijelimo“Projekt je nastavak projekta
Vlade SAD-a, koji je po~eo donira-njem kompjuterske opreme i povezi-vanjem {kola u regionu. U okviruprojekta osmi{ljen je i realiziranistra`iva~ko-promotivni projekt “[ta
volim u svom gradu”, u kojem suu~enici, s historijsko-kulturolo{kogaspekta, istra`ili svoje rodne gradovei dobijene informacije na kreativanna~in podijelili s kolegama iz cijeleBiH. U projekt je bilo uklju~eno 10srednjih {kola iz svih dijelova ze-mlje. Ostvareni su planirani rezultatiprojekta, koji uklju~uju izdavanjezajedni~ke bro{ure i multimedijalnogDVD-a, koji prezentiraju gradove i{kole u~esnice projekta.
„Civitas Akademija zamlade lidere“
Akademija za mlade lidere jeorganizirana po prvi put uz u~e{}e 26
mladih i aktivnih osoba iz svih dije-lova Bosne i Hercegovine. Tokom{estodnevne obuke na Akademiji,u~esnici su pro{li kroz teoretski diosastavljen od 8 modula, uz predava-nja vrhunskih profesora iz BiH,Hrvatske i Srbije. U~esnici su nakraju svoga boravka razvili akcioneplanove za implementaciju u zajedni-cama. Projekt je dobio veliku medi-jsku pa`nju.
„Obuka za mlade novinare“Odr`ana je i {kola novinarstva
kojoj su prisustvovala 23 u~esnika,koji su pro{li edukaciju za rad uprintanim i elektronskim medijama.Uspje{ni polaznici svoju praksustje~u u Civitas magazinu za mlade -Bu|enje i TV-emisiji - Vijesti zamlade, koja se prikazuje na sedamTV-stanica {irom BiH.
„Civitas na pred{kolskom nivou“
U ovom projektu je u~estvovalodevetnaest vrti}a, odnosno vi{e od400 u~esnika (direktori, pedagozi,odgajatelji). Uzrast djece koji je bioobuhva}en bio je od 5 do 6 godina. Unekim vrti}ima bile su, prema `eljidirektora i odgajateljica, uklju~ene imla|e grupe. Istra`ivanje o imple-mentaciji programa je pokazalo nje-govu opravdanost i efikasnost, te daje bio pozitivan u smislu odgoja iobrazovanja pred{kolske djece (djecasu postala zrelija, odgovornija,demokrati~nija...). Istra`ivanje je,tako|er, pokazalo utjecaj na kvalitetrada odgajatelja (unaprijedilo je nji-hov rad u vrti}u i dovelo do njihovogvlastitog boljeg razumijevanja:autoriteta, pravde i demokratije).Pokazalo se, tako|er, da je pro-gramske koncepte mogu}e integriratiu aktuelni program rada vrti}a, {to suu~esnici posebno istakli i predlo`ilida se to uradi na teritoriji cijele BiH.Odgovori pokazuju da bi se ovaj dioprograma mogao primijeniti odvrti}a do kraja prve trijade u
osnovnoj {koli; ispitanici su istaklida bi i u narednim godinama mogliprimjenjivati navedene koncepte, uzpro{irenje novim konceptima te da jecjelokupni program bio koristan zadjecu u vrti}u. Izra`ena je i `elja dase za ministre obrazovanja/prosvjeteorganizira prezentacija, kako bi segra|ansko obrazovanje uklju~ilo utemelje pred{kolskog obrazova-nja/odgoja. Sastanak u vezi s disemi-nacijom programa bit }e odr`an kra-jem 4. mjeseca.
Istra`ivanje srednjo{kol-skog programa u 56 {kola {irom BiH
Postoje}i obrazovni sistem uBosni i Hercegovini jo{ uvijek nijerazvio mehanizme kontinuiraneopservacije i evaluacije kvalitetaobrazovanja i do sada nije bilonau~nih procjena o dugoro~nim efek-tima gra|anskog obrazovanja, uvje-tuju}i to neophodnim da se provedenau~no/empirijsko istra`ivanje natemu. Civitas u sklopu svojihaktivnosti za pobolj{anje kvalitetaobrazovanja u na{oj zemlji izradio jeprojekt za provo|enje istra`ivanja usrednjim {kolama {irom BiH kako bisnimili stanje obrazovanja za demo-kratiju i ljudska prava.
Regionalni eksperti na poljuobrazovanja, demokratije i soci-ometrijskih istra`ivanja osmislili sunau~no/empirijsko istra`ivanje omjerenju efekta gra|anskog obrazo-vanja u Bosni i Hercegovini. Zasno-vano na lekcijama i iskustvima na-u~enim tokom istra`ivanja u BiH,sli~na istra`ivanja }e biti razvijena iprovedena u jo{ 8 zemalja u na{emregionu. Ciljevi projekta su da sesnimi stanje obrazovanja zademokratiju i ljudska prava, mjeren-je efekata koje obrazovanje zademokratiju i ljudska prava ima naaktivizam mladih ljudi, a u kasnijojfazi pozvati sve u~esnike na region-alnu institucionalizaciju gra|anskogobrazovanja.
Obrazovni centar
20 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Regionalni ekspertina polju obrazovanja,demokratije isociometrijskihistra`ivanja osmislilisu nau~no/empirijskoistra`ivanje o mjerenjuefekta gra|anskogobrazovanja u Bosni iHercegovini.
Obrazovni centar 19-20.qxd 14.5.2008 12:15 Page 20
Uprethodnih 12 godina
ovaj se pristup, zajed-
no sa sistematskim i
dugoro~nim planira-
wem, pokazao jako
uspje{nim. Iz ovog
razloga Civitas BiH, u saradwi sa
svojim me|unarodnim partnerima,
ve} nekoliko godina nastoji da
osna`i regionalni pristup tra-
nsferu znawa i zagovarawu iz
oblasti obrazovawa za demokratiju i
qudska prava i preuzima vode}u
ulogu u ovom procesu. Ovo je vidqivo
i u pomo}i koju smo pru`ili
uspostavqawu programa gra|anskog
obrazovawa u Indoneziji, Maleziji,
Hrvatskoj, Rumuniji, Srbiji i Crnoj
Gori i drugim zemqama. Civitas BiH
je aktivan partner u „Projekt
gra|anin” programima u Sjevernoj
Irskoj, Kolumbiji i Arapskom
Civitasu. U septembru 2005. Civitas
BiH je ugostio ira~ko-kurdsku dele-
gaciju edukatora i pomogao im u uspo-
stavqawu programa u wihovoj sredini.
Aktivnosti koje su po~ele sa
prvom regionalnom konferencijom o
gra|anskom obrazovawu odr`anom u
Sarajevu 2003. godine, nastavqene
u~e{}em na{ih stru~waka na obukama
u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu,
Rumuniji, saradwom sa Filozofskim
fakultetom u Zagrebu i profesorkom
Vedranom Spaji}-Vrka{, kuliminira-
le su na regionalnoj konferenciji
odr`anoj tokom pro{logodi{we
finalne smotre, na kojoj je formiran
Koordinacioni odbor za gra|ansko
obrazovawe u jugoisto~noj Evropi.
~lanovi Odbora su stru~waci i akti-
visti na poqu obrazovawa za demokra-
tiju i qudska prava iz deset zemaqa u
regiji, ~iji je primarni ciq institu-
cionalizacija gra|anskog obrazovawa.
Koordinacioni odbor, pokrenut
na inicijativu Civitas-a BiH,
tako|er ima za ciq da inicira i/ili
podr`i uspostavu centara, odnosno
lokalnih ta~aka za obrazovawe za
demokratsko gra|anstvo i qudska
prava u Beogradu, Bukure{tu,
Qubqani, Pri{tini, Podgorici,
Sarajevu, Skopju, Sofiji, Tirani i
Zagrebu, s primarnim zadatkom una-
pre|ivawa istra`ivawa i obrazova-
wa u qudskim pravima i demokratiji
te pru`awa dokumentacijsko-infor-
macijskih usluga u svrhu nacionalne
i me|unarodne saradwe.
Na posqedwem sastanku Odbora,
odr`anom u Sarajevu od 18. do 20. januara
2008. godine, regionalni eksperti na
poqu obrazovawa, demokratije i socio-
metrijskih istra`ivawa osmislili su
nau~no/empirijsko istra`ivawe o
mjerewu efekata gra|anskog obrazovawa
u regiji. Na osnovu lekcija i iskustava
nau~enih tokom istra`ivawa u BiH,
sli~na istra`ivawa }e biti razvijena i
provedena u jo{ 8 zemaqa u na{em
regionu. Ciqevi istra`ivawa su da se
snimi stawe obrazovawa za demokratiju
i qudska prava, izmjere efekti koje
obrazovawe za demokratiju i qudska
prava ima na aktivizam mladih qudi, a u
kasnijoj fazi pozivawe svih u~esnika na
regionalnu institucionaliziraju gra|a-
nskog obrazovawa.
Regionalna saradwa
21NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
CIVITAS BiH IMA VODE]U
ULOGU U REGIJI, A I [IRERad baziran na kvalitetnoj mre`i koordinatora predstavqaokosnicu Civitasovog pristupa obrazovawu za demokratiju
i qudska prava u BiH
REGIONALNI PRISTUPRegionalni pristup treba da obezbijedi transfer znawa i zajedni~ko
zagovarawe iz oblasti obrazovawa za demokratiju i qudska prava, kao i
razmjenu edukatora, programa, izvora u~ewa i regionalnih programa
obuke, kako bi se uspostavile ~vr{}e veze izme|u edukatora i u~enika iz
regiona i u~esnicima omogu}ilo da razmotre nove opcije za svoje organi-
zacije. Regionalni program mo`e biti veoma zna~ajan za pru`awe
konkretnog i prakti~nog savjeta realizatorima, kad je organizovan po
regijama i kada su jezi~ke barijere svedene na minum. Zahvaquju}i na{im
zajedni~kim naporima, ovo je jedno od rijetkih poqa u kojima na{a zemqa
ima vode}u ulogu.
Reg saranja 21.qxd 14.5.2008 10:51 Page 21
Gra|ansko vaspitawe
formalno je uvedeno
u sistem obrazovawa
Republike Srbije
{kolske 2001/2002.
godine. Pored bro-
jnih pitawa koja su pokretana u
vezi sa nastavom Gra|anskog
vaspitawa od wegovog uvo|ewa,
primjetno je da je pa`wa bila
vi{e usmjeravana ka statusu
predmeta, organizacionim i
tehni~kim pitawima. Mawe su
pokretana i nisu dovoqno pro-
dubqivana pitawa metodi~ke
zasnovanosti nastave Gra|a-
nskog vaspitawa. Vode}i se ide-
jom da bi zasnivawe metodike
nastave Gra|anskog vaspitawa
trebalo biti utemeqeno u dosa-
da{wim iskustvima i primjeri-
ma dobre prakse, kao i teoriji i
praksi dru{tava koja imaju
du`a iskustva u oblasti obrazo-
vawa za demokratiju, Demok-
ratsko gra|anstvo }e jednom u
tri mjeseca objavqivati tek-
stove i analize obrazovnih
politika, nove stru~ne litera-
ture i rezultata istra`ivawa u
zemqi i svijetu, zna~ajnih za
rad nastavnika u ovoj oblasti.
U prvom broju ~asopisa pred-
stavqena su sistemska rje{ewa
koja u ovoj oblasti postoje u
Srbiji, institucionalni okvir
koji ona daju lokalnim inicija-
tivama kao jedan od najva`nijih
preduslova za uspje{no pro-
vo|ewe programa. Daqe unap-
re|ivawe realizacije nastave
gra|anskog obrazovawa ogleda
se u uspostavqawu mehanizama
za pra}ewe i osigurawe kva-
liteta obrazovawa za demok-
ratsko gra|anstvo, a kao dugo-
ro~ni ciq ministar prosvjete
Republike Srbije dr. Zoran
Lon~ar tako|e najavquje sis-
temsku primjenu integrativnog
pristupa koji }e omogu}iti da
sadr`aji programa obrazovawa
za demokratiju i gra|ansko
dru{tvo postanu elementi pro-
grama ve}ine nastavnih predmeta.
Kroz rubriku posve}enu una-
pre|ewu obrazovawa za demo-
kratsko gra|anstvo ve} samim
nazivom `elimo da uka`emo na
zna~aj kontinuiranog rada na
unapre|ivawu obrazovnih prak-
si u savremenim obrazovnim sis-
temima. Kao obrazovawe kroz
cio `ivot, obrazovawe za
demokratsko gra|anstvo je dio
formalnog i neformalnog obra-
zovawa. Ono se ostvaruje i u
drugim institucijama sistema,
kroz aktivnosti organizacija
civilnog dru{tva, lokalnih
zajednica i medija, kao i u
svakodnevnom `ivotu. ^asopis u
ovom broju daje pregled poje-
dinih aktera u Srbiji koji se
bave obrazovawem za demo-
kratsko gra|anstvo stvaraju}i
tako podsticajno okru`ewe i
model otvorene i demokratske
zajednice koji `elimo da pru-
`imo na{im u~enicima.
Regionalna saradwa
22 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
UDRU@EWE GRA\ANA “GRA\ANSKEINICIJATIVE’’ POKRENULO ^ASOPIS
“DEMOKRATSKO GRA\ANSTVO”
Imaju}i u vidu va`nost razvoja obrazovawa za demokratskogra|anstvo i wegovog doprinosa razvoju cjelokupnog dru{tva,
Udru`ewe gra|ana za demokratiju i gra|ansko obrazovawe„Gra|anske inicijative“ iz Beograda pokrenulo je ~asopis za nas-tavnike gra|anskog vaspitawa Demokratsko gra|anstvo. Ciq namje da kroz wega ponudimo odgovore na neka otvorena pitawa i da
istovremeno {iru {kolsku javnost upoznamo sa konceptomdemokratizacije {kole.
Reg srbija 22.qxd 14.5.2008 10:53 Page 22
Me|unarodnipristup stan-dardizacijiobrazovanja,nastao pod uti-cajem Uneska i
Vije}a Evrope, ima uloguuskla|ivanja i poticanja. Evropskakomisija je jo{ 2002. godine usvojilaklju~ne kompetencije koje treba darazvija svaki obrazovni sistemzemalja ~lanica i njihovih susjeda.Postoji mnogo definicija gra|anskih
kompetencija, mi }emo ovdjepreuzeti onu koju nudi MargaretBranson: to su znanja, vje{tine istavovi koji omogu}uju informirano,aktivno i opredijeljeno u~e{}egra|ana u demokratskom dru{tvu ucilju razvijanja zajedni~kog dobra, iuz maksimalno po{tovanje i za{tituljudskih prava1. Mnogo je faktora uzeto u obzir,me|u njima klju~na briga je voditira~una o razvoju djece pred{kolske i{kolske dobi, te posebna pa`nja u
periodu adolescencije. Mnogo fakto-ra uti~e na odre|ivanje kako samihuzrasta, tako i stepenica u razvojudjece, te su navedene kompetencijedate samo okvirno.U pogledu pred{kolskog uzrasta,istra`ivanje izvr{eno u BiH 2007.godine, kao i ve}ina raznih progra-ma u svijetu, preporu~uje po~etakrada sa po~etkom pete godine`ivota. Savremena nauka i na{ali~na iskustva sa mla|im grupamadokazuju da i prije toga, ~ak i kod
U fokusu
23NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Gra|anske kompetencijecjelo`ivotnog u~enja
Gra|anske kompetencije spadaju u jedan od 5 indikatora klju~nih kompetencija potrebnih za Evropu 21. vijeka. To, samo po sebi, dovoljan
je argument da nije sporno da li je na{im u~enicima potrebno razvijatigra|anske kompetencije
11 MMaarraaggrreett SSttiimmmmaann BBrraannssoonn:: KKlljjuu~~nnee kkoommppoonneennttee uu ggrraa||aannsskkoomm oobbrraazzoovvaannjjuu,, CCeennttaarr zzaa ggrraa||aannsskkoo oobbrraazzoovvaannjjee,, KKaallaabbaassaass,, KKaalliiffoorrnniijjaa,, 22000066
Kompetencije 23-26.qxd 14.5.2008 11:58 Page 23
beba, mnoga iskustva predstavljajuizvor predstave djeteta o svijetu idru{tvu koje ga okru`uje. Pred{kols-ka ustanova treba da bude mjestosocijalizacije, koja se ostvaruje krozraznovrsne forme igara. Ovaj uzrast,koji se prema Pija`eu tuma~i kao„period konkretnog operativnogdjelovanja“, posebno je pogodan zaformiranje stavova i po~etnesposobnosti dovo|enja u vezurazli~itih stajali{ta2. Ma{ta i kreativnost u tom uzrastumogu se koristiti za razvoj apstrakt-nih koncepata kod djeteta. Tako se iu pogledu gra|anskih kompetencijao~ekuje da }e djeca, koja su u ovomuzrastu sposobna da ponu|enezadatke do`ive kao zabavu, npr.,znati i biti u stanju:
identificirati osnovne vrijednostipravednog dru{tva kroz pri~e, sim-bole, pjesme i igre
pokazati da svaki
pojedinac/dje~ak i djevoj~ice,odrasli bez obzira na sve razlike,imaju udjela u stvaranju i odr`ava-nju takvog pravednog dru{tva
opisati ljudska prava, a posebnoprava djeteta kroz pri~e, slike, sim-bole i pjesme i objasniti odgovornostsvih nas za njihovo po{tovanje
demonstrirati razumijevanjeosnova i svrhe razli~itih tipovavlasti iz njihovog okru`enja u ciljuostvarenja pravednog dru{tva
pokazati kroz mno{tvo razli~itihkreativnih proizvoda i igranja ulogarazumijevanje zna~enja rije~igra|anin i njihovih prava i odgo-vornostiKompetencije ste~ene u pred{kol-skom odgoju i obrazovanju nado-gra|uju se u prvoj trijadi devetogo-di{nje osnovne {kole. Op}enito seuzima da od osme godine djecapokazuju sposobnost da svojemi{ljenje suprotstave mi{ljenjimadrugih. Stoga se u gra|anskim kom-
petencijama, po sistemukoncentri~nih krugova, {iri saznajnai emocionalna komponenta. Ve} odtre}eg razreda treba da se uvodevje`be koje olak{avaju pore|enje, tepodsti~u kriti~ko mi{ljenje. Ovo jeveoma va`no za sticanje vje{tina.Mada zapo~inju proces opona{anjeodraslih, ukoliko imaju prilike da seslobodno uklju~e u rasprave,diskusije, istra`ivanja i „pretjeriva-nja“, djeca su u stanju da prevazi|u~isto opona{anje. Ukoliko suaktivnosti u razredu u ovom uzrastuusmjerene na djecu, do 12. godineoni bi, npr., trebali biti u stanju da:
objasne za{to su dru{tvu potreb-na pravila, zakoni i vlast
obrazlo`e za{to demokratijauklju~uje glasanje, vladavinu ve}inei uspostavljanje pravila
objasniti pojam zajednice, kakogra|ani rade za dobrobit zajednice,prava i odgovornosti
U fokusu
24 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS22 @@aakk GGoonnee,, MMeejjiijjsskkoo oobbrraazzoovvaannjjee,, PPrreesssseess UUnniivveerrssiittaaiirreess ddee FFrraannccee,, 11999977
Kompetencije 23-26.qxd 14.5.2008 11:58 Page 24
u~estvovati u kreiranju pravila,izborima u {koli, pona{ati se u {kolii slobodnom vremenu u duhupo{tovanja ljudskih prava i odgo-vornostima gra|ana
Od dvanaeste do petnaeste godinemla|i adolescenti ulaze u buranperiod koji sa jedne strane karakter-izira udaljavanje od konkretnog, a sadruge strane sna`no, i ~esto izuzetnoburno pro`ivljavanje fizi~ke ipsihi~ke promjene. Ovaj uzrastkarakteri{e i potreba zasamoodre|enjem, osobnom neovis-no{}u, i otkrivanju sebe kao zrele iodgovorne osobe sa jedne strane, tesopostvene kompleksnosti sa druge.Ovaj uzrast je naro~ito pogodan zarazumijevanje i projekciju osobneuloge u dru{tvu, kao i aktivnogu~e{}a, makar vrlo ~esto konflikt-nim zbog velikog jaza izme|u vri-jednosnog sustava u teoriji, i nje-govog odsustva u praksi. U ovoj fazistvaraju se permanentne „navikesrca i uma“, stoga `elim ista}i pred-nost koju ima dobro organizirananastava predmeta gra|anskog obra-zovanja u zavr{nim razredima sred-nje {kole. U fazi istra`ivanja i ana-lize svijeta oko sebe (~esto jednos-trane i veoma kriti~ki intonirane),adolescenti posredno poku{avaju darazrije{e i neke svoje unutarnje kon-flikte. Kroz istra`ivanje i samostalan
rad na projektima na kraju osnovne{kole u~enici bi trebali znati i biti ustanju da:
objasne koncepte poputdemokratije, gra|anstva, i me|una-rodnih dokumenata koje ih pro-moviraju
razumiju ulogu i odgovornostigrana i nivoa vlasti va`nih zavo|enje politike na lokalnom iregionalnom planu,
u~estvuju u aktivnostima zajed-nice, sposobnost da se sara|uje sainstitucijama u javnom domenu
poka`u solidarnost i aktivnost ucilju rje{avanja problema kojipoha|aju lokalnu i {iru zajednicu
prihvate koncepte ljudskih pravai jednakosti kao osnove solidarnostii odgovornosti, prihvatanje jed-nakosti mu{karaca i `ena.Prelazak u srednju {kolu karakte-rizira i dramati~na promjena mladihu odnosu na svijet koji ih okru`uje.To je doba prihvatanja „grupe“ i pri-tiska vr{njaka da se usvoje “modeli“pona{anja karakteristi~nih za grupukojoj svi mladi `ele pripadati. Odtoga {ta im {kola nudi i na kojina~in umnogome }e zavisiti da li }emladi ispoljiti odu{evljenje ilirazo~arenje u cijeli svjetski poredak,i na njihovom li~nom nivou.Ukoliko se aktivnosti u odjeljenjuusmjere na analize, debate,
istra`ivanja i kreativno stvaranje,mladi ljudi su spremni da se uklju~eu gra|anske aktivnosti i u~estvuju urje{avanju dru{tvenih problemasavremenog `ivota. Iz tog razloga sekompetencije na ovom nivouprenose na sferu permanentnogobrazovanja, po`eljnog za svakogodraslog gra|anina.
poznavanje gra|anskih prava iustava zemlje i entiteta/kantona,nivoe vlasti i njihove funkcije
po{tovanje i razumijevanje razli-ka izme|u sistema vrijednostirazli~itih nacionalnih, etni~kih ivjerskih grupa
spremnost da se u~estvuje udemokratskom procesu na svimnivoima
stav da je potrebno volontirati iu~estvovati u gra|anskim aktivnosti-ma, podr`avanje razli~itosti iosje}aja pripadnosti dru{tvu svihgrupa (etni~ke, rasne, vjerske,jezi~ke, nacionalne manjine, `ene,siroma{ni, grupe sa posebnim potre-bama...)
upu}enost u glavna de{avanja,trendove i pokreta~e promjena uvlastitoj, evropskoj i svjetskojistoriji, trenutnu situaciju u Evropi isvijetu.
Gra|anska kompetencija navisoko{kolskom nivou podrazumije-va sposobnost pojedinca za potpunou~e{}e u gra|anskom `ivotu, bazira-no na znanju o dru{tvenim ipoliti~kim konceptima i struktura-ma, te usmjerenost premademokratskoj participaciji. Premadoktoru D`onu Patriku, ona obuhvata:
1. ZNANJE ODEMOKRATIJI(GRA\ANSKO ZNANJE)
Univerzalni koncepti i principi osu{tini demokratije. Trajna pitanja ozna~enju i kori{tenju klju~nih ideja
Bitne odluke o mjerama javne
U fokusu
25NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Kompetencije 23-26.qxd 14.5.2008 11:59 Page 25
politike i interpretacijama ustava uvezi s njima
Ustavi i institucije vlasti pre-dstavni~ke (reprezentativne)demokratije
Prakticiranje demokratskoggra|anstva i uloga gra|ana
Historija demokratije u pojedi-nim dr`avama u cijelom svijetu
2. VJE[TINEGRA\ANSTVA UDEMOKRATIJI (KOGNITIVNEGRA\ANSKE VJE[TINE)
Identificiranje i opisivanje infor-macija o politi~kom i gra|anskom`ivotu
Analiziranje i obja{njavanjeinformacija o politi~kom igra|anskom `ivotu
Sinteza i obja{njavanje informa-cija o politi~kom i gra|anskom`ivotu
Evaluiranje, prihvatanje iodbrana stajali{ta o javnim
doga|ajima i pitanjimaKriti~ko razmi{ljanje o uslovima
politi~kog i gra|anskog `ivotaKonstruktivno razmi{ljanje o
na~inima pobolj{anja politi~kog igra|anskog `ivota
Razmi{ljati komparativno, inter-nacionalno i globalno o demokratiji
3. VJE[TINEGRA\ANSTVA UDEMOKRATIJI(GRA\ANSKE VJE[TINEU^E[]A VLASTI)
Interakcija sa drugim gra|animau cilju promoviranja personalnih iop{tih interesa
Pra}enje (monitoring) javnihdoga|aja i pitanja
Razmatranje i dono{enje odlukao mjerama javne politike
Utjecanje na politi~ke odluke ojavnim pitanjima
Implementacija politi~kih odlukao javnim pitanjima
Djelovanje na pobolj{anju poli-
ti~kog i gra|anskog `ivota lokalno,nacionalno i globalno
4. DISPOZICIJEGRA\ANSTVA UDEMOKRATIJI(GRA\ANSKI STAVOVI)
Afirmacija op{te i jednakehumanosti, digniteta i vrijednostisvake osobe
Po{tivanje, za{tita i kori{tenjeprava koja su jednaka za svakog
Odgovorno u~estvovanje u poli-ti~kom i gra|anskom `ivotu zajed-nice
Prakticiranje samoobuzdavanja(discipline) individualno i institu-cionalno
@ivjeti po primjeru moralnostidemokratskog gra|anstva prakticira-ju}i vrline poput suzdr`anosti,upornosti, dare`ljivosti i pravdolju-bivosti
Promoviranje op{teg dobralokalno, nacionalno i globalno.
Mr. sci Rahela D`idi}
U fokusu
26 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Kompetencije 23-26.qxd 14.5.2008 11:59 Page 26
U O[ „Mak Dizdar“ Zenica savi{egodi{njom tradicijom se real-iziraju programski sadr`aji CIVI-TAS-aa. Do sada je mnogo ura|eno narje{avanju postavljenih problema.Ove {kolske 2007/2008. godineodlu~ili smo da istra`ujemo ipoku{amo utjecati na rje{avanjeproblema BEZBJEDNOSTI SAO-BRA]AJA. To je jedan od ozbiljnihproblema u na{oj lokalnoj zajednici,pa i u Bosni i Hercegovini. U sao-bra}ajnim nezgodama ljudi svako-dnevno gube ivote ili ostaju trajni inva-lidi. Raduje nas ~injenica {to smo i mikao djeca dobili priliku da ka`emo {tomislimo o ovom problemu. Prenosimo vam kratki OSVRT ONAU^ENOM, nekih u~enika naodabranu temu i nastavu Gra|anskogobrazovanja.
U~enica A. Hod`i}„Na sekciji CIVITAS i redovnim~asovima Gra|anskog obrazovanjanau~ila sam da samo istra`iva~kimradom mo`emo spremno pristupitiproblemu.Problem sigurnosti u saobra}aju je{irokog spektra, pa je zahtijevaomnogo istra`iva~kih informacija.Gra|ansko obrazovanje mi jepomoglo da nau~im koja su to lju-dska prava i kako da se osje}am si-
gurno i za{ti}eno. Nau~ila sam nekeinformacije koje do uvo|enja ovogpredmeta u {koli nisam znala, a to suna~ini u~estvovanja u~enika u izbori-ma, odluke koje }u donositi kaogra|anin, odgovornost koju svakipojedinac treba posjedovati. Nau~ilasam kako da za{titim svoju ipo{tujem tu|u privatnost. Mislim daje uvo|enje ovog predmeta pomoglou~enicima da saznaju vi{e informaci-ja o `ivotu i da stvore vlastitu odgo-vornost”.
U~enica B. Gluhi}:„Jedno od bitnih iskustava koje samstekla rade}i na „Projektu gra|anin„je to da je rad u grupama mnogokorisniji nego samostalni rad. Ovimprojektom smo iskazali svoje stavovei mi{ljenja te na{im zaje-dni~kimradom uspjeli zadatak dobro uraditi.Nau~ili smo kako da se borimo zaono {to `elimo i kako na {to boljina~in rije{iti postoje}i problem.Zajedni~kim radom nau~ila sam dasvako mi{ljenje treba saslu{ati i nabilo koji na~in iskori-stiti. Ovaj pro-jekat nam je pomogao da izgradimoja~e stavove i da ih iskoristimo urje{avanju problema.“
U~enica [. Kova~evi}:„Ovim projektom sam shvatila da se
svi trebamo boriti za svoja prava islobodno iznositi svoje stavove, makakvi oni bili. Trebali bismo ~e{}eraditi ovakve projekte jer na taj na~iniznosimo svoja razmi{ljanja, a nikonas za to ne osu|uje. PredmetGra|ansko obrazovanje bi trebao bitiuveden i u ni`e razrede jer je idealanza spoznaju svijeta onakvog kakavzaista jeste.“
U~enik A. Abdi} i u~enica T.Bajramba{i}:„Radom u grupi nau~ili smo da jelak{e i br`e raditi zajedno nego sam.Sva mi{ljenja su uva`avana i ni jednonije zanemareno. Zato vi{e nije bilava`na tema niti stav, nego na~in nakoji smo se trudili dokazati svojestavove. Nau~ili smo saslu{ati i tu|emi{ljenje i trudili se da budemo toler-antni. Predmet Gra|ansko obrazo-vanje poma`e nam da izgradimosvoje stavove, nau~imo da komunici-ramo, {to }e nam svakako trebati ubudu}em `ivotu.“
U~enica A. Had`i{ehi}:„Na ovom predmetu koji je, na`alost,zastupljen samo jednu godinu uosnovnoj {koli, nau~ila sam daistra`iva~kim radom mo`emo do}ido rje{enja postavljenog problema.Lekcije na ~asovima upu}ene suupravo nama. Upu}uju na `ivot,gra|anske obaveze, odgovornost...Predmet nije te`ak, a mnogo poma`eu `ivotima mladih ljudi, potpoma`eizgradnji li~nosti i shvatanju mladihljudi koja su njihova prava i odgov-ornosti. U svemu ovome nam mnogo poma`enastavnik Gra|anskog obrazovanjaBenjamin Hurem.“
Civitas sekcija - MAKOVC
[kolska i op}inska natjecanja PG
27
PROJEKT GRA\ANIN U OSNOVNOJ[KOLI „MAK DIZDAR“ ZENICA
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
master.qxd 14.5.2008 13:18 Page 27
[kolska i op}inska natjecanja PG
28 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Osnovna {kola “Vuk
Stefanovi} Karaxi}”
Doboj
DOBOJ - U~enici VIII-6 razreda O[ ,,Vuk
Stefanovi} Karaxi}“ iz Doboja istra`ivali
su u okviru Projekta „Ja, gra|anin“ problem
komunikacije sa osobama koje ne ~uju.
Problemu su dali naziv: Kako da razgo-
varamo? Ti ne ~uje{... ja te ne razumijem...
Za izabrani problem, kako oni ka`u,
inspiraciju nose u sebi jo{ od {estog
razreda nakon obrade pisma [kola, itali-
janskog pisca Edmonda de Ami~isa. Zatim
je ~lanak iz |a~kog lista NAJ pod nazivom
„Jezik ruku“ potvrdio wihov osje}aj za
osobe koje se nalaze u socijalnoj izo-
laciji, iako sve mogu kao i mi, samo ne
mogu ~uti.
U toku rada i istra`ivawa potrebnu
pomo} i podr{ku pru`ila im je wihova
razrednica i nastavnica srpskog jezika Bosa
Igwi}. Pobijedili su na {kolskom takmi~ewu i
spremni su za op{tinsko koje }e se odr`ati 12.
aprila 2008. godine.
U~enici osje}aju veliko zadovoqstvo {to su
upoznali jezik ruku i predla`u da se u osnovnoj
{koli uvede gestovni jezik kao izborni predmet.
Ekipa u~enika VIII-6 i starje{ina odjeqewa Bosa Igwi}
O[ „Marka Maruli}a“Ljubu{ki
LJUBU[KI - U O[ “Tina Ujevi}a“ u Vitiniodr`ano je op}insko natjecanje u~enikaljubu{kih osnovnih {kola u CivitasovuProjektu Gra|anin. Pobjednici su u~eniciO[ „Marka Maruli}a“, koji su obradilitemu “Trgovina ljudima” i tako steklipravo daljnjeg natjecanja na `upanijskojrazini. Prema mi{ljenju troje sudaca, nji-hov nastup i predstavljanje ozbiljnogdru{tvenog problema trgovine ljudima bilisu najkompletniji i najuvjerljiviji te suzaslu`ili pobjedni~ku titulu. Za to suzaslu`ni u~enici Tonina Ibrulj, DubravkaPe{orda, Ziba Dalipagi}, Martina ]ori},Viktorija Solin, Manuela [krobo, PetraMijatovi} i Sandra Herceg, a pripremala ihje i vodila u~iteljica Memnuna Mahi}. U
natjecanju su sudjelovali i u~enici O[ Ivane Brli}Ma`urani}, koji su pripremili temu “Urbanizacijagrada”, i doma}ini u~enici O[ “Tina Ujevi}a“, koji suse predstavili temom “Ovisnost”.
PG takmicenja 28.qxd 14.5.2008 12:19 Page 28
Uskladu sa
Kalendarom
takmi~ewa u~enika
osnovnih {kola RS
za {kolsku 2007/08.
godinu, {kolsko
takmi~ewe iz Projekta “Ja,
gra|anin” u O[ “Petar
Ko~i}” u Prijedoru odr`ano je
u srijedu, 05.03.2008. godine.
Takmi~ewe je pru`ilo pravu
lepezu razli~itih problema
kojima su se u~enici bavili i
mogu}ih rje{ewa koja su
nudili, jer se takmi~ilo osam
ekipa odjeqewa osmog razreda,
i svi su nastojali biti najbo-
qi. Likovno i verbalno su nas-
tojali {to kvalitetnije
predo~iti probleme koje su
prou~avali i ponuditi realne
puteve za wihovo rje{avawe,
pokazuju}i koliko su nau~ili o
mjerama javne politike, o
mogu}nostima uticawa na
lokalnu vlast, o aktivnom
ukqu~ivawu u rje{avawe prob-
lema lokalne zajednice, ali i
onih od globalnog zna~aja.
Na op{tinsko takmi~ewe
plasirala se ekipa u~enika
VIII-4 odjeqewa, koja je
prou~avala problem seksualnog
obrazovawa osnovno{kolske
omladine i koja je osvojila
najve}i broj bodova.
Pobjedni~ku ekipu ~ine
u~enici: Nikolina Babi},
Milo{ Repaji}, Neda Medi},
Milana Komosar, Katarina
Borenovi}, Maja Medi}, Ratko
Maxar i Awa Blagojevi}.
Razrednica pobjedni~ke ekipe
je Jelena Damjanovi}, koja je
umje{no i stru~no vodila i
usmjeravala rad svojih u~enika.
Sudije na {kolskom takmi~ewu
bile su:
1. Du{ica Kecman, doktorica,
sertifikovani sudija
2. Jelka Tomi}, nastavnica,
~ije je odjeqewe pro{le
{kolske godine pobijedilo na
regionalnom takmi~ewu, i{lo
na dr`avnu smotru u Sarajevo i
qetni kamp u Br~kom
3. Nada Ribi}, pedagogica, ser-
tifikovani sudija
Iz Osnovne {kole “Petar
Ko~i}” upu}ujemo tople poz-
drave NA[-em CIVITAS-u,
svim Civitasovcima i ostalim
drugarima {irom Republike
Srpske i Bosne i Hercegovine,
koji se trude da nau~e
demokratiju.
S po{tovawem!
Nada Ribi}, pedagogicaOsnovna {kola
“PETAR KO^I]”, PRIJEDOR
[kolska i op{tinska natjecawa PG
29NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
[kolsko takmi~ewe iz
Projekta “Ja, gra|anin”
Prijedor 29.qxd 14.5.2008 13:05 Page 29
Uprethodnom brojusmo informirali oinicijalnom zna-nstvenom istra-`ivanju ~iji je ciljutvrditi u~inke
predmeta «Demokracija i ljudskaprava» u srednjim {kolama Bosne iHercegovine. Ovdje }emo dati samokratki pregled izvr{enog, te inicijal-nih rezultata koji se ne ti~u samogpredmeta istra`ivanja. Zavr{noistra`ivanje se vr{i u ~etvrtom ipetom mjesecu, te }e tek nakon sta-
tisti~ke obrade i pore|enja po~etnog izavr{nog testa mo}i da se diskutira omogu}im rezultatima.
Istra`iva~ki instrumentiZadaci iz ‘Demokracije i ljudskih
prava’ za u~enike (inicijalno i finalnoispitivanje)
Upitnik o stavovima u~enika (odemokraciji i demokratskom razvojuBiH; predmetu, ud`beniku, nastaviitd., te prijedlozi za pobolj{anje)
Upitnik za nastavnike (stru~na
sprema, samoprocjena pripre-mljenosti za nastavu, percepcijaproblema u ostvarivanju nastave itd.,te prijedlozi za pobolj{anje itd.)
Upitnik za direktore {kola(stavovi prema predmetu, kadrovskepotrebe, usavr{avanje nastavnika,opremljenost {kole, suradnja {kole izajednice itd., te prijedlozi zapobolj{anje)
Obrazac za analizu nastavnihplanova i programa za srednje {kole
Obrazac za analizu normativnihdokumenata
PostupakInicijalno ispitivanje znanja i stavovau~enika (kompozitni upitnik)
Prikupljanje prijedloga nastavnikaIzrada prve radne verzije instru-
mentaEkspertna recenzija instrumentaDorada instrumentaSonda`na provjeraFinalizacija instrumentaPrimjena instrumenta na odabra-
nom uzorku u~enikaObrada podatakaInterpretacija rezultataAnaliza nastavnih planova i pro-
grama te normativnih dokumenataIspitivanje stavova nastavnika i
direktora {kolaFinalno ispitivanje znanja i
stavova u~enika
Odstupanja od statisti~kog uzorkaU skladu sa statisti~kim determinan-
Istra`ivanje u {kolama
30 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Stanje Obrazovanja zaDemokraciju i ljudska prava
u srednjim {kolama
Rezultati inicijalnog istra`ivanja, provedenog usuradnji sa ministarstvima prosvjete i obrazova-nja, upu}uju da se u nekim kantonima/`upanija-ma u srednjim {kolama ne po{tuju Zajedni~ka jezgra nastavnih planova i programa koja seodnose na predmet „Demokracija i ljudska prava“
Istrazivanje 30-31.qxd 14.5.2008 11:41 Page 30
tama sa~injen je stratifikovani uzorakkoji je trebalo da bude reprezentati-van u odnosu na populaciju iz koje jeuzet. To su bili u~enici 3. i 4. razre-da srednjih {kola koji imaju predmet‘Demokracija i ljudska prava’ ili„Politika, gospodarstvo, demokracijai ljudska prava“ Kako bi istra`ivanje bilo znanstveno,potrebna slu~ajnost uzorka obezbi-je|ena je u projektnoj fazi slu~ajnimodabirom razreda kori{tenjemra~unarski generirane „random“funkcije. Anketarima su dostavljenadetaljna i precizna uputstva, u vezi saizborom {kola (40% gimnazije, 40%mje{ovite stru~ne {kole i 20 postotrogodi{nje stru~ne {kole). Po~etnomistra`ivanju pristupilo je 1505u~enika/u~enica. Tijekom istra`iva-nja do{lo je do odstupanja od planira-nog istra`ivanja, u nekim `upanijamauzrokovanog veoma malim brojemu~enika u anketiranom razrednomodjelu (ispod 10), tako da smo moralianketirati dodatne razrede. Tu seizgubilo iz vida da dodatni razredimoraju odgovarati populaciji, pa jetre}i razred zanatskog smjera zami-jenjen 4 razredom gimnazijalaca.Mogu}e je da su, u najboljoj namjeri,profesori birali najbolje odjele, takoda su se pojavile statisti~ki zna~ajnerazlike u samom uzorku, {to nam
onemogu}ava pore|enje po demo-grafskim podacima kao {to su: vrsta{kole, razred, op}i uspjeh, obrazo-vanje oca i majke. Ovom prigodom smo tako|er do{li ido saznanja da se Zajedni~ka jezgrane po{tuju. Naime, u `upanijamakoje rade na hrvatskom nastavnomplanu i programu ovi sadr`aji se jo{
uvijek izu~avaju kao kursna cjelina uokviru predmeta „Politika, gospo-darstvo, demokracija i ljudska prava“i to u ~etvrtom razredu za gimnazi-jalce, dok za druga zanimanja nismodobili precizne odgovore. Odukupnog uzorka populacije kojadolazi iz tih dijelova na{e zemlje,95% ispitivanih su izjavili da suu~enici 4 razreda gimnazije, ~ime jenaru{en statisti~ki stratum po vrsti{kole. U pogledu prosje~ne ocjene, kao istupnja obrazovanosti roditelja pos-toji statisti~ki zna~ajna razlika me|uu~enicima iz razli~itih entiteta/kan-tona/`upanija i distrikta, pa nijemogu}e izvr{iti ozbiljnu komparacijurezultata.U Tuzlanskom kantonu predmet se ugimnazijama izu~ava u drugomrazredu, {to tako|er onemogu}avakomparaciju sa ostalima, jer se uzrastu~enika pokazao kao statisti~kizna~ajna varijabla koja uti~e napo~etno znanje u~enika o demokraci-ji i ljudskim pravima. U Herce-gova~ko neretvanskom kantonu/`u-paniji jedan odjel iz Stoca koji radina bosanskom jeziku je ozna~io daizu~ava predmet u ~etvrtom razredu. U Republici Srpskoj se postepenoradi na prebacivanju predmeta iz~etvrtog u tre}i razred, tako da je, zasada, jednaka distribucija populacijena tre}i i ~etvrti razred.Svi ovi podaci upu}uju da seZajedni~ka jezgra nastavnih planovai programa iz ovog predmeta u sred-njoj {koli ne primjenjuju doslijedno.Kao konsekvenca, ugro`avaju seprava u~enika na pristup obrazova-nju i pravo na mobilnost. Naime,ukoliko se predmet izu~ava urazli~itim razredima u~enicima jeote`ana mobilnost na cijeloj teritori-ji na{e zemlje, jer se mo`e desiti daga moraju poha|ati jo{ jednom, ilida ga ne}e nikako imati.
Prof. dr Vedrana Spaji} – Vrka{ imr. sci Rahela D`idi}
Istra`ivanje u {kolama
31NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Istrazivanje 30-31.qxd 14.5.2008 11:42 Page 31
Prvi dan Smotra }e seodr`ati u zgradiZajedni~kih institu-cija (sala Parla-menta BiH), uzu~e{}e 256 u~enika,
nastavnika, entitetskih i `upanijskihministara obrazovanja, gostiju iz
SAD-a, predstavnika institucija kojese bave obrazovanjem, kao i pred-stavnika op}ina koji su pomogliodr`avanje takmi~enja na op}i-nskom, me|uop}inskom, regional-nom i `upanijskom nivou.
Za mnogobrojne u~enike i nasta-vnike bit }e to prilika da za vrijeme
svog kratkog boravka upoznaju kul-turne i historijske znamenitosti uSarajevu, ali i da po prvi put budu uprilici da posjete i upoznaju se sastrukturom Zajedni~kih institucijaBosne i Hercegovine. Na`alost, ovoje jedini akademski program koji jeuklju~en u nastavne planove i pro-
Finalna smotra
32 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
U susretFinalnoj smotri
Ovogodi{nja Finalna smotra najboljih timova osnovnih i srednjih {kola uBosni i Hercegovini odr`at }e se u periodu od 17. do 18.5.2008. godine u
Sarajevu
smotrra 32-33.qxd 14.5.2008 10:58 Page 32
grame u sve obrazovne sustave uBosni i Hercegovini.
Prvi je dan Finalne smotre orga-niziran u Parlamentu Bosne i Herce-govine. Program je koncipiran takoda predstavi rad pobjedni~kih timovana programu Projekt „Gra|anin”.Tako|er, bit }e predstavljena po-stignu}a Civitasa na polju gra-|anskog obrazovanja. Predstavnicitimova pobjednika osnovnih i sredn-jih {kola bit }e u prilici da u svomkratkom predstavljanju upoznaju pri-sutne o tome {to su konkretno uradi-li u svojim lokalnim sredinama, snaglaskom na znanja i vje{tine kojesu stekli rade}i na programu.
Isto tako, planiran je obilazakzgrade Zajedni~kih institucija, kaoi fotografisanje timova. Za sveu~esnike organiziran je ru~ak, koji}e se odvijati tokom jednosatnepauze. Po zavr{etku programa,u~enici }e u pratnji svojih nastavni-ka, sarajevskih u~enika-doma}ina,Mre`e mladih Civitasa organizira-no i}i u obilazak grada. Svi timovi}e biti smje{teni u Hotelu „Saraj”,gdje }e se za u~enike Finalne smotreorganizirati ve~era sa zabavnim pro-gramom, dok je za nastavnike i gosteorganiziran prijem, koji }e se odr`ati uHotelu „Bosnia”. Doma}in prijema jeUred za odnose s javno{}u Ameri~ke
ambasade u Bosni i Hercegovini. Drugi }e dan Finalne smotre
u~enici osnovnih i srednjih {kola bitiu prilici da rade u radionicama ~ija }etema biti planiranje aktivnosti Br~koljetnjeg kampa, koji je i ove godinenagrada svim pobjedni~kim timovi-ma. U~enici }e svojim sugestijamastvoriti okvirni model radionica iostalih aktivnosti koje bi `eljeli imatiu kampu. Ostatak u~enika i nastavni-ka bit }e pored svojih portfolija imijenjat }e se nakon zavr{etka prvogsata rada u radionicama.
Tanja Jerlagi}
Finalna smotra
33NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
smotrra 32-33.qxd 14.5.2008 10:58 Page 33
Obrazovni centar zademokratiju i ljud-ska prava CIVI-TAS i Udru`enjeOBRAZOVANJEGRADI BiH zajed-
ni~kim snagama realiziraju projekt “ U IMOO LJUDSKIM PRAVIMA’’. TreneriCIVITAS-a realizirali su 18 radioni-ca u Sarajevu i 13 u Visokom. USarajevu su ra|ene radionice podnaslovom: „Borci za ljudska prava“,„Op}a ljudska prava“, „Dje~ija
prava“, „Glasati ili ne glasati“,„Imamo li alternative“, „Koraknaprijed“, a u Visokom su realiziraneradionice: „Op}a ljudska prava“,„Dje~ija prava“ i „Obrazovanje zasve“.
Ciljna skupina sa kojom se radikroz ovaj projekt su djeca `rtve rata,djeca romske manjine i rodi-telji/staratelji djece `rtava rata.Radionice se odr`avaju subotom uprostorijama Udru`enja Obrazovanjegradi BiH u Sarajevu i u prostorijama
Udru`enja ORI ‘’Budi moj prijatelj’’u Visokom. Realizacija projekta tra-jat }e sve do kraja godine, a na krajuje planiran okrugli sto pod nazivom:LJUDSKA PRAVA, MOJA PRAVA,NA[A PRAVA, [TA DALJE?
Radionice su realizirali treneriAmila @dralovi}, Dervi{a Pleho iAmir Hod`i}. Voditeljica projekta jeDervi{a Pleho a koordinator projektaMeho Agi}.
Dervi{a Pleho
U~imo o ljudskim pravima
34 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
SARADNJA DVIJE NEVLADINEORGANIZACIJE DALA DOBRE
REZULTATE
Dervisa34.qxd 14.5.2008 12:21 Page 34
Civitas u {koli i vrti}u
35NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Ponosni smo {to u na{oj {koli ve} dugi nizgodina uspje{no egzistira Civitas sekcija.Jedna je od najuspje{nijih sekcija i ve}tradicionalno doprinosi visokom plas-manu na{e {kole u Tuzlanskom kantonu.To svakako ne bi bilo mogu}e bez
podr{ke stru~nog tima u sastavu: direktor {kole SafetOmerovi}, pedagog Mirsada Ba{i} i nastavnik historije igeografije Ibro Alimanovi}, koji su nam pru`ili nesebi~nupomo} da zajedni~ki do|emo do uspje{nih rezultata.Bavili smo se raznovrsnim problemima kao {to su: alko-hol, droga, nezaposlenost, nasilje me|u djecom i u porod-ici, inkluzija itd. Nastojimo da svojim aktivnostimapomognemo u rje{avanju tih problema.I ove godine na{i vrijedni u~enici u`urbano se pripremajuza takmi~enja. Ekipu na{e {kole ove godine sa~injavali su:Belma Ra{idkadi}, Belma Mehi}, Semina Idrizovi},Fatima Kukuruzovi}, Amra Dautovi}, Mulajma \edovi},
Berina Pe{tali} i Erna Klopi}. Nesebi~nu pomo} u radusekcije ove godine pru`ili su i pomo}nik direktora FuadSuljkanovi} i nastavnica njema~kog jezika Lejla Osmi~i}. Kroz ovaj projekt u~enici su nau~ili, prije svega, da sarad-njom i timskim radom do|u do odre|enih rje{enja, pozi-tivnih stavova i ciljeva koji vode rje{avanju problema.Razvili su tako|er sposobnost koordinacije me|u grupamai komunikacije. U~enici su bili u prilici da samostalnoodlu~e koji je problem va`an za rje{avanje unutar na{ezajednice i {ire. Informisali su se, strpljivo istra`ivali ishvatili pojam i zna~aj javne politike i principe na osnovukojih ona funkcionira.Poruka u~enika na{e {kole glasi: “Nastavit }emo i daljerazvijati sposobnosti koje }e nam pomo}i da uti~emo nakreiranje javne politike.’’ I, na kraju, najbitnije je da suna{i u~enici spremni pomo}i u rje{avanju aktuelnih prob-lema lokalne zajednice.
Zinaida Sarajli}, nastavnica
CIVITAS sekcijaO[ „Dr. Safvet-begBa{agi}“ Grada~ac
Iz skola 35-37.qxd 14.5.2008 11:47 Page 35
Civitas u {koli i vrti}u
36 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Evo {ta su o svom radu rekli neki u~enici:
„Sve je po~elo razmatrawem predlo`enih
problema koji najvi{e uti~u na nezadovoqstvo
gra|ana Distrikta. Problemi o kojima su u~enici
diskutovali bili su razli~iti, ali ve}ina se
slo`ila da je problem nasiqa u porodici najhit-
niji za rje{avawe, te da je i on sam po sebi uzrok
velikog broja drugih problema, a ponajvi{e onih
koji prate mlade.
Dok smo istra`ivali ovaj problem, mnogo toga
smo nau~ili i shvatili koliko je ovaj problem
prisutan u na{oj zajednici, Br~ko Distriktu, ali
i u Bosni i Hercegovini. Stvarna slika nasiqa u
porodici danas promovi{e shvatawe da su slabiji
~lanovi porodice jednaki “besplatnom bijelom
robqu”, a ovakvo shvatawe i pona{awe ne vodi u
EU kojoj toliko te`imo“, slo`ili su se ~lanovi
tima i dodali: „Uvidjev{i ozbiqnost problema,
istra`ili smo {ta to lokalni nadle`ni organi
preduzimaju po ovom pitawu i kako je
ovo djelo regulisano postoje}im
zakonima“.
Na pitawe {ta bi mladi qudi
mogli preduzeti da bi rije{ili ovaj
problem, odgovoriili su:
„Kako je dijalog po~etak rje{a-
vawa svakog problema, tako smo obav-
ili razgovore u Policiji Br~ko
Distrikta, Centru za socijalni rad i
Centru za mentalno zdravqe. Zajedno
sa wima do sada smo organizovali
jednu edukaciju na temu nasiqe u
porodici, ali odziv je bio mali. Mi
nismo iznena|eni. Jo{ jednom je
dokazano da ovaj problem stvarno
postoji te da ga je potrebno vi{e
pomiwati u javnosti kako bi svi bili
svjesni wegove prisutnosti. Mi ne
odustajemo! U pripremi je i druga edukacija na
istu temu, koja }e, uvjereni smo, biti odr`ana
pred brojnijom publikom.
Da bi na{i zahtjevi imali efekta,
potrebni su nam prije svega vrijeme, strpqewe i
upornost. Na{ ciq nije neostvarqiv, ali je put do
wega trnovit. Mi ne sumwamo ni u nas ni u
pobornike na{ih prijedloga. Zajedni~kim snaga-
ma mo`emo mnogo posti}i i pru`iti Bosni i
Hercegovini i okolini primjer kako treba izgle-
dati jedno savremeno i sigurno dru{tvo. Za{to da
tra`imo primjer u Evropi kada mi mo`emo biti
primjer!?“.
Posebno su naglasili misao J. Benthama da
SVI VRIJEDE KAO JEDAN I NIKO VI[E OD
JEDNOG!
Sla|ana Stevi}, u~enica III2
U EKONOMSKOJ [KOLI UBR^KOM ODR@ANO TAKMI^EWE
“PROJEKT GRA\ANIN”I ove godine odr`ano je {kolsko takmi~ewe Projekt gra|anin uJU Ekonomskoj {koli u Br~kom. Takmi~ilo se deset timova koje
su pripremala tri profesora. U~enici su istra`ivali razli~iteprobleme, a najboqi je bio III2 razred koji se bavio problemom
“Nasiqe u porodici’’
Iz skola 35-37.qxd 14.5.2008 11:48 Page 36
Civitas u {koli i vrti}u
37NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
GRUPA P^ELICE
U na{oj sobi trenutno je sve u znaku slova ‘’P’’.Nau~ili smo ne{to o p~eli, a sada u~imo o p~elaru. Znamoda je p~elar ~iko koji se bavi p~elama i medom i koji volip~ele. I medo voli med, ali ima problem kako da podijeli med sadrugima. To }e mu pomo}i ‘’Pravedne mede’’ i na{e malepametne ‘’p~elice’’ iz sobe. U~iteljica nas ~asti medenimbombonama. Da li }e pravedno podijeliti svima?Ooo, dala je Amini dvije. I ona ima problem pravedne pod-jele. Razgovarat }emo o problemu. Kako pravedno dijeliti? Mi smo rekli svima jednakomedi}i, a p~elicama ostavite na drvetu malo.Jasna je prekr{ila porodi~no pravilo i pravedno je da odgo-
vara za prekr{aj.A kako }emo se i {ta igrati za nas nije problem, mi ve}odavno znamo da glasanjem rje{avamo mnogo toga.Toliko od nas ‘’p~elica’’ i ‘’pravednih meda’’ iz SOSDje~ijeg vrti}a Gora`de
GRUPA LEPTIRI]I
Na{u grupu posjetio je saobra}ajni policajac i razgovaraosa djecom o pravilima pona{anja u saobra}aju. Mi smo iskoristili tu posjetu i koncept ‘’Autoritet’’ uvrstiliu aktivnosti koje provodimo u vrti}u. Gledali smo crtanifilm o Balongradu i njegovim stanovnicima. Razgovaralismo o tome kako su oni spasili svoj Balongrad i kako sudonijeli dobra pravila i izabrali vo|e. Razgovarali smo i oautoritetu, ko ima pravo da im ka`e {ta da rade, a bilo je ina{ih novih definicija autoriteta. ‘’To je kad si negdjeglavni’’. Ponovili smo pravila u na{oj sobi i razmislili otome da li nam treba neko novo pravilo.
U~iteljice: Emina Selimovi}, Safija Herak
OSNOVI DEMOKRATIJE U SOSDJE^IJEM VRTI]U GORA@DE
Iz skola 35-37.qxd 14.5.2008 11:48 Page 37
Veliki broj gluhihnakon zavr{etka{kolovanja neumije ~itati nipisati. Glavni jeproblem u tome {to
znakovni jezik nema slu`beni statusnastavnog jezika. Ako se i rabi u{koli, u~itelji ga ne poznajudovoljno. Treba jasno re}i da bi jedi-no zadovoljavaju}e rje{enje za boljeobrazovanje gluhih bilo uporabaznakovnog jezika kao nastavnogjezika u {kolama za gluhe. Takvo jeiskustvo gluhih iz cijelog svijeta...“Ne zna~i da gluhi ne `ele u~iti jezik~uju}e ve}ine koja ih okru`uje. Ba{naprotiv, putem znakovnog jezikau~it }e nacionalni jezik br`e, kako unjegovu pisanom, tako i govornom
obliku, pa na taj na~in posti}i stvarnuintegraciju i jednake mogu}nosti udru{tvu.“ (Iz “Priru~nika za rad orga-nizacija gluhih” Svjetske federacijegluhih, 1994.)“U [vedskoj je danas prihva}eno dagluha djeca u~e {vedski jezik jedinotako da najprije nau~e znakovni jezikgluhih.” (Iz bro{ure “Polo`aj gluhihu [vedskoj”, 1993.)
Gluha djeca se mogu {kolo-vati i u redovitim {kolama?Ne svako gluho dijete, ali (malobroj-na) djeca koja u tom uspiju imajunajve}e {anse za dalje, vi{e obrazo-vanje. Zahtjevi koje redovita {kolapostavlja poti~u dijete na maksi-malan napor. Potpora izvan razreda,
kod ku}e, bit }e, barem u startu,potrebna.Gluho dijete ne mo`e ~uti ni ko-
ntrolirati svoj izgovor, ono mo`esamo uo~iti i opona{ati polo`ajvidljivih dijelova govornih organa pauz pomo} u~itelja, dugom vje`bom,uz kori{tenje eventualnih ostatakasluha i osjeta opipa, nau~iti kako sepojedini glasovi izgovaraju. Takonau~en govor daleko je od savr{enst-va i ne}e ga svatko otprve razumjeti.Drugi, jo{ zna~ajniji problem je {togluhoro|eno dijete ne poznaje rije~i,ne zna kako se stvari zovu niti da oneimaju svoje ime. Jednom rije~ju, onone zna hrvatski. A bez sluha te`e }etaj jezik nau~iti nego npr. ~uju}edijete engleski.
Europski parlament je znakovnijezik gluhih preporu~io, zakono-davstva pojedinih dr`ava ([vedska,pojedine dr`ave SAD-a) slu`beno sumu priznala status jezika gluhe ma-njine, sa svim pravima koja iz togaslijede. I mnoge druge dr`ave bezrezerve podupiru njegovo u~enje,uporabu, pla}aju gluhima tuma~e.Kao dijete roditelja koji imajupote{ko}a sa sluhom od malena samspoznala zna~aj znakovnog jezika izapreka s kojima se susre}u usvakodnevnom `ivotu.S obzirom da znakovni jezik dobropoznajem, u {koli sam odr`ala neko-liko radionica znakovnog jezika, nakoje je do{ao veliki broj u~enika.Nau~ili su novu vrstu komunikacijei po~eli se vi{e zanimati za rje{avanjeproblema osoba s ovakvimpote{ko}amaPostoji izreka: “Gluhi mogu sve,samo ne mogu ~uti!” Je li to istina?Ova krilatica ameri~kih gluhih to~naje samo uvjetno. Jedna njihova dos-jetka najbolje to tuma~i: “Mo`e ligluhi biti predsjednik SAD-a? -Mo`e, naravno, samo se dogovo-rimo, kako!”
Pamela @idi} II 5Gimnazija fra Grge Marti}a,
Mostar
Civitas u {koli i vrti}u
38 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Problem gluhih inagluhih osobaCivitas sekcija Gimnazije fra Grge Marti}a -Mostar, odabrala je temu za natjecanje “ProjektGra|anin“ Problem gluhih i nagluhih osoba.Zajedno s voditeljicom sekcije prof. DunjomBukovac istra`ili smo za{to je ovaj problem bitani s kojim se problemima susre}e ova kategorijastanovni{tva kod nas i u svijetu.
Marina38.qxd 14.5.2008 12:01 Page 38
Predstavqawe problemaPrvi dio portfolija prezento-
vale su u~enice Tatjana Mitrovi}
i Sara Jevtovi}.
Ovo odjeqewe je, na ~asovima odje-
qenske zajednice, u okviru
izu~avawa Osnova demokratije i
qudskih prava, zapo~elo sa ovim
projektom, kao zavr{nim dijelom
teoretskih znawa od 6 do 8 razreda,
jo{ na po~etku ove {kolske godine
u mjesecu septembru. Oni su identi-
fikovali vi{e problema iz
{kolske sredine, lokalne zajed-
nice, {ire dru{tvene zajednice
kao i neke globalne probleme.
Svaki u~enik predlo`io je da se
rije{i po jedan problem koji je on
smatrao va`nim. Negdje pred kraj
oktobra 2007. godine,
demokratskim putem - javnim gla-
sawem - od 32 predlo`ena proble-
ma, oni su u u`i izbor izabrali 3
problema:
Ure|ewe {kolskog dvori{ta;
Ure|ewe mokrog ~vora;
3. Primjena interaktivnog u~ewa u
nastavi biologije sa ure|ewem i
nabavkom u~ila za biologiju u O[
„Vuk Karaxi}“
Od ova tri problema, ovaj razred se
opredijelio da izu~ava problem
pod rednim brojem tri - Primjenainteraktivnog u~ewa u nastavibiologije sa ure|ewem i nabavkomu~ila za biologiju u O[ „VukKaraxi}“ Bijeqina.Kada je problem odabran, u~enici
su formirali ~etiri tima od po
osam u~enika, koji su se prema svo-
jim sklonostima ukqu~ili u:
obja{wewe problema, alterna-
tivne mjere javne politike, poli-
tiku na{eg razreda i plan akcije.
Obja{wewe problemaU okviru reformi nastavnog
procesa posqedwih godina se i kod
nas sve vi{e afirmi{e interak-
tivno u~ewe kao jedna od savre-
menih pedago{kih inovacija.
Interaktivno u~ewe ima prednos-
ti u odnosu na klasi~nu nastavu:
a) ve}i {kolski uspjeh,
b) vi{i nivo razvijenosti
me|usobnih odnosa (u~enik-u~enik;
u~enik-grupa; grupa-grupa; u~enik-
grupa-odjeqewe) i
v) razvijawe sposobnosti samou-
va`avawa i samopo{tovawa.
Interaktivno u~ewe u nastavi
mo`e da se organizuje u: a) parovi-
ma (tandemski rad); b) mawim gru-
pama (3-5 u~enika); c) sredwim gru-
pama (6-9 u~enika); d) velikim gru-
pama (25-40 u~enika).
Prakti~na iskustva pokazuju da je
najefikasnije interaktivno u~ewe
u malim i sredwim grupama.
Razvoj moderne biologije u jednu od
vode}ih prirodnih nauka i razvoj
biolo{ke didaktike uticali su na
sadr`aj i oblik nastave biologije.
Eksperimenti i samostalan rad
u~enika, prvenstveno na prirodnom
objektu, zauzimaju centralno mjesto
u nastavi savremene biologije.
Uvo|ewe obaveznih vje`bi u nas-
tavu biologije i nastojawe nas-
tavnika da u~enike upozna ne samo
sa originalnim objektima u priro-
di, ve} da u {kolskoj u~ionici
izvode vje`be i eksperimente,
zahtijeva ure|ewe specijalnih
kabineta za nastavu biologije.
Svojim ure|ewem i opremom, ove
u~ionice treba da odgovaraju
karakteru predmeta.
Za ure|ewe kabineta dovoqna je
na{a postoje}a u~ionica normal-
nih dimenzija, sa instalacijama
vode, elektri~ne energije, mjesto
za biqke i druge eksponate, za
smje{taj vitrina i velikih radnih
stolova. Na{ kabinet ima velike,
svijetle prozore, odnosno dobro
prirodno osvijetqewe, kao va`an
uslov za mnoge biolo{ke radove
(npr. mikroskopirawe/posmatrawe
mawih objekata). U kabinetu treba
da postoji i dobro elektri~no osv-
jetqewe svih radnih mjesta {to
mo`e da se postigne i neonskim
osvjetqewem.
Pored toga, u kabinetu treba da
Civitas u {koli
39NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
BIJEQINSKI OSNOVCI
RIJE[ILI PROBLEMNa VIII {kolskom takmi~ewu, koje je odr`ano15.marta 2008. godineu novootvorenoj i dugo o~ekivanoj fiskulturnoj sali, u~estovalo
je {est ekipa osmih razreda, sa veoma interesantnim temama
Bijeljina39-42.qxd 14.5.2008 14:28 Page 39
postoji i ure|aj za zamra~ivawe
(tamno plavi zastori koji se mogu
rukom povla~iti, za film i druge
projekcije). Kabinet bi trebalo da
ima i ure|aj za odvod gasova, ure|aj
za ga{ewe po`ara, priru~nu
apoteku. Za izvo|ewe laboratori-
jskih radova koristi se labora-
torijski pribor (reagen boce, stak-
leni cilindri, zdjelice, satno
staklo, staklene cijevi, boce za
filtrirawe, staklene plo~e), por-
culanski pribor, drveni, plutani,
gumeni, plasti~ni i dr. te pribor
za razlagawe, secirawe, itd., {to
kod nas nedostaje. U na{em kabine-
tu nedostaju opti~ki aparati kao
{to su nastavni mikroskopi koji
uve}avaju od 50:1 do 600:1 do sred-
wih mikroskopa i mikroskopa za
istra`ivawe (nije neophodan).
Osnovne {kole, dakle i na{u,
finansira Ministarstvo prosvjete
Republike Srpske. Sredstava je
malo, a mnogo {kolskih problema
koje treba rje{avati.
Alternativne mjere javnepolitike Ovaj drugi dio portfolija prezen-
tovale su u~enice Marijana Koji}
i Milana Jawi}.
Drugi dio panoa portfolija
obja{wava na koji na~in mo`emo
da dobijemo podr{ku za
predlo`ene strategije. Na{ plan
za osvajawe javnosti i wene
podr{ke pri rje{avawu ovog prob-
lema je realan. Na{a zalagawa da
istra`ujemo ovaj problem ogledala
su se u posjetama i razgovorima sa
osobama odgovornim za rje{avawe
ovog problema, kao i potencijal-
nim doma}im i stranim donatori-
ma. I MJERA Primjena interaktivnogu~ewa u nastavi biologije saure|ewem i nabavkom u~ila zabiologiju u O[ „Vuk Karaxi}“,edukacijom nastavnika i ulagawemsredstava roditeqa-u~enika, {kole,lokalne zajednice i donatora.
a) Prednosti:Zainteresovanost u~enika i
roditeqa za boqe i kvalitetnije
obrazovawe;
Boqe bi se ~uvala i pazilaimovina (kabinet u cjelini);
Br`e bi se do{lo do konkretnihrezultata;
Mogao bi gotovo svaki ~as nas-tavnika da bude izveden kao inter-
aktivna nastava ukoliko postoje
potrebni prostorni uslovi, u~ila
i dr.
Lobirawe odbornika SO i osobaodgovornih i zainteresovanih da
konkretno pomognu da se ovaj prob-
lem rije{i, bez obzira {to nisu
direktno nadle`ni i odgovorni.
Dr`avni organi BiH su defin-isali neka prava i obaveze kada su u
pitawu zajedni~ka jezgra obrazo-
vawa na nivou BiH, (uvo|ewe osno-
va demokratije, stru~no
usavr{avawe nastavnog osobqa,
nove metode u nastavi itd.) tako da
se na te institucije mo`emo
osloniti.
b) Nedostaci:Nastavnik biologije obavezan je
da odr`i najmawe deset ~asova
interaktivne nastave u toku
{kolske godine (ovo je minimum sa
adekvatnim pripremama N/J).
Op{tina, odnosno lokalnazajednica, prema va`e}im zakonima
o osnovnom obrazovawu nije
nadle`na da finansira osnovne
{kole, nego Ministarstvo obrazo-
vawa RS-a.
BiH jo{ nije definisala pravai obaveze dr`avnih organa kada je u
pitawu finansirawe osnovnog
obrazovawa, tako da se na te insti-
tucije ne mo`emo osloniti.
Prema tome, nadle`ne institu-cije ne mogu ili ne `ele da se bave
ovim problemom, te se od wih se ne
mo`e o~ekivati nikakva pomo},
izuzev savjetodavne.
c) Pobornici:U~enici, roditeqi, profesori,
nastavnici, {kolski organi, pred-
stavnici MZ (u lokalnoj zajedni-
ci).
d) Oponenti:predstavnici vlasti na
dr`avnom i entitetskom nivou.
II MJERA: Primjena interak-tivnog u~ewa u nastavi biologijesa ure|ewem i nabavkom u~ila zabiologiju u O[ „Vuk Karaxi}“,edukacijom nastavnika i ulagawemsredstava Vlade RS-a, odnosnoMinistarstva za prosvjetu RS-aili nadle`nih organa za obrazo-vawe BiH ili stranih donatora
a) Prednosti:Dobili bismo vi{e, odnosno
dovoqno, sredstava za opremawe
cijele {kole;
Mogli bismo da nabavimo vi{eili dovoqno nastavnih u~ila i
pomagala;
Kabinet bi bio savremenoopremqen (televizorom, DVD-om,
video plejerom, opti~kim instru-
mentima i dr.);
Mogao bi gotovo svaki ~as nas-tavnika da bude izveden kao inter-
aktivna nastava ukoliko postoje
potrebni prostori, uslovi, u~ila i
dr.
b) Nedostaci:Te`ak i dug put do sredstava, u
ovim trenucima prakti~no neost-
varqiv;
Vlada RS-a, odnosnoMinistarstvo obrazovawa RS-a, ne
mo`e da izdvoji ni inicijalna
sredstva za ure|ewe kabineta i
nabavku u~ila, jer buxetom ne mogu
da se obezbijede sredstva za ove
namjene za na{ kabinet biologije,
pa tako ni za ostale {kole na pros-
toru RS-a.
Donatora je malo, a naro~itostranih, koji su od nas davno digli
ruke;
Nastavnik biologije obavezan jeda odr`i najmawe deset ~asova
interaktivne nastave sa priprema-
ma u toku godine.
c) Pobornici:U~enici, roditeqi, nastavnici,
{kolski organi (naravno u
lokalnoj zajednici)
d) Oponenti:predstavnici vlasti na
dr`avnom i entitetskom nivou.
Na ovom drugom panou portfolija
Civitas u {koli
40 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Bijeljina39-42.qxd 14.5.2008 14:28 Page 40
prikazali smo dvije trenutno
mogu}e mjere sa prednostima i
nedostacima, kao i grafikon. Kako
smo istakli mi smo odabrali dvije
mjere alternativne politike. Sve
navedeno smo nastojali da
prika`emo na ovom drugom panou
kroz vi{e ilustracija. Mi mladismo sposobni da odraslima ponudi-mo svoje vi|ewe rje{ewa.
Politika na{eg razreda:Ovaj tre}i dio portfolija prezen-
tovale su u~enice Tamara `epini}
i Tamara Paji}
Politika koju je predstavila ova
grupa ima ve}inu glasova u razredu,
a ta politika je: Primjena interak-tivnog u~ewa u nastavi biologijesa ure|ewem i nabavkom u~ila zabiologiju u O[ „Vuk Karaxi},edukacijom nastavnika i ulagawemsredstava roditeqa-u~enika,{kole, lokalne zajednice i donato-ra, dakle, prva predlo`ena mjera.
Ta politika nije u suprotnosti sa
Ustavom i zakonom, a pored nave-
denih za ovu politiku osim na{eg
odjeqewa su i Savjet roditeqa
{kole, Savjet u~enika {kole,
{kolski odbor.
Vlada Republike Srpske je tre-
balo da realizuje nabavku u~ila
i ure|ewe kabineta biologije,
ali ona je samo obezbijedila ini-
cijalne aktivnosti koje su mini-
malne. Na dr`avnom nivou, osim
nekih detaqa (edukacija nas-
tavnika), ne postoji interes i
dogovor za projekte ovakve vrste.
Ipak isti~emo da ne tra`imo od
nadle`nih organa i institucija
ne{to {to nije dozvoqeno prema
va`e}im zakonima, pa i prema
Zakonu o osnovnoj {koli. Na{
razred vjeruje, jer je to dobro
istra`io u prvom dijelu port-
folija (problem) da }e na najbo-
qi na~in rije{iti problem ako
se opredijeli za prvu
predlo`enu mjeru, koja ima svoje
prednosti i nedostatke, a to su:
a) Prednosti:Zainteresovanost u~enika,
roditeqa i nastavnika za boqe i
kvalitetnije obrazovawe.
Kroz interaktvino u~ewe
postigli bismo: nov na~in komuni-
cirawa na relaciji nastavnik,
u~enik i nastavno gradivo; nastavni
rad organizovati u malim grupama,
podsticati me|uzavisnost izme|u
~lanova grupe, podr`avati
ukqu~ivawe svih u~enika u aktivan
rad u grupi; u~enici bi sticali
li~na iskustva, kroz dominantne
aktivne metode: prakti~ne radwe,
crtawe, laboratorijske vje`be,
terenski rad, posmatrawe itd.
Boqe bi se sa~uvala i pazilaimovina ste~ena na ovakav na~in;
Kabinet bi bio ure|en po idejamau~enika;
Bio bi obezbije|en boqi kadar za{kolovawe u sredwim {kolama i
fakultetima, medicine, veterine,
farmakologije, {umarstva,
agronomije, hortikulture i dr.
Edukovani u~enici boqe i lak{ekoriste opti~ke instrumente i
ostala u~ila, istra`iva~kim meto-
dama sa boqim znawem;
Br`e bi se do{lo do konkretnihrezultata;
Novac mo`e da se sakupi ukratkom roku;
Mo`e da se koristi postoje}ipotencijal, kao {to su {kolski
majstori, nastavnici biologije i
tehni~kog obrazovawa i roditeqi
koji }e svojim entuzijazmom izvesti
predvi|ene radove;
Na osnovu svega ura|enog inabavqenog mo`emo biti uporni da
na bazi li~no ulo`enog apliciramo
kod Vlade Republike Srpske, za
obezbje|ivawe preostalih potreb-
nih u~ila;
Nastavnici biologije bi bili umogu}nosti da primjewuju vi{e
metoda interaktivnog u~ewa i bili
bi motivisani za jo{ uspje{nije
li~no usavr{avawe;
Gotovo svaki ~as nastavnikamogao bi da bude izveden kao inter-
aktivna nastava ukoliko postoje
potrebni prostorni uslovi, u~ila i
dr.
Lobirawe odbornika SO i osobaodgovornih i zainteresovanih da
konkretno pomognu da se ova j prob-
lem rije{i, bez obzira {to nisu
direktno nadle`ni i odgovorni.
Dr`avni organi BiH su defin-isali neka prava i obaveze kada su u
pitawu zajedni~ka jezgra obrazo-
vawa na nivou BiH (uvo|ewe osnova
demokratije, stru~no usavr{avawe
nastavnog osobqa, nove metode u nas-
tavi itd.) tako da se na te instituci-
je mo`emo osloniti.
b) Nedostaci:Slabo materijalno stawe rodite-
qa/u~enika.
Nastavnik biologije obavezan jeda odr`i najmawe deset ~asova
interaktivne nastave u toku
{kolske godine (ovo je minimum sa
adekvatnim pripremama N/J).
Op{tina, odnosno lokalna zajed-nica, prema va`e}im zakonima o
osnovnom obrazovawu nije nadle`na
da finansira osnovne {kole, ve} je
to u nadle`nosti Ministarstva
obrazovawa RS-a.
U BiH jo{ nisu definisana pravai obaveze dr`avnih organa kada je u
pitawu finansirawe osnovnog obra-
zovawa BiH, tako da se na te insti-
tucije ne mo`emo osloniti.
Prema tome, nadle`ne instituci-je ne mogu ili ne `ele da se bave
ovim problemom, te od wih ne
mo`emo da o~ekujemo nikakvu pomo}
izuzev savjetodavne.
c) Pobornici:U~enici, roditeqi, profesori,
nastavnici, {kolski organi, pred-
stavnici MZ (u lokalnoj zajednici).
d) Oponenti:predstavnici vlasti na dr`avnom
i entitetskom nivou
Za ovakvu politiku od dva
predlo`ena rje{ewa u prethodnom
koraku za „Alternativne mjere javne
politke“ glasalo je 27 u~enika ili
84,38 %, {to smo i predstavili kroz
ovaj grafikon.
Plan akcije:Ovaj ~etvrti dio portfolija pred-
stavili su u~enici Marko Rajkovi}
i Milo{ Stefanovi}.
Oni su nastojali da prezentuju kako
su u~enici VIII-1 na demokratski
na~in, primjenom algoritma „od
ideje do realizacije“, korak po
Civitas u {koli
41NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Bijeljina39-42.qxd 14.5.2008 14:29 Page 41
korak, realizovali svoju akciju:
Primjena interaktivnog u~ewa unastavi biologije sa ure|ewem inabavkom u~ila za biologiju u O[„Vuk Karaxi}“ Bijeqina. Taj put je
bio trnovit, ali su ga oni lako
pre{li zahvaquju}i zajedni~kom
timskom radu cijelog odjeqewa sa
ta~no osmi{qenim planom „korak
po korak“.
Ovo isti~emo zbog toga {to se na
ure|ewe kabineta biologije ~ekalo
du`i niz godina. U wega dugo ni{ta
nije ulagano, reforma {kolstva
zapo~eta je {k. 2002/03. godine.
Prvo smo odabrali problem,
istra`ili ga, obavili mnogobrojne
razgovore sa nadle`nim instituci-
jama i pojedincima zadu`enim za
rje{avawe ovog problema. Kada smo
se uvjerili da smo dovoqno
istra`ili, upoznali i izlobirali u
nadle`nim institucijama, krenuli
smo u akciju. Zvani~no smo se kao
VIII-1 razred i pismeno obratili
nadle`nim institucijama i poten-
cijalnim donatorima za dodjelu
nov~anih sredstava, ili direktnu
nabavku i ugradwu opreme u kabinet
biologije.
Od nadle`nih institucija i donato-
ra kojima smo se pismeno i usmeno
obratili dobili smo od:
A. D. Vodoprivredno preduze}e„Semberija“ Bijeqina – zavjese = 200
KM
A. D. „Komunalac“ – pribor zadisekciju = 100 KM
P. P. „Oktan Promet“ Bijeqina –TV = 400 KM
„LG company“, vl. Dragan Savi} iA.D. „Vodovod i kanalizacija“,
Bijeqina zajedni~ki su nam nabav-
ili klima ure|aj LG 12 = 1100 KM +
sa ugradwom
P. P. „Kondor“, vl. Bili} D. – trineonske armature sa sijalicama =
200 KM sa ugradwom
Roditeq, g|a AleksandraCvijetinovi} – DVD sa video ple-
jerom Sony = 200 KM
Od na{ih nastavnica biologijeMare |ukanovi}, Qiqe Petrovi} i
Milice Petrovi} dobili smo nas-
tavni~u katedru = 100 KM
U~enici O[ „Vuk Karaxi}“ sudobrovoqnim prilozima sakupili
1000 KM, a D.O.O „Nikol komerc“,
vl. Nikola Simi} donirao je 130
evra, a za ta sredstva kupqene su 32
stolice, nabavqeni boje i lakovi i
sl.
[kola nam je donirala noviormar za opremu i u~ila, gdje smo
smjestili TV, DVD-video,
mikroskope i druga skupocjenija
u~ila.
SO Bijeqina dodijelila nam jeiznos od 1000 KM, koje smo ulo`ili
u kupovinu nastavnih sredstava.
- U~enici VIII-1 pored izradeportfolija dali su i svoj doprinos
kroz farbawe radijatora i cijevi,
starih ormara i popravkama
o{te}ewa na zidovima..
Od Brankice Markovi}, vlasniceSTR, obezbije|eni su paravani za
zamra~ivawe u vrijednosti od 200
KM.
Od direktora i nastavnikainformatike na{e {kole dobili
smo jedan PC ra~unar kako bi reali-
zovali dio programa interaktivne
nastave iz biologije prema NPP.
Tako otprilike na{ projekat mater-
ijalno ko{ta oko 6000 KM, ali je
neizmjerqiva vrijednost na{eg pro-
jekta, ako se uzme u obzir koliko
u~enici, a i nastavnici, pa i {ire,
dobijaju realizuju}i ovaj projekat.
Obogatili smo na{ kabinet novim
u~ilima i opremom, uredili ga i
po~eli da ga koristimo realizuju}i
savremenije nastavne metode.
Odr`ali smo sjednicu savjeta
roditeqa VIII-1, na koju smo poz-
vali sve koji su u~estvovali i dali
svoj doprinos u opremawu kabineta
biologije i time doprinijeli obezb-
je|ewu uslova za primjenu interak-
tivnog u~ewa u nastavi biologije.
Bio je to mawi koktel, gdje je pred
svim u~enicima VIII-1 i gostima
prezentovan projekat „Ja gra|anin“.
Dodijeqene su i zahvalnice onima
koji su nam pomogli. Zahvalnice je
uru~io direktor {kole.
{to smo u septembru i oktobru 2007
godine zamislili, isplanirali, to
smo realizovali, ~ak i mimo na{ih
o~ekivawa (vi{e od 100%).
Zahvaqujemo svima onima koji su
nam pomogli da do|emo do ovih
rezultata.
OSVRT[ta na kraju re}i? Na{ trud se
isplatio. Mi nastavqamo po tradi-
ciji na{ih prethodnika, koji su uz
ovakve projekte „Ja gra|anin“ dali
svoj konkretan doprinos ne samo u
rje{avawu {kolskih problema nego
i problema lokalne zajednice.
Naravno, moramo da se zahvalimo i
na{im nastavnicima koji su nas
bodrili i savjetima pomagali, tako
da smo mi u~enici razumjeli {ta
treba da radi vlast, koje vrste
vlasti postoje, kako i na koji na~in
se donose pojedine mjere (zakoni,
pravilnici, naredbe, statuti, itd.),
koje treba da slu`e za dobrobit svih
wenih gra|ana, kao u matematici
NZS. Nau~ili smo i to da je porodi-
ca osnov dru{tva, kako se biraju
pojedini organi vlasti, ali smo
nau~ili da imamo i interesno
okupqawe gra|ana kroz nevladine
organizacije.
Na{ ulo`eni trud nije tzv. „{arena
slikovnica“ iz ~etiri dijela, ve} je
to najkonkretnije realizovana akci-
ja, po ta~no utvr|enim tzv. „{kol-
skim“ koracima: ako se sa ovim pro-
jektom krene na vrijeme, sa ta~no
osmi{qenim tzv. algoritamskim
koracima, timski, onda rezultati ne
mogu izostati.
VA[I“CIVITAS“-ovci
Tatjana Mitrovi} i Sara Jevtovi}.
Marijana Koji} i Milana Jawi}.Tamara @epini} i Tamara Paji}
Marko Rajkovi} i Milo{Stefanovi}.
Razred VIII-1,O[“Vuk Karaxi}“Bijeqina
Odjeqenski starje{ina: Mara \ukanovi}
Nastavnik koordinator Savjetau~enika za rad „Civitas“
sekcije: \or|e Paji}
Civitas u {koli
42 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Bijeljina39-42.qxd 14.5.2008 14:29 Page 42
43
[KOLA: „Vuk Stefanovi}
Karaxi}“, Podru~na {kola,
Grapska
RAZRED: II – IV(kombinovano odjeqewa)
NASTAVNA OBLAST:
Osnovi demokratije
KONCEPT:
Pravda - Pravda
OBLIK, METODE I
Frontalni, individualni,
grupni rad – rad po centrima
TEHNIKE RADA :
Metoda demonstracije, metoda
pisanih radova, metoda razgov-
ora, metoda ilustracije,
izvje{tavawa, prezentacije,
metoda rada na tekstu
CIQ
Da u~enici nau~e koji su
pravedni na~ini da se odgovori
na prekr{aj ili povredu.
Da znaju da defini{u pojmove:
ispraviti, povreda i prekr{aj
Da primjewuju nau~eno u raznim
`ivotnim situacijama
TOK, SADR@AJ INA^IN RADAPozdravim u~enike, a zatim im
objasnim da }emo danas nastavu
realizovati ne{to druga~ije
nego do sada. Zamolim u~enike
Prilozi iz struke
PRIPREMA ZA RAD U KOMBINOVANOM
ODJEQEWUInovirani programosnove demokratije
NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
master.qxd 5/14/2008 5:26 PM Page 43
da sjednu u krug. Najavim im da
}emo igrati igru “Ko ispusti
loptu ispada“. Malo se igramo
svi skupa, a zatim loptu bacam
samo jednom u~eniku preko puta
sebe sve dok ne primjetim
nezadovoqstvo kod ostalih
u~enika. Razgovaram sa wima:
u ~emu je problem?
za{to se qutite, dogovorilismo se da }emo se opustiti {to
i radimo. [ta sada ne vaqa?
kako se pona{amo?
za{to smo nepravedni?
a {ta bi bilo pravedno?Isti~em ciqeve lekcije
napisane na plakatu.
Nagovje{tavam da }e svi oni
koji budu pa`qivi i aktivni
mo}i da saznaju, nau~e i to
primjene u budu}nosti.
Na plakatu ispod ciqa nave-
dene su nepoznate rije~i:
ispraviti – ispraviti gre{ku,
povreda – kada je neko ili
ne{to povre|eno, npr. povreda
noge, povreda dje~ijih prava,
prekr{aj – prekr{iti dato
pravilo .
Pro~itam u~enicima tekst na
str. 90, koji se nalazi u
priru~niku za u~enike. Nakon
~itawa pravim emocionalnu
pauzu, a zatim razgovaramo o
tekstu:
Kako se osje}ate nakon~itawa ove pri~e? Za{to?
O ~emu govori pri~a?
[ta je uradio Darko?
Kakvu povredu je napravio?
Za{to?
[ta je u~iteq uradio?
Koji je bio pravedan odgovorna to {to je Darko uradio?
Kako bi ste vi postupili? Nakon razgovora najavim
u~enicima rad po centrima.
Najavim i jednom i drugom
razredu centre (objasnim im da
ih u centrima ve} ~ekaju
koverte sa zadacima, koje oni
treba da otvore i pa`qivo
pro~itaju) koji }e danas biti
otvoreni i zamolim ih da sjednu
u centre, kako bismo mogli da
po~nemo sa radom. Tako|e im
objasnim da svi rade zajedno, a
da se tek po zavr{etku rada
dogovaraju ko }e iz te grupe da
prezentuje wihove odgovore.
Svaka grupa }e tako|e biti
ocjewena cvjeti}ima (koji se
nalaze na stolu svakog centra).
Qubi~asti cvjeti} predstavqa
ocjenu pet, plavi ocjenu ~etiri,
a naranxasti ocjenu tri. Nakon
prezentacije grupu nagra|ujemo
aplauzom.
ART CENTAR
II RAZRED ^uli ste tekst “Pravedne mede”
sada vi taj isti tekst pred-
stavite crte`om, onako kako
ste ga vi
zamislili dok sam vam ~itala
tekst. IV RAZRED ?itali smo tekst ‘’ Pravedne
mede ‘’,~uli ste ga. Sada vi
crte`om predstavite kako bi
ste vi pravedno rije{ili
prekr{aj, koji je Darko
napravio i objasnite za{to
biste tako reagovali!
Kad sve grupe svoj rad dovedu do
kraja, u~enici (koje su unutar
grupe odredili za prezentaciju)
prezentuju odgovore, a ostale
grupe ih ocjewuju cvjeti}ima i
daju obja{wewe za svoju ocjenu.
Nakon prezentacije i ocjewivawa
u~enici zamijewuju centre.
CENTAR ZA BOSANSKI JEZIK
II RAZRED Nadam se da vam se dopala pri~a
„Pravedne mede“, a sada }u vas
zamoliti da odgovorite na
nekoliko pitawa iz te pri~e:
1.Ko je glavni lik u ovoj pri~i?
2.Ko je sporedni lik u ovoj
pri~i?
3.[ta ste vi nau~ili iz ove
pri~e?
4.Kako bi ste vi rije{ili ovaj
problem?
IV RAZRED^uli ste pri~u, ka`ete da vam
se dopala, a da biste to dokaza-
li imate zadatak da odgovorite
na sqede}a pitawa:
1. Prona|i nepoznate rije~i u
tekstu i objasnite ih!
2. Koje su osobine glavnih
likova?
3. Prona|i u tekstu osobine
sporednih likova, izdvoji ih!
4. [ta je tema, a {ta pouka ove
pri~e?
Nakon zavr{enih aktivnosti
u~enici prezentuju svoje odgov-
ore i me|usobno se ocjewuju.
Nakon zavr{enih aktivnosti u
prva dva centra, slijedi pauza
Prilozi iz struke
44 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
master.qxd 5/14/2008 5:26 PM Page 44
za u`inu ( trajawe: 30 min.) i
slobodne aktivnosti u~enika.
MODELARSKI CENTAR
II RAZRED
Zamolim u~enike da od plas-
telina prave likove iz pri~e
„Pravedne mede“, a zatim da te
likove razvrstaju na pravedne i
nepravedne likove.
DRU[TVENI CENTAR
IV RAZRED
Zamolila bi vas da uradite
dramatizaciju teksta „Pravedne
mede“, tako {to }ete me|usobno
da podijelite uloge koje }ete
glumiti!
BIBLIOTEKA
II RAZRED
^uli ste pri~u „Pravedne
mede“ , a sada tu pri~u prepri-
~ajte svojim rije~ima i
zapi{ite na papir (plavi).
IV RAZRED
U~enici se unutar grupe
takmi~e. Podijelim svakom
u~eniku unutar grupe nastavne
listi}e sa pitawima. Zadatak
u~enika je da prvo sami odgov-
ore na pitawa. Zatim jedan od
u~enika postavqa pitawa
u~enicima ostalim unutar
grupe i biqe`i wihove ta~ne,
odnosno neta~ne odgovore.
Nakon prvog u~enika pitawa
postavqa drugi pa tre}i dok ne
zavr{e. Na kraju sumiramo sve
ta~ne i neta~ne odgovore i
progla{avamo pobjednika.
1. U^ENIK1.Koje su bile pogre{ne radwe
ili povrede?
2.Ko je izazvao prekr{aj ili
povredu?
3.Prema kojoj osobi je izvr{en
prekr{aj ili ko je bio povri-
je|en?
2. U^ENIK 1.Da li je to bila wihova kriv-
ica?
2.[ta bi moglo da se uradi da se
odgovori na pravedan na~in?
3.O kojim stvarima bi trebalo
da razmislimo?
3. U^ENIK1.Da li bi bilo pravedno
poslati Darka u zatvor zbog
toga {to se gurao u redu?
2.Da li si ikad ~uo/la da ka`e: „
Kazna bi trebalo da odgovara
prekr{aju?
3.Da li je na{ odgovor na
prekr{aj ilipovredu pravedan?
REZERVNI CENTARBROJ 1
U ovom centru rade u~enici
koji ranije zavr{e svoj zadatak.
UPUTSTVO:Pro~itaj pri~u „Gu`va u {kol-
skom hodniku“. Onda odlu~i o
pravednom odgovoru.
Gu`va u {kolskom hodniku
Berina je tr~ala za Tamarom
kroz hodnik. Ovo nije prvi put
da je Berina to uradila.
U~iteqica joj je rekla:
„Tr~awe kroz hodnik je
zabraweno. Neko bi mogao da se
povrijedi“.
Tamara je poku{ala da pobjegne
od Berine. Tr~ala je brzo.
Tamara nije vidjela Davora da
nailazi iza }o{ka. On je nosio
mlijeko za susjedno odjeqewe.
Tamara je udarila u Davora.
[oqe mlijeka su poletjele sa
tacne na pod. Neke su se razbile
i mlijeko je bilo prosuto na sve
strane. „Izvini,“ rekla je
Tamara Davoru. „Pomo}i }u ti
da po~isti{.“ Berina je
potr~ala na drugu stranu.
Nastavnica je vidjela {ta se
desilo. „Berina, vrati se,“
rekla je. „Djevoj~ice do|ite sa
mnom“.
ZADATAK:Razmisli o prekr{aju ili
povredi koja se dogodila. To se
moglo dogoditi u ku}i ili u
{koli. Mo`da se dogodilo u
tvojoj zajednici. Tako|e, to
mo`e da bude i izmi{qena
pri~a.
Ispri~aj o prekr{aju ili
povredi. Reci kako bi ti odgov-
orio/la. Reci za{to misli{ da
je to pravedno. Koristi ono
{to si nau~io/la u ovoj lekciji
da ti pomogne u tvojoj pri~i.
Budi spreman/la da podijeli{
svoju pri~u sa ostalim u~enicima.
REZERVNI CENTARBROJ 2
I u ovom centru rade u~enici
koji ranije zavr{e svoj zadatak.
Na stolu se nalaze slagalice.
Od slova treba da napi{ete
{to vi{e rije~i, koje vas aso-
ciraju (podsje}aju) na pravedno
rije{avawe prekr{aja ili
povrede.
PONOVIMO:[ta smo danas nau~ili?
Kako treba da postupimoka-da `elimo da pravedno odgovo-
rimona prekr{aj ili povredu?
Kako vam je bilo danas u{koli?
[ta vam je bilo najzan-imqivije?
Kako ste se osje}ali?
Koji na~in rada vam se vi{esvi|a, ovaj ili onaj na koji smo
do sada radili
Grapska, 18.februar2008.godine
Profesor razredne nastave:Mirela Kari}
45NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Prilozi iz struke
master.qxd 5/14/2008 5:27 PM Page 45
Po{tovani, obra}am vam se zbog uvodnogteksta u 8. broju va{eg ~asopisa,a razlog mog javljanja je osvrtna tekst Tanje Jerlagi}, odnosno,pitanje koje postavlja ve} unaslovu. Ja sam Gorana Jovanovi}, peda-gog-psiholog u Osnovnoj {koli“Osman Nuri Had`i}” u Sarajevu(naselje Dobrinja na entitetskojgranici).U na{oj {koli upravo je zavr{eno{kolsko takmi~enje izme|u dvaosma razreda i o tome ko }e i}ina op}insko takmi~enje odlu~ilesu nijanse, kao i svake godine.U~enike ve} godinama pripremapredmetna profesorica SmiljaMr|a, profesor historije inajomiljeniji nastavnik me|uu~enicima od kada radi. Veomakreativna, obrazovana, zaintere-sirana i vrijedna, svake godinemaksimalno se posveti, osimpredavanjima, i pripremama zatakmi~enja. S obzirom na to dasam i sama nekad vodila sekcijui da sam zainteresirana za sve uvezi s “Projektom gra|anin”,pomalo poma`em u odabiru temai budem predsjednik {kolskog`irija. Rade}i to godinama, pri-mijetila sam da se {kole jednakotrude i zala`u svake godine, alisu im ruke vezane krutim i ve}godinama nepromijenjenimpropozicijama takmi~enja kojihse op}inski i ini `iriji dr`e kao“pijan plota” i ne dozvoljavajuni najmanji kreativni iskorak nitiupotrebu novih tehnologija. Konkretno: meni je glupo daprezenteri moraju biflatinapamet nau~ene kartice i kar-tice teksta jer ne mogu NIMALO~itati niti imati ikakav podsjetniku rukama. U~imo djecu da ne
{trebaju napamet, da se nau~eprona}i u literaturi ono {to ihzanima i da im je {tivo dostupnoako se znaju njime koristiti.Kakvog smisla ima u~iti napamet~lanove i paragrafe zakona i“recitirati” ih brzinom munje jerje vrijeme strogo ograni~eno?Sve primjedbe koje stavim kao~lan `irija ~esto dobiju odgovor:“Na`alost, takve su propozicije!”Pa, ne mogu propozicije ostatiiste sve ove godine kada se svemijenja (valjda nabolje) ba{ zah-valjuju}i i “Projektu gra|anin”! Jo{ konkretnije: na{a {kolskapobjedni~ka ekipa imala je temu“Pedofilija” i, kao i uvijek,temeljito su je prostudirali imaksimalno se potrudili daispo{tuju propozicije. Oti{li su ikorak dalje od uobi~ajenog,primijenili su alternativnu mjerusvog razreda otvoriv{i blog natemu kako se za{tititi od inter-netskih pedofila. Na pano suisprintali stranicu bloga jer popropozicijama ne mogu koristitira~unar na samom takmi~enju.Pitam se, za{to? Za{to propozici-je moraju biti tako rigidne?Mo`da zato {to `iriji to godina-ma rutinski “odrade” i ne `elenikakve inovacije jer je to dodat-ni posao za njih?Vi{e mi je muka kada mi osma{isvake godine “poture” isti for-mular da napi{em, kao njihovpedagog, svoje mi{ljenje oovome i o onome.Ne znam kako je u drugim {kola-ma i da li im to smeta, znam dami nismo nikad pobijedili una{oj op}ini iako nam se `iriuvijek divio “of the record”,naro~ito na{im temama (inkluzi-ja dok jo{ nije u{la u zakon,uvo|enje uniformi u {kole dok to
jo{ nije postalo “trendy”, opas-nosti koje vrebaju internetomitd) - nekako smo uvijek avan-garda, korak ispred, pa se `irimo`da upla{i jer na{e teme jo{nisu postale rutinska pitanja pane znaju kako da se postave?Znam da se u~enici uvijek vrates takmi~enja razo~arani, mada ihnjihova profesorica i ja u~imo daje va`no da su oni zadovoljniura|enim poslom, a da nagradezavise od jo{ mnogo faktoramimo kvaliteta.Interesira me da li je ikada“mjera javne politike” stvarnousvojena od straneodgovaraju}eg organa vlasti?Najvi{e {to su moji u~enici dosada dobili je dopis od tih“vlasti” da im se neobi~no dopa-da njihova ideja i da }e se potru-diti da je ostvare, bla, bla, bla...Mislim da se neke stvari morajumijenjati jer }e ovako mladiljudi potpuno izgubiti intereso-vanje za “Projekt gra|anin”.Rijetki su profesori kao na{akolegica Smilja Mr|a koja uvi-jek jednakim `arom radi su~enicima. Ne{to tako va`no nebi smjelo zavisiti od nastavnikakoji predaje taj {kolski predmetili vodi sekciju.
U dijelovima teksta TanjeJerlagi} koji govore o tomeKAKO treba raditi s ponosomprepoznajem svoju {kolu iu~enike, ali znam da }e se i ovegodine s takmi~enja vratitirazo~arani. Mo`emo li svi zajed-no bolje?S po{tovanjem,
Gorana Jovanovi}, profesor pedagogije i psihologije
46 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Pisma ~itateljaPisma ~itatelja
Pisma citatelja 46-47.qxd 14.5.2008 11:11 Page 46
Ciljevi i zadaci programa Projektgra|anin su jedinstveni, a samimtime i njihova primjena u programi-
ma obrazovnih sistema diljem svijeta.U~enici, kojima je program i namijenjen,kroz program Projekt gra|anin sti~u znanja ometodama i procedurama koje se koriste upoliti~kim procesima, razvijaju uvjerenja oneophodnosti aktivnog u~e{}a gra|ana uvlasti, putem:
pru`anja znanja i sposobnosti potrebnihza djelotvorno u~e{}e
pru`anje prakti~nih iskustava kojima sesti~e osje}aj za kompetenciju i djelotvornostrazvijanja razumijevanja o zna~aju u~e{}agra|ana
razumijevanje funkcionisanja nivoa vlastirazumijevanje pojma mjera javne politike razumijevanje kako se kreiraju mjere
javne politikeulogu gra|ana u kreiranju mjera javne
politikerazvoj sopstvenih pozitivnih stavova i
samopouzdanja pri kori{tenju prava i odgo-vornosti
razvoj djelotvorne i kreativne sposobnostikomuniciranjaVje{tina komuniciranja je jedna od vje{tinakoju u~enici razvijaju kroz program Projektgra|anin. Ukoliko se u~enici odlu~e da iduna takmi~enja iz programa Projekt gra|anin,oni unaprijed trebaju znati kriterije koji seodnose na ovakav vid prezentiranja svograda. To svakako podrazumijeva i vrijemepredvi|eno za predstavljanje njihovog rada.To podrazumijeva da su u~enici u stanju dajasno i koncizno u kratkom vremenu sposob-ni predstaviti i odbraniti svoj stav po pitanjuproblema koji predstavljaju. Na`alost, una{em obrazovnom sistemu jo{ uvijek jetendencija da u~enici u~e napamet bez razu-mijevanja materije, a ishod ovakvog u~enjaje prolazno znanje koje u daljem `ivotu nijeaplikativno.
Stoga je veoma bitno, bez obzira da lise u~enici takmi~e ili predstavljaju portfolij usvojoj lokalnoj zajednici, da su u priliciprezentirati ste~ena znanja i prakticirativje{tine koje su stekli rade}i na programu.Pri samoj prezentaciji portfolija, u~enicimaje dozvoljeno da imaju teze, kao podsjetnikna ono {to su planirali da izlo`e. Ukoliko seu~enici pozivaju na neki zakon ili uredbu,trebaju sa razumijevanjem znati {ta se tomuredbom ili zakonom rje{ava u odnosu nanjihov odabrani problem, a nikako u~itizakone napamet.
Primjera iz prakse da li su u~enici ustanju da istra`uju i analiziraju postoje}emjere (zakone, uredbe, itd.) u odnosu naodabrani problem, kao i da uti~u napobolj{anje ili promjenu postoje}ih mjera,ima mnogo a ovom prilikom }u spomenutione koji su realizirani pro{le godine.Problem: „Djeca s posebnim potrebama“U~enici iz Br~kog su odabrali problem djeces posebnim potrebama gdje su uo~ili mnogo-brojne probleme sa kojima se susre}u nji-hovi vr{njaci. U `elji da pomognu, krenuli sus dopunom postoje}ih mjera javne politike,lobiraju}i, skupljaju}i peticije i potporugra|ana i nevladinih organizacija, kako binadle`ne organe uvjerili da je problemva`an, da uz sebe imaju i potporu drugihkoji su tako|er zainteresirani u rje{avanjuspomenutog problema. Njihov akcioni planza rje{avanje problema sadr`avao je i prijed-loge/dopunu zakonskih mjera koje suupu}ene Skup{tini Br~ko Distrikta, gdje su iusvojene u skup{tinskoj proceduri. To je bilazaista velika i va`na promjena ne samo zaovu skupinu mladih ljudi, nego i za cijeluzajednicu. Da nije bilo truda, upornosti izalaganja u~enika, zakon mo`da jo{ uvijekne bi bio promijenjen, a problem bi i daljebio prisutan u zajednici.Problem: Psi lutaliceU sredini u kojoj `ive, u~enici iz banjalu~ke
regije su identificirali problem koji se odno-sio na pse lutalice. U njihovoj lokalnoj zajed-nici nije postojala zakonska regulativa kojase odnosila na ovaj problem. Svakodnevnistrah od napada ~opora lutalica, odnosnoujeda i komplikacija koje bi mogle utjecatina zdravlje, pokrenulo je mlade na inicijativuda se ovaj problem rije{i. Direktnim anga`manom, uz potporu i drugihzainteresiranih gra|ana, uspjeli su realiziratiakcioni plan, susresti se s odgovornim ljudi-ma u njihovoj zajednici, koji su pokazalirazumijevanje i dobru volju da se ovaj prob-lem rije{i dono{enjem uredbe koja je zakons-ki regulirala zbrinjavanje pasa lutalica.Vrijednost programa, izme|u ostalog, ogle-da se i u ~injenici da u~enici bez obzira ukojem dijelu svijeta `ive i u kojim uslovimase {koluju, u prilici su, zajedno sa svojimnastavnicima da rade na programu, bezobzira na nedostatak tehni~ke opremljenosti(kompjuteri, internet itd.). Stoga su ipropozicije takmi~enja tako razvijene da nedozvoljavaju upotrebu kompjutera, videozapisa ili drugih tehni~kih pomagala, jer bise time dovelo u neravnopravan polo`aj sveone u~enike i nastavnike {irom svijeta kojipoha|aju {kole koji nisu u prilici imatitehni~ka pomagala i internet konekciju.Samu realizaciju programa prepustit }emonastavnicima i mladima koji su znati`eljni,odlu~ni i svjesni da trebaju i mogu uticatina promjene. Projekt Gra|anin izvodi djecu iz svijetauobi~ajenih okvira i preciznih dijagrama iuvodi ih u svijet pitanja i mjera koje plutajuunutar i izvan arene uspostavljanja mjera.Projekt Gra|anin je predstavljen kaoprakti~an opis onoga {to proizilazi izpoliti~kog procesa, kao jedan od prilaza uobja{njavanju kako politi~ki `ivot zaistadjeluje.
Tanja Jerlagi}
Pisma ~itatelja
47NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS
Projekt gra|anin, zadaci i ciljevi programaProjekt gra|anin je program koji je razvio Centar za gra|ansko obrazovanje (Center for Civic Education,
Calabasas, California), Kalabasas, Kalifornija, a koji se implementira u {kolama preko 50 zemalja u svijetu(Gana, Nigerija, Senegal, Ju`na Afrika, Kina, Koreja, [ri Lanka, Tajvan, Indonezija, Mongolija, Japan,
^e{ka Republika, Slova~ka, Ma|arska, Rumunija,, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Ukrajina, Rusija,Aljaska, Kosta Rika, Meksiko, Panama, Venecuela, Argentina, Kolumbija, Paragvaj, Bolivija,
Dominikanska Republika, Peru, Brazil, Ekvador, Urugvaj, ^ile, Gvatemala, Al`ir, Bahrain, Egipat, Izrael,Jordan, Lebanon, Maroko, Saudijska Arabija, Tunis, Zapadna Obala, Jemen, Irska, Sjeverna Irska,Hrvatska, Albanija, Kosovo Crna Gora, Bugarska, Makedonija, Srbija), izme|u kojih je i Bosna i
Hercegovina.
Pisma citatelja 46-47.qxd 14.5.2008 11:12 Page 47
Izdava~: CIVITAS BiH
List na{ Civitas oslobo|en je poreza na promet odobrenjem
Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
Civitas je diome|unarodnog programa razmjene edukatora koji provodi
Centar za gra|ansko obrazovanje iz Calabasasa, California
sponzoriran fondovima ministarstva za obrazovanje SAD
@
10